BAROK U HRVATSKOJ

Nakon prestanka opasnosti od Osmanlija, u 17.st. sjever Hrvatske započinje svoj gospodarski oporavak,a jug će u umjetničkom razvoju ostati vezan uz utjecaj Italije,tj. Venecije. Većina majstora koji djeluju u Hrvatskoj, u doba baroka dolazi iz Italije,Austrije ili Slovenije. Najznačajnija središta baroka u Hrvatskoj su gradovi Varaždin,Dubrovnik i područja Hrvatskoj zagorja.

SAKRALNA ARHITEKTURA Vodeća uloga pripada Isusovcima jer njihova graditeljska djelatnost predstavlja najvažniju segmentu u obnovi Katoličke crkve. Oni osnivaju brojne kolegije i gimnazije koje su bile namijenjene školovanju plemstva. Nalazimo ih u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Dubrovniku, Požegi i Osijeku.

Isusovačke crkve su jednobrodne,imaju kupolu i bačvasti svod,a iznutra su raskošno dekorirane. Uz bočne zidove u unutrašnjosti nalaze se kapele s oltarima.

Crkva sv.Katarine nalazi se u Zagrebu,a izgrađena je između 1620. I 1632.g. Ona je primjer ranobarokne isusovačke crkve. Jednobrodna je s bočnim kapelama i nema kupolu. Jednostavno,plošno pročelje rasčlanjeno je pilastrima i nišama sa skulpturama,a vodoravno je podijeljeno vijencima.

Andrea Pozzo 1699. Godine gradi isusovačku crkvu u Dubrovniku. Arhitektonskim se elementima naglašava sredina pročelja,a apsida je uređena s dvama masivnim stupovima na udubljenom zidu.

Rimski graditelj Pietro Passalacqua u 18.st. gradi stubište koje vodi do te isusovačke crkve.

Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku predstavlja poseban primjer arhitekture. Nastala je pod utjecajem venecijanskog baroka. Ona je centralna građevina kvadratičnog tlocrta s upisanim križem i natkrivena je kupolom. Glavno je pročelje rasčlanjeno, a ispred njega nalazi se visoka terasa s ogradom do koje vodi stubište.

Francesco Olivieri 1683. Godine počinje gradnju isusovačke crkve sv. Vida u Rijeci. Crkva ima kružni tlocrt, niži prsten koji je od višeg valjkastog dijela odvojen arkadama. Također, viši je dio natkriven kupolom.

PAVLINI su značajni nositelji važne regionalne pojave u 17. St. u sjevernoj Hrvatskoj. To je tzv. barokizacija postojećih crkvenih građevina. U Hrvatskoj je malo spomenika građeno u čistom baroknom stilu zato što se novi oblici miješaju s već postojećim stilovima. Zbog toga, pavlinske crkve imaju visoka i uska pročelja rasčlanjena vijencima i pilastrima i nišama sa skulpturama. Pavlinski samostan u Lepoglavi s crkvom sv. Marije osnovan je oko 1400.g. Tek kasnije započinje pregradnja samostana koji onda dobiva oblik nepravilnog pravokutnika,a u središtu se nalazi unutrašnje dvorište. Jednobrodna je građevina sa bočno postavljenim zvonikom i ima 4 kapele. Glavni ukras pročelja čine monumentalni likovi svetaca,Krista.

18. st. je razdoblje izgradnje samostana koji imaju važnu ulogu kao žarišta kulture. U sjevernoj Hrvatskoj tada ih je izgrađeno oko tridesetak. Glavni element samostana predstavlja unutrašnje dvorište,KLAUSTAR, čiji se oblik razvija iz peristila rimske kuće. Franjevački samostan u Slavonskom Brodu ima veliki klaustar,a dvorište je okruženo trijemom s arkadama koje nose masivni stupovi na visokim bazama.

Drvene crkve i kapele nekad su bile glavno obilježje sjeverne Hrvatske,ali danas ih je jako malo očuvano. Primjeri takvih kapela su drvena kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki i drvena kapelica sv. Jurja u mjestu Lijevi Štefanki.

PROFANA ARHITEKTURA Zbog stalne prisutnosti opasnosti od Osmanlija,u 18.st. gradile su se obrambeni objekti i utvrde. Tako nastaju utvrde u Slavonskom Brodu i Osijeku. Od 1712. do 1721. Nastaje utvrda Tvrđa u Osijeku. Unutar nje nalazi se naselje s trgom i ulicama. Oko glavnog trga nalaze se zgrade,a u sredini trga je „kružni pil“ Sv.Trojstva i fontane.

Ranobarokni dvorci najčešće imaju zatvoren tlocrt s četverokutnim unutrašnjim dvorištem koje je omeđeno trijemovima s arkadama. Dvorac Labor građen je od 17. do 19.st. Ima četverokutni tlocrt sa zatvorenim unutrašnjim dvorištem.

Dvorac Miljana je jednokatni dvorac rastvoren u prizemlju arkadama,a na kutu lođom. Njegova unutrašnjost je bogato oslikana dekoracijom u stilu rokokoa.

KURIJE su skromne plemićke kuće i većina njih bila je drvena. One uglavnom nisu uspjele biti sačuvane. Bile su prizemne ili jednokatnice,a najčešće su imale 5 soba. Jedna od takvih je kurija Škarićevo Donje i kurija Alapić u Vukovini.

U zagrebu se počinju izgrađivati mnogobrojne palače. Jedna od njih je i Nadbiskupska palača. Nju biskup Juraj Branjug podiže 1729.g. i ugrađuje u obrambene zidine katedrale.

Isto tako,u Varaždinu je barokna palača po imenu Palača Patačić,a izgrađena je 1764.g.

Također, izgrađuju se i dvorci smješteni u gradu. Takav je dvorac Eltz u Vukovaru. Ima izduženi pravokutni tlocrt.

KIPARSTVOUglavnom ju čine memorijalne skulpture koju izgrađuju pučki majstori. To su tzv. KUŽNI PILOVI. Njih nalazimo u mnogobrojnim hrvatskim gradovima, poput onog u Osijeku. Podižu ih preživjeli u znak zahvalnosti,nakon epidemije kuge. To su stupovi koji slobodno stoje u prostoru,a kompozicija im se obično sastoji od skulpture na vrhu i figura zaštitnika od kuge oko podnožja. Predstavljaju tipičnu baroknu intervenciju u prostoru.

Razvoj mramornih oltara započinje u 18.st. Izrađuju ih strani majstori od kojih se posebno ističe Francesco Robba koji je bio talijanskog podrijetla. Njegov poznat oltar je oltar sv.Križa. On je izgrađen od raznobojna mramora, ima oblik baldahina sa zastorom od crnog mramora s dominantnom okomicom Raspeća s Kristovim likom.

SLIKARSTVOTu su vidljivi isti utjecaji kao i kod arhitekture i skulpture. U sjevernoj Hrvatskoj prevladaju utjecaji iz Njemačke,Austrije,Italije i Švicarske,a na jugu se osjeća prevlast Venecije. Najznačajniji barokni slikar hrvatskog podrijetla je Federiko Benković. Svoju je karijeru ostvario u inozemstvu. Njegova slika je Žrtva Abrahamova i slika sv.Franje Paulskog.

Najznačajniji predstavnik baroknog slikarstva sjeverne Hrvatske je Ivan Ranger. Oslikavao je crkve u Lepoglavi,Purgi,Belcu i drugdje. U crkvi sv.Jurja u Purgi Bednjanskoj ostvaruje svoje najznačajnije djelo. U kupoli slika apoteozu sv.Jurja,a u apsidi iza oltara u kojem sv.Juraj ubija zmaja. Isto tako,njegova poznata slika je ona iz crkve Marijina Uznesenja u Remetima kraj Zagreba.

Jelena Markota,3.e