SVEUILITE U RIJECI

BDP REPUBLIKE HRVATSKESADRAJ

1.UVOD...................................................................................................................................42. BDP U HRVATSKOJ.................................................................................................... ...5.

2.1. BDP po glavi stanovnika.................................................................................................5 2.2. BDP unutar industrije......................................................................................................6 2.3.BDP unutar turizma..........................................................................................................6 2.4 BDP unutar graditeljstva...................................................................................................7 2.5 BDP unutar prometa.........................................................................................................7. 2.6 BDP unutar poljoprivrede.................................................................................................7 2.7 BDP unutar ribarstva........................................................................................................8

3.UVOZ I IZVOZ....................................................................................................................9 3.1.Inozemni dug....................................................................................................................9 3.2. Komponente BDP-a........................................................................................................94. .RAZLIKA IZMEU NOMINALNOG I REALNOG BDP-A.......................................115.ZAKLJUAK....................................................................................................................12LITERATURA......................................................................................................................131.UVODBruto domai proizvod je trina vrijrdnost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom danog razdoblja.BDP zbraja razliite vrste proizvoda u jedinstvenu mjeru vrijednosti ukupne ekonomske aktivnosti.Da bi to izveo,koristi se trinim cijenama. Kako trine cijene mjere iznos koji su ljudi spremni platiti za razliita dobra,one odravaju vrijednost tih dobara.BDP nastoji biti sveobuhvatan te stoga ukljuuje sve proizvode unutar odreene ekonomije koji se legalno prodaju.On ukljuuje trinu vrijednost usluga stanovanja.Cijenu unajmljenog stambenog prostora je lako izraunati iznos stanarine je istovremeno stanarov izdatak i stanodavev dohodak,no mnogi ljudi ne ive u unajmljenom prostoru.Mnogi posjeduju vlastiti stambeni prostor za kojeg ne plaaju stanarinu. Drava takav stambeni prostor ukljuuje u izraun BDP-a na temelju procjene njegove najamne vrijednost to jest na temelju teorijske prepostavke da vlasnik stambenog prostora sam sebi plaa najamninu i time je procijeni iznos istovremenoo ubrojen u njegove izdatke i dohodak. Ipak , postoje proizvodi koje BDP ne uzima u obzir jer je njihovu vrijednost vrlo teko izraunati.BDP iskljuuje veinu nezakonito proizvedenih i prodanih proizvoda poput, droge.Isto tako iskljuuje proizvode koji su izraeni i konzumirani u kuanstvu koji nikad ne dospiju na trite.Bruto domai proizvod ukljuuje samo vrijednost finalnih proizvoda jer je vrijednost intermedijarnog proizvoda ve ukljuena u cijenu finalnog proizvoda. Zbrajanje trine vrijednosti papirra s trinom vrijednou estitke smatralo bi se dvostrukim obraunom jer bi uraunalo papir dvaput(to je pogreno).Izuzetak predstavlja intermedijarni proizvod kojeg se neiskoristi odmah, nego postane dijelom zaliha dobara tvrtke te e se iskoristiti ili prodati kasnije, U tom sluaju intermedijarni proizsvod privremeno smatra finalnim te kao ulaganje u zalihe ulazi u obraun BDP-a. BDP ukljuuje i opipljivu robu (hranu,odjeu, automobile) i neopipljive usluge (frizerske i ljenike usluge ili pospremanje stana). BDP ukljuuje robe i usluge tekue proizvodnje, a ne ukljuuje transakcije iji su dio proizvodi proizvedeni u prolosti. U nekoj zemlji BDP mjeri vrijednost proizvodnje na geografskom podruju jedne drave. Tijekom danog razdoblja BDP mjeri vrijednost proizvodnje unutar odredjenoga vremenskoga razdoblja, najee godine ili kvartala. Tijekom tog razdoblja BDP mjeri tok dohotka i izdataka . Drava obino BDP za odredjeno tromjeseje predstavlja kao BDP na godinjoj rzini. To znai da pokazatelj objavljen kao tromjesjeni BDP i odgovara iznolsu dohotka i potronje u tom tromjsesjeju pomnoen sa etiri. Vlada na ovaj nain olakava usporedbu tromjesenog i godinjeg BDP-a. Kvartalni BDP se objavljuje nakon to je proveden statiki postupak poznat kao sezonsko prilagodjavanje (desezoniranje) . Nedesezonirani podaci jasno pokazuju da odredjena ekonomija proizvodi vie roba i usluga u jednom, a manje u nekom drugom razdoblju. (Pogaate da je vrhunac potronje praznino vrijeme u posincu). Kada promatraju stanje u kojem se nalazi ekonomija , ekkonomisti i politiki lelnici esto ele ocjeniti stanja koja iskljuuju sezonske promjene. Zbog toga statistiari sezonski prilagoavaju tromjesene jpodatke kako bi iskljuili sezonski ciklus . Podaci o BDP u koje ujemo na vjestima uvjek su desezonirani podaci. 2. BDP U HRVATSKOJ

Bruto domai proizvod je u 2004. godini iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri emu je realni rast u odnosu na 2003.godinu bio 3,8%. Hrvatski BDP se izjednaio tek 2003. s onim iz 1990. nakon ega je poeo raspad Jugoslavije i prijelaza na trino gospodarstvo. U razdoblju od 1998. do 2006. gospodarska je aktivnost prosjeno rasla po stopi od 3,7%, a gospodarski je rast pod utjecajem jaanja domae i inozemne potranje ubrzan s 4,3% u 2005. na 4,8% u 2006. godini.

Deficit platne bilance u Hrvatskoj je u 2005 godini iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% bruto domaeg proizvoda. Razlog tome je deficit robne razmjene sa inozemstvom.

U prva tri tromjeseja 2007. realni rast bruto domaeg proizvoda (BDP) iznosio je 6,2%. Pritom je u prvom tromjeseju zabiljeena stopa rasta od 7%, u drugom je rast iznosio 6,6%, a u treem 5,1%. Ubrzanje gospodarskih aktivnosti tijekom 2007., vidljivo kroz snaniji rast BDP-a, pozitivno se odrazilo na rast broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih.

2.1. BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj u visini 48 posto europskog prosjeka Prema podacima europskog statistikog ureda Eurostata objavljenim u ponedjeljak, bruto domai proizvod (BDP) po glavi stanovnika u smislu kupovne moi stanovnitva u 25-lanoj Europskoj uniji u 2005. varirao je od 48 do 251 posto europskog prosjeka, dok je u Hrvatskoj bio u visini 48 posto, kao i u zemlji lanici Latviji Usporede li se podaci za 2003. i 2004., hrvatski BDP po glavi stanovnika postupno raste. Naime u 2003. iznosio je 46 posto a godinu iza bio je 47 posto europskog prosjeka. Zemlje kandidatkinje koje e od 1. sijenja 2007. postati nove EU lanice, Rumunjska i Bugarska imale su u 2005. BDP po glavi stanovnika u visini 34 odnosno 33 posto europskog prosjeka. Istodobno, u Turskoj je bio u visini 28 posto europskog prosjenog BDP-a, a u Bivoj jugoslavenskoj republici Makedoniji 26 posto. Eurostatovo se izvijee odnosi na podatke po glavi stanovnika u zemljama lanicama za godine 2005., 2004. i 2003., temeljene na podacima o revidiranoj kupovnoj moi i najnovijim podacima o BDP-ju i broju stanovnika. Prema tim podacima, DP po glavi stanovnika u Luksemburgu bio je vie nego dvostruko vii od prosjeka EU25, dok je onaj Irske istodobno bio 40 posto iznad toga prosjeka. Nadalje, Nizozemska, Austrija, Danska, Belgija, Velika Britanija i vedska biljee BDP po glavi stanovnika izmeu 15 i 25 posto iznad europskog prosjeka. Finska, Njemaka i Francuska zabiljeile su BDP po glavi stanovnika od oko 10 posto iznad prosjeka EU 25, dok su Italija i panjolska bile negdje oko prosjeka. Ciparski je BDP po glavi stanovnika bio oko 10 posto ispod europskog prosjeka, dok je onaj Grke i Slovenije bio 20 posto ispod. eka, Portugal i Malta imali su BDP oko 30 posto nii od prosjeka EU 25, a Maarska, Estonija i Slovaka oko 40 posto. Litva, Poljska i Letonija, negdje su na oko polovice od EU25 prosjeka2.2. BDP unutar industrijeIndustrija ostvaruje oko petine hrvatskog BDP-a, a zapoljava oko etvrtine radne snage. 83% industrije ini preraivaka industrija, a ponajvie proizvodnja hrane i pia, proizvodnja kemijskih proizvoda te izdavaka i tiskarska djelatnost. U proteklih pet godina zamjetan je najvei rast bruto dodane vrijednosti rudarstva, preraivake industrije i opskrbe energentima. 2005. godine industrijska proizvodnja je rasla 5% godinje. Bez obzira na ovaj postepeni rast tijekom posljednjih godina Hrvatska danas ostvaruje samo 69 posto svog industrijskog BDPa z 1989 godine. Industrijska proizvodnja jo na razini od 85 posto one od prije 17 godina.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj 2006. porasla je za 4,5 posto u odnosu na 2005. godinu, a to je neto nie nego 2005. godine, kad je rast industrijske proizvodnje iznosio 5,1 posto. Proizvodnja u najznaajnijoj, preraivakoj industriji, koja u ukupnoj industrijskog proizvodnji s udjelom od oko 82 posto, u 2006. je porasla za 4,5 posto u odnosu na godinu ranije.0955497272

Podatci o industrijskoj proizvodnji 2007., koja je u razdoblju od sijenja do kraja studenog porasla za 5,9%, pokazuju ubrzanje rasta u odnosu na isto razdoblje 2006. (4,7%), a nastavljen je i trend rasta ukupne graevinske aktivnosti, s manjom dinamikom usporen s obzirom da fiziki obujam graevinskih radova u deset mjeseci biljei rast za 2,7% (2006. 10,1%).

2.3. BDP unutar turizmaTurizam je iznimno vaan za Hrvatsku. Hrvatska je posljednjih godina postala izuzetno popularno turistiko odredite te je jedna od rijetkih zemalja u kojoj nije zabiljeen pad turistikog prometa, a rangirana je kao 18. poeljna destinacija svijeta. Glavni turistiki aduti su: ouvan okoli, kulturno i povijesno naslijee, razvedena obala, blaga mediteranska klima te duga turistika tradicija. Hrvatska je podijeljena u turistike regije, a najvie noenja ostvaruju Istra 32%, Kvarner 20%, Dalmacija 33%, Dubrovnik 8%, te Zagreb i kontinentalna Hrvatska 6%. Hrvatska se odredila za kvalitetni, a ne za maslovni turizam te je cilj zemlje doi na otprilike 12 milijuna turista godinje koji nebi ugrozili odrivi razvoj.

2006. bilo je 4% vie turista, a noenja 3% u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatsku je tako posjetilo 10,384.921 turista koji su ostvarili ukupno 53,006.946 noenja. Od ukupnog broja noenja turista 2006. godine ak 88,7% ostvaruju strani turisti dok domai samo 11,3%. Najvie noenja u 2006. ostvarili su turisti iz Njemake (23,4%), Italije (11,6%), Slovenije (11,2%), Austrije (8,7%), eke (8,3%), Maarske (4,7%) i Nizozemske (4,1%). Prema podacima Hrvatske narodne banke, prihod od meunarodnog turizma 2006. je godine bio 6,29 milijardi eura. Tako udio prihoda od meunarodnog turizma u bruto drutvenom proizvodu Hrvatske iznosi 18,4%, udio prihoda od meunarodnog turizma u ukupnom izvozu roba i usluga Hrvatske 37,1%, a udio u izvozu usluga Hrvatske 73,8%.

Turizam pak 2007. biljei rekorde i oekuje se najbolja turistika godina do sada. U jedanaest mjeseci 2007. Hrvatsku je posjetilo 10,99 milijuna turista koji su ostvarili 55,61 milijun noenja, to je porast dolazaka za 7,5, a noenja za 5,6%, a procjenjuje se da bi prihodi od turizma u ovoj godini mogli dosegnuti sedam milijardi eura, to je 10% vie nego li 2006. godine.

2.4. BDP unutar graditeljstvaGraditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% hrvatskog bruto domaeg proizvoda i u sljedeem razdoblju valja teiti udjelu od priblino 10% kakav se ostvaruje u zemljama Europske unije.

2.5.BDP unutar prometaPovoljan zemljopisno-prometni poloaj Republike Hrvatske omoguuje razvijanje prometne infrastrukture i prometnih djelatnosti kao jednog od vanijih imbenika razvoja gospodarstva.

Iz godine u godinu Hrvatska postaje sve prometno povezanija te je tako sredinom 2005. u promet putena dugooekivana autocesta Zagreb Split koja povezuje kontinent s obalom. U narednom razdoblju planira se dovriti autocesta Zagreb-Rijeka u punom profilu, nastavak autoceste Zagreb-Split do Dubrovnika te gradnja koridora 5c kroz Slavoniju. Prva faza izgradnje Istarskog ipsilona je gotova 2007., s tim da e puni profil dobiti 2010. (zapadni krak) odnosno 2013. (istoni krak) pri emu e druga cijev tunela Uka iti gotova 2016.

Takoer, sve se vie i vie ulae u djelatnostima luka, pomorskog i rijenog brodarstva te eljeznica. Tako su Hrvatske eljeznice kupile osam novih nagibnih vlakova (u sklopu projekta modernizacije H-a za razdoblje od 2003. 2007. godine) koji od lipnja 2004. voze na relaciji Zagreb Split Zagreb.

Rijeka luka kao najvea luka na Jadranu i najvanija luka Republike Hrvatske, kao i ostale nae luke,ima povoljan zemljopisni poloaj i odline preduvjete za prekrcaj svih vrsta tereta. Procjene buduih prometnih tokova ukazuju na oekivanje porasta pomorskog prometa osobito na sjevernojadranskom pomorskom pravcu i to ponajprije kao posljedicu prekapacitiranosti sjevernoeuropskih luka. Sada se u sklopu luke izvodi Gateway projekt sufinanciran iz Svjetske banke.

Takoer, RH ima povoljan geoprometni poloaj i u zranom prometu jer se nalazi, kao jedna od zemalja Mediterana na krianju zranih putova za junu, istonu i srednju Europu. U RH sedam je zranih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek namijenjenih meunarodnom prometu te tri zrana pristanita Bra, Loinj i Vrsar, za prihvat i otpremu manjih zrakoplova komercijalne namjene.

2.6. BDP unutar poljprivrede

Hrvatsku poljoprivredu dreuju tri razliite geografske i klimatske cjeline: ravniarsko podruje na sjeveru pod utjecajem kontinentalne klime, priobalno podruje na jugu pod utjecajem sredozemne klime te planinski prostor u sredinjem dijelu Hrvatske, a to omoguuje proizvodnju brojnih poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda te kontinentalnoga i mediteranskog voa i povra. Niska razina zagaenja omoguuje razvoj ekoloke proizvodnje. Samodostatnost je postignuta u proizvodnji penice i kukuruza te u proizvodnji mesa, peradi, jaja, meda i vina. Znaajni izvozni poljoprivredni proizvodi su itarice, duhan, sjemenska roba, ljekovito bilje, mandarine, tartufi i med, a uvoze se juno voe, kava, iva goveda, svinje, soja, kakao, izvansezonsko voe i povre te uljarice.

Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo sudjeluju7.2% u hrvatskom BDP-u. U 2004. godini je bilo ukupno 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih povrina, od ega je 41% bilo oranica i vrtova, 1,8% vinograda, 1,8% vonjaka i 0,6% maslinika, dok su ostalo bile livade i panjaci (54%). Od 1,1 milijuna hektara oranica i vrtova zasijano je 1 milijun.

Devedesetih godina 20. stoljea poljoprivreda je zabiljeila znaajno opadanje proizvodnje, to je posljedica rata i tranzicije na trinu ekonomiju. Od 1995. stalno se poveava biljna proizvodnja, no stoarska je proizvodnja jo 30% nia nego 1990. godine.

2.7. BDP unutar ribarstva

Osnova slatkovodnog ribarstva je uzgoj arana i pastrva u ribnjacima. Ipak unato dugoj tradiciji proizvidnja ribe u kontinentalnim dijelovima Hrvatske se smanjuje svakom godinom. 2004. godine proizvedeno je 3 393 tona slatkovodne ribe: od toga najvie arana (1 575 t) i pastrve (1 075 t).

Uzgoj morske ribe i koljkaa u Jadranskom moru svake godine raste. Posljednjih se godina naroito razvio uzgoj tune, koja se veinom plasira na zahtjevno japansko rite. 2004. godine ulov i proizvodnja morske ribe i koljkaa je iznosio 39 954 tona, a od toga najvie 29 951 tona plave ribe.

3. UVOZ I IZVOZ

Problem hrvatskog gospodarstva i nadalje pak ostaju deficit u robnoj razmjeni i deficit tekueg rauna platne bilance. Unato blago brem rastu izvoza od uvoza vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske obiljeava dva puta vea vrijednost uvoza od izvoza, te rastui robni deficit. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske sa svijetom u 2005. godini iznosila je 27,3 milijardi USD. Hrvatska je tijekom 2005. izvezla robe u vrijednosti od 8,8 milijarde USD, dok je vrijednost uvoza dosegla 18,5 milijarde USD. Deficit u robnoj razmjeni 2007. premaio je 9 milijardi eura, to je 9,1% vie nego 2006. a pokrivenost izvoza uvozom je niskih 47,9%.Najvei hrvatski izvozni partneri su Italija(21%), BiH (14.3%), Njemaka (10.6%), Slovenija (8%), Austrija (7.1%) i Srbija i Crna Gora (4.4%) dok su najvei uvozni partneri Italija (16%), Njemaka (Inozemni dug

3.1.. Inozemni dug

Inozemni dug je krajem 2006. iznosio 29,2 milijarde eura i takoer je jedan od veih problema hrvatskog gospodarstva. Mjere HNB-a o ograniavanju rasta plasmana banaka u 2007. na 12% donijele su i usporavanje rasta kredita, te usporavanje rasta inozemnog duga i zaustavljanje trenda njegova poveanja u odnosu na BDP. Ukupni inozemni dug u prvih je deset mjeseci 2007. povean za 1,7 milijardi eura i krajem listopada iznosio je 30,9 milijardi eura, uz godinju stopu rasta od 10,7%. U HNB-u oekuju da bi krajem 2007. vanjski dug mogao biti oko 32,3 milijarde eura to oznaava stagnaciju odnosa duga prema BDP-u na priblino 85,5%. Inozemni dug sektora drave se smanjuje u skladu s nastojanjima dravnih institucija da se za financiranje proraunskog manjka uglavnom oslanjaju na domae trite.

3.2.. Komponente BDP-a

Imamo etiri komponente BDP-a .To su osobna potronja (C), ulaganja ili investicijsku potronju (I) ,dravnu potronju (G) i neto izvoz (NX). Osobna potronja je potronja kuanstva na robe i usluge.Robe ukljuuju potronju trajna dobra poput automobila i kuanskih aparata te potronje netrajnih dobara poput hrane i odjee.Uslugama se smatraju neopipljiva dobra poput frizerskih i lijenikih usluga. Potronjja kuanstava na obrazovanje takoer je dio potronje usluga (iako postoje opravdani argumenti da bi se takva vrsta potropnje mogla ubrojiti u sljedeu komponentu).

Ulaganje ili investiciska potronja je kupovanje robe koja e se koristiti u budunosti za proizvodnju drugih roba i usluga.Ona ukljuuje kupnju kapitalne opreme, zaliha i nekretnina.Ulaganje u nekretnine ukljuuje i kupovanje novog stambenog prostora.Uobiajno je kupnju novog stambenog prostora klasificirati kao ulaganje, a ne osobnu potronju.

Dravna potronja obuhvaa kupnju roba i usluga mjesnih, dravnih i federalnih vlasti te ukljuuje plae dravnih slubenika i trokove javnih redova.Mislim da pojam dravna potronja potrebno poblie objasniti. Kada drava isplati plau generalu svoje vojske , ta je isplata dio dravnih izdataka, no to je s isplatom socijalnog osiguranja starijim osobama? Takva vrsta potronje naziva se transfernim plaanjem ili transferom jer ne predstavlja izravnu naknadu za tekui proizvedene robe i usluge.Transferi utjeuu na dohodak kuanstva ,ali ne utjeu na proizvodnju odreene ekonomije.Kako BDP mjeri dohodak od proizvodnje , potronju na robu i usluge, transferna plaanja se ne smatraju dijelom dravne potronje.Neto izvoz je razlika potronje stranca na domau proizvedenu robu(izvoz) i domae potronje na stranu robu(uvoz).Domaa tvrtka prodajom svoji proizvoda kupcu u nekoj drugoj dravi poveava neto izvoz,kao na primjer Boeingova prodaj kompaniji British Airlines.Pojam neto unutar izraza neto izvoz ukazuje na injenicu da uvoz oduzimamo od izvoza i to zato to je uvoz roba i usluga sastavni dio nekih drugih komponenti BDP-a.Drugim rijeima neto izvoz obuhvaa robe i usluge proizvedene u inozemstvu(s negativnim predznakom) jer one ine sastavni dio osobe,investiciske i dravne potronje ,(s pozitivnim predznakom) zbog toha se svaki put kad kuanstvo,tvrtka ili drava kupi robu ili uslugu iz inozemstva neto se izvoz smanjuje ,ali to ne utjee na BDP zato to su osobna potronja,ulaganje ili dravni izdaci istvremeno u porastu.4. RAZLIKA IZMEU REALNOG I NOMINALNOG BDP-A

Kao to smo pokazali BDP mjeri ukupnu potronju na robe i usluge na svim tritima u n utar jedne ekonomije.Ako ta potronja raste iz godine u godinu tada ekonomija(1) proizvodi vie roba i usluga ili(2) prodaje robe i usluge po vioj cijeni.Prilokom prouavanja kretanja u gospodarstvu,ekonomisti nastoje razdvojiti ova dva uinka.Osobito ih zanima pokazatelj ukupne koliina proizvedenih roba i usluga koji iskljuuju promjena cijena ili dobara i usluga. Kako bi u tome uspijeli, koriste se mijerom koju nazivamo realni BDP. Realni BDP je odgovor na hipotetsko pianje koje glasi:kolika bi bila vrijednost roba i usluga proizvedenih u ovaoj godini ako bismo njihovu vrijednost odreivali cijenama iz neke do predhodnih godina?Koritei se fiksnim prolim cijenama u vrednovanju tekue proizvodnje,relni BDP pokazuje na koji se nain cjelokupna proizvodnja roba i usluga mijenja kroz vrijeme.Bruto domai proizvod je u 2004. godini iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri emu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Hrvatski BDP se izjednaio tek 2003. s onim iz 1990. nakon ega je poeo raspad Jugoslavije i prijelaza na trino gospodarstvo. U razdoblju od 1998. do 2006. gospodarska je aktivnost prosjeno rasla po stopi od 3,7%, a gospodarski je rast pod utjecajem jaanja domae i inozemne potranje ubrzan s 4,3% u 2005. na 4,8% u 2006. godini.Deficit platne bilance u Hrvatskoj je u 2005 godini iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% bruto domaeg proizvoda. Razlog tome je deficit robne razmjene sa inozemstvom.U prva tri tromjeseja 2007. realni rast bruto domaeg proizvoda (BDP) iznosio je 6,2%. Pritom je u prvom tromjeseju zabiljeena stopa rasta od 7%, u drugom je rast iznosio 6,6%, a u treem 5,1%. Ubrzanje gospodarskih aktivnosti tijekom 2007., vidljivo kroz snaniji rast BDP-a, pozitivno se odrazilo na rast broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih.

5. ZAKLJUAK

Prvo mjesto tranzicijske liste dri Slovenija, iji je BDP vei od hrvatskog 80 posto te iznosi 24.180 dolara po stanovniku.

Sloveniju slijedi eka sa 16.680 dolara per capita, zatim Slovaka 16.240 dolara, dok je na etvrtom mjestu Estonija, iji je BDP tek neto vii od hrvatskog - iznosi 13.980 dolara.

Prije pada Berlinskog zida, koncem 80-ih godina Hrvatska je bila znatno naprednija u odnosu na spomenute zemlje iza kojih se danas nalazi. Nerijeeni i novi problemi s kojima se Hrvatska, kao i druge zemlje regije, suoava, stvar je glasaa, a ne ljudi izvana, miljenje je koje se navodi u lanku. Sudovi jesu spori, politiari se vole mijeati, a mito je sasvim normalna stvar, ali nitko ne moe biti siguran da e se izvui bez posljedica.

Problem za Hrvatsku je upravo u tome to se razlozi zbog kojih zaostaje jo uvijek mahom pronalaze u ratu, a isuvie malo u politici. Istina je da su primjerice Slovenija, eka, Slovaka i Estonija vie uivale u stranim investicijama, dok je Hrvatska vodila rat za osloboenje svog teritorija. Ipak, svoje peto mjesto moe poglavito zahvaliti poduzetnikoj klimi u proteklih petnaestak godina.

E sad, da Hrvatska i nije toliko nazadna pokazuju podaci iz susjednih, bivih jugoslavenskih ekonomija. Najblia Hrvatskoj je Crna Gora, koja broji 6150 dolara po glavi stanovnika. Srbija je dosegla 5480 dolara po stanovniku, BiH oko 4800 dolara, dok Bugarska i Rumunjska, zemlje lanice EU, za Hrvatskom zaostaju oko pet tisua dolara po glavi stanovnika.

LITERATURA

Knjige:

Jovica Drui, Uvod u hrvatsko gospodarstvo

N.Gregory Manikiw, Osnove ekonomijePaul A. Samuelson, ekonomija

Internet:

www.wikipedia.com

PAGE 11