mr.sc. Perislava Bešić-Smlatić, Srednja škola Ivana Lucića-Trogir, Trogir

Problem

usvojenost

relevantnog znanja

kakav cilj izabrati?

Četiri osnovna pitanja nastave:

Koga poučavati?

Što je cilj poučavanja?

Kako trebamo poučavati?

O čemu treba poučavati?

Obrazovni ciljevi

odabir pedagoških ciljeva:

○ znanje može dosegnuti konačan oblik

(neautentičan cilj): naglasak na usvajanje

sadržaja,

○ znanje ne može dosegnuti konačan oblik

(autentičan cilj): naglasak na razvijanje

umijeća stjecanja novih znanja (razvijanje

intelektualnih sposobnosti)

Popper i učenje

opažanje

hipoteza

predviđanje

provjera

neuspjeh uspjeh

nova

hipoteza

“Ja sam konstruktivist.

Mislim da je znanje

predmet stalnog

konstruiranja novog,

putem svoje

interakcije s okolinom,

te da nije unaprijed

oblikovano. Na djelu

je trajna kreativnost.”

(J.Piaget)

Znanje je proces

znanje-produkt: stjecanje znanja je proces

stalne konstrukcije i rekonstrukcije mreže

neospornih,dogovorenih logički povezanih

uvjerenja,

znanje-samoregulacija: uvodi se

protuprimjer; promjene se rješavaju

konstrukcijom “snažnije”hipoteze

Nastavnik…

“Najbolji učitelji su uvijek poznavali ovu unutarnju i neizbježnu neodređenost jezične komunikacije. … intuitivno su znali da “kazati” nije dovoljno jer razumijevanje nije pasivno primanje nego aktivno građenje. Ipak mnogi od onih koji se bave obrazovanjem i dalje rade tako kao da je verbalno ponavljanje činjenica i načela dovoljno da učenici postignu željeno razumijevanje. (E. v. Glasersfeld)

Učenje

Učenje je proces personalne konstrukcije značenja

Osnovni stav: učenje nije jednostavno prenošenje znanja učitelja na učenika, znanje se konstruira učenikovom aktivnošću

Odvija se temeljem učenikove osobne konstrukcije i rekonstrukcije znanja

Rezultat: učenikova interakcija sa prirodnim svijetom , sociokulturnim kontekstom, uz posredovanje prethodnih znanja

“Ne treba djeci podavati gotove istine, nego ih treba navoditi, da je sama nađu”(S. Basariček)

Nastava logike

polazište: u predteroijskom

razumijevanju logičkih svojstava i

odnosa

zadaće ( Žarnić, B.):

omogućiti osvješćivanje predznanja

(prešutno učiniti izričitim),

omogućiti usavršavanje predznanja (putem

ovladavanja različitim postupcima

Stupnjevi logičkog znanja (Žarnić,B.)

Intuitivni stupanj

Prepoznajem logičke odnose i svojstva, ali niti znam da to činim niti kako to činim.

Introspektivni stupanj

Osvješćujem svoje logičko predznanje i provjeravam ga pomoću nekog postupka.

Eksplorativni stupanj

Otkrivam nova logička pitanja u području kojim se bavim

Primjer iz prakse

Nastavna jedinica: Pojam

Definicije pojma

"Pojmovi su ... sastavnice mišljenja."

Stanford Encyclopedia of Philosophy:

Pojam je pravilo koje može biti

primijenjeno pri odluci da li određeni

objekt pripada nekoj određenoj klasi”.

Encyclopedia Britannica

“Pojam je misao o biti onoga što

mislimo “G. Petrović

“Pojam je opće obilježje.” S. Kovač

Sadržaj i opseg

dvodimenzionalni entiteti: imaju sadržaj i opseg

sadržaj: dovoljan skup nužnih svojstava ili nužan skup dovoljnih dvojstava koje neki predmet x mora imati da bi tvrdnja x je P bila istinita

Opseg : obično se shvaća kao skup, zbirka, cjelina predmeta koji su "obuhvaćeni" tim pojmom, to jest za koje vrijedi 'jest '.

rodni i vrsni pojmovi

odnos sadržaja i

opsega

odnosi među

pojmovima

Vennovi dijagrami

Mreža pojmova

Na kraju…

“logički” poučavati logiku

konstruktivistički pristup

izabrati primjerenu nastavnu metodu

ne inzistirati na gomili sadržaja

razvijati unutarnju motivaciju kod učenika

sadržaje povezivati u cjelinu

Literatura:

Glasersfeld von Ernst (1989) :Cognition, Construction of Knowledge and Teaching. Synthese 80

Piaget, Jean (1978) Developmental Epistemology.U: Jean Piaget. Psychology and Epistemology: Towards a Theory of Knowledge.

Žarnić, B.(2001):Znanje-proces: Kvalitetna edukacija i stvaralaštvo (II) . Zbornik Drugih dana Mate Demarina Pula

Žarnić, B.(1999):Znanje, predznanje i stjecanje znanja:U:Obrazovanje za informacijsko društvo (III.)J. Božičević (ured.),

Žarnić,B.(2001):Epistemološki paradoks obrazovanja: Metodički ogledi 13,