http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Barokna glazba za audiofile I dio Rana barokna glazba Gesualdo, Monteverdi, Frescobaldi

Barokna glazba je razdoblje klasične glazbe koje traje od kasne renesanse od početkom 17. do sredine 18. stoljeća, otprilike od 1600. do 1750. Barokni stil glazbe nastavlja se na renesansu, a nestaje pojavom rokokoa i klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća. Barokni stil se isprepliće s drugim navedenim stilovima pa su njegove granice približne. Glavni dio kanona klasične glazbe koji se najviše proučava, izvodi i sluša čini upravo barokna glazba.

Riječ baroque je portugalskog porijekla, izvorno barroco, koju draguljari koriste za opis nepravilnog bisera. Budući da riječ označava nešto nesavršeno, na početku se koristila isključivo s negativnim konotacijama. Iako je široko rasprostranjeno mišljenje kako se oznaka stila prvo pojavila u arhitekturi, novija istraživanja su dokazala kako se izraz barok, prvo koristio u glazbi. U anonimnom, satiričkom prikazu premijere opere Hippolyte et Aricie, koju je skladao Jean-Philippe Rameau, francuski skladatelj kasnog baroka i glazbeni teoretičar, iz 1733. godine, nepoznati autor implicira kako je opera du barocque. Smisao izraza ukazuje na nedostatak koherentne melodije, disonanciju te stalnu promjenu tonaliteta i tempa. Nakon toga povjesničari i teoretičari glazbe izraz koriste pri opisivanju vrlo velikog broja različitih stilova na širokom

geografskom području u periodu od oko 150 godina. Početak barokne glazbe pripisuje se stvaralaštvu Claudija Monteverdija, a uobičajena podjela razdoblja je:

Rani barok (približno 1600. – 1650.), pod talijanskom dominacijom Srednji barok (približno 1650. – 1710.), u kojem dominiraju francuski utjecaji

Kasni barok (približno 1710. – 1750.), sa tendencija razvoja regionalnih stilova i prijelazom u klasicizam.

Poznatiji predstavnici rane barokne glazbe su:

Claudio Monteverdi 1567. – 1643. Carlo Gesualdo di Venosa 1566. –1613.

Girolamo Frescobaldi 1583. – 1643. Thomas Campion 1567. – 1620. Jacques Champion 1601. – 1672.

Predstavnici srednje barokne glazbe su:

Marc-Antoine Charpentier 1643. – 1704. Jean-Baptiste Lully 1632. – 1687.

Tomaso Albinoni 1671. –1751. Arcangelo Corelli 1653. – 1713.

Dieterich Buxtehude 1637. – 1707.

Henry Purcell 1659. – 1695.

Domenico Scarlatti 1685. - 1757. Alessandro Scarlatti 1660. –1725.

Predstavnici kasne barokne glazbe:

George Frideric Handel 1685. – 1759. Johan Sebastian Bach 1685. – 1750.

Jean-Philippe Rameau 1683. – 1764.

François Couperin 1688. – 1733. Antonio Vivaldi 1678. – 1741.

Jean-Marie Leclair 1697. – 1764.

Georg Philipp Telemann 1681. – 1767. Giuseppe Tartini 1692. – 1770.

Giovanni Battista Pergolesi 1710. - 1736.

Jean-Philippe Rameau, francuski skladatelj i glazbeni teoretičar

Jean-Philippe Rameau, Hippolyte et Aricie

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Nakon toga prestaje razdoblje baroka i započinje razdoblje klasike s najistaknutijim predstavnicima Josephom Haydnom, Wolfgang Amadeusom Mozartom i Ludvig van Beethovenom. U europskoj glazbi barok je razdoblje vokalne i instrumentalne polifone glazbe. Glavno obilježje je kićenost, ukrasi i kontrasti uz razvoj harmonijskog sloga. Na sjeveru Europe težište je na instrumentalnim i vokalno-instrumentalnim vrstama. Tu ubrajamo preludij, tokatu, fuga, chakona, suite te vokalne vrste motet, kantata, misa, pasija, oratorij. Na Mediteranu su istaknute vokalno-instrumentalne vrste poput opere te koncertantne vrste poput koncerta i sonate. Teorija kompozicije glazbenog djela zahtijeva faze pronalaska (inventio), rasporeda (dispositio), razrade

(elaboratio) i ukrašivanja (decoratio). Glazbu baroka karakterizira postojanje neprekinute linije basovskoga registra (basso continuo) s implicitnom harmonijom, koju izvode trzalačka i gudačka glazbala, te glazbala s tipkama. Ona se sviraju pojedinačno ili u ansamblu sa čestom improvizacijom uz mnogo ukrasa. Zajedničko obilježje je jaka motoričnost ritamsko-metričke strukture, basso continuo, nagli dinamički prijelazi u obliku terasaste dinamike. Pored toga zastupljeno je imitacijsko načelo oblikovanja, koncertantni i varijacijski postupak tematske obrade, pretežna monotematičnost. Na sjeveru je posebno naglašen kromatski slog, dok na jugu prevladava ornamentiranje melodije u smislu improvizacije izvođača. Najvažniji glazbeni instrumenti su violina, čembalo i orgulje. Izvode se solistički ili u komornim i orkestralnim sastavima. Od glazbenih vrsta ističu se opere, oratoriji, pasije i kantate na vokalno-instrumentalnom području. Na čistom instrumentalnom području zastupljeni su solistički i orkestralni koncerti (concerto grosso), trio-sonate i solo sonate, suite, preludiji i tokate. Najizraženija je fuga, po kojoj se, barok u glazbi katkad naziva i epohom fuge. Međutim, mnogim glazbenim izrazima i terminologiji stvara se koncept u eri baroka, poput toccate, fuge ili concerto grossa. Najvažniji dio mnogih baroknih korala i instrumentalnih dijela je gusta, kompleksna polifona glazba s brojnim neovisnim ali istovremenim melodijskim linijama. Razvoj baroka i rana barokna glazba Firentinska Camerata utemeljena je u renesansnoj Firenci. Grupu humanista, glazbenika, pjesnika i intelektualaca predvodio je grof Giovanni de' Bardi. Raspravljali su o smjeru umjetnosti, posebno u drami i glazbi. Istovremeno znanost je nova pokretačka snaga Europe, a nagli procvat znanstvene misli posljedica je primjene pokusa i eksperimenta. Giordano Bruno (1548. - 1600.), Galileo Galilei (1564. – 1642.), Isaac Newton (1642. –1717.), daju zamah novom načinu spoznaje svijeta. Empirizam je temeljen na pokusu i osjetilnom iskustvu, zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice. Racionalizam drži kako se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, a temelji se na razumu i intelektu, dakle na čovjekovom logičkom umu. Empirizam i racionalistički filozofski okvir stvorio je snažni zamah matematike, mehanike, optike i revolucionarni napredak prirodne znanosti u 17. stoljeću. Nasuprot tome, feudalno društvo baroknog razdoblja naslijedilo je oštru klasnu podjelu na plemstvo i kmetstvo pa se konzervativne snage inkvizicijom najžešće suprotstavljaju tendencijama koje promiču znanosti i humanizam. U takvom okruženju nastaje barokna glazba.

Claudio Monteverdi talijanski polifoničar i madrigalist

Vivaldi Bach Handel Haydn Mozart Beethoven

Prijelaz kasnog baroka u klasicizam

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Glazba je bila dvorska i crkvena, a najvažniji među glazbenicima bio je ravnatelj dvorske glazbe. On je upravljao izvedbom, a podređen mu je bio koncertni majstor koji je svirao prvu violinu. Svi glazbenici su imali status sluge. Glazbenici Cameratae temelje svoje ideale ne klasičnim grčkim dramama. Prve realizacije ovih ideja nalaze se u djelu Jacopa Perija - Dafne i L'Euridice, koje označavaju začetak opere te postaju katalizator baroka. Mnogi skladatelji još od renesanse pokazuju interes za harmoniju, a najznačajniji je Carlo Gesualdo. Primjena harmonije vodi do ideje kako osjet završetka skladbe, na kraju izvedbe djela, mogu pružiti određeni akordi, a ne pojedinačne note. Konačno to dovodi do ideje tonaliteta. Claudio Monteverdi usvaja ove nove aspekte skladanja i razvija dva nova stila skladanja; prvi je bio nasljeđe renesansne polifonije što je nazvao prima pratica. Drugi je bila nova barokna tehnika basso continuo ili seconda pratica. Basso continuo (tal. neprekinuti bas) je skraćeno zapisana pratnja koja teče kroz cijelu skladbu. Izvode ga dva instrumenta. Najčešće violončelo i instrumenata koji svira akorde; čembalo ili orgulje. Uz basso continuo, mali glazbeni sastav izvodit će bas dionice i akorde koji tvore melodijsku pratnju. Grupa basso continuo najčešće koristi jednog ili više svirača instrumenta s tipkama, svirača lutnje koji će svirati bas dionicu, improvizirati akorde i nekoliko bas instrumenata poput bass viole, cella, kontrabas, koji sviraju bas dionice. Skladanjem opera L'Orfeo i L'incoronazione di Poppea, Monteverdi posvećuje veliku pozornost novom žanru. Carlo Gesualdo, poznat kao Gesualdu da Venosa, Knez Venosa i Grof Conza, bio je talijanski skladatelj normanskog podrijetla, svirač lutnje, plemić, sadist i zloglasni ubojica kasne renesanse. Poznat je po svojim izrazito ekspresivnim madrigalima i bogatstvu harmonije. Također poznat po možda najpoznatijim ubojstvima u glazbenoj povijesti. Na monstruozni način ubio je svoju suprugu i njenog ljubavnika, a pripisuju mu se još mnoga druga zlodjela. Kao plemić nije se mogao krivično progoniti, a Gesualdova majka Girolama bila je nećakinja pape Pia IV. Međutim, zbog straha od osvete pobjegao je u udaljeni dvorac gdje je bio siguran od prijetnji žrtvinih rođaka, a naknadno je pobjegao u Firencu gdje se ponovno oženio. Srednja barokna glazba Doba apsolutizma najbolje personificira francuski kralj Louis XIV koji je bio model vladanja za ostatak Europe. Budući da je kralj zaštitnik umjetnosti, nastaje potreba za stvaranje i organiziranje izvedbi glazbe u javnosti. Izgradnja glazbenih instrumenata porodica violina odvaja se početkom baroka od porodice viola i postupno će u skladbama i graditeljstvu doživjeti velik procvat. Tu će nastati temelj orkestra. Talijanski barokni graditelji gudačkih glazbala Amati, Stradivari i Guarneri grade poznate instrumente. U Italiji se razvija solistička literatura (sonate, koncerti) za violinu. Najpoznatiji su skladatelji B. Marini, A. Corelli, T. Albinoni, P. A. Locatelli, te A. Vivaldi (228 koncerata) i G. Tartini. Venecijanski skladatelj Francesco Cavalli, najpoznatiji je po svojim operama. Značajni su skladatelji glazbe za violinu J. S. Bach (sonate, partite) i J.M. Leclair (sonate). U Francuskoj je najznačajniji dvorski skladatelj Jean-Baptiste Lully. On je od monarhije otkupio prava kako bi postao jedini skladatelj opera za potrebe francuskog kralja što mu je davalo pravo sprječavanja izvođenja svih ostalih opera. Za razliku od Lullyja, Arcangelo Corelli je bio violinist koje je razradio tehnike sviranja violine i glazbenu pedagogiju te je bio prvi skladatelj koji je svoju glazbu javno pub licirao i izvodio širom Europe. Najznačajniji učenik mu je bio Antonio Vivaldi, koji je naknadno skladao stotine djela temeljenih na principima Corellijevih trio sonata i koncerata. Kasna barokna glazba Ovom završnom periodu baroka pripadaju George Frideric Handel, Johann Sebastian Bach i njihovi suvremenici Domenico Scarlatti, Antonio Vivaldi, Jean-Philippe Rameau, Georg Philipp Telemann koji barok dovode do vrhunca nakon čega dolazi do klasicizma. Mnogo detaljnije na poveznicama.

Gesualdu da Venosa, Knez Venosa i

Grof Conza, talijanski skladatelj

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Rana barokna glazba za audiofile Najpoznatiji predstavnici rane barokne glazbe su Carlo Gesualdo di Venosa, Claudio Monteverdi i Girolamo Frescobaldi. Don Carlo Gesualdo, principe di Venosa, Conte di Conza: skladatelj koliko velik toliko i jeziv; napisao je Igor Stravinski o glazbenom geniju Gesualdu koji je objavio šest knjiga madrigala. Izgleda kako je jezivi skladatelj normanskog podrijetla i pomračenog uma bio najmaštovitiji skladatelj kasne renesanse, a možda i čitave glazbene povijesti. Njegovi radovi u zrelom razdoblju, u dobi od četrdeset i sedam godina života, pokazuju vladanje pravilima harmonije načinom koji je ostao bez premca sve do danas. 1959. godine, na omotnici LP Simfonijskog orkestra Columbia sa Gesualdovim madrigalima, Aldous Huxley je zabilježio: njegova djela predstavljaju glazbenu vrstu u ničijoj zemlji. Skladateljev obožavatelj bio je i Igor Stravinski, koji je 1960. godine, skladao djelo pod nazivom Monumentum pro Gesualdo. U međuvremenu skladano je jedanaest opernih djela na temu Gesualdovog života. Werner Herzog, je 1995. snimio pseudo-dokumentarni film pod nazivom Smrt za pet glasova. Pored toga objavljeno je više od 30 knjiga o Gesualdovom životu i skladanju. Krenimo diskografskim redom.

Music of Don Carlo Gesualdo Madrigals and Sacred Music

Columbia, 1958 Gesualdo-Stravinsky Illumina Nos (Motet)

ravnatelj Robert Craft Columbia Symphony Orchestra

Canzonettas, Madrigals, Gailliards, Sacrae Cantiones, Psalms

Columbia, 1959 ravnatelj Robert Craft Columbia Symphony Orchestra

Don Carlo Gesualdo Prince of Madrigalists Tributes to his Astonishing

Life and Music, Columbia, 1962 Monumentum pro Gesualdo Igor Stravinsky

ravnatelj Robert Craft Columbia Symphony Orchestra

Gesualdo - Responsoria 1611 Collegium Vocale Gent Philippe Herreweghe

The Complete Gesualdo Madrigals 7CD Longhini, Delitiae Musicae

Naxos

Gesualdo - O dolorosa gioia madrigali Concerto italiano

Rinaldo Alessandrini

Dvorac Don Carla Gesualda na vrhu brežuljka u Venosi

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Claudio Monteverdi Početak barokne glazbe pripisuje se stvaralaštvu Claudija Monteverdija

Vespro della Beata Vergine La Capelle Royale

Herreweghe

Vespro della Beata Vergine Jordi Savall

Capella Reial de Catalunya

A Mass of thanksgiving Venice 1631

Parrott

The Glory of Venice Gabrieli, Monteverdi, Vivaldi

Concerto Vocale René Jacobs

John Eliot Gardiner

Les Arts Florissants William Christie

Concerto Italiano Rinaldo Alessandrini

Taverner Consort Andrew Parrott

L'Orfeo Nikolaus Harnoncourt

L'Orfeo Nigel Rogers

Charles Medlam

L'Orfeo John Eliot Gardiner

L'Orfeo Gabriel Garrido

Monteverdi - The Sacred Music 1 The King's Consort

Monteverdi - The Sacred Music 2 The King's Consort

Monteverdi - The Sacred Music 3 The King's Consort

Monteverdi - The Sacred Music 4 The King's Consort

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Combattimento - Villazon, P. Ciofi,

T.Lehtipuu E. Haim Le Concert d’Astree Virgin Classics

Claudio Monteverdi Madrigali Guerrieri Ed Amorosi

René Jacobs

Madrigali guerrieri et amorosi 103 Jordi Savall

Capella Reial de Catalunya

Terzo Libro dei Madrigali La Venexiana

Claudio Cavina

The Consort of Musicke je britanska glazbena grupa utemeljena 1969. godine koja izvodi ranu glazbu, a izdali su i Monteverdijeva djela. Grupu je utemeljio svirač lutnje Anthony Rooley koji je ujedno i umjetnički voditelj ansambla. Drugi članovi grupe bili su poznati izvođači soprani Emma Kirkby i Evelyn Tubb, alt Mary Nichols, tenori Paul Agnew, Andrew King i Joseph Cornwell te bas Simon Grant. Sastav je prošao kroz nekoliko faza i ostvario više od 120 snimaka koje istražuju ranu glazbu. Zanimljivo je kako su snimke za etablirane europske glazbene kuće dugo bile nedostupne iako su se izdavale u Japanu i Australiji, a tek prije nekoliko godina ponovno su izdani u obliku CD-a. Michel Godard i Steve Swallows - A Trace of Grace Sa stranice hifistatement.net, mogu se gratis prebaciti u računalo datoteke u formatu 16/44.1, 24/192 ili DSD format u izvedbi Michel Godard i Steve Swallows - A Trace of Grace. Datoteke u wav i DSD formatu izvedene su iz analognog zapisa na magnetskoj traci na uređaju Studer. Pri tome je sva obrada minimalna. Soyeusement – Live at Noirlac snimljen je u vrlo ječnoj blagovaonici samostana Noirlac. Sastav su tvorili američki basist Steve Swallow, europski vodeći jazz svirač tube Michel Godard, saksofonist sa Sardinije Gavino Murgia i još tri glazbenika s baroknim instrumentima, a izvodila se obrađena glazba Monteverdija.

Za vrijeme i nakon snimanja dodatna obrada je bila minimalna bez ikakvih dodatnih efekata osim prirodnog učinka akustike prostorije. Jedna od najljepših melodija s CD Soyeusement je Trace of Grace. Kopirana je s analognog mastera na Nagru LB i Tascam DV-RA1000D. Nagrom se izvršila konverziju u datoteku 24 bit 192 kHz koja je normalizirana na iMacu programom SonicStudios soundBlade. Primjenom istog programa konvertirana je na format 16/44. Tascam i Korg's AudioGate su korišteni za konverziju u DSD format. DSD gratis datoteku (2,8 MHz 283,5 Mb DFF) Trace of Grace možete preuzeti ovdje. Girolamo Frescobaldi

(1583. –1643.) glazbenik i skladatelj iz Ferrare, predstavlja najvažnijeg skladatelja glazbe za instrumente s klavijaturama u čitavoj kasnoj renesansi i ranom baroku. Iako je imao površno opće obrazovanje, kao čudo od djeteta, Frescobaldija je podučavao Luzzasco Luzzaschi u Ferrari. Svirao je orgulje u Bazilici St. Petra, a njegovi tiskani radovi predstavljaju najznačajniju i najutjecajniju zbirku radova 17. stoljeća. Svojim radom utjecao je na Johann Sebastian Bacha, Henry Purcella i na brojne druge velike skladatelje. Dijelovi njegove proslavljene zbirke glazbe za orgulje Fiori musicali iz 1635. godine, uzimali su se kao model strogog kontrapunkta sve do kraja 19. stoljeća. Bio je prvi skladatelj koji je usmjerio kreativnu energiju svojeg stvaralaštva na instrumentalne skladbe u koje je unio široki spektar emocija. Za života je izdao je osam zbirki skladbi od kojih je nekoliko ponovno tiskano pod njegovim nadzorom. Zbirka Il Primo Libro delle Canzoni, izdana je u dva izdanja u Rimu 1628., a revidirano izdanje u Veneciji 1634. Od ukupno 40 skladbi, 10 je zamijenjeno, a sve ostale su revidirane.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

To dokazuje Frescobaldijev interes za potpunom perfekcijom kolekcije. Frescobaldi je objavio Fiori musicali 1635. U njima eksperimentira sa svim mogućim žanrovima pri čemu njeguje tradicionalni stil improvizacije napjeva Gregorianskog korala - cantus firmus. Orgulje se izmjenjuju sa zborom u kontrapunktnoj improvizaciji.

Sergio Vartolo - organ Capella Musicale di S. Petronio

Nova Schola Gregoriana Alberto Turco - conductor

Lorenzo Ghielmi, Frescobaldi Toccate

Nuova Era

Gustav Leonhardt, Works for Harpsichord, Philips

Rachel Podger, Marcin Świątkiewicz Channel Classics Records -

Frescobaldi Toccata per Spinettina e Violino

Za audiofile posebno je interesantna izvedba Rachel Podger na snimci Channel Classics Records. Ton violine konstruirane u Genovi 1739. godine potpuno je svijetle srebrne boje, s malo vibrata koji nas uvodi u savršenstvo programskog materijala Frescobaldijeve toccate. Violina, potpuno neprikladna za klasicizam, blješti u baroknim izvedbama u rukama Podgerove. Materijal je snimljen na stolu za miješanje Rens Heijnis, monitoriran na zvučnicima serije BW803d s pojačalima Classe 5200. Primijenjeni su mikrofoni Bruel & Kjaer 4006 i Schoeps, spojeni na digitalni pretvarač Grimm Audio Pyramix Technologies. DSD datoteka dostupna je ovdje, a na istom siteu dostupna je i gratis.

II dio Srednja barokna glazba Albinoni, Corelli, Buxtehude, Purcell, Scarlatti

III dio Kasna barokna glazba George Frideric Handel, Johann Sebastian Bach,Domenico Scarlatti, Antonio

Vivaldi, Georg Philipp Teleman

O primijenjenoj tehnici pri slušanju Korištene su slušalice:

Sennheiser HD598 Beyerdynamic DT990PRO AKG K242

AKG K550 Superlux HD681 EVO

Pojačala za slušalice

Ako slušalice jednostavno priključimo u bilo koji izlaz za slušalice, a pri tome ne vodimo računa o električnim karakteristikama primijenjenih slušalica, vrlo je vjerojatno kako ćemo dobiti nezadovoljavajući rezultat. Slušalice će u svakom slučaju funkcionirati, ali zvuk koji se čuje bit će vrlo daleko od njihovih krajnjih mogućnosti. Najniža impedancija dinamičkih slušalica iznosi oko 30 Ω, a najviše impedancije su oko 600 Ω. Pored toga, proizvode se nestandardiziranim osjetljivostima. Parametar kojim opisujemo učinkovitost slušalica je izražena u dB/mW, a označava razinu zvučnog tlaka pri pobudi s 1 mW snage. Osjetljivost slušalica možemo izraziti u dB/V. Poznajemo li učinkovitost slušalica, možemo izračunati snagu za zadanu razinu zvučnog tlaka. Dakle, pr i izboru pojačala snage moramo voditi računa o željenoj glasnoći koja se postiže bez izobličenja, o sprječavanju oštećenja slušalica velikim snagama ili impulsnim zvukovima pri manipuliranju pojačalom te konačno o zaštiti sluha korisnika. Jednostavni program kojim možemo izračunati minimalni potrebni izlazni napon i snagu pojačala za zadane slušalice, odnosno treba li nam uopće pojačalo, možemo naći ovdje.

pojačala za slušalice:

Musical fidelity V-CAN II

Lehmann Beyerdynamic AudioT HA5000

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Rana barokna glazba

Claudio Monteverdi 1567. – 1643.

Carlo Gesualdo di Venosa 1566. –

1613. Girolamo Frescobaldi 1583. – 1643.

Srednja barokna glazba Jean-Baptiste Lully 1632. – 1687.

Tomaso Albinoni 1671. –1751. Arcangelo Corelli 1653. – 1713. Dieterich Buxtehude 1637. – 1707.

Henry Purcell 1659. – 1695. Domenico Scarlatti 1685. - 1757. Alessandro Scarlatti 1660. –1725.

Kasna barokna glazba Najbolje snimke i izvedbe Concerti Grossi, op.6. Georg Friedrich Handel

Georg Friedrich Handel Concerti Grossi, op.6. - osvrt za audiofile

Matematika i glazba Goldberg varijacija

Johann Sebastian Bach – matematika i glazba Goldberg varijacija

Antonio Vivaldi - programska glazba Četiri godišnja doba

Najbolje izvedbe Četiri godišnja doba za diskofile

Georg Philipp Telemann 1681. –

1767. Giuseppe Tartini 1692. – 1770.

Giovanni Battista Pergolesi 1710. - 1736.

Glazba klasicizma

Joseph Haydn - otac simfonije i otac gudačkog kvarteta

Najbolje izvedbe gudačkih kvarteta za diskofile

Wolfgang Amadeus Mozart - Mozartov učinak i inteligencija

Kako Mozartova glazba djeluje na čovjeka

Najbolji snimke i izvedbe

Beethovenovih simfonija s osvrtom za audiofile

Beethoven - najbolji snimke i izvedbe simfonija s osvrtom za audiofile

***Grafički prikaz razdoblja baroka i klasike sa skladbenicima

Testiranje slušalica, pojačala za slušalice i DSD DAC

***Wallpaper Headphones ***Wallpaper Headphones ***Headphones Oak Wood Wall

Hanger/Stand ***Wallpaper Headphones ***Wallpaper Headphones ***Wallpaper Headphones

***Wallpaper Headphones ***Wallpaper Headphones

Tipovi, principi rada i mjerenje slušalica (PDF 2066KB) password: zvuk

Test slušalica I dio (PDF 1980 KB) Test slušalica II dio (PDF 1980 KB)

Izrada tri pojačala za slušalice: Uvod i pomoćna oprema (PDF 1880 KB)

Prvo pojačalo za slušalice (PDF 1934 KB) Drugo pojačalo za slušalice (PDF

1699 KB) Treće pojačalo za slušalice (PDF 1960

KB) dodatak1: Instalacija DSD DAC Topping D30 u JRiver Media Centru i

Foobaru s Windows operacijskim sustavom (PDF 1261 KB) dodatak2: Instalacija Topping D30 u

Foobaru s novim SACD pluginom foo_input_sacd-1.0.2 (PDF 1534 KB)

DIY fotografije konstrukcija ***prvo pojačalo

***drugo pojačalo ***treće pojačalo

***DSD DAC

***DSD DAC 2