Berlinska kola povijesti umjetnosti

Karl Friedrich von Rumohr1785-1843.

Njem. Crta, grafiar i pisac o umjetnosti

U Italiji crta, slika i prikuplja grau za svoje gl. djelo Talijanska istraivanja (I-III, 1827-31.) u kojem obrauje tal. Umjetnost do Rafaela

Karl Friedrich von RumohrUredio galerijske zbirke u Berlinu, Dresdenu, Kbenhavenu

1. znaajni predstavnik tzv. filoloke kritike u 19. st.

Osobito prouava talijansko slikarstvo

Karl Friedrich von RumohrNedostian u temeljitosti istraivanja i profinjenom daru promatranja

Njegovi spisi pokazuju najizvrsnije rezultate znanstvenih nastojanja preteno s podruja povijesti novijeg slikarstva

Karl Friedrich von RumohrBio je u doticaju s najvanijim osobama svoga doba, Goetheom, braom von Humboldtom, G. Semperom

1822. pod imenom svoga sluge Kniga objavljuje Kuharski prirunik u kojem hvali prednosti prirodne kuhinje

Gurman i ljubitelj umjetnosti

Karl Friedrich von Rumohr1827. objavljeno je njegovo djelo Talijanska istraivanja

Prekretnica znanosti o umjetnosti

Prvo je namjeravao prirediti prijevod Vasarija, no iz tog je pokuaja sve vie i vie nastajao posve novi prikaz cjelokupnog razvoja talijanskog slikarstva

Karl Friedrich von RumohrPojavio se cjeloviti pregled prireen metodom povijesne kritike izvora

Kritiki je proao kroz djela svojih prethodnika, Ghibertija, Vasarija, Lanzia

Ispitao njihovu upotrebljivost u znanstvenom istraivanju

Karl Friedrich von RumohrRumohrovo znaenje za povijest umjetnosti:

1. polazi od strogog kritikog znalatva, koje se koluje na originalnim djelima i samo se pred njima moe postii

Karl Friedrich von Rumohr2. Rumohr je prvi sa svom odlunou povijest umjetnosti oslobodio od barokne novelistike

Drei se vrela i arhivske grae strogo je nastojao istraiti umjetnika djela i ivot umjetnika

Karl Friedrich von Rumohr3. utemeljio dublje tumaenje umjetnikog djela u obuhvatnijem smislu..

Dolazi do temeljne spoznaje: Ne znam je li netko ve opazio da u odreenom smislu svaki pojedini umjetnik u svom radu i djelovanju mora ponoviti itavu povijest umjetnosti.

Karl Friedrich von RumohrVeliki utjecaj

Utjecaj na politiku velikih muzeja u Berlinu, Dresdenu i Kopenhagenu

U raspravi o berlinskim muzejima bio je otar kritiar

Franz Kugler (1808-1858)Poetkom 19. st. Berlin je postao sreditem duhovnog razvoja Njemake ravnopravno Weimaru.

Sredinji lik Berlinske kole povijesti umjetnosti

Franz Kugler (1808-1858)Roen u Stettinu

Studira na Berlinskom sveuilitu

Bavio se knjievnou, glazbom i likovnom umjetnou

Utjee na kulturnu politiku svoje zemlje

Franz Kugler (1808-1858)Nije bio iskljuivo povjesniar umjetnosti

Poznat i kao pjesnik

Pie i kazaline komade

Crta

komponira

Franz Kugler (1808-1858)Njegova kua u Friedrichstrasse br. 242. bila je kulturni i duhovni centar Berlina

1842. objavljuje svoj Handbuch der Kunstgeschichte

Prvi vaniji prirunik povijesti umjetnosti pie kao 34-godinjak !!!

Franz Kugler (1808-1858)U tom je djelu pokuao sveukupnu svjetsku umjetnost saeti u 3 sveska, na nain kako je to do danas uspjelo rijetko kojem pojedincu

Gustav Friedrich Waagen (1794-1868.)Jedan od utemeljitelja povijesnoumjetnike kole u Berlinu

Dulji boravak u Rimu

Mnogo putovao po europskim gradovima

Slovio kao idealan tip

Gustav Friedrich WaagenZbog njegovog irokog vizualnog znanja rado su ga pozivali na procjenu umjetnikih djela

Glavni posao mu je bio ureivanje Galerije slika u Berlinu za koju je nabavio brojna djela

Gustav Friedrich WaagenVeliki muzejski katalozi

Nastavna djelatnost, u usporedbi s tim, na Sveuilitu od 1844. odlazi u drugi plan

No, poziv da predaje na Sveuilitu prvo je priznanje povijesti umjetnosti kao sveuiline discipline

Gustav Friedrich Waagen1822. objavio djelo o Hubertu i Janu van Eycku

Heinrich Gustav Hotho (1802-1873) Trea vana osoba Berlinske povijesti umjetnosti

Rodom iz Berlina

Pjesnik, dramatiar

Na Sveuilitu od 1829. dri predavanja O estetici, povijesti umjetnosti i knjievnosti, i koja su bila veoma uspjena

Heinrich Gustav Hotho (1802-1873)Njegov doprinos Berlinskoj koli povijesti umjetnosti dolazio je s podruja estetike, Hegelove estetike

Povijest umjetnosti bila je za njega filozofska disciplina

Heinrich Gustav Hotho (1802-1873)Njegovo je miljenje: elimo li ostvariti zadovoljavaju uspjeh, potrebno je objediniti estetski uvid, opseno znanje i vlastitu poeziju duha i pogleda u takvo zajedniko djelovanje da niti jedan od tih imbenika ne ostane usamljen.

Carl Schnaase (1798-1875)Pravnik

Nakon putovanja u Italiju odluio je talijansku povijest umjetnosti obraditi kronoloki, koristei pritom prikladna djela do kojih je mogao doi da osvjei svoja sjeanja i naini biljeke kako bi razradio povezan pregled

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Renesansa

Tek je on zapravo obuhvatio itav tijek talijanske umjetnosti u njezinu kontekstu

Njegovo se djelo poput Vasarijeva ili Winckelmannova moe smatrati egzemplarnim za razvoj pisanja povijesti umjetnosti

Jacob Burckhardt (25.05.1818-8.8.1897.)Otac mu bio pastor katedralne crkve u Baselu

Usmjerio sina prema studiju teologije

No, uskoro prelazi na povijest i filozofiju, da bi naposljetku postao povjesniarem

vicarac

Povjesniar umjetnosti i kulture

Osniva formalno-analitike metode u povijesti umjetnosti

Izvrsno poznavao opu, a napose kulturnu povijest

Kod vrednovanja umjetnina oslanjao se neposredno na promatranje njihovih likovnih kvaliteta

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Isprva studira u Baselu a potom 3 godine boravi u Berlinu, jedan semestar u Bonnu

Jo prije zavretka studija 1842. izdao je knjiicu pod naslovom Die Kunstwerke der belgischen Stdte

Nastala kao rezultat putovanja u Belgiju po zavretku semestra u Bonnu

Taj spis, sastavljen u obliku romantiarskih pisama, posve je proet pievim osobnim osjeajima i dojmovima, u kojima pojedino umjetniko djelo ima glavnu ulogu

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Profesor u Baselu

1852. Vrijeme Konstantina Velikog

Temeljito se pozabavio prijelaznim razdobljem iz antike u kransku umjetnost

Prije toga se bavio i gotikom arhitekturom

Baselsko sveuilite

1893. prpfesor ope povijesti i povijesti umjetnosti

1855-58. povijest umjetnosti na politehnikoj koli u Zrichu

Putuje u nekoliko navrata po Italiji

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Zbog reorganizacije kolstva 1853. je izgubio mjesto u Baselu zbog ega je patio itav ivot

Sad se morao izdravati perom

Doao je na ideju da sastavi turistiki vodi po Italiji koji bi bio drukiji od ostalih

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Tako je na njegovom sljedeem putu u Italiju nastao CICERONE, upute za uivanje u umjetnikim djelima Italije

knjige napisane su tijekom putovanja, u doba kad jo gotovo i nije bilo eljeznica, niti dovoljno dobrih vodia, a fotografija nije bilo uope

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Kasnije je rado govorio o prednostima tadanjeg naina putovanja

Sa svojom biljenicom dolazio bi pred spomenike i ispred njih skicirao neku fasadu, pojedine dijelove skulpture ili raspored likova na slici

Uvijek sebi govorio da to vie tako skoro nee vidjeti!

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Friedrich Nietzsche, Burckhardtov uenik i prijatelj o Ciceroneu je rekao:

Malo je knjiga koje u tolikoj mjeri stimuliraju matu i neposredno pospjeuju umjetniku zamisao.

Jacob Burckhardt (1818-1897.)ivo napisano i bez znanstvene uobraenosti

Vie je puta ponavljao svoje miljenje da knjige treba pisati brzo i da pisac ne smije dopustiti gradivu da ga zatrpa

Treba izabrati ono to se piscu osobno ini vanim

Cicerone, 1855

Na originalan nain komentira i razjanjava znaenje remek-djela talijanske arhitekture, kiparstva i slikarstva, prikazujui ujedno povijest gl. razdoblja tal. umjetnosti

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Ono to je za Winckelmanna bila Grka, za Burckhardta i umjetniki obzor njegova doba bila je Italija

Rekao je da iz kae povijesti umjetnika nastoji doi do iste povijesti stilova i oblika

Otkriti kakvu su viziju svijeta imali ovi ili oni majstori ili kole

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Istraiti oblikovnu matu prolih vremena

Kultura renesanse u Italiji, 1860.

Prvi je saeo znanja svoga doba u veliku sintezu, omoguivi novo razumijevanje itavog razdoblja

Kulturnu povijest talijanske renesanse dao je u djelu Kultura renesanse u Italiji, 1860.

Ukazao na razvitak nekih osnovnih znaajki kulture u 14. i 15. st.

Bavio se i kulturnom povijesti antikePie i o Rubensu, 1897. pa prikazuje proizvodne odnose u flamanskom drutvu 17. st. i nain kako se u tom okviru razvijalo Rubensovo slikarstvo

Pie i razmilja o evoluciji povijesti i odnosima izmeu drave, religije i kulture, te o uzrocima uspona i propasti naroda i civilizacijaWeltgeschichtliche Betrachtungen, 1905.

Znatno je utjecao na razvoj nauke o likovnim umjetnostima u 19. st.

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Njegovo novo vienje isprva nailo na slabo razumijevanje

18 mjeseci nakon objavljivanja knjige prodano je samo 200 primjeraka

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Odbacuje gotiku kojoj je bio privren kao mlad znanstvenik pun romantiarskog poleta

Stvorio tako pozadinu pred kojom se njegova karakterizacija renesanse jo otrije isticala

Jacob Burckhardt (1818-1897.)1867. objavljena je Die Geschichte der Renaissance in Italien

U velikim potezima ocrtavala je renesansnu arhitekturu, no ostala je zapravo fragmentarnom jer je trebala obuhvaati i slikarstvo i kiparstvo

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Nakon objavljivanja Ciceronea, dobio je profesorsko mjesto u Zrichu, gdje pouava od 1855-1858.

1858. pozvan je kao redoviti profesor za povijest u Basel, gdje ostaje do konca ivota

1874. kao sporedan predmet je dobio i predmet povijest umjetnosti

Posveuje se iskljuivo nastavnoj djelatnosti i vie nita ne objavljuje

Jacob Burckhardt (1818-1897.)F. Nietzsche u Baselu je sluao njegova predavanja

Slika B. linosti sauvala se u brojnim svjedoanstvima njegovih uenika

Bio je protiv napretka, protiv modernih umjetnika

Jacob Burckhardt (1818-1897.)U kasnijim godinama ivota imao je kratko oianu kosu tako da se njegov snani nos posebno isticao

Vrat mu je uglavnom bio otvoren, a koulje irokoga ovratnika, s crnom vratnom maramom

Neki govore da je imao laganu govornu manu, te nije mogao izgovarati otro slovo s, zastajkivao bi i mucao

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Od 1867 pa do smrti nita vie nije objavio

itavu svoju aktivnost usmjerio je na predavanja studentima, odnosno izlaganja pred mjeovitom publikom

Neposredni kontakt s publikom toliko ga je fascinirao da je sveukupno odrao oko 170 predavanja o itavoj zapadnoj povijesti i povijesti umjetnosti, o kulinarstvu kasne Grke, o procesijama u antici, o umjetnikim zbirkama i mnogim drugim temama

Vanost tih predavanja je neprocjenjiva

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Njegov uenik Heinrich Wlfflin govorio je kako je onaj tko bi sluao B. kolegije- pamtit e ih cijeli ivot

Bila su to briljivo umjetniki razraena izlaganja, u kojima se umjetnost skrivala iza privida sluajnog trenutanog iskaza

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Govorio je bez biljenice, vrlo teno i isto

Izbjegavao je diskusije, razgovore s kolegama iz struke i povijesnoumjetnike kongrese, kao i kontakte sa zemljacima u inozemstvu

Navodno se bolje razumio sa zanatlijama, umarima i seljacima nego sa kolegama po zvanju

Jacob Burckhardt (1818-1897.)Kritike primjedbe o baroku

Ali u djelu Rubensa pronaao je umjetniku snagu srodnu vlastitom biu

Povijest umjetnosti realizma

Heinrich Ludwig poao je od pretpostavke da povijest umjetnikog razvoja moe pratiti i ivo je prikazati samo onaj tko vlada umjetnikom praksom, tko zna kako nastaje neko djelo kiparstva, slikarstva ili arhitekture

Eugne Viollet-le-Duc (1814-1879.)Francuski arhitekt

Ponajvie se posvetio obnovi srednjovjekovnih francuskih spomenika

Carcassonne, Amiens, Vzelay

restauracija

Eugne Viollet-le-Duc (1814-1879.)U svojim teoretskim djelima dolazi do spoznaja koje utjeu na razvoj arhitekture 19. st.

U spisu Dictionnaire de l`architecture, 1854. i kasnije, a posebice u temeljnom djelu L`entretien sur l`architecture (1863-1872.), dokazuje se kao najvaniji teoretiar moderne arhitekture.

Eugne Viollet-le-Duc (1814-1879.)Njegova knjiga Cits et ruines amricaines 1863. prvi je znanstveni prikaz pretkolumbovske arhitekture

Gottfried Semper (1803-1879.)Arhitekt

Teoretiar arhitekture

Povjesniar umjetnosti

Doprinos znanosti o umjetnosti

Gottfried Semper (1803-1879.)Dulje studijsko putovanje Italijom 1830.

Upoznao renesansnu arhitekturu

Dolazi do spoznaje da nam je renesansna arhitektura blia od arhitekture antike

Arhitekt svoj poziv mora ponajprije ostvariti u praksi, a ne u teoretskim razmiljanima

Gottfried Semper (1803-1879.)1834. vraa se s puta po Italiji i poinje predavati na Akademiji u Dresdenu

U svom prvom predavanju izloio je da valja studirati povijest umjetnosti, jer arhitektura svoje uzore ne pronalazi u prirodi, kao ostale umjetnike vrste.

Gottfried Semper (1803-1879.)Zahvaljujui spoznaji da arhitekt mora prouavati prolost arhitekture, poeo se baviti povijeu umjetnosti.

Okomio se na Winckelmanna i Lessinga jer su iz svojih prikaza antike umjetnosti izuzeli arhitekturu i ograniili se prije svega na kiparstvo

Gottfried Semper (1803-1879.)Po njegovom miljenju to je dovelo do nezdravog razdvajanja umjetnosti.

alio je to su rasprave o teoriji umjetnosti dospjele u ruke neumjetnika

Poput Delacroixa smatrao je kako bi umjetnici sami morali biti sposobni ispravno vidjeti prolost i na nju se stvaralaki nadovezati

Gottfried Semper (1803-1879.)1853. u Londonu je odrao predavanje na temu Architecture and Civilization

Na samom poetku obrazlae da individualne znaajke razliitih stilova arhitekture ne moemo shvatiti sve dok ne steknemo spoznaje o socijalnim i religioznim odnosima naroda i epoha kojima ti stilovi pripadaju.

Giovanni Morelli (1816-1891)Nije imao ba visoko miljenje o slavnim njemakim i europskim povjesniarima umjetnosti

Povijest umjetnosti, koja se danas jo uvijek pie bez ozbiljnog pozitivnog prouavanja umjetnikih djela, ovjeka lako uini tatim i preosjetljivim na suprotno miljenje.

Giovanni Morelli (1816-1891)Gdje god se pojavio, bio je ili rado vien ili su ga se bojali

Nitko nije bio ravnoduan prema njemu

Mnogi su ga smatrali autsajderom

Giovanni Morelli (1816-1891)Isprva se u javnosti pojavljivao pod pseudonimom Iwan Lermolief

Nije bio ni Rus, kako se predstavljao, niti Talijan, kako bi se dalo zakljuiti po prezimenu

Potjecao je iz junofrancuske hugenotske obitelji koja je prebjegla u Italiju, a roen je u Veroni

Giovanni Morelli (1816-1891)Nakon oeve smrti odgojen je u vicarskoj, potom je nekoliko godina u Njemakoj studirao prirodne znanosti i medicinu.

Godinu dana studirao je u Parizu gdje je spremao monografiju o dinosaurima

Giovanni Morelli (1816-1891)Rado je posjeivao Louvre i Salon

Navodno je vie gledao lijepe ene koje su tamo dolazile nego slike

Giovanni Morelli (1816-1891)Medicinar odgojen u Njemakoj i talijanski nacionalist

Sve se vie poeo baviti starom umjetnou, za ije je prouavanje ustanovio novu metodu

Giovanni Morelli (1816-1891)Nipoto se nije osjeao povjesniarem umjetnosti

Prouavanje i nabava slika starih majstora bili su kod njega povezani.

Kupovanje umjetnikih djela smatrao je iznimno korisnim za poznavatelja.

Giovanni Morelli (1816-1891)Bio je talentiran ljubitelj umjetnosti

Otrim opaanjima znatno je pridonio poznavanju talijanskog slikarstva

Znaajke pojedinog majstora

Nekog se majstora moe prepoznati i ocijeniti na temelju oblika ruke, noktiju, uha, prstiju

Giovanni Morelli (1816-1891)Morelijanska metoda

Slui za razlikovanje nekog majstora od njegovih uenika i oponaatelja

U crteima umjetnika otkrio je vano metodsko pomono sredstvo.Nauio ih je promatrati i vrednovati kao dokumente. Time je takoer u znanost o umjetnosti uveo novu mogunost tonije analize.

Joseph Crowe i Giovanni Battista CavalcaselleNjihovo djelo vano za prosuivanje talijanskog i nizozemskog slikarstva

Cavalcaselle studirao na umjetnikoj Akademiji u Veneciji

Nije se ubrajao meu strunjake oboruane estetikom i filozofijom. Posjedovao je razmjerno oskudno obrazovanje, koje se prije svega temeljilo na poznavanju tehnike. Bio je slikar koji je znao gledati.

Zahvaljujui svom vizualnom iskustvu i osjeaju za stil, nadmaivao je znamenite povjesniare umjetnosti svoga doba.

Joseph Crowe i Giovanni Battista CavalcaselleOsobine njihova rada:

Tono istraivanje vrelaZorno opisivanje sadraja pojedinih slikaBriljivo istraivanje tehnikih postupaka

Eugne Fromentin (1820-1876)Slikar

Roen u mjestu La Rochelle

Isprva trebao postati pravnik

No, posvetio se pejzanom slikarstvu, to ga je studirao kod Louisa Cabata

Pod utjecajem Marilhata, slikara orijentalnih tema, specijalizirao se ponajprije za sjevernoafriki krajolik

Eugne Fromentin (1820-1876)Njegove su slike pustinjskih krajolika senzibilni prikazi, no nemaju osobito umjetniko znaenje

Dojmljivo je djelovanje svjetla kroz tanko nanesene plohe boje

Mnogo je putovao i sastavio brojne knjige o svojim putovanjima

Eugne Fromentin (1820-1876)1875. putovao je u Nizozemsku i Belgiju nakon ega pie i svoju znamenitu knjigu

Za povijest umjetnosti otvorio je novo podruje, flamansko i nizozemsko slikarstvo, ije je znaenje do tada premalo uvaavano.

No, sada je kroz pogled putopisca slikara vrednovano u skladu sa svojim rangom.

Eugne Fromentin (1820-1876)Pie i o djelima osvrui se i na tehniku njihova slikanja

Svjeinom svog naina promatranja otvorio je nove perspektive

Njegov prikaz napisan je u obliku putnog izvjetaja

Ne gleda samo umjetnost ve govori o krajoliku i prometu, o gradovima i ljudima

DOPRINOS KNJIEVNIKAOd 18. st. knjievnici su paljivo pratili zbivanja u umjetnosti, prihvaajui poticaje od umjetnikih djela

Istodobno oni ih tumae i analiziraju

Ve su prije pjesnici i pisci poput Dantea, Petrarke, Boccaccia, Aretina, Rabelaisa dali vaan doprinos prosudbi umjetnikih djela.

DOPRINOS KNJIEVNIKAGoetheIznimna vanost za povijest umjetnosti

DOPRINOS KNJIEVNIKAU doba prije fotografije rije je imala mnogo veu ulogu u razumijevanju umjetnosti nego danas

Diderot, Goethe, Baudelaire vie su od rubnih pojava povijesti umjetnostiUvelike su utjecali na njezino oblikovanje kao znanosti

DOPRINOS KNJIEVNIKAVictor Hugo

Heinrich von Kleist, poput gotovo svih romantiara, bavio se likovnom umjetnou.

Kvalitetnim analizama tumaio je tada jo prezrene slike Caspara Davida Friedricha

DOPRINOS KNJIEVNIKAStendhal

Byron

Chateaubriand

Wordsworth

Shelley

Keats

Heine

Svi su se intenzivno bavili slikarstvom, kiparstvom i arhitekturom

DOPRINOS KNJIEVNIKAVictor Hugo imao je golemo znaenje za ponovno vrednovanje srednjovjekovne arhitekture

Charles Baudelaire imao je veliki udio ne samo pri novom vrednovanju umjetnosti svojega doba ve i baroka.Njegove kritike Salona podnijele su kasniju povijesnoumjetniku ocjenu bolje nego vatreni sudovi jednog H. Heinea.

DOPRINOS KNJIEVNIKABaudelaire je fascinantnom vidovitou, usprkos svoj maglovitosti vladajueg ukusa, umio sagledati umjetnost svojega doba.

Bio je jedan od prvih koji su prepoznali Delacroixov genij, jednako kao i vanost Daumiera, Maneta, Dora, Guysa i mnogih drugih

DOPRINOS KNJIEVNIKABalzacFontaneTolstojZolaNjegovali su odnos prema umjetnosti

DOPRINOS KNJIEVNIKAProsper Mrime pionirski je utjecao na ouvanje i razumijevanje srednjovjekovnih katedrala u Francuskoj

Zola se isticao kao rjeit zagovornik impresionizma

Oscar Wilde pobornik simbolizma i Jugendstila

DOPRINOS KNJIEVNIKAGuillaume ApollinaireF. T. MarinettiGertrude SteinBorili se na strani kubizma i ekspresionizma

DOPRINOS KNJIEVNIKAU nadrealizmu gotovo su se svi pjesnici bavili i likovnom umjetnou

Ili su na nju djelovali

BretonTzaraEluardAragon

DOPRINOS KNJIEVNIKASartreBeckettPisali su o slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi

Knjievnost i povijest umjetnosti uspjeno se meusobno dopunjuju

BEKA KOLA POVIJESTI UMJETNOSTI

Beka kola povijesti umjetnostiFirenca u 16. st. bila sredite pisanja o umjetnosti

Rim u 17. i 18. st.

Berlin na poecima znanstvene povijesti umjetnosti u 1.pol.19.st.

Be koncem 19. st. postao sreditem jedne faze u razvoju povijesti umjetnosti, iji utjecaji seu sve do danas

Beka kola povijesti umjetnostiBrojni su povjesniari umjetnosti u Austriji i izvan nje stekli temeljno obrazovanje u Beu

KaufmannSedlmayrPchtGombrich

Beka kola povijesti umjetnostiJulius von Schlosser u svom spisu Die Wiener Schule der Kunstgeschichte opisao je Beku kolu sluei se periodizacijom povijesti umjetnosti

Govori o pretpovijestiO praocimaSrednjem vijekuRenesansiI baroku Beke koleA njezine suvremene izdanke ostavlja u neizvjesnosti.

Beka kola povijesti umjetnostiPRETPOVIJEST

Julius von Schlosser istinskim utemeljiteljem kole smatra G. A. von Heidera (1819-1897)

Poput onodobnih njemakih povj.umjetnosti izvorno je bio pravnik, a potom slubenik u ministarstvu prosvjete, s kojeg je poloaja potaknuo vane promjene

Uz slubeniku djelatnost bavio se i povijeu umjetnosti i arhitekture.1855. izdao je knjigu o crkvi u Schngrabernu kod Bea

Beka kola povijesti umjetnostiOd 1856. Heider je izdavao Mitteilungen samt Jahrbuch der k. k. Zentralkomission zur Erforschung und Erhaltung der Kunst- und historischen Denkmale

Ta Priopenja postala su najvanijim glasilom srednjoeuropske povijesti umjetnosti, jer su u njima sudjelovali i neaustrijski istraivai poput Carla Schnaasea, Wilhelma Lbkea i Antona Springera.

Beka kola povijesti umjetnostiPRAOTAC

Julius von Schlosser nazvao je Rudolfa von Eitelbergera (1817-1885) praocem Beke kole.

I on je isprva studirao pravo, potom je preao na latinsku filologiju, 1839/40. drao je iz tog predmeta predavanja.

Beka kola povijesti umjetnostiZa Eitelbergera je presudan bio susret s Josephom Danielom Bhmom ija je zbirka poslije postala jezgrom Austrijskog muzeja

Ve 1846. Eitelberger se istaknuo velikom, povijesno orijentiranom izlobom starih umjetnikih djela, koja je bila zapaena u Beu

1847. u Beu je dobio docenturu teorije i povijesti umjetnosti.

Beka kola povijesti umjetnostiSvojim organizacijskim i praktinim talentom teio je reformom same nastave povijesti umjetnosti

Njegov zagovornik u vladi bio je ministar Leo Thun, koji je znatno utjecao na kulturna dogaanja u Austriji. Od cara je traio da mu se otvori profesura, no odbijen je. tieniku je ipak nabavio putnu stipendiju za Italiju i po drugi put nagovara cara Franju Josipa da dopusti otvaranje profesure za povijest umjetnosti. Odobrava se!!!

Beka kola povijesti umjetnostiEitelberger putovao ne samo Italijom nego i Francuskom, Engleskom i u Londonu ga zatekla obavijest da je kao izvanredni profesor povijesti umjetnosti i umjetnike arheologije pozvan na Sveuilite u Be

Beka kola povijesti umjetnostiTih godina u Beu nije bilo prikladnijeg ovjeka koji bi na Sveuilitu mogao zastupati povijest umjetnosti kao znanost

Kad je poeo sa svojim predavanjima, trudio se da im dade i vizualnu podlogu

Stoga je uredio oglednu zbirku u kojoj je drao objekte za demonstraciju tijekom predavanjaPisao i kao novinar

Beka kola povijesti umjetnostiSvojim pozitivnim strunim miljenjima na Beko je sveuilite doveo vodee znanstvenike drugih disciplina

Osobit je utjecaj na mladu sveuilinu disciplinu imao Austrijski institut za povijesna istraivanja, utemeljen 1854. a koji je prije svega bio vaan za ikonografiju

Beka kola povijesti umjetnostiNajvanije Eitelbergovo postignue bio je osnutak Austrijskog muzeja za umjetnost i industriju

1862. g. posjetio je svjetsku izlobu u Londonu i tamo je, promatrajui izloene predmete i novoutemeljen Victoria and Albert Museum doao na zamisao da i u Beu uredi muzej za umjetniki obrt

Beka kola povijesti umjetnostiTako je u Beu otvoren prvi muzej za umjetnost i obrt na kontinentu kojeg je vodio do smrti

Izdavao je asopis Mitteilungen des sterreichischen Museums u kojem je povezao istraivanje s novim muzejem, a njegova redovita predavanja etvrtkom pribliavala su ciljeve muzejskog rada irim krugovima

Beka kola povijesti umjetnostiU Bekoj koli Eitelberger je utemeljio tradiciju povezivanja muzeja i sveuilita kao meusobno pripadajuih podruja

Da bi se izbjeglo apstraktno izlaganje, predavanje i seminari uvijek su se povezivali s izravnim promatranjem objekata u muzejskim zbirkama

Beka kola povijesti umjetnostiU suradnji s Heiderom izdao je izmeu 1858. i 1860. u Stuttgartu dvosveanu publikaciju pod imenom Mittelalterliche Kunstdenkmler des sterreichischen Kaiserstaates.

Bio je to prvi veliki rad s podruja umjetnike topografije na njemakom govornom podruju

Beka kola povijesti umjetnostiSREDNJI VIJEK

Moritz Thausing (1835-1884)S njim, po Schlosseru, zapoinje srednji vijek Beke koleZapoeo je studirati u Pragu, potom je doao u Be da bi studirao germanistiku

Beka kola povijesti umjetnostiPosredovanjem Heidera i Eitelbergera dospio je do povijesti umjetnosti, te je na tom predmetu postao profesor na Austrijskom institutu za povijesna istraivanja

Beka kola povijesti umjetnosti1875. objavljena je Thausingova monografija o Dureru koja je u ono doba imala temeljno znaenje, a koja je postala velikim uspjehom ak i u Engleskoj i Francuskoj

Neposredno nakon toga postavljen je za direktora Albertine, na kojoj je radio ve od 1864.

Beka kola povijesti umjetnostiZagovarao je Morellijevu metodu i isticao ga svojim uenicima za primjer

Pred smrt patio je od teke ivane bolesti

Jedno vrijeme proveo je u jednom sanatoriju u Rimu, gdje ga je jednom posjetio Morelli, 1884.Iste godine umire, vjerojatno izvrivi samoubojstvo

Beka kola povijesti umjetnostiRENESANSA

Istinskim utemeljiteljem Beke kole openito se smatra Franz Wickhoff (1853-1909)PO ueniku mu Schlosseru, s njim je zapoelo renesansno razdoblje Beke kole

Bio je uenik Eitelbergera i Thausinga a usredotoio se ve vrlo rano na umjetniki obrt, kao i na negativno vrednovana razdoblja, koja se obino oznaavalo razdobljima nazadovanja umjetnosti.

Beka kola povijesti umjetnostiUnato svojoj univerzalnosti, najvie je naginjao renesansi, a u skladu s tim i antici

Prihvaa Morellijevu metodu i prouava slikarstvo talijanske renesanse

Ne samo da je primijenio njegovu metodu i svojim je publikacijama uveo u znanost ve je, polazei od te metode, obnovio i nastavu

Beka kola povijesti umjetnostiALOIS RIEGL (1858-1905)

Povjesniari umjetnosti smatraju ga utemeljiteljem Beke kole, premda je ona u to doba za sobom ve imala dugu povijest

Unato tome taj stav ima odreeno opravdanje utoliko to je Riegl Bekoj koli dao presudne nove impulse kojima je postigla svoj internacionalni stil

Alois RieglNajprije studirao pravo, potom filozofiju i opu povijest, a tek nakon toga povijest umjetnosti

Od 1883. radio na bekom Institutu za austrijska povijesna istraivanja

Godine 1886. volontira u Austrijskom muzeju za umjetnost i obrt, a od 1887. do 1897. voditelj je tamonjeg Odjela za umjetnost tekstila

Alois RieglSmatra da je najbolji povjesniar umjetnosti onaj koji ne posjeduje osobni ukus

Najvaniji su mu objektivni kriteriji koji nadilaze osobne stavove

Alois RieglNije zaobilazio mrani srednji vijek, kasnu antiku, barok

Otvorio nam je oi za umjetnost kasne antikeZapostavljana i gledana krivim okom samo zato jer nije odgovarala idealu ljepote poopenom na nehistorijski nain

Usporeuje stilske znaajke razliitih razdoblja

Alois Riegl1895. postao je izvanrednim profesorom na Bekom sveuilitu, a 1897. postao je redovitim profesorom.

Zbog toga je sa aljenjem napustio muzej

Alois RieglU godinama 1897. i 1898. napisao je Historijsku gramatiku likovnih umjetnosti, koja je objavljena tek 1966.

U toj je knjizi teio temeljnom pojanjavanju svoga povijesnoumjetnikog sustava

Alois RieglRezultat je bila teorija povijesti umjetnosti koja je ukljuivala povijest, filozofiju prirode, estetiku i morfologiju kulture

Prva reenica te knjige tipina je za njegov stil i njegovu linost: ovjekova ruka oblikuje svoja djela iz mrtve materije prema istim zakonima prema kojima priroda oblikuje svoja.

Alois RieglPovijest umjetnosti je kao znanstvena disciplina vrsto utemeljena na 4 stupca nosaa.Klasina umjetnost kao 1.stupacSrednjovjekovniTalijanska renesansa4. stupac vidi u takozvanim slikovitim umjetnikim stilovima

Alois RieglNastojao je razumijeti sveukupni razvoj povijesti umjetnosti

Kako se pojedini fenomen mijenja i ime je ta prividna mijena uvjetovana?

Iznenadnom smru mnogo je toga ostalo nedovreno a veina njegovih djela objavljena je iz ostavtine

Dvorak - StrzygowskiNakon smrti Franza Wickhoffa i Aloisa Riegla inilo se da je Beka kola povijesti umjetnosti zapala u krizu.

Na scenu stupaju Max Dvorak(1874-1921) i Josef Strzygowski (1862-1941)

1909. u Beu su istodobno bila dva nositelja katedreSvaki od njih je iznosio svoju grau koristei suprotne metode.Njihove su terminologije bile posve razliite.

Dvorak - Strzygowskivon Schlosser je kategoriki odbio uvrstiti Josefa Strzygowskog u svoje djelo o Bekoj koli povijesti umjetnosti

Podjela na 2 katedre iji su nositelji bili neprijateljski raspoloeni jedan prema drugome

Studenti su se morali odluiti za jednog od dvojice nastavnika, jer sluati istodobno jednog i drugog nije bilo mogue

Dvorak - StrzygowskiPostignue Strzygowskog bilo je irenje horizonta prema umjetnosti Dalekog istoka, kao i, poslije, na umjetnost sjeverne Europe

Bio vrlo svojeglava i markantna pojava u povijesti povijesti umjetnosti

Teak ovjek za kojeg su i njegovi najblii suradnici smatrali da su mu reakcije previe impulzivne

Dvorak - StrzygowskiStrzygowski roen u Kunzendorfu u ekoj, danas Biala u Poljskoj

Nakon zavrene kole najprije se zaposlio u tvornici tekstila svoga oca.1882. odluio je studiratiNakon promocije 1885. putuje Grkom, Turskom, Armenijom, Rusijom

StrzygowskiNjegova eksplozivna radna energija koja je meu njegovim suradnicima slovila kao legendarna

Umjetnost Orijenta, Armenije, Perzije, Rusijevidio je novim oima i postavio je u odnos prema poznatome zapadnjakom razvoju

StrzygowskiNastojao je oko opeg zemljopisnog proirenja granica

1913. ocrtao je ciljeve novog instituta u Beu: Kao novoutemeljena ustanova Institut za povijest umjetnosti Sveuilita u Beu predstavlja tip istraivakog instituta kakav do sada nije postojao, no kakvoga vrijeme neodgodivo trai

Strzygowski1907. izdaje knjigu Die bildende Kunst der Gegenwart s podnaslovom Knjiica za svakoga

U njoj se odluno zauzeo za umjetnike svoga doba

Polazei od arhitekture obuhvatio je kiparstvo, slikarstvo i umjetniki obrt

StrzygowskiUnato znatnim privatnim tekoama, koje sigurno nisu pridonosile poveavanju njegove snoljivosti, dobivao je sve vie priznanja

Nakon razvoda prvog braka 1908. preselio se u Be sa 6 djece, od kojih je najmlae imalo tek godinu dana

StrzygowskiPrvi svjetski rat prekinuo je na odreeno vrijeme radnu energiju

Nakon 1918. poveao se njegov meunarodni ugled

Dok je na poetku svoja istraivanja uglavnom usredotoio na Orijent, sada se okrenuo umjetnosti sjeverne Europe, kao novootkrivenom podruju koje ga je, odvelo u opasnu blizinu nacionalnih predrasuda, a poslije i u antisemitizam

Otvorio je perspektive koje su naznaavale internacionalne irenje znanosti o umjetnosti.

Dvorak Kolega i zemljak

I on se bavio onim kriznim razdobljima u povijesnoumjetnikom razvoju, koji su mu se u smislu onodobne problematike inili aktualnima:ManirizmomUmjetnikim individualnostima poput El Greca, Tintoretta, Bruegela i GoyeKao i prijelaznim fazama iz srednjeg vijeka u renesansu

Oznaen je kao jedan od duhovnih otaca ekspresionizma

Poseban odnos njegovao prema Oskaru Kokoschi a njegovoj je grafikoj mapi posvetio svoj posljedni rad 1921. g.Na primjeru Moneta i Kokosche proveo je karakterizaciju impresionizma i ekspresionizma

Julius von Schlosser (1866-1938)Dvorakon nasljednik

Nije previe drao do predavanjaNapola Talijan

Ve od malih nogu bio u tijesnim doticajima s Italijom

Za studij povijesti umjetnosti nunim je drao poznavanje talijanskog jezikaTko nije ispunjavao taj uvjet, taj kod njega nije mogao studirati povijest umjetnosti

Julius von Schlosser (1866-1938)Teorija i praksa su se spojile u nerazdvojivu cjelinu

Bio je direktor Odjela za kiparstvo i umjetniki obrt u Bekom muzejuVeinu je vjebi odravao pred tamonjim originalima

Presudno je za njega bilo poznanstvo s talijanskim filozofom B.Croceom, ija je djela preveo s talijanskog na njemaki i ija su poimanja ula u njegov opus.

Julius von Schlosser (1866-1938)Hans Sedlmayr (1896-1984)

Schlosserov nasljednik na bekoj katedri za povijest umjetnosti od 1936.-1945.

Svoju glavnu djelatnost usmjerio je prema arhitekturi baroka.Osim toga, pokuao je psihologiju getalta uvesti kao pomoni instrument povijesti umjetnosti

Le Fin