barometar koncentrirane solarne energije i solarne toplinse energije · europsko solarno toplinsko...
TRANSCRIPT
1
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
bri
gh
tso
urc
e en
erg
y
Ivanpah postrojenje koncentrirane solarne
energije u Kaliforniji, čija snaga je 392 MW.
2
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toPlINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
2 311,5 MWekoncentrirana solarna energija u Europskoj Uniji
krajem 2014. g.
BaroMetar KoncentrIrane solarne enerGIJe
I solarne toPlInsKe enerGIJe
europski kapacitet koncentrirane solarne energije ostao je stabilan 2014. g. i u 2015. g. će vjerojatno zabilježiti neznatan rast. Građevinski radovi na
nekoliko novih postrojenja u Italiji za koje se planira puštanje u pogon 2016. i 2017. g. mogli bi započeti u drugoj polovici godine.
europsko solarno toplinsko tržište za proizvodnju topline, tople vode u domaćinstvima i grijanje još nije našlo recept za oporavak. Prema
podacima eurobserv’er-a, tržište se smanjilo za dodatnih 3,7% od razine u 2013. g., što je šesti uzastopni pad.
32 987 MWth
instaliran toplinski solarni park
u Europskoj Uniji 2014. g.
2,9 milijuna m2
instaliranih površina solarnih toplinskih kolektora
u Europskoj Uniji 2014. g.
Studiju proveo EurObserv’ER.
3
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Ovo izdanje europskog barometra
bavi se upotrebom toplinske ener-
gije sunčevih zraka i započinje
n a j n o v i j i m i z v i j e š ć e m o r a z v o j u
termodinamičkih tehnologija namijen-
jenih proizvodnji el. energije. Drugi dio
bavi se izravnim korištenjem solarne
toplinske energije za proizvodnju tople
vode u domaćinstvu, grijanje i hlađenje.
Prati tržišta tri glavne solarne toplinske
tehnologije- glazirane plosnate kolek-
tore, vakuumske kolektore i neglazirane
kolektore. Zračni kolektori koji se rijetko
koriste u Europskoj Uniji, isključeni su iz
istraživanja.
I. DIO: KOncentrIrana sOlarna enerGIJa (Kse)
GotoVo 4 300 MW instaliRano DilJeM sViJteta
Centar svijeta za puštanje u pogon KSE
postrojenja 2014. g. bile su SAD. Prema
podacima Udruženja industrije solarne
energije (SEIA), spojilo se 767 MW kroz
razdoblje od 12 mjeseci. Ovaj dodatni
kapacitet podijeljen je između projekta
Ivanpah (solarni tornjevi od 392 MW),
druge faze projekta Genesis (postrojenje
s paraboličnim kolektorima od 250 MW)
i projekt Mojave Solar ( još jedno pos-
trojenje s paraboličnim kolektorima od
250 MW). Kao rezultat ovih spajanja na
distribucijsku mrežu, EurObserv’ER pro-
cjenjuje kombinirani instalirani kapaci-
tet američkih KSE postrojenja na 1 808
MW krajem 2014. g. Ova brojka promije-
mas
dar
shams 1 postrojenje koncentrirane energije, 100 MW, u abu Dhabiju, Ujedinjeni arapski emirati.
4
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toPlINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
nila se u ožujku 2015. g. kad je novi kom-
pleks solarnih tornjeva Crescent Dune
(110 MW), kojeg je razvio SolarReserve
krenuo s proizvodnjom i tako povećao
ukupni kapacitet za 2015. g. na 1 918 MW.
Za ovu godinu nema najava novih pos-
trojenja.
Projekcija udruženja SEAI za 2016. g.
ne daje mnogo razloga za optimizam.
Osnivač i su svoje projekte stavili sa
strane jer smatraju da je vremenski rok
prekratak da bi se iskoristio paket mjera
koji istječe krajem godine. Nekoliko pro-
jekata je na čekanju, uključujući projekt
tvrtke Abengoa Palen Solar (500 MW),
tvrtke Brightsource Hidden Hills (2 x 250
MW) i tvrtke SolarReserve Rice Solar
(150 MW).
Prema bazi podataka organizacije KSE
World (www.cspworld.org), u svijetu je
krajem 2014. g. bilo 120 postrojenja KSE,
uključujući pilot projekte i demonstra-
cijske projekte. EurObserv’ER procijen-
juje kombinirani kapacitet ovih postro-
jenja na oko 4,3 GW u otprilike dvadeset
država s dodatnih 1,2 GW KSE kapaciteta
u izgradnji.
Rast sektora trebao bi značajno porasti
sljedećih pet godina. Većina stručnjaka
smatra da će 2020. g. svjetski kapacitet
KSE postrojenja biti između 10 i 15 GW
i da će još narasti u sljedeće tri dekade.
Međunarodna energetska agencija (IEA)
u svojem izviješću Technology Roadmap
: Solar Thermal Electricity, objavljenom u
rujnu 2014. g. malo je smanjila svoje pro-
gnozirane brojke za 2050. g. IEA predviđa
u scenariju obnovljive energije da će
KSE doprinositi s oko 4 380 TWh i parti-
cipirati s 11% u proizvodnji el. energije
u svijetu. To je jednako 982 GW instali-
ranog kapaciteta- 204 GW na Srednjem
Istoku, 229 GW u SAD, 186 GW u Indiji, 147
GW u Africi, 118 GW u Kini, 43 GW u dru-
gim američkim državama (OECD i izvan
OECD), 28 GW u Europskoj Uniji. Ostatak
bi bio u ostalim OECD državama (19 GW)
i azijskim zemljama (9GW). Prag od 1 000
TWh vjerojatno će se prijeći 2030. g. s oko
261 GW instaliranog kapaciteta.
Brzina razvoja uvelike će ovisiti o spo-
sobnosti proizvođača da smanje svoje
troškove proizvodnje, a IEA očekuje da
će ti troškovi naglo padati s razvojem
tr žišt a . Sada šnji ujednačeni trošak
solarne toplinske energije (LCOE) se pro-
cjenjuje na $ 146–213/MWh (prosječni
trošak: $ 168/MWh) za godine 2013–2015.
Do 2030. te vrijednosti mogle bi se kre-
tati od $ 86–112/MWh (prosječni trošak
$ 98/MWh) i $ 64–94/MWh (prosječni
trošak $ 71/MWh) do 2050. g.
Kse U 2014. G. – BeZ PoMaKa U eURoPsKoJ UniJi
2014. g. KSE kapacitet bio je statičan. U
2015. g. se očekuje mali porast u usporedbi
na njegovu razinu u 2014. g. od 2 311,5 MW
(grafikon 1 i tablica 1) (s dodatnih 1 MW
koji se očekuje u Italiji). EurObserv’ER
procjenjuje kapacitet projekata država
članica 1. siječnja 2015. na oko 608,1 MW
(tablica 2) s upozorenjem da neki od njih
još čekaju autorizaciju ili ovise o primjeni
dovoljno profitabilnih sustava poticaja.
Španjolska solarna termodinamička postrojenja generirala više od 5 TWhU posljednjih 12 mjeseci nije bilo dodat-
nih CPS postrojenja u Španjolskoj i nema
izgleda da će ih biti do kraja desetljeća.
Španjolsko Ministarstvo energetike u
svom izviješću objavljenom u veljači
2015. prognozira samo 211 MW dodatnog
KSE kapaciteta do 2020. g. kroz sustav
natječaja. Iznenađujuća objava, koju još
treba potvrditi, izgleda da zamrzava KSE
sektor u državi i potpuno se udaljava od
ciljeva iz NREAP.
U i n t e r v j u u z a E u r O b s e r v ’ E R L u i s
Crespo, generalni tajnik Proterosolara
(španjolskog udruženja KSE industrije)
nagla sio je da za sada nema najava
o pozivu na natječaj. Međutim, on se
nada da će španjolska vlada zatražiti
ponude za ograničeni novi KSE kapacitet
sljedećih mjeseci ili vjerojatnije sljedeće
godine.
50 španjolskih KSE postrojenja nudi kom-
binirani kapacitet od 2 304 MW i ispunila
su očekivanja. Kako su najnovija pos-
trojenja puštena u rad 2013. g., instali-
rani kapacitet je radio cijelu referentnu
godinu. Proizvodnja je narasla na 5 024
GWh u 2014. g. u usporedbi s 4 442 GWh u
2013. g., t.j. 13,1% i tako zadovoljila 2,1%
potražnje za el. energijom u Španjolskoj.
Proizvodnja je bila najviša u 18:00 sati 3.
kolovoza kad je KSE zadovoljio više od
8,5% potreba u državi.
Grafikon 1Trend kapaciteta koncentrirane solarne energije u Europskoj Uniji (MWe)
Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
5
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
U Italiji očekuju se projekti u vrijednosti od preko milijarde euraPoput Španjolske, ni Italija nije spojila
nijedno KSE postrojenje na distribuci-
jsku mrežu u 2014. g. Izgradnja je u tijeku
samo na jednom projektu- postrojenju
tipa Fresnel od 1 180 kW kojeg gradi Archi-
mede SRL u Melilliju na Siciliji. Postro-
jenje bi trebalo biti gotovo i proraditi kra-
jem 2015. g. Distribucijska mreža mogla
bi se uskoro bolje popuniti jer je mnogo
novih projekata ušlo u finalnu fazu auto-
rizacije. ANEST (talijansko Udruženje
solarne toplinske energije) odabrao je
oko deset projekata s kombiniranim
kapacitetom od 280 MW čija izgradnja bi
mogla započeti 2015. g.
Dva projekta su već ishodila dozvole-
Solecaldo kojeg vodi MF Energy, postro-
jenje tipa Fresnel od 41 MW s mogućnošću
proizvodnje od 116 GWh el. energije
godišnje, s planiranim početkom komer-
cijalne eksploatacije u prosincu 2016. g.
i Bilancia 1, u vlasništvu tvrtke Trinacria
Solar Power, također tipa Fresnel s kapaci-
tetom od 4 MW i mogućnošću proizvodnje
9,5 GWh, s planiranim početkom rada u
rujnu 2016. g.
Tri najveća projekta koja vrijedi spome-
nuti su tri postrojenja s paraboličnim
kolektorima na Sardiniji- Flumini Mannu
(55 MW), Gonnosfanadiga (55 MW) i
KSE San Quirico (10,8 MW). Ostali važni
projekti su Mazzara Solar postrojenje
sa solarnim tornjevima tvrtke Aben-
goa Solar na Siciliji i postrojenje Banzi
s paraboličnim kolektorima (50 MW) u
Basilicati u Južnoj Italiji.
Najnoviji podaci koje je objavio ANEST
govore o ukupno 17 projekata za postro-
jenja (1 u regiji Basilicata, 3 na Sardiniji
i 13 na Siciliji). Njihov kombinirani kapa-
citet je 361,3 MW i trebali bi proizvesti
1 080 HWh solarne energije. Vrijednost
ulaganja u ove projekte razvijene između
2015. i 2017. g. je 1,2 milijarde eura.
Bez obzira na to, Paoli Pasini, glavni tajnik
udruženja ANEST navodi da nova odluka
koja regulira uplate postrojenjima ins-
taliranim 2015. i 2016. g. treba biti obja-
vljena u svibnju 2015. g. Upozorava da
će mnoge planirane investicije otpasti
ako ponuđeni poticaji (zajamčene tarife,
Tablica 1Postrojenja s koncentriranom solarnom energijom u pogonu krajem 2014. g. (Izvor podataka: EurObserv’ER 2015)
Projekt Tehnologija Kapaciteta (MW)Godina puštanja
u pogon
Španjolska
Planta Solar 10 Solarni toranj 10 2006
Andasol-1 Parabolični kolektori 50 2008
Planta Solar 20 Solarni toranj 20 2009
Ibersol Ciudad Real (Puertollano) Parabolični kolektori 50 2009
Puerto Errado 1 (prototype) Linearni Fresnel reflektor 1.4 2009
Alvarado I La Risca Parabolični kolektori 50 2009
Andasol-2 Parabolični kolektori 50 2009
Extresol-1 Parabolični kolektori 50 2009
Extresol-2 Parabolični kolektori 50 2010
Solnova 1 Parabolični kolektori 50 2010
Solnova 3 Parabolični kolektori 50 2010
Solnova 4 Parabolični kolektori 50 2010
La Florida Parabolični kolektori 50 2010
Majadas Parabolični kolektori 50 2010
La Dehesa Parabolični kolektori 50 2010
Palma del Río II Parabolični kolektori 50 2010
Manchasol 1 Parabolični kolektori 50 2010
Manchasol 2 Parabolični kolektori 50 2011
Gemasolar Solarni toranj 20 2011
Palma del Río I Parabolični kolektori 50 2011
Lebrija 1 Parabolični kolektori 50 2011
Andasol-3 Parabolični kolektori 50 2011
Helioenergy 1 Parabolični kolektori 50 2011
Astexol II Parabolični kolektori 50 2011
Arcosol-50 Parabolični kolektori 50 2011
Termesol-50 Parabolični kolektori 50 2011
Aste 1A Parabolični kolektori 50 2012
Aste 1B Parabolični kolektori 50 2012
Helioenergy 2 Parabolični kolektori 50 2012
Puerto Errado II Linearni Fresnel reflektor 30 2012
Solacor 1 Parabolični kolektori 50 2012
6
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toPlINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
maksimalna dopuštena gornja granica
proizvodnje i kapaciteta) budu preniski.
Projekti u Francuskoj zaustavljeni čekanjemFrancuska pati od inercije. Prva dva pos-
trojenja koja bi trebala biti prihvaćena
k a o d i o p r v o g p o z i v a n a d a v a n j e
ponuda (CRE 1) 2012. g., a koja su tre-
bala započeti radom krajem 2015. g.
stalno se odgađaju. Llo postrojenje u
Pyrenees-Orientales od 9 MW u svibnju
je još uvijek čekalo administrativno
dopuštenje za početak građevinskih
radova. Constructions industrielles de
la Méditerranée (CNIM), tvrtka odgo-
vorna za ovaj projek t , morala je od
nadležnih tijela zatražiti produljenje
zbog čekanja na potrebne doz vole.
Roger Pujol, glavni direktor Divizije
za solarnu energiju te tvrtke, otkrio je
EurObserv’ER-u da se nada da će dobiti
dozvole u drugoj polovici 2015. g. pa bi
izgradnja mogla krenuti u 2016. g.
Alba Nova 1 , projek t za postrojenje
tvrtke Solar Euromed, čija je izgradnja
služb e n o z a p oče la u t r av nju 2 01 4 .
g., također se bori kako bi se pokre -
nula. U ovom slučaju, tvrtka tek mora
zaokružiti investiciju od 60 milijuna
eura potrebnih za projekt. Mali dio je
još nepokriven pa od tuda i kašnjenje.
Ovi problemi koje imaju KSE projekti koji
su odabrani u prvom krugu natječaja
nisu ubrzali odluku vlade da dodijeli
novu KSE opciju u trećem natječaju za
velike kapacitete (>250 kW) koji je pokre-
nut u studenom 2014. g., premda je sek-
tor zainteresiran za natječaj za 100 MW.
Prema riječ ima Rogera Pujola , koji
predsjedava i KSE komisijom sindikata
za obnovljive energije (SER), budućnost
sektora mogla bi se osigurati primje-
nom novih mehanizama potpore za ino-
vativne segmente, koje su dio nacrta
zakona o prijenosu energije koji je tre-
nutno u svom drugom čitanju u fran-
cuskom parlamentu. Članak 30 zakona
daje ovlasti vladi da donese uredbu po
kojoj se mogu organizirati i razvijati
konkurentne procedure za eksperimen-
tiranje i korištenje inovativnih tehnolo-
Tablica 1Postrojenja s koncentriranom solarnom energijom u pogonu krajem 2014. g. (Izvor podataka: EurObserv’ER 2015)
Solacor 2 Parabolični kolektori 50 2012
Helios 1 Parabolični kolektori 50 2012
Moron Parabolični kolektori 50 2012
Solaben 3 Parabolični kolektori 50 2012
Guzman Parabolični kolektori 50 2012
La Africana Parabolični kolektori 50 2012
Olivenza 1 Parabolični kolektori 50 2012
Helios 2 Parabolični kolektori 50 2012
Orellana Parabolični kolektori 50 2012
Extresol-3 Parabolični kolektori 50 2012
Solaben 2 Parabolični kolektori 50 2012
Termosolar BorgesParabolični kolektori
+ Hibridna biomasa22.5 2012
Termosol 1 Parabolični kolektori 50 2013
Termosol 2 Parabolični kolektori 50 2013
Solaben 1 Parabolični kolektori 50 2013
Casablanca Parabolični kolektori 50 2013
Enerstar Parabolični kolektori 50 2013
Solaben 6 Parabolični kolektori 50 2013
Arenales Parabolični kolektori 50 2013
Španjolska ukupno 2303.9
Italija
Archimede (prototype) Parabolični kolektori 5 2010
Archimede-Chiyoda Molten Salt Test Loop Parabolični kolektori 0.35 2013
Italija ukupno 5.35
Njemačka
Jülich Solarni toranj 1.5 2010
Njemačka ukupno 1.5
Francuska
La Seyne-sur-Mer (prototype) Linearni Fresnel reflektor 0.5 2010
Augustin Fresnel 1 (prototype) Linearni Fresnel reflektor 0.25 2011
Francuska ukupno 0.75Europska Unija ukupno 2 311.5
7
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Tablica 2Postrojenja koncentrirane solarne energije u izgradnji početkom 2015. g.
Projekt LokacijaKapacitet
(MW)Tehnologija
Komercialni datum početka rada
Italija
Flumini Mannu Villasor, Cagliari (Sardegna) 55 Parabolični kolektori 2017
GonnosfanadigaGonnosfanadiga, Nuoro (Sardegna)
55 Parabolični kolektori 2017
CSP San QuiricoSan Quirico,
Oristano (Sardegna)10.8
Parabolični kolektori hibrid
2017
Banzi Banzi, Potenza (Basilicate) 50 Parabolični kolektori 2017
Mazara SolarMazara del Vallo,
Trapani (Sicily)50 Solarni toranj 2017
Archimede Melilli, Siracusa (Sicily) 1 Parabolični kolektori 2015
Lentini Lentini, Siracusa (Sicily) 55 Parabolični kolektori n.a.
Reflex Solar Power Gela, Caltanissetta (Sicily) 12.5 Parabolični kolektori 2016
Solecaldo Aidone, Enna (Sicily) 41 Linearni Fresnel reflektor 2016
Michelangelo Palermo (Sicily) 3 Linearni Fresnel reflektor n.a.
Bilancia 1 Palermo (Sicily) 4 Linearni Fresnel reflektor 2016
Bilancia 2 Palermo (Sicily) 4 Linearni Fresnel reflektor n.a.
Calliope Trapani (Sicily) 4 Linearni Fresnel reflektor n.a.
Zeronovantuno 2 Trapani (Sicily) 4 Linearni Fresnel reflektor n.a.
Jacomelli Trapani (Sicily) 4 Linearni Fresnel reflektor 2016
Porthos Trapani (Sicily) 4 Linearni Fresnel reflektor n.a.
Stromboli Solar Trapani (Sicily) 4 Linearni Fresnel reflektor n.a.
Italija ukupno 361.3
Francuska
Alba Nova 1 Ghisonaccia (Corsica) 12 Linearni Fresnel reflektor 2016-2017
eLLo LIo (Pyrénées-Orientales) 9 Linearni Fresnel reflektor 2016-2017
Francuska ukupno 21
Cipar
Helios Power Larnaca 50.8 Stirlingov tanjur n.a.
Cipar ukupno 50.8
Grčka
Maximus Dish project Florina 75 Stirlingov tanjur n.a.
Hyperion 1 Crète 70 Parabolični kolektori n.a.
Grčka ukupno 145
Španjolska
PTC50 Alvarado Alvarado, Badajoz 50 Solarni toranj - biomasa n.a.
Španjolska ukupno 50
Europska Unija ukupno 628.1Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
gija. Ova nova procedura koja podupire
sektor mogla bi kombinirati pomoć za
istraživanja s pomoći za proizvodnju
(zajamčene t arife) koje bi utrle put
financiranju demonstracijskih proje-
kata komercijalne velič ine i zaobić i
konvencionalni sustav natječaja koji je
namijenjen takozvanim zrelim tehno-
logijama. Roger Pujol podsjetio nas je
da je cilj francuskog sektora izgraditi
nekoliko demonstracijskih postrojenja
komercijalne veličine na francuskom
tlu koje bi bile primjer tehnologije koja
je neophodna za razvoj međunarodne
prodaje u budućnosti za ra zliku od
razvijanja KSE sektora u Francuskoj ili
čak u Europi.
noVosti KoD GlaVniH nositelJa PRoJeKta
Premda je španjolsko tržište na mrtvoj
točci što se tiče novih postrojenja, inves-
ticije iz prošlosti koje su se dogodile u
Španjolskoj omogućile su da europska
industrija, a posebno španjolska, izgrade
solidne industrijske temelje. Španjolski
8
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toPlINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
i europski akteri značajno su prisutni na
glavnim tržištima u nastajanju, obično
povezani s lokalnim partnerima koji osigu-
ravaju dio financiranja za projekte ili cijeli
iznos. Dva aktera imaju posebno dobre
rezultate, španjolska tvrtka Abengoa
Solar i tvrtka iz Saudijske Arabije ACWA
koja ima tehnološke poveznice s tvrtkom
SENER iz Španjolske.
Abengoa Solar razvija svoje poslovanje u Južnoj Africi i ČileuAbengoa Solar je vodeća svjetska razvo-
jna tvrtka za KSE postrojenja. Njezin
posljednji projekt, inauguriran u siječnju
2015. g., je solarno postrojenje Mojave u
Kaliforniji, a to je njezino drugo postro-
jenje u SAD. Bruto kapacitet je 280 MW,
što je dovoljno za opskrbu 91 000 kali-
fornijskih domaćinstava el. energijom.
Abengoa Solar sad ima 1 603 MW komer-
cijalnog kapaciteta s postrojenjima u
Španjolskoj, SAD (Soalna, Mojave), Alžiru
(Hassi R’Mel) i Ujedinjenim Arapskim
Emiratima (Shams 1). Abengoa trenutno
gradi tri postrojenja- dva u Južnoj Africi
(KaXu Solar one, od 100 MW i Khi Solar
one od 50 MW) i jedno u Čileu (Atacama
1, od 110 MW). Ova druga, čija izgradnja
je započela u siječnju 2015. g., bit će prvo
KSE postrojenje izgrađeno u Latinskoj
Americi. Smješteno je u regiji Segunda u
Sjevernom Čileu i povezano je s fotona-
ponskim postrojenjem od 100 MW. KSE
postrojenje sa solarnim tornjevima imat
će sustav pohranjivanja struje za razdo-
blje od 17,5 sati. Pokretanje je zakazano
za drugo tromjesečje 2017. g.
U ožujku 2015., Abengoa je objavila da je
osigurala 660 milijuna dolara za financi-
ranje izgradnje trećeg postrojenja, Xina
Solar One (100 MW) u Južnoj Africi, postro-
jenja s paraboličnim kolektorima i kapa-
citetom pohranjivanja od 5 sati, pored
Pofaddera u North Cape Province. Bit će
u vlasništvu konzorcija kojeg kontrolira
Abengoa s 40% dionica, a ostali članovi
su IDC (Industrial Development Corpo-
ration), vladin Fond zaposlenika kojeg
predstavlja PIC (Public Investment Cor-
poration) i Kaxu Community Trust.
ACWA preuzima tržišne udjele u AfriciAfrika , posebno sjeverna , područ je
j e v e l i k o g r a s t a g l o b a l n e s o l a r n e
termodinamičke industrije. 9. siječnja
2015. g. Maroko je objavio rezultate
svojih natječaja za izgradnju dva pos-
trojenja- NOOR II (200 MW- parabolični
aben
go
a
KaXu solar one postrojenje koncentrirane solarne energije, 100 MW, izgradila tvrtka abengoa u Južnoj africi.
Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
Grafikon 2Usporedba sadašnjeg trenda s NREAP (Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju) (MW)
9
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Tablica 3Glavni europski graditelji KSE projekata u 2014. g.
Tvrtka Država AktivnostIzgrađeni MW ili
MW u izgradnjiPromet Zaposlenici
Ibereolica ŠpanjolskaInženjering - EPC - O&M - Razvoj projekata
960 n.a. n.a.
Abengoa ŠpanjolskaPromotor - Razvoj projekata - EPC - Inženjering - O&M - Komponente
651 7.151 * 24.748 *
Magtel Renewables ŠpanjolskaPromotor - Razvoj projekata - EPC - O&M - Inženjering - Konzalting
1 050 n.a. n.a.
ARIES ingenieria y sistemas ŠpanjolskaPromotor - Razvoj projekata - EPC - O&M - Inženjering - Konzalting
500 n.a. n.a.
Cobra ŠpanjolskaPromotor - Razvoj projekata - EPC - Inženjering - O&M
500 4.200 * 26.000 *
Acciona Energy Španjolska EPC - Razvoj projekata - Promotor 314 2.200 ** 2.300 **
Torresol Energy ŠpanjolskaPromotor - Razvoj projekata - O&M - Inženjering
119 n.a. n.a.
FCC Energia /Enerstar Španjolska Promotor - Razvoj projekata 100 6.334 * 80.000 *
Hyperion Španjolska Promotor - Razvoj projekata - O&M 103 n.a. n.a.
Samca Španjolska Promotor - Razvoj projekata - O&M 100 850 * 3,500 *
Sener ŠpanjolskaKomponente - Inženjering - Razvoj projekata
100 1.218 * 5.570 *
* Cijela grupa, ne samo odjel za solarnu energiju ili obnovljivu energiju. ** Energetski odjel.
Izvori podataka: EurObserv’ER 2015 (temeljeno na podacima tvrtke i CSP-World: http://www.csp-world.com/guide).
kolektori) i NOOR III (150 MW- solarni
tornjevi) . Pos ao je dobio konzorcij
predvođen saudijskom tvrtkom ACWA i
španjolskom tvrtkom SENER, pobijedivši
konzorcij ABENGOA predvođen t vr t-
kom GDF Suez- Masdar i drugi konzor-
cij predvođen tvrtkom EDF- Alstom.
Predložene tarife tvrtke ACWA od 1,36
DH/kWh za Noor II (€/MWh) i 1,43 DH/
kWh za Noor III (€132/MWh) osigurale
su ugovor.
ACWA je prethodno u jednom drugom
konzorciju (s t vr tkama Aries i TSK)
uspjela dobiti prvi ugovor za izgradnju
N O O R 1 , p o s t r o j e n j a o d 1 6 0 MW s
paraboličnim kolektorima i kapacite-
tom od 3 sata pohranjivanja. Izgradnja
je počela u svibnju 2013. g., s radom bi
trebalo započeti u kolovozu 2015. g.
Prema uvjetima konzorcija s tvrtkom
SENER, ACWA Power bit će odgovorna za
dizajn, financiranje, rad i održavanje oba
postrojenja, a SENER će osigurati solarnu
tehnologiju (dizajn i dobava inženjerskih
komponenti, izgradnja i puštanje u rad).
Oba postrojenja, koja će početi raditi
2017. g., moći će pohranjivati energiju
7 sati kako bi el. energiju isporučivali u
mrežu nakon pada mraka. Kad se kom-
pleks završi, imat će ukupni kapacitet od
510 MW, što će potencijalno biti najveći
svjetski solarni termodinamički kom-
pleks.
Saudijsko poduzeće dobro je pozicioni-
rano na južnoafričkom tržištu gdje trenu-
tno razvija projekt postrojenja Bokpoort
(postrojenje s paraboličnim kolektorima
od 50 MW) i upravo je uspješno dobila
posao na izgradnji projekta Redstone
Solar Thermal Power s konzorcijem
kojeg vodi SolarReserve. Ovaj drugi, u
Postmasburgu blizu Kimberleya u North
Cape Province imat će kapacitet od 100
MW i sposobnost pohrane od 12 sati.
AREVA Solar traži kupcaTvrtka Areva, opterećena financijskim
problemima, u kolovozu 2014. g. obja-
vila je da se povlač i iz KSE sek tora .
Objava je imala dosta odjeka u sektoru
jer Areva Solar ima portfelj projekata od
500 MW diljem svijeta. Solarna divizija
ovog nuklearnog operatora osnovana je
2010. g. slijedom kupnje većinskog dijela
Ausre, kalifornijske tvrtke koja je razvila
robusnu tehnologiju generiranja pare
preko ogledala Fresnel, što je posebno
prikladno za područje pustinje. AREVA
pojašnjava da su veliki gubici u njezinom
poslovanju s obnovljivom energijom
potakli njezino povlačenje. 2013. g. dio
poslovanja koje se bavi solarnom ener-
gijom i vjetrom imalo je gubitak od 373
milijuna eura. U financijskom izviješću
za 2014. g. grupa smatra da je njezino
poslovanje « u procesu pregovaranja
oko načina rješavanja », ponajviše dijela
poslovanja s energijom vjetra i solarnom
energijom koji su imali neto deficit od 635
milijuna eura, koji je nastao prvenstveno
zbog 570 milijuna eura namijenjenih za
10
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toPlINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
pokrivanje gubitaka i rizika. Grupa tre-
nutno traži kupca za kapacitete od 300
MW koji su u radu ili izgradnji a nalaze se
u Indiji, Australiji i SAD.
BUDUĆnost eURoPsKoG seKtoRa oVisi o MeHaniZMiMa sURaDnJe
Nacionalni akcijski planovi za obno -
vljivu energiju definirani su prema
predviđanjima europske direktive u
iznosu od 7 044 MW kapaciteta do 2020.
g. što je jednako 20 TWh proizvodnje u
cijeloj EU : 5 079 MW u Španjolskoj, 600
MW u Italiji, 540 MW u Francuskoj, 500
MW u Portugalu, 250 MW u Grčkoj i 75
MW na Cipru. Međutim, financije medi-
teranskih zemalja, jedinih koje bi mogle
razvijati proizvodne kapacitete, nisu
dovoljno snažne da bi mogle same finan-
cirati investicije u KSE sektor. Danas se
postavlja sasvim drugo pitanje…..koliko
stotina (kad ne već tisuća) megawata
se može uopće instalirati do 2020. g.?
ESTEL A , Europsko udruženje solarne
toplinske el. energije se još nada da će
se europska regulativa promijeniti. U
svojoj publikaciji « Concentrating Solar
Power on the Road to 2030 » («Koncen-
trirana solarna energija na putu do 2030.
g.») navodi da ako Europska Unija želi
održati svoje vodstvo u tehnologiji u
svijetu, mora se instalirati minimalno
250 MW godišnje. Razvoj takvim tem-
pom u skladu je s procjenama IEA-e koja
predviđa 15 GW instaliranog kapaciteta
do 2030. g. u Europi.
Potencijalni vek tor ra st a za sek tor
uključivao bi veći razvoj infrastruktura
distribucijskih mreža između zemalja
Južne Europe (Iberijski poluotok, južna
Italija i Grčka) i onih Sjeverne Europe.
Prema ESTELA-i, ova opcija značila bi
korak u smjeru osiguranja zaliha energije
što podrazumijeva diversifikaciju izvora
energije u Europi. Kapacitet pohranji-
vanja solarne termodinamičke tehnolo-
gije odlično bi se nadopunjavao na jedno
integrirano, povezano i sigurno tržište-
što je aspiracija Europske komisije prema
Energetskoj uniji. To bi zahtijevalo čvrstu
koordinaciju među državama članicama
i na europskoj institucionalnoj razini te
bi se potpuno iskoristila prednost kom-
plementarnosti obnovljivih energija
diljem Europske Unije. Drugim riječima,
uključenost u mehanizme suradnje (kako
to nalaže članak 6 Direktive 2009/28/EZ
RES) bio bi preduvjet za postizanje nacio-
nalnih ciljeva za 2020. i 2030. godinu.
II. DIO: sOlarna tOPlInsKa enerGIJa
2014. g. europsko solarno toplinsko tržište
nije pronašlo recept za oporavak, umjesto
toga već šestu godinu za redom bilježi pad
što potvrđuje njegovo iznemoglo stanje.
Prema podacima EurObserv’ER-a, tržište
Europske Unije palo je ispod praga od 3
milijuna m2 u 2014. g. i zaustavilo se na
razini instalacija koja se može usporediti
s onom iz 2007. g. Nove instalacije iznosile
su nekih 2 929 000 m2 2014. g. (2 050 MWth),
što je jednako padu od 3,7% (tablice 4 i 5).
Ukupna instalirana površina u EU bilo je
oko 47,1 milijuna m2 (32 987 MWth)- porast
od 5,5% (tablica 6 i grafikon 3). Naša pro-
cjena uključuje tri glavne solarne toplinske
tehnologije (plosnati kolektori, vakuumski
kolektori i neglazirani kolektori) i uzima u
obzir najave zatvaranja postrojenja eks-
perata koji su kontaktirani u svrhu ove
studije. Tamo gdje podaci nisu raspoloživi,
EurObserv’ER primjenjuje faktor zatva-
ranja od 20 godina za plosnate glazirane
kolektore i 12 godina za neglazirane kolek-
tore. Kao što se to već dogodilo u 2013. g.,
i u 2014. g. pad tržišta najviše je pogodio
tržište EU jer su mnoga ključna tržišta
zabilježila pad od više od 10%, kao recimo
u Njemačkoj (11,5%), Austriji (14,3%), Fran-
cuskoj (11,7%), Belgiji (11,9%) i UK (15,3%).
Italija, Poljska i Češka imale su nešto bolju
situaciju s padom od 5,7%, 5,1% i 7,9%. Samo
nekoliko država zabilježilo je porast; to su
Grčka (19,1%) i Španjolska (9,7%). U posve
različitoj ligi- onoj sa sustavima visokog
kapaciteta- nalazi se Danska s velikim
porastom od 53,5% (vidi dolje).
Glavni razlog pada europskog tržišta je
pad u prodaji domaćinstvima. Tržište je u
ovom segmentu već nekoliko godina pod
udarom vladinih uredbi kojima se zausta-
vljaju investicije. Kako bi uštedjele, mnoge
države su zauzdale svoje poticaje ili iznose
namijenjene programima poticaja. Dru-
gdje problem leži u provedbi sustava poti-
caja koji su previše komplicirani ili se krivo
tumače. Dva primjera za to su Italija sa svo-
jim Conto Termico (kojeg treba revidirati
prije ljeta) i UK s Poticajem za obnovljivu
energiju u domaćinstvu (RHI Domestic), čiji
očekivani utjecaj se još ne osjeti.
Solarni toplinski sektor također pati od
konkurencije s alternativnim tehnologi-
jama (toplinska pumpa za sanitarnu toplu
vodu, kondenzacijski plinski bojleri itd.)
koje isto imaju pravo na poticaje, a nji-
hova instalacija je jeftinija. Nadalje, mora
se boriti i s fotonaponom koji se sada bavi
segmentom tople vode u domaćinstvu.
Već godinama traje oskudica informa-
cija o solarnom toplinskom sektoru jer
nema institucionalnih promotivnih kam-
panja. Akteri sektora smatraju ove kam-
panje neophodnim jer one podrazumi-
jevaju zalaganje javnih tijela za solarnu
schw
eize
r so
larp
reis
Parabolični kolektori, instalirani na krovu mliječne tvornice, Bever, Švicarska.
11
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Tablica 4Godišnje instalirane površine u 2013. g.* po tipu kolektora (u m2) i ekvivalentu snage (u MWth)
Glazirani kolektori Ekvivalentna
snaga
(MWth)DržavaPlosnati
kolektoriVakuumski
kolektoriNeglazirani
kolektoriUkupno (m2)
Njemačka 907 800 112 200 20 000 1 040 000 728.0
Italija 261 369 35 640 297 009 207.9
Poljska 199 100 75 000 274 100 191.9
Španjolska 222 552 6 169 3 794 232 515 162.8
Francuska** 216 185 6 300 6 000 228 485 159.9
Grčka 226 700 450 227 150 159.0
Austrija 175 140 4 040 1 460 180 640 126.4
Danska 116 770 116 770 81.7
Češka 32 306 12 225 35 000 79 531 55.7
Nizozemska 30 054 2 694 27 396 60 144 42.1
Belgija 48 500 10 500 59 000 41.3
Portugal 57 234 57 234 40.1
Ujedinjeno Kraljestvo 27 721 8 223 35 944 25.2
Irska 17 022 10 679 27 701 19.4
Rumunjska 9 000 14 850 180 24 030 16.8
Mađarska 10 580 7 170 250 18 000 12.6
Hrvatska 15 700 1 750 17 450 12.2
Cipar 16 652 472 34 17 158 12.0
Slovenija 7 089 1 949 9 038 6.3
Švedska 6 124 2 487 351 8 962 6.3
Slovačka 5 200 1 000 500 6 700 4.7
Luksemburg 6 179 6 179 4.3
Bugarska 5 600 5 600 3.9
Finska 3 000 1 000 4 000 2.8
Litva 800 1 400 2 200 1.5
Latvija 1 500 500 2 000 1.4
Estonija 1 000 1 000 2 000 1.4
Malta 1 223 493 1 715 1.2
EU 28 ukupno 2 628 100 318 191 94 965 3 041 255 2 128.9* Procjena. ** Uključeni prekomorski odjeli. Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
toplinsku tehnologiju, a također pomažu
p ot r o š ač im a u d o n o š e nju o dluk a .
Konačno, dramatično niže cijene nafte
i plina 2014. g. i u prvoj polovici 2015. g.
nisu poticajne za vlasnike kuća u smislu
investiranja u solarne sustave za grijanje.
noVosti iZ sViJeta
Njemačka želi oživiti solarni toplinski sektorPrvi put nakon 2007. g. broj instalacija
na njemačkom tržištu solarne toplinske
energije pao je ispod jednog milijuna m2
kolektora. AGEE- Stat, Radna skupina o
statistici obnovljive energije koja radi
za Ministarstvo ekonomskih poslova
i energije (BMWi) procjenjuje njihovu
veličinu na niskih 920 000 m2 (uključujući
20 000 m2 neglaziranih kolektora) što
predstavlja pad od 11,5% u usporedbi s
2013. g. U stvarnosti, tržište pada još od
2009. g. (osim laganog porasta 2011. g.)
i smanjilo se na polovicu svoje veličine
i z r e f e r e nt n e 2 0 0 8 . go din e . Pr e ma
Udruženju njemačke solarne industrije
(BSW), samo 112 000 sustava instalirano
je 2014. g. u usporedbi s oko 210 000 u
2008. g. Ukupan broj instaliranih sustava
ipak je prešao brojku od 2 milijuna.
2015 . g . njemačka vlada konačno je
odlučila zaustaviti ovaj pad tvrdeći da
ciljevi potrošnje obnovljive energije
za grijanje i hlađenje nisu dosegnuti.
Današnji udio obnovljive energije je 9.9%
dok je cilj za 2020.g. postavljen zako-
nom o obnovljivoj toplini i iznosi 14%.do
2020. g. Kako bi popravila situaciju, vlada
je revidirala tržišni program poticaja
Marktanreizprogramm (MAP), počevši
od 1. travnja 2015., želeći povećati udio
obnovljive energije u dobavi topline. Od
početka travnja, solarne toplinske insta-
lacije za toplu vodu u domaćinstvima u
postojećim zgradama, čije su subvencije
prethodno srezane, ponovo imaju pravo
na subvenciju od 50 eura/m2 s gornjom
granicom od 500 eura. Razina subvencija
za kombinirane sustave (<14 m2) porasla
je s 90 na 140 eura/m2.
Zgrade visoke energetske učinkovitosti
t akođer imaju pravo na subvencije
koje su prije bile rezervirane samo za
toplinske instalacije od 20- 100 m2, rezi-
12
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toPlINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Tablica 5Godišnje instalirane površine u 2014. g.* po tipu kolektora (u m2) i ekvivalentu snage (u MWth)
Glazirani kolektori Ekvivalentna
snaga
(MWth)DržavaPlosnati
kolektoriVakuumski
kolektoriNeglazirani
kolektoriUkupno (m2)
Njemačka 814 600 85 400 20 000 920 000 644.0
Italija 260 000 20 000 280 000 196.0
Grčka 270 000 600 270 600 189.4
Poljska 208 000 52 000 260 000 182.0
Španjolska 235 355 15 900 3 839 255 094 178.6
Francuska** 195 739 6 000 201 739 141.2
Danska 179 186 179 186 125.4
Austrija 150 530 2 910 1 340 154 780 108.3
Češka 27 095 11 148 35 000 73 243 51.3
Nizozemska 27 000 3 000 27 396 57 396 40.2
Portugal 55 000 55 000 38.5
Belgija 42 500 9 500 52 000 36.4
Ujedinjeno Kraljestvo 24 590 5 870 30 460 21.3
Irska 14 691 10 644 25 335 17.7
Hrvatska 18 400 2 500 20 900 14.6
Cipar 18 834 633 19 467 13.6
Rumunjska 6 200 12 300 170 18 670 13.1
Mađarska 10 580 6 170 1 250 18 000 12.6
Slovačka 5 500 1 000 500 7 000 4.9
Švedska 5 024 1 649 6 673 4.7
Bugarska 5 600 5 600 3.9
Finska 3 000 1 000 4 000 2.8
Slovenija 2 925 700 3 625 2.5
Litva 1 000 1 500 2 500 1.8
Latvija 1 940 420 2 360 1.7
Estonija 1 000 1 000 2 000 1.4
Luksemburg 1 985 1 985 1.4
Malta 1 164 291 1 455 1.0
EU 28 ukupno 2 587 438 246 135 95 495 2 929 068 2 050.3*Procjena. ** Uključeni prekomorski odjeli (39 239 m2). Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
dencijalne zgrade s najmanje tri stana
i nerezidencijalne zgrade s >50 0 m2
površine. Sad se mogu prijaviti i za nove
stanove (za jednu ili više obitelji) gdje je
potrošnja solarne topline veća od 50%
ukupne potrošnje topline zgrade.
Za nove zgrade subvencija za sustave za
toplu vodu u domaćinstvu je 75 eura/m2.
Za kombinirane sustave i druge aplika-
cije (industrijska toplina itd.) povećana
je na 150 eura/m2. Za postojeće zgrade
potpora je povećana na 100 eura/m2 za
proizvodnju tople vode za domaćinstva
i 200 eura/MWH za druge aplikacije. Ino-
vativno dizajnirane zgrade mogu alter-
nativno uzeti premiju od oko 0,45 eura/
kWh. U ovom sustavu nema praćenja
proizvodnje jer se premija izračunava
na temelju tehničkih karakteristika
kolektora sačinjenih na temelju dodatne
tablice iz certifikacije tvrtke Solar Key-
mark.
Tržište Španjolske se oporavljaŠpanjolsko tržište jedno je od rijetkih
u Europi koje je preokrenulo padajući
trend. Podaci koje je objavilo španjolsko
udruženje za solarnu toplinsku energiju,
ASIT, pokazuje da je tržište poraslo za
9,7% s 232 515 m2 iz 2013. g. na 255 088
m2 u 2014. g. Ovaj rezultat prikazuje
lagani oporavak (1,5%) registriran 2013.
g. nakon četverogodišnjeg poniranja
(tržište je palo s 465 000 m2 u 2008. g.
na 229 000 m2 u 2012. g.). Glavni razlog
ovog rasta je razvoj prefabriciranih sus-
tava čija prodaja je narasla za 42% (133
446 m2) i sad čini 52% tržišta. Segment
vakuumskih kolektora narastao je (za
157%) t.j. prodanih 15 894 m2 (6% tržišni
udio).
Z a ovaj povrat ak ra stu za služno je
poboljšanje u novogradnjama pove -
zano s uredbom koja nalaže uporabu
solarne energije. Regulativa je posebno
povoljna za segment s više obitelji koji
predstavlja 40,6% španjolskog tržišta u
2014. g. ASIT tvrdi da je za pozitivan rast
također za služna odluka Andaluzije
koja je posljednja regija u državi koja
nastavlja aktivno podupirati solarnu
toplinsku energiju.
13
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Francuska ponovo klizi prema doljeZa francuski solarni toplinski sektor
ništa ne ide u dobrom smjeru. Prema
podacima Uniclima-e, solarno toplinsko
tržište kopnenog dijela još je jednom u
velikompadu s 190 300 m2 u 2013. g. na
150 500 m2 instaliranih 2014. g., odnosno
21%. Isporuke pojedinačnih solarnih
grijača tople vode pala je s 20 500 jedi-
nica 2013. g. na 18 600 jedinica u 2014.
g. Tržište kombiniranih sustava također
se smanjilo s 700 novih instalacija 2014.
g. u usporedbi s 1 100 u 2013. g. Tržište
sektora s više obitelji i tercijarnih zgrada
također se smanjilo s 97 500 m2 2013. g. na
75 500 u 2014. g. U francuskim prekomors-
kim područjima koja su bila fokus poseb-
nih istraživanja EurObserv’ER-a, pad nije
toliko naglašen. Oko 39 239 m2 kolektora
instalirano je 2014. u usporedbi s 41 289
m2 u 2013. g.
Glavni razlog smanjenja u sektoru reno-
viranja je promjena poreznog sustava
za održivi razvoj (CIDD) iz 1 . siječnja
2014. g. koji je štetan za solarni toplinski
sektor. Vlada je ukinula prednosti za
individualne solarne grijače vode ili kom-
binirane sustave koji su imali pravo na
viši porezni odbitak (32% povećan na
40% ako je dio radnog paketa) uvevši
jedinstvenu olakšicu od 15% s uvećanom
stopom od 25% ako je dio radnog paketa.
Ova verzija CIDD-a trajala je samo 8 mje-
seci. Nova, povoljnija prijelazna stopa
(CITE) stupila je na snagu 1. rujna 2014. g.
Zadržava princip jedne stope za tehnolo-
gije koje ostvaruju pravo ali je porasla na
30% bez kriterija za radni paket. Akteri
solarne industrije kažu da je novi sustav
stupio na snagu krajem 2014. g. i da za
sada nema utjecaja na količinu prodaje.
U svakom slučaju imat će malo utjecaja
na solarno toplinsko tržište jer sistem
i dalje preferira tehnologije koje ostva-
ruju pravo s niskim troškom investicije,
uglavnom termodinamičke grijače za
toplu vodu ili kondenzacijske grijače na
prirodni plin.
Uvođenje nove toplinske uredbe (RT
2012) koja je primjenjiva na sve dozvole
za novogradnje izdane od 1. siječnja
2013. g. čiji standardi izgradnje uključuju
obvezu da koriste obnovljive energije
prvi put, ne koristi solarnom toplinskom
tržištu. Akteri industrije smatraju da
je za ovu situaciju krivo to što su rela-
tivno niske potrebne ra zine izvedbe
p r oiz vo dn e o b n o v lj i ve e n e r gije . U
stvari, da bi se zadovoljili kriteriji RT
2020, dovoljan je jednostavan solarni
toplinski instalacijski kit od 2 m2 kolek-
tora, što je polovica veličine konven-
voje
ns
fjer
nvar
me
a.m
.b.a
.
U Vojens, Danska, 70 000 m2 panela proizvodi 50 MWth solarne toplinske energije za komunalnu mrežu grijanja.
14
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toPlINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Ključ
Kapacitet solarne toplinske energije instaliran u EU na kraju 2014. g.* (MWth)
32 987 Ukupni solarni toplinski kapacitet
instaliran na kraju 2014. g.* (MWth)2 050.3 Kapacitet solarne toplinske energije
instaliran tijekom 2014. g. (in MWth)
* Procjena. ** Uključeni prekomorski odjeli.
Izvor podataka: EurObserv’ER 2015.
15
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
2013 2014
Država m2 MWth m2 MWth
Njemačka 17 222 000 12 055 17 987 000 12 591
Austrija 5 054 698 3 538 5 165 107 3 616
Grčka 4 180 175 2 926 4 287 775 3 001
Italja 3 515 239 2 461 3 793 239 2 655
Španjolska 3 197 379 2 238 3 452 473 2 417
Francuska*** 2 575 000 1 803 2 759 439 1 932
Poljska 1 485 000 1 040 1 744 000 1 221
Portugal 1 024 004 717 1 133 965 794
Češka 972 299 681 1 045 542 732
Danska 786 000 550 943 761 661
Nizozemska 880 450 616 895 846 627
Ujedinjeno Kraljestvo 669 841 469 683 101 478
Cipar 681 157 477 670 624 469
Belgija 534 628 374 585 128 410
Švedska 478 188 335 470 022 329
Irska 275 909 193 301 245 211
Slovenija 211 574 148 215 199 151
Mađarska 196 109 137 213 723 150
Rumunjska 157 385 110 176 055 123
Slovačka 161 050 113 168 050 118
Hrvatska 137 050 96 157 950 111
Bugarska 83 600 59 84 200 59
Finska 46 413 32 50 013 35
Malta 48 456 34 49 991 35
Luksemburg 45 590 32 47 576 33
Latvija 16 650 12 19 010 13
Litva 11 350 8 13 850 10
Estonija 8 120 6 10 120 7
EU 28 ukupno 44 655 314 31 259 47 124 004 32 987
* Sve tehnologije uključujući neglazirane kolektore. ** Procjena. *** Uključeni prekomorski odjeli. Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
Tablica 6Kumulativni kapacitet toplinskih solarnih kolektora* instaliranih u EU u 2013. i 2014. g.** (u m2 i u MWth)
cionalnog sustava. Također se žale da
je za zadovoljenje standarda dovoljna
toplinska pumpa za toplu sanitarnu
vodu s koeficijentom izvedbe (COP) od
nešto iznad 2. To rješenje je popularno
među graditeljima stanova jer je trošak
instalacije niži (72 539 jedinica prodanih
2014. g., porast od 58% u usporedbi s
2013. g.). Loša strana ove niske specifika-
cije je da grijači tople vode ne pridonose
francuskim ciljevima za obnovljivu ener-
giju jer je njihova proizvodnja premala
(s sezonskim koeficijentima faktora
mnogo nižim od potrebnih 2,5). Stoga
su oni diskvalificirani kao sustavi za
proizvodnju obnovljive energije prema
odredbama europske direktive RES.
RT 2012 se također krivi za pad tržišta
sek tora za više obitelji i tercijarnih
zgrada već drugu uzastopnu godinu.
Ak teri u sek toru obja šnjavaju da se
za to treba kriviti odsustvo bilo kakve
obveze za obnovljivom energijom kod
stanova za više obitelji. Tome se još
dodaje odluka vlade pod pritiskom
građevinskog sektora kojom se pro -
duljuje neobvezanost graditelja zgrada
s više stanova da se usuglase s obve-
zom energetske učinkovitosti postavl-
jenom (određenom) na 50 kWh primarne
energije po m2 godišnje do 2017. g. U
međuvremenu obveza je ublažena na
57,5 kWh.
Austrijsko tržište vraća se na razinu od prije deset godinaUz Cipar, austrijsko tržište ima najveću
stopu opremljenosti (0,6 m2/stanovniku)
(tablica 7) ali ne prestaje bilježiti pad.
Podaci AEE Intec, istraživačkog instituta
specijaliziranog za obnovljive tehnologije
koji prati mnoge obnovljive tehnologije u
ime vlade, pokazuju da je 2014. g. solarno
toplinsko tržište iznosilo 154 780 m2 insta-
liranih kolektora (150 530 m2 glaziranih, 2
910 vakuumskih i 1 340 m2 neglaziranih).
To je jednako daljnjem padu od 14,3% nas-
pram 2013. g. i dovelo je tržište na razinu
od deset godina ranije kad je bilo insta-
lirano 164 481 m2 kolektora. Ovo je peta
uzastopna godina u kojoj se bilježi pad od
2010.g., a 2009. godina je referentna s 364
887 m2 instaliranih kolektora. Nekoliko
faktora stoji iza ovog pada, prvi je visoka
stopa opremljenosti ali najviše jaka kon-
kurencija fotonaponskih sustava koji se
često spajaju na spremnike tople vode.
Analiza AEE Intec-a sugerira da je ovaj pad
16
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toPlINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Grafikon 3Evolucija godišnje instaliranih površina solarnih toplinskih kolektora u EU od 1994. g. (m2)
Države članice uključene su datumom njihova pristupanja. * Procjena. Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
posljedica velikog smanjenja segmenta
individualnih vlasnika kuća, a čini se da
je potražnja od strane kupaca kojima je
važna zaštita okoliša već dosegnuta; zato
se tržišne strategije moraju usmjeriti na
kupce koji su osjetljiviji na troškove. Sus-
tavi vrlo velikih dimenzija također bilježe
rast. Prošle godine, vlada je obnovila svoj
Fond za klimu i energiju, a to je fond od
5 milijuna eura godišnje kojim će se sub-
vencionirati solarni toplinski sustavi od
100- 2 000 m2 već petu uzastopnu godinu.
Gornja vrijednost poticaja je 50% dodat-
nih troškova koji proizlaze iz ovog tipa
instalacije u usporedbi s konvencional-
nim toplinskim rješenjem, dok solarna
proizvodnja mora pokriti najmanje 20%
potreba cijelog sustava. Vlada također
teži promoviranju tehnološkog razvoja
ovih sustava kako bi se ovaj segment
tržišta razvio u inozemstvu.
43 solarne mreže za grijanje u DanskojPlanenergi, neovisna istraživačka tvrtka
objavila je podatke koji pokazuju da su
solarne toplinske instalacije >500 m2 sud-
jelovale s 96% u ukupnoj površini kolek-
tora od 179 186 m2 u državi, a primarno
su spojeni na mreže tople vode. 2013. g.
taj udio je bio 92% (116 770 m2). Dansko
tržište je atipično jer se odlučilo za razvoj
korištenja polja solarnih toplinskih kolek-
tora za opskrbu mreža grijanja i već ih
ima 43 na stranici solvarmedata.dk. 1.
svibnja 2015. g. ACRON Solar inaugurirao
je jedan od novih projekata, najveće polje
solarnih toplinskih kolektora površine 52
491 m2 (37 MWth). Povezat će se s produl-
jenom mrežom toplane Vojens koja je bila
spojena na njegovo prvo polje od 17 500
m2 u 2012. g. (13 MWth). Mrežu grada sad
opskrbljuje gotovo 70 000 m2 kolektora
što je jednako 50 MWth solarne toplinske
energije ili 9 m2 po stanovniku. Preuzeo
je kapacitet i površinu kolektora solarne
toplinske mreže Dronninglung koja ima
37 275 m2 kolektora. Pogon Vojens, koji
će proizvoditi većinu svoje toplinske
energije tijekom ljeta, bit će opremljen
s bazenom za pohranjivanje veličine 190-
200 milijuna litara kako bi se u mrežu
puštala topla voda tijekom zime. Budžet
za proširenje projekta je oko 120 milijuna
danskih kruna (16 milijuna eura). Polje
solarnih kolektora čini 53% troška pro-
jekta, t.j. 70 milijuna danskih kruna (9,4
milijuna eura), bazen za pohranjivanje
30 milijuna (4 milijuna eura) a troškovi
izgradnje iznose 20 milijuna danskih
kruna (27 milijuna eura). Zadovoljit će
polovicu potreba za grijanjem i toplom
vodom za 2 000 domaćinstava spojenih
na mrežu.
RestRUKtURiRanJe eURoPsKe inDUstRiJe se nastaVlJa
K r i z a s o l a r n e t o p l i n s k e e n e r g i j e
prouzročena padom prodaje od 2009.
g. potakla je temeljitu reorganizaciju
europskog industrijskog krajolika. 2013.
g. svjedočili smo odlasku nekih od gla-
vnih imena u solarnoj toplinskoj industriji
uključujući njemački Schüco, austrijski
Greiner i danski Velux. 2014. g. slijedila
su im dva talijanska proizvođača, Tec-
nosolar i GPM, dva poljska, ZAE Ergom i
Solar Polska, belgijski ZEN Renewables
i portugalski Richworld Renewables. Ali
najveću pažnju privukao je događaj iz
travnja 2014. kad je jedan od njemačkih
17
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Država m2/stanovniku kWth/stanovniku
Cipar 0.782 0.547
Austrija 0.607 0.425
Grčka 0.393 0.275
Njemačka 0.223 0.156
Danska 0.168 0.117
Malta 0.118 0.082
Portugal 0.109 0.076
Slovenija 0.104 0.073
Češka 0.099 0.070
Luksemburg 0.087 0.061
Španjolska 0.074 0.052
Irska 0.065 0.046
Italija 0.062 0.044
Nizozemska 0.053 0.037
Belgija 0.052 0.037
Švedska 0.049 0.034
Poljska 0.046 0.032
Francuska*** 0.042 0.029
Hrvatska 0.037 0.026
Slovačka 0.031 0.022
Mađarska 0.022 0.015
Bugarska 0.012 0.008
Ujedinjeno Kraljestvo 0.011 0.007
Latvija 0.009 0.007
Finska 0.009 0.006
Rumunjska 0.009 0.006
Estonija 0.008 0.005
Litva 0.005 0.003
EU 28 ukupno 0.093 0.065
* Sve tehnologije uključujući neglazirane kolektore. ** Procjena. *** Uključeni prekomorski odjeli.
Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
Tablica 7Solarni toplinski kapaciteti* u pogonu po stanovniku (m2/stanovniku i kWh/stanovniku) u 2014. g.**
proizvođača, Wagner and Co Solartechnik,
koji je na tržištu bio od 1979. g., objavio
bankrot. U rujnu 2014. g. stečajni upra-
vitelj je konačno pronašao investitora,
nizozemsku grupu Sanderink, koja je bila
spremna preuzeti dio imovine. Obvezala
se preuzeti aktivnosti tvrtke iz područja
solarnog toplinskog i fotonaponskog
dijela i dijela sustava sklapanja i tako spa-
sila 80 radnih mjesta.
Grupa Sanderink bila je klijent tvrtke
Wagner kroz svoje specijalizirane solarne
toplinske podružnice, primarno Dutch
Solar pa je tako bila prilično upoznata s
kvalitetom njemačkog proizvođača i nje-
govom tehnološkom snagom. Međutim,
preuzimanje imovine od strane Sander-
dinka odnosilo se samo na njemački dio
Wagner Solara. Strane podružnice tvrtke
Wagner Solar u stečaju morat će pronaći
vlastite kupce. Ove bivše podružnice
zadržat će pravo djelovanja s tvrtkom
Wagner Solar i koristiti njeno ime, ali kao
klijenti njemačke tvrtke. Grupa Sander-
dink ima mnogo tvrtki uključenih u sferu
ekoloških tehnologija. Dobro je plasirana
na američkom tržištu gdje ima oko pet-
naest podružnica.
Reorganizacija tržišta i izla zak gla-
vnih ak tera vjerojatno će se dobro
odraziti na proizvođače koji su manje
financijski izloženi uključujući glavne
nespecijalizirane aktere u sektoru za
grijanje. Međutim, teško je odrediti
razinu promjena u tržišnim udjelima
ovih glavnih aktera, bez obzira na to
jesu li specijalisti ili ne. U trenutnom
kontekstu, praćenje proizvodnje kolek-
tora i toplinskih sustava postalo je vrlo
teško jer je većina tvrtki prestala javno
objavljivati podatke o proizvodnji. Točno
praćenje još je teže jer proizvođači koji
proizvode sustave djelomično koriste
materijal izvornih proizvođača opreme.
Najveći je austrijski GreenOneTec koji na
svojoj Internetskoj stranici tvrdi da je
imao proizvodnju od 600 000 m2 u 2014.
g. (634 000 m2 2013. g.), t.j. jednu trećinu
europskog tržišta. Najnovije raspoložive
procjene koje pokrivaju proizvodnju gla-
vnih proizvođača kolektora objavljene
su u listopadu 2014. g. u časopisu Sun
and Wind. Prema njegovom rangiranju,
na temelju proizvodnje iz 2013. g., gla-
vni europski proizvođači su grupe za
grijanje, t.j. njemačke grupe Bosch Ther-
motechnik, Viessmann, Vaillant i nizo-
zemska grupa Thermea. Slijede im tvrtke
specijalizirane za sustave termosifona
poput tvrtke Dimas iz Grčke i tvrtke spe-
cijalizirane i u solarnim toplinskim i foto-
naponskim sustavima poput austrijske
Riposol.
tRaŽi se noVi ZaMaH Za 2020. G.Neki stručnjaci očekivali su da će se
solarno toplinsko tržište stabilizirati
2014. g., ali se ono na kraju samo nešto
manje smanjilo nego u 2013. g. Ono što
bi se danas trebali zapitati je jesu li neka
tržišta dotakla dno ili imaju još rezerve
do kritične točke. Mora se zaključiti da je
u mnogim državama Europske Unije pro-
mocija ekološki prihvatljive i obnovljive
energije otupjela i da se većina država
članica sve više udaljava od ciljeva iz svo-
jih NREAP. EurObserv’ER smatra da ako se
sadašnji trend nastavi do 2020. g., solarni
toplinski segment pridonosit će samo oko
3 Mtoe što je manje od polovice kombini-
rane vrijednosti iz NREAP u cijeloj Europi
(grafikon 4).
Za 2015. g. situacija je nesigurna. Neki
promatrač i su pesimistični u s ve zi
oporavka tržišta u Središnjoj Europi
(primarno Poljska, Češka i Austrija).
Međutim, ima nekih pozitivnih zna-
kova. Situacija u Njemačkoj trebala bi se
popraviti zahvaljujući novim mjerama
poduzetim u kontekstu programa poti-
caja MAP. Iščekivanje RHI programa za
domaćinstva u UK i unaprijeđeni porezni
mehanizam u Francuskoj također će vje-
rojatno zaustaviti trend pada. Talijansko
tržište također bi trebalo imati koristi
18
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toPlINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Tablica 8Reprezentativni europski proizvođađi solarnih toplinskih kolektora
Tvrtka Država Aktivnost
Proizvodnja 2012/2013 (površina
kolektora m2)
Promet 2014 (M€)
Zaposlenici 2014
GREENoneTEC * AustrijaPlosnata ploča i kolektor s vakuumskom cijevi
634 000 82 280
Bosch Thermotechnik * NjemačkaDobavljač opreme za grijanje / Proizv.č kolektora s plosnatom pločom
310 000 2.800 *** 12.900 ***
Viessmann * Njemačka Oprema za grijanje / solarno toplinska 240 000 2.200 *** 11.500 ***
Vaillant Group * NjemačkaDobavljač opreme za grijanje / solarno toplinska
170 000 2.400 ** 12 000
BDR Thermea Group * NizozemskaDobavljač opreme za grijanje / solarno toplinska
160 000 1.800 *** 6.500 ***
Dimas * Grčka Proizvočač kolektora s plosnatom pločom
130 000 n.a. n.a.
Riposol AustrijaProizvočač kolektora s plosnatom pločom
125 000 n.a. n.a.
Wolf * Njemačka Dobavljač opreme za grijanje 120 000 337 ** 1.810 **
Nobel Xilinakis * Grčka Proizvočač kolektora s plosnatom pločom
115 000 n.a. 80
Cosmosolar * Grčka Proizvočač kolektora s plosnatom pločom
70 000 n.a. n.a.
Ariston * ItalijaProizvočač kolektora s plosnatom pločom
60 000 1.340 *** 6.600 ***
* Nema rangiranja - reprezentativni pregled europskih tvrtki u sektoru solarne toplinske energije. Procjene temeljene na podacima tvrtke i časopisa Sun and Wind
Energy 10/2014 (Solar Thermal World Map 2014). Opaska: Moguče su znatne dvojbe zbog različitih tipova kolektora i podataka OEM. ** 2013.
*** Cijela grupa. Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
od nove verzije sustava poticaja Conto
Termico koji teži unaprjeđenju sustava
i mehanizma poreznih olakšica (alter-
nativni sustav) i koji je popularan među
Talijanima. Solarno toplinsko tržište
trebalo bi konačno imati koristi od nove
regulative o dizajnu grijača tople vode
koji je ekološki prihvatljiv, objavljenom
u službenom glasilu u rujnu 2013. g. Od
26. rujna 2015. g. nadalje, energetska
etiketa će biti na svim aparatima koji
proizvode toplu vodu i grijanje. Omogućit
će potrošačima da donesu potpuno infor-
mirane izbore rješenja s najboljim karak-
teristikama i usporede učinkovitost i raz-
like u potrošnji među raznim sustavima.
Ova regulativa nudi potporu sustavima
koji proizvode solarnu toplu vodu jer su
tehnički oni jedini koji dostižu klasu A+++.
Europski solarni toplinski sektor ušao je
u re-orijentacijsku fazu svojih objekata.
Trebao bi se manje pouzdati u tržište
individualnih stanova i postepeno širiti
na stambene objekte za više obitelji,
aktivnosti tercijarnog i industrijskog
segmenta, potpomognut provedbom
novih uredbi. Još jedan vektor rasta
veza je solarnog toplinskog kolektora s
postojećim mrežama grijanja opremlje-
nim bazenima za pohranjivanje za zimsku
sezonu. Ova tehnologija koja je već vrlo
raširena u Danskoj i Švedskoj sada se
razvija u Njemačkoj, Austriji, Nizozems-
koj i čak Francuskoj. Popularizacija ove
tehnologije ubrzala bi širenje solarnog
toplinskog grijanja, oponašajući foto-
naponski sektor čije su instalacije viso-
kog kapaciteta pridonijele radikalnom
smanjenju troškova proizvodnje.
Iznad svega, solarno toplinsko tržište
m o g l o b i d o b it i n o v i z a ma h koj e g
Europska komisija želi započeti kroz pri-
mjenu Energetske unije koja primarno
teži povećanju investiranja u sektor
obnovljivog grijanja i hlađenja. Stoga se
očekuju najave za vrijeme UN-ove konfe-
rencije o klimatskim promjenama koja će
se održati u Parizu od 30. studenog do 15.
prosinca 2015. g. za koju se nadamo da
bi mogla biti početna točka oživljavanja
europske energetske politike.
ritt
er s
ola
r/es
tif
Postavljanje solarnog toplinskog kolektora.
19
baro
met
ar k
once
ntri
rane
sol
arne
ene
rgije
i so
larn
e to
plin
ske
ener
gije
barometar KoNCeNtrIraNe solarNe eNerGIJe I solarNe toplINsKe eNerGIJe – eUrobserV’er – sVIbaNJ 2015
Izvor podataka: EurObserv’ER 2015
Grafikon 4Usporedba sadašnjega trenda s NREAP (Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju (u ktoe)
EEurObserv’ER interaktivna baza
podataka sadrži sve pokazatelje
iz ovog barometra te je dostupna
na Internet stranici www.energies-
renouvelables.org (na francuskom
jeziku) i www.eurobserv-er.org
(na engleskom jeziku). Kliknite
“Interactive EurObserv’ER Database”
kako bi preuzeli podatke barometra
u Excel formatu.
Preuzimanje
Ovaj je barometar pripremio Observ’ER u okviru projekta “EurObserv’ER” koji ukuplja Observ’ER (FR), ECN (NL), Institut za obnovljivu energiju (EC BREC I.E.O, PL), Institut Jožef Stefan (SL), Renac (DE) i Frankfurtsku školu ekonomije, financija i meneđmenta (Frankfurt School of Finance & Management – DE). Autori nose isključivu odgovornost za sadržaj publikacije. Publikacija ne predstavlja mišljenje Europske zajednice, ni Ademe ili Caisse des depots. Europska komisija, Ademe i Caisse des depots ne mogu se smatrati odgovornim za korištenje objavljenih podataka. Projekt financijski potpomaže Ademe, program Intelligent Energy- Europe i Caisse des depots.
Tema sljedećeg barometra bit će biogoriva.Izvori podataka za tablice 4 i 5: AGEE-Stat (Njemaćka),
Institut za obnovljivu energiju (Poljska), Assotermica
(Italija), ASIT (Španjolska), Uniclima- Observ’ER
(Francuska), AEE Intec (Austrija), Planenergi (Danska),
Ministarstvo industrije i trgovine (ćeška), Apisolar
(Portugal), Holland Solar (Nizozemska), ATTB (Belgija),
Sveućilište Miskolc (Maćarska), Ministarstvo energije,
trgovine i turizma (Cipar), SEAI (Irska), Econet
Romania, Jozef Stefan Institut (Slovenija), Energy
Center Bratislava (Slovaćka), APEE (Bugarska), Statec
(Luksemburg), STA (Ujedinjeno Kraljevstvo), SEWCU
(Malta), Estif.