bdp po županijama · 2018-04-19 · hrvatska gospodarska komora sektor za financijske institucije,...

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize

Odjel za makroekonomske analize

BDP po županijama

Prikaz trendova u kretanju BDP-a županija na razini Hrvatske i EU

Travanj 2018.

2

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize

Odjel za makroekonomske analize Tel.: 01/4828 – 373; elektronička pošta: [email protected]

Contents 1. UVODNO .......................................................................................................................................... 3

2. BDP PO ŽUPANIJAMA U 2015. GODINI ............................................................................................ 4

3. ŽUPANIJE ......................................................................................................................................... 7

OBJAŠNJENJA GRAFOVA I GRAD ZAGREB ............................................................................................ 7

KRAPINSKO-ZAGORSKA I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ............................................................................ 8

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA I MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ...................................................................... 9

BJELOVARSKO-BILOGORSKA I VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA ................................................ 10

POŽEŠKO-SLAVONSKA I BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA ................................................................. 11

OSJEČKO-BARANJSKA I VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA ........................................................... 12

KARLOVAČKA I SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA ........................................................................... 13

PRIMORSKO-GORANSKA I LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA ....................................................................... 14

ZADARSKA I ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA ...................................................................................... 15

SPLITSKO-DALMATINSKA I ISTARSKA ŽUPANIJA ................................................................................ 16

DUBROVAČKO-NERETVANSKA I ZAGREBAČKA ŽUPANIJA ................................................................. 17

4. ZAKLJUČNO .................................................................................................................................... 18

mailto:[email protected]

3



1. UVODNO

Republika Hrvatska je država koja se sastoji od 20 županija i Grada Zagreba, ali je istovremeno i regija jedne veće cjeline, tj. Europske unije, koja je podijeljena na NUTS regije (francuski: Nomenclature des unités territoriales). Hrvatske županije odgovaraju NUTS3 regijama Europske unije, a one su spojene u dvije NUTS2 regije: Kontinentalna i Jadranska Hrvatska.

Podaci po hrvatskim županijama pokazuju različitosti u gospodarskoj razvijenosti. Europska unija promatrana kroz njezine dijelove, tj. regije unutar država, također pokazuje različitosti u razvijenosti. Te gospodarske razlike same po sebi nisu nešto neuobičajeno, no raspon je, tj. veličina tih razlika, nešto što može predstavljati problem, ali i potencijal.

Naime, EU je podijeljena na NUTS regije radi „prikupljanja, razvoja i harmoniziranja Europskih regionalnih statistika“, „socioekonomskih analiza regija“ i „postavljanja okvira EU regionalnih politika“ (Kohezijska politika koja uključuje i fondove EU).

Upravo zbog smanjivanja tih gospodarskih razlika, među ostalim, postoji i Europski fond za regionalni razvoj iz kojega se raspodjeljuju financijska sredstva (naglasak je na raspodjeli sredstava slabije razvijenim regijama). Kao jedan od kriterija raspodjele financijskih sredstava NUTS2 regijama u EU uzeta je gospodarska razvijenost pojedinih regija. Gospodarska razvijenost regija EU u ovome se kontekstu mjeri pokazateljem BDP per capita (PPS) kao postotak prosjeka EU. BDP per capita (PPS) kao postotak prosjeka EU pokazuje koliko je neka regija više ili manje razvijena od prosječne razvijenosti EU mjerena bruto domaćim proizvodom po stanovniku u PPS-u (standard kupovne moći, tj. umjetna valutna jedinica za koju se može kupiti ista količina iste robe u različitim zemljama).

Bruto domaći proizvod kao vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga dobar je pokazatelj gospodarske snage, ali pri usporedbi županija, zbog realnijeg prikaza, potrebno ga je staviti u omjer s brojem stanovnika, a pri usporedbi s NUTS3 regijama EU korigirati i za cijene (te takvog iskazati u PPS-u).

U ovoj analizi podaci za 2015. godinu Državnoga zavoda za statistiku o BDP-u po županijama te podaci Eurostata koji se spominju u ovoj analizi, posljednji su dostupni podaci. Naime, podaci DZS-a redovito se objavljuju u veljači svake godine i to sa odmakom od tri godine tj. u ovoj 2018. godini objavljen je podatak BDP-a za 2015. godinu.


4



2. BDP PO ŽUPANIJAMA U 2015. GODINI

Bruto domaći proizvod je u 2015. godini na razini Republike Hrvatske iznosio 338,97 milijardi kuna, što je 2,3% više u odnosu na 2014. godinu i predstavlja najbržu dinamiku nominalnoga rasta još od 2008. godine (kada je nominalni rast iznosio 7,9%). Osim toga, u 2015. godini (realnim rastom BDP-a od 1,6%) prekinut je negativan trend kretanja realnog BDP-a, koji je kontinuirano trajao od 2009. godine. Prekidanje negativnoga trenda rezultat je prvih povoljnijih kretanja osobne potrošnje i investicija, dok je izvoz roba i usluga samo nastavio pozitivan trend započet 2013. godine.

Tablica 1: BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO ŽUPANIJAMA

2008. 2015.

2015. /

2008., u

%

2008. 2015.

2015. /

2008., u

%

Republika Hrvatska 347.685.002 338.975.044 -2,5 80.653 80.555 -0,1

Kontinentalna Hrvatska 236.495.918 230.742.818 -2,4 81.624 82.123 0,6

Grad Zagreb 111.041.765 113.198.655 1,9 141.756 141.379 -0,3

Zagrebačka županija 19.458.139 19.917.445 2,4 61.927 62.890 1,6

Krapinsko-zagorska županija 7.070.088 6.760.633 -4,4 52.606 52.405 -0,4

Varaždinska županija 11.916.147 11.614.283 -2,5 67.195 67.506 0,5

Koprivničko-križevačka županija 8.049.434 7.518.926 -6,6 68.593 66.894 -2,5

Međimurska županija 7.539.679 7.737.336 2,6 66.255 68.706 3,7

Bjelovarsko-bilogorska županija 7.027.915 6.359.237 -9,5 57.212 55.868 -2,4

Virovitičko-podravska županija 4.522.831 3.593.049 -20,6 51.846 44.528 -14,1

Požeško-slavonska županija 4.016.308 3.394.826 -15,5 50.023 46.119 -7,8

Brodsko-posavska županija 7.540.911 6.864.292 -9,0 46.664 45.368 -2,8

Osječko-baranjska županija 20.697.689 18.859.295 -8,9 66.903 64.019 -4,3

Vukovarsko-srijemska županija 9.243.619 8.044.874 -13,0 50.264 47.446 -5,6

Karlovačka županija 8.040.041 7.441.597 -7,4 60.598 60.932 0,6

Sisačko-moslavačka županija 10.331.352 9.438.368 -8,6 57.708 58.777 1,9

Jadranska Hrvatska 111.189.084 108.232.226 -2,7 78.662 77.405 -1,6

Primorsko-goranska županija 28.945.151 28.363.686 -2,0 97.245 97.177 -0,1

Ličko-senjska županija 3.581.605 2.959.032 -17,4 67.601 62.058 -8,2

Zadarska županija 11.785.750 11.157.786 -5,3 70.233 65.475 -6,8

Šibensko-kninska županija 6.779.187 6.582.334 -2,9 60.711 63.095 3,9

Splitsko-dalmatinska županija 29.770.842 28.250.708 -5,1 65.540 62.290 -5,0

Istarska županija 20.577.258 20.942.277 1,8 99.119 100.635 1,5

Dubrovačko-neretvanska županija 9.749.291 9.976.403 2,3 80.200 81.554 1,7

Izvor: DZS; izračun: HGK

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (u

tekućim cijenama), u tis. HRKBDP PO STANOVNIKU, u HRK


5



Promatrano prema županijama, spomenuti nominalni rast rezultat je povećanja BDP-a koje je zabilježeno u svim županijama, što nije uobičajeni slučaj. Naime, ostvareni nominalni godišnji porast BDP-a u svim županijama posljednji je put zabilježen još 2006. godine. Ipak, razina BDP-a u promatranoj godini manja je (vidjeti Tablicu 1) u odnosu na onu iz 2008. godine.

Udjeli pojedinih županija u ukupnom BDP-u Hrvatske u 2015. godini ostali su gotovo nepromijenjeni u odnosu na udjele u 2014. godini (vidjeti Graf 2). Tako je u najmnogoljudnijoj i površinom najmanjoj regiji Hrvatske, tj. u Gradu Zagrebu, ponovno ostvarena čak trećina ukupnoga BDP-a Hrvatske.

Graf 1: BRUTO DOMAĆI PROIZVOD RH U TEKUĆIM CIJENAMA

Izvor: DZS; obrada: HGK

315

320

325

330

335

340

345

350

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

u m

lrd

. H

RK

Graf 2: UDIO HRVATSKIH ŽUPANIJA U BDP-u REPUBLIKE HRVATSKE


0,0 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0 6,0 7,0 8,0 9,0

Primorsko-goranska

Splitsko-dalmatinska

Istarska

Zagrebačka

Osječko-baranjska

Varaždinska

Zadarska

Dubrovačko-neretvanska

Sisačko-moslavačka

Vukovarsko-srijemska

Međimurska

Koprivničko-križevačka

Karlovačka

Brodsko-posavska

Krapinsko-zagorska

Šibensko-kninska

Bjelovarsko-bilogorska

Virovitičko-podravska

Požeško-slavonska

Ličko-senjska

u %2015. 2014.

Grad Zagreb 2014. 33,4% 2015. 33,4%


6



Taj podatak upućuje na postojanje velikih razlika među hrvatskim županijama, odnosno pokazuje prostornu koncentriranost hrvatskoga gospodarstva. Nešto objektivniji podatak, odnosno BDP po stanovniku također pokazuje razlike u gospodarskoj razvijenosti regija Hrvatske. Naime, Grad Zagreb sa 141.379 kuna ima oko tri puta veći BDP po stanovniku u odnosu na Virovitičko-podravsku županiju (44.528 HRK). To predstavlja značajnu razliku. No problem velikih regionalnih razlika u gospodarskoj razvijenosti postoji i u EU, tako se, primjerice, Hrvatska sa spomenutom brojkom (omjerom) okvirno nalazi u sredini zemalja EU. Postoji značajan broj zemalja EU u kojima je ta razlika i veća. Primjerice, u Ujedinjenoj Kraljevini najrazvijenija NUTS 3 regija imala je oko 20 puta veći BDP po stanovniku u odnosu na najmanje razvijenu (vidjeti Tablicu 3). U Njemačkoj je taj omjer iznosio oko deset puta, a u Poljskoj, Francuskoj i Mađarskoj oko pet puta.

Zemlja NUTS 3 regija

Najmanji

BDP per

capita, u

EUR

NUTS 3 regija

Najveći

BDP per

capita, u

EUR

Najveći /

najmanji

UJEDINJENO

KALJEVSTVO Is le of A nglesey 20.500 C amden & C ity of London 462.800 22,6

NJEMAČKA Südwestpfalz 15.400 Ingols tadt, Kreis freie Stadt 132.000 8,6

RUMUNJSKA V as lui 3.600 Bucures ti 21.800 6,1

POLJSKA Nowotarski 6.300 Mias to Warszawa (NUTS 2013) 32.100 5,1

FRANCUSKA** Gers (NUTS 2013) 20.200 Hauts-de-Seine 97.500 4,8

MAĐARSKA Nógrád 4.800 Budapes t (NUTS 2013) 22.900 4,8

BUGARSKA Sliven 3.000 Sofia (s tolitsa) 13.600 4,5

SLOVAČKA P resovský kraj 8.700 Bratis lavský kraj 35.400 4,1

BELGIJA A rr. Thuin 15.600A rr. de Bruxelles -C apitale / A rr. van

Brussel-Hoofds tad 62.700 4,0

NIZOZEMSKA O ost-Groningen 20.700 Groot-A msterdam (NUTS 2013) 74.900 3,6

ITALIJA Medio C ampidano 14.400 Milano 50.800 3,5

IRSKA Border (NUTS 2013) 20.700 Dublin (NUTS 2013)* 72.000 3,5

HRVATSKA V iroviticko-podravska zupanija 5.700 Grad Zagreb 19.100 3,4

GRČKA Xanthi 9.500 Kentrikos Tomeas A thinon 31.800 3,3

ČEŠKA Karlovarský kraj 10.700 Hlavní mesto P raha 33.600 3,1

LATVIJA Latgale 6.800 Riga 20.600 3,0

SLOVENIJA Zasavska 10.200 O srednjes lovenska 26.600 2,6

LITVA Taurages apskritis (NUTS 2013) 7.200 V ilniaus apskritis (NUTS 2013) 18.700 2,6

ESTONIJA Kirde-Ees ti 9.000 Põhja-Ees ti 22.500 2,5

AUSTRIJA Weinviertel 21.100 Linz-Wels 50.600 2,4

PORTUGAL Tâmega e Sousa 10.900 A lentejo Litoral 25.600 2,3

DANSKA V est- og Syds jælland 32.900 Københavns omegn 76.500 2,3

ŠPANJOLSKA Badajoz 15.800 A raba/Á lava 35.800 2,3

ŠVEDSKA Södermanlands län 32.900 Stockholms län 64.700 2,0

FINSKA Kainuu (NUTS 2013) 26.800 Hels inki-Uus imaa 50.700 1,9

MALTA***Gozo and C omino / Ghawdex u

Kemmuna 12.600 Malta 22.100 1,8

Izvor: Eurostat; izračun: hGK

* procjena HGK

** prekomorska područja nisu uzeta u obzir

*** ujedno i jedine NUTS 3 regije

Napomena: Cipar i Luksemburg se ne nalaze u tablici jer obje zemlje imaju samo jednu NUTS 3 regiju

Tablica 3: NAJJAČE I NAJSLABIJE NUTS 3 REGIJE PO ZEMLJAMA EU

BDP per capita u eurima


7



3. ŽUPANIJE

OBJAŠNJENJA GRAFOVA I GRAD ZAGREB

OBJAŠNJENJA GRAFOVA GRAD ZAGREB

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

Na lijevoj ordinati graf pokazuje nominalni iznos

bruto domaćega proizvoda u odabranoj županiji.

Na desnoj ordinati graf pokazuje udio tog

nominalnog BDP-a u ukupnom nominalnom BDP-

u Republike Hrvatske.


BDP per capita po PPS-u, ØEU28=100 Razvijenost - BDP per capita po PPS-u, ØEU28=100

Graf pokazuje BDP po stanovniku (omjer

vrijednosti BDP-a i broja stanovnika kao jedan

od osnovnih pokazatelja razvijenosti neke države

ili regije), i to u PPS-u (Purchasing Power

Standard – standard kupovne moći kao umjetne

valutne jedinice za koju se može kupiti ista

količina robe u različitim zemljama). Spomenuti

BDP per capita po PPS-u stavljen je u odnos s

prosjekom EU i iskazan u indeksima da bi se

vidjelo koliko je neka regija ispod ili iznad

prosjeka EU.

Izvor: Eurostat; obrada: HGK

BDP per capita BDP per capita

Graf pokazuje BDP po stanovniku (omjer

vrijednosti BDP-a i broja stanovnika kao jedan

od osnovnih pokazatelja razvijenosti neke države

ili regije), a izražen je u kunama. Pored

odabrane županije stavljen je i BDP per capita

RH da bi se vidjelo odstupanje neke županije od

hrvatskog BDP-a per capita .

Izvor: DZS; obrada: HGK

NAJVAŽNIJE GOSPODARSKE GRANE NAJVAŽNIJE GOSPODARSKE GRANE

struktura bruto dodane vrijednosti u 2014. godini struktura bruto dodane vrijednosti u 2014. godini

Graf pokazuje strukturu gospodarstva odabrane

županije u 2014. godini iskazanu u postotku

bruto dodane vrijednosti (tržišna vrijednost svih

proizvedenih roba i usluga umanjena za troškove

te proizvodnje). Bruto dodana vrijednost po

županijama uključuje vrijednost proizvodnje koja

je stvorena na teritoriju županije.


5,2

5,3

5,4

5,5

5,6

5,7

5,8

5,9

6,0

16.000

16.500

17.000

17.500

18.000

18.500

19.000

19.500

20.000

20.500

%

mil

. HR

K

ZGŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

ZGŽ RH

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

ZGŽ RH

27,3

23,8

17,7

10,5

9,26,64,8

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Poljoprivreda, ribarstvo išumarstvo

Građevinarstvo

Prijevoz i skladištenje

Poslovanje nekretninama

Trgovina na veliko i na malo,mot.vozila

Prerađivačka industrija

Ostalo

113.199

33,4

20,022,024,026,028,030,032,034,036,038,040,0

100.000

102.000

104.000

106.000

108.000

110.000

112.000

114.000

%

mil

. HR

K

GZG (lijevo) Udio u RH (desno)

107

59,0

40

50

60

70

80

90

100

110

120

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

GZG RH

141.379

80.555

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000

110.000

120.000

130.000

140.000

150.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

GZG RH

35,4

15,8

12,4

10,6

10,6

8,96,3

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%


Informacije i komunikacije

Stručne, znan, i tehničkedjelatnosti


Financijske djelatnosti iosiguranje


Ostalo


8



KRAPINSKO-ZAGORSKA I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA


Izvor: DZS; izračun: HGK Izvor: DZS; izračun: HGK

Razvijenost - BDP per capita po PPS-u, ØEU28=100 Razvijenost - BDP per capita po PPS-u, ØEU28=100

Izvor: Eurostat; obrada: HGK Izvor: Eurostat; obrada: HGK


Izvor: DZS; obrada: HGK Izvor: DZS; obrada: HGK




6.761

2,0

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

5.000

5.500

6.000

6.500

7.000

7.500

%

mil

. HRK

KZŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

38

59

30

35

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

KZŽ RH

52.405

80.555

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HRK

KZŽ RH

28,9

33,7

10,4

8,67,25,95,2

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Obrazovanje

Građevinarstvo

Djelatnost zdr.zaštite i soc.skrbi




Ostalo

11.614

3,4

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

10.000

10.500

11.000

11.500

12.000

12.500

%

mil

. HRK

VŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

49

59

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

VŽ RH

67.506

80.555

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HRK

VŽ RH

33,7

34,4

8,57,75,85,04,9

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Javna uprava, obrana,socij.osiguranje

Građevinarstvo





Ostalo


9



KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA I MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA










7.519 2,2

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

5.000

5.500

6.000

6.500

7.000

7.500

8.000

8.500

9.000

%

mil

. HR

K

KKŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

49

59

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

KKŽ RH

66.894

80.555

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

KKŽ RH

32,0

25,2

13,8

8,58,07,94,7

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%


Rudarstvo i vađenje





Ostalo

7.737

2,3

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

6.000

6.500

7.000

7.500

8.000

8.500

%

mil

. HR

K

MŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

51

59

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

MŽ RH

68.706

80.555

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

MŽ RH

26,7

38,6

9,78,28,24,54,1

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Građevinarstvo

Obrazovanje





Ostalo


10



BJELOVARSKO-BILOGORSKA I VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA










6.359

1,9

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

5.000

5.500

6.000

6.500

7.000

7.500

%

mil

. HR

K

BBŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

40

59

30

35

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

BBŽ RH

55.868

80.555

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

BBŽ RH

31,9

20,7

17,7

11,26,56,25,7

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%







Ostalo

3.593

1,1

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

3.000

3.200

3.400

3.600

3.800

4.000

4.200

4.400

4.600

%

mil

. HR

K

VPŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

32

59

30

35

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

VPŽ RH

44.528

80.555

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

VPŽ RH

33,2

17,0

16,8

12,9

6,76,76,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%



Građevinarstvo




Ostalo


11



POŽEŠKO-SLAVONSKA I BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA










3.395

1,0

0,0

0,5

1,0

1,5

3.000

3.200

3.400

3.600

3.800

4.000

4.200

%

mil

. HR

K

PSŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

33

59

30

35

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

PSŽ RH

46.119

80.555

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

PSŽ RH

32,4

18,3

14,4

12,4

8,07,47,1

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%







Ostalo

6.864

2,0

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

5.8006.0006.2006.4006.6006.8007.0007.2007.4007.6007.800

%

mil

. HR

K

BPŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

32

59

30

35

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

BPŽ RH

45.368

80.555

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

BPŽ RH

33,4

22,0

14,5

10,37,06,56,2

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%


Građevinarstvo





Ostalo


12



OSJEČKO-BARANJSKA I VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA










18.859

5,6

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

13.000

14.000

15.000

16.000

17.000

18.000

19.000

20.000

21.000

22.000

%

mil

. HR

K

OBŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

46

59

30

35

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

OBŽ RH

64.019

80.555

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

OBŽ RH

38,3

16,3

12,4

10,2

9,86,66,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%


Građevinarstvo





Ostalo

8.045

2,4

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

6.000

6.500

7.000

7.500

8.000

8.500

9.000

9.500

%

mil

. HR

K

VSŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

34

59

30

35

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

VSŽ RH

47.446

80.555

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

VSŽ RH

31,8

15,5

14,0

12,8

9,8

9,17,1

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Građevinarstvo






Ostalo


13



KARLOVAČKA I SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

KARLOVAČKA ŽUPANIJA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA










7.442

2,2

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

6.500

6.700

6.900

7.100

7.300

7.500

7.700

7.900

8.100

8.300

%

mil

. HR

K

KŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

43

59

30

35

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

KŽ RH

60.932

80.555

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

KŽ RH

32,9

25,7

12,6

10,36,46,26,0

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Građevinarstvo






Ostalo

9.438

2,8

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

8.000

8.500

9.000

9.500

10.000

10.500

11.000

%

mil

. HR

K

SMŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

41

59

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

SMŽ RH

58.777

80.555

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

SMŽ RH

36,6

20,9

11,4

8,77,77,67,2

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%







Ostalo


14



PRIMORSKO-GORANSKA I LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA










28.364

8,4

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

15.00017.00019.00021.00023.00025.00027.00029.00031.00033.00035.000

%

mil

. HR

K

PGŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

72

59

50

55

60

65

70

75

80

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

PGŽ RH

97.177

80.555

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000

110.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

PGŽ RH

38,7

16,2

12,6

9,3

8,88,16,3

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%




Smještaj, priprema i usluživanjehrane



Ostalo

2.959

0,9

0,00,20,40,60,81,01,21,41,61,82,0

2.400

2.600

2.800

3.000

3.200

3.400

3.600

3.800

%

mil

. HR

K

LSŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

44

59

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

LSŽ RH

62.058

80.555

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

LSŽ RH

33,6

17,7

12,7

11,5

10,0

9,25,5

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Obrazovanje



Građevinarstvo



Ostalo


15



ZADARSKA I ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

ZADARSKA ŽUPANIJA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA










11.158

3,3

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

5.0006.0007.0008.0009.000

10.00011.00012.00013.00014.00015.000

%

mil

. HR

K

ZŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

49

59

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

ZŽ RH

65.475

80.555

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

ZŽ RH

42,3

20,3

8,97,77,77,15,9

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%




Građevinarstvo



Ostalo

6.582

1,9

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

5.800

6.000

6.200

6.400

6.600

6.800

7.000

%

mil

. HR

K

ŠKŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

45

59

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

ŠKŽ RH

63.095

80.555

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

ŠKŽ RH

35,6

19,8

11,9

9,77,97,77,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Građevinarstvo






Ostalo


16



SPLITSKO-DALMATINSKA I ISTARSKA ŽUPANIJA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA ISTARSKA ŽUPANIJA










28.251

8,3

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

23.000

24.000

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

30.000

31.000

%

mil

. HR

K

SDŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

46

59

30

35

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

SDŽ RH

62.290

80.555

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

SDŽ RH

44,6

15,2

11,8

8,17,96,26,2

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Građevinarstvo






Ostalo

20.942

6,2

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

18.000

18.500

19.000

19.500

20.000

20.500

21.000

21.500

22.000

22.500

%

mil

. HR

K

IŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

75

59

40

45

50

55

60

65

70

75

80

85

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

IŽ RH

100.635

80.555

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000

110.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

IŽ RH

34,6

18,9

16,0

11,0

7,97,04,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%

Stručne, znan, i tehničkedjelatnosti

Građevinarstvo





Ostalo


17



DUBROVAČKO-NERETVANSKA I ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA










9.976

2,9

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

7.000

7.500

8.000

8.500

9.000

9.500

10.000

10.500

11.000

11.500

%

mil

. HR

K

DNŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

61

59

52

54

56

58

60

62

64

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

DNŽ RH

81.554

80.555

70.000

72.000

74.000

76.000

78.000

80.000

82.000

84.000

2008. 2009.2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

DNŽ RH

33,4

23,2

12,7

10,3

8,16,65,7

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%



Građevinarstvo




Ostalo

19.917

5,9

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

16.000

17.000

18.000

19.000

20.000

21.000

%

mil

. HR

K

ZGŽ (lijevo) Udio u RH (desno)

47

59

40

45

50

55

60

65

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

ZGŽ RH

62.890

80.555

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HR

K

ZGŽ RH

27,3

23,8

17,7

10,5

9,26,64,8

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

%


Građevinarstvo





Ostalo


18



4. ZAKLJUČNO

Hrvatska se sa svojom razinom razvijenosti, mjerenom BDP-om po stanovniku u PPS-u, nalazi na oko 60% prosječne razvijenosti EU i u posljednjih se deset godina ta brojka nije značajnije promijenila (najveća je promjena od tri postotna boda bila 2008. godine kada je sa 63% pala na 60% u 2016. godini). Ipak, brojne su druge zemlje (s kojima se uobičajeno uspoređuje RH) znatno povećale postotak razvijenosti, a neke su i prestigle Hrvatsku (Poljska, Litva i Latvija).

Regionalno, Hrvatska ima nisku razinu razvijenosti jer se u cijelom istočnom dijelu zemlje bilježi vrlo nizak postotak prosječne razvijenosti EU. Naime, četiri se slavonske županije, od njih pet, nalaze samo na trećini razvijenosti EU, tj. samo je u Osječko-baranjskoj županiji razvijenost na 46% razvijenosti EU. Značaj rješavanja problema slabe gospodarske razvijenosti slavonskih županija uočljiv je kroz postojanje „Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“ koji je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija.

Pored slavonskih županija, problem slabe razvijenosti postoji i kod velikog broja drugih županija koje, prema BDP-u nisu prestigle svoju razinu tog pokazatelja iz 2008. godine, odnosno samo je u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Međimurskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji BDP iz 2015. godine veći od onog iz 2008. godine.

KRATICE HGK – Hrvatska gospodarska komora BDP – Bruto domaći proizvod EU – Europska unija PPS - Purchasing Power Standard tj. standard kupovne moći kao umjetne valutne jedinice za koju se može kupiti ista količina robe u različitim zemljama DZS – Državni zavod za statistiku RH – Republika Hrvatska

Opće napomene:

Ovu analizu izrađuje i za nju je odgovorna HGK. Informacije, mišljenja, analize i zaključci koji se iznose temelje se na javnim

statističkim i ostalim informacijama što potječu iz izvora u čiju se potpunost i točnost HGK pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su

informacije, mišljenja, analize i zaključci izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o promjenama izvora

informacija te o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Ova publikacija ili njeni dijelovi ne mogu

se kopirati ili bilo kako drukčije reproducirati bez navođenja izvora.


bdp po županijama · 2018-04-19 · hrvatska gospodarska komora sektor za financijske institucije,...

Documents