EFIK BELAGI

NOVOPRONAENI NATPISI NA STECIMA Bavei se strunom evidencijom i obradom ste-

aka u Bosni i Hercegovini jo od 1953, godine nailazio sam ponekad i na steke sa natpisima u starobosanskoj irilici koji od ranijih naunih radnika nisu bili uoeni, najvie zbog toga to su spomenici sa tim natpisima bili u tee pristupanim krajevima, to su bili zarasli u umu ili su bili zemljom zasuti. Izvjestan broj takvih natpisa objavio sam zajedno sa ostalom graom o ste-cima u dosada izdatim monografijama i lancima a desetak njih i posebno u lanku Nekoliko novo-pronaenih natpisa na stecima.1 Sada donosim

jo 13 novopronaenih natpisa sa raznih lokaliteta, kao prilog nastojanju da se ova vrsta veoma vanog naunog fonda srednjovjekovnih pisanih izvora to prije upotpuni i javnosti saopti.

Natpise iznosim po mjestu nalaza, polazei s juga na sjever. Uz podatke o natpisu istovremeno pruam i osnovne podatke o samome spomeniku na kome se nalazi natpis radi upotpunjavanja likovne predstave spomenika, a tako isto i osnovne podatke o lokalitetu da se, kada to ustreba, spomenik lako moe nai.

1. HUM

Ispod sela Hum, u Trebinjskoj umi, u blizini crkvice i savremenog groblja, nalazi se srednjovjekovna nekropola sa ukupno 35 steaka uglavnom u obliku ploa, uobiajene orijentacije.

Oko 500 m sjeverno od crkvice, pokraj velikog bunara (Lokva) nalazi se osamljen steak u obliku okrnjenog sanduka koji na jednoj bonoj strani ima ovakav natpis:

Ispred natpisa je urezan motiv obinog krsta sa krakovima koji su neto proireni na svojim krajevima. (Sl. br. 1.)

Dimenzije spomenika su: duina 79, irina 69 i visina 39 cm.

Prema Truhelkinom tumaenju oblika slova, ovaj natpis vjerovatno potjee iz XV vijeka.2

Evidentiranje natpisa obavljeno je u martu 1961. godine.

2. C R N I I

Od Aladinia (autobusna stanica na cesti Do-manovii Stolac) ka sjevero-istoku odvaja se kolski put kojim se prije 1 km stigne do groblja sa kapelicom naselja Crnii. Ispred ograde groblja, na mjestu gdje se od puta u Crnie odvaja put u Trijebanj nalaze se dva groba sa kamenim krstaama. Jedan od njih ima jo i plou preko rake. Krst toga groba je dosta rustian, ali nije mnogo oteen.

Na iroj strani krsta sa ploom koja je okrenuta istoku urezan je natpis u pet redova koji je

1 . Belagi, Nekoliko novopronaenih natpisa na

stecima, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu (sveska za arheologiju), Sarajevo 1959, 239-247.

2 Dr. . Truhelka, Bosanica, Glasnik Zemaljskog

muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1889, knj. IV, 67. Sl. 1. Steak sa natpisom kod sela Huma, u Hercegovini

133

( S l . br. 2.). Iznad slova i kod imena dobro se uoa

vaju take koje su inae u ovakovoj funkciji neuobiajene. Neuobiajena je ligatura slova i

Natpis ne odaje vjetog pisara. Upotreba rijei je suvina. Ona znai da se u vrijeme postavljanja ovoga krsta pravo znaenje rijei ve bilo zaboravilo. I koritenje pojma upuuje na relativno kasnije vrijeme. Isto tako, biljeenje godine po staroslovenskom obiaju upuuje na vrijeme iza glavnog perioda steaka. Na krstovima, nije bio obiaj stavljanja godine. Pr imjer u Crniima je jedinstven u tome pogledu radi ega on ima i poseban znaaj. U pokuaju da se godina rekonstruira, napravljen je gipsani odljev toga dijela natpisa, pa se sa ne ba dosta sigurnosti moe pretpostaviti da ta godina poinje sa 3, iz ega bi se moglo zakljuiti da spomenik potie iz posljednje decenije XV vijeka.

P r e m a svemu izloenom, mislim da transkripcija natpisa glasi:

ASE LEI STJEPKO RADIVOJEVI' POGREBE SE V LJETO

Na ovaj natpis me je upozorio konzervator Zdravko Kajmakovi. Evidentiranje je obavljeno u aprilu 1962. godine.

Za oko 1 sat hoda od Crnia prema sjeveru moe se doi u selo Trijebanj. U sredini naselja nalazi se crkva za ivopisom iz XVII vijeka, za-dubina hercegovake feudalne porodice Hrabre-na-Miloradovia. U dvoritu te crkve je do danas preostalo 7 steaka u obliku ploa i sanduka.

Oko 100 m istono od crkve, pored puta ka i-tomisliu, smjeteno je groblje uglavnom sa grobovima koji su na povrini zemlje samo neobraenim kamenjem ovalno oivieni. U junom kraju toga groblja nalazi se jedan veliki krst sa pripadajuom mu velikom ploom. Na irim stranama krsta prikazani su motivi arkada sa rozetama i polujabukama na krakovima. Njegova ploa ima dimenzije: 182 X 133 X 35 cm. Vodoravna strana ploe ukraena je pravougaonom plitko plastinom tordiranom bordurom. I sredinom ploe prua se takova vrpca. U jednoj polovini ploe prikazana je estorolisna rozeta u krunom vi-

Sl. 2. Natpis na spomeniku u selu Crniima, u Hercegovini.

Transkripcija ovoga natpisa je slijedea:

ASEI LEI LJUBO VUKSALOVI Vidi se da pisar nije bio dovoljno vjet. Upo

treba imena LJUBO, umjesto LJUBOMIR, govori o relatino kasnijem vremenu. Pisar je mjesto slova upotrebio slovo . Napominjem da O na kraju imena nema nikakvog gornjeg dodatka koji se vidi na priloenoj fotografiji. To je samo puko-tima u kamenu. To oteenje je razlogom da je i slovo u prezimenu klesar urezao neto malo nie. (Sl. br. 3).

Natpis je prije vie od 60 godina objavio Vid Vuleti Vukasovi, a po njemu i Lj. Stojanovi,

zbog oteenosti kamena pri svom kraju neitljiv. Natpis izgleda ovako:

3 . T R I J E B A N J

134

jencu, a u drugoj polovini je etverolisna rozeta i ovakav urezan natpis u tri reda:

kao Njihovo pogreno itanje bilo je potrebno ovom prilikom ispraviti.3

Po obliku slova (prema tumaenju ire Tru-helke), kao i po reljefnim motivima na krstu, a naroito po retardaciji motiva arkada, izgleda da

Trnavica je selo u podruju gornjeg toka Neretve koje se zove Bora. Do sela se doe za etiri sata pjeaenja od Uloga, sa ceste Kalinovik-Neve-sinje. U samome selu, oko 300 m sjeverno od puta i sadanje zgrade Osnovne kole, nalazi se nekropola sa 8 steaka, od ega 7 sanduka i 1 sljeme-njak sa postoljem. Sljemenjak je vrlo lijepo obraen. On je vrlo visok, prema postolju je suen, i do danas je dobro ouvan. Orijentiran je po pravcu zapad-istok, kao i svi ostali spomenici ove nekropole. Dimenzije su mu: duina 180, gornja irina

bi natpis vremenski najprije spadao u poetak XVI v.

Na, ovaj natpis me je takoer upozorio konzervator Zdravko Kajmakovi. Evidentiranje sam obavio u aprilu 1962 godine.4

64, visina do vrha zabata 140 cm. Na uspravnim stranama protee se plastian friz od povijene linije sa trolistovima obrubljen sa dvije uske vrpce. U istonom zabatu su dva koncentrina kruna vijenca, a ispod friza je motiv biljne stilizacije krsta sa spiralama i grozdovima. Na zapadnoj eonoj strani je duboka kamenica a ispod friza mali krst iji se kraci kruno zavravaju. Na junoj bonoj strani ispod friza nalazi se ovakav urezan natpis:

sam da je ipak potrebno da se natpis donese i ovdje. Drim da je slovo O u imenu Vego vidio kao A zbog pukotine u kamenu, slovo A u prezimenu nema jo jedne uspravne ili kose crte da bi se moglo itati kao N, a na kraju natpisa ja nisam naao jo jedno slovo iza . Osim toga, Vego ne kae da se slovo B pie kao

, kako se to vidi iz moje prikazane fotografije. (Za razliku od njegovog metoda da uz natpise prilae fotografije kao dokumenat, uz ovaj njegov natpis nije objavljena nikakova fotografija).

Sl. 3. Natpis na spomeniku kod Trijebnja, u Hercegovini.

4. TRNAVICA

135

3 Vid Vuleti Vukasovi, Viestnik hrv. arkeol.

drutva XI (1889), broj XLVI, str. 9; Lj. Stojanovi, Stari srpski zapisi i natpisi, knj. III, broj 4817.

4 Dok je ovaj lanak kao rukopis bio predat na

tampanje izaao je rad M. Vege Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine (nastavak) u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu Arheologija 1962 u kojemu se donosi i ovaj natpis iz Trijebnja, zbog ega bi se on (natpis) u ovome lanku mogao izostaviti. Meutim, poto ga M. Vego drugaije ita, smatrao

Transkripcija natpisa glasi: VAIME BOIJE ASE GOSPOJE STANE Napominjem da je mjesto gdje su ovi steci,

zajedno sa neposrednom okolicom, kod mjetana poznato pod imenom Musingrad. Osim toga, nedaleko od ove nekropole, na udaljenosti od svega 150

do 300 m, na jo tr i mjesta nalaze se nekropole sa ukupno preko 100 steaka.

P r e m a oblicima slova ovaj natpis po svoj prilici spada u poetak XV vijeka.

Evidentiranje natpisa i ostalih steaka u Trna-vici obavljeno je sredinom 1961. godine.

Sl. 4. Natpis na spomeniku u Trnovici (Bora).

5. PRIDVORICA

Ako se od Trnavice nastavi dalje putem uz Neretvu, moe se za 2 sata hoda stii u Pridvoricu, naselje sa vie zaselaka na istoimenoj rijeici koja

cm,) urezan je natpis u etiri reda koji glasi:

Sl. 5. Natpis na spomeniku u Pridvorici (Bora).

se s desne strane salijeva u Neretvu. I ovdje se steci nalaze na vie mjesta sa nevelikim razmacima. Veina ih je situirana u blizini sadanje pra-voslavne crkve. Iza same crkve, uz novije grobove nalazi se i nekropola sa 14 steaka, od ega 11 u obliku sanduka a 3 u obliku sljemenjaka, orijentacije po pravcu sjever-jug. Na vodoravnoj strani jednog sanduka (njegove mjere su: 160 X 70 X 70

Majstor je bio dosta nevjet u svome poslu. Prvo slovo iza rijei izgleda da je , ali poto je drugaije od ostalih takovih slova (O), to nikako nije sigurno. Slovo N iza imena izgleda i kao H; njemu nedostaje jedno . Iza rijei , a prije slijedee rijei koja je dodata sa strane, jer vie nije bilo mjesta u prvome redu, nalazi se neto manje O koje tu nema mnogo smisla. Zad-

136

njoj rijei nedostaje jedno . Prema svemu, transkribovan ovaj natpis trebalo bi da izgleda ovako:

SAI KAMI (O)STOJIN' NAPRAVI RADOJE DA JE PROST I (?) BLAG

Naselje Zavajt lei oko 12 km zrane linije jugoistono od Foe. Njemu se dolazi od Foe cestom uz ehotinu. Tu se steci nalaze na nekoliko mjesta. Na lokalitetu Mramorje zaseoka Pod situirana je nekropola sa 10 steaka, uglavnom sanduka sa postoljima, orijentacije zapad-istok, Tu se istie jedan dobro klesan i osrednje ouvan veliki sanduk oko 210 X 110 X 70 cm), sa postoljem na stepenicu, to je vrlo rijedak sluaj. Na jednoj polovini june bone strane ovoga spomenika prikazan je plastian

urevac je malo naselje na lijevoj obali Drine, oko 3 km juno od Bajine Bate. Povisoko iznad sela izdie se istoimeno brdo na kojemu se danas vide ostaci zidova srednjovjekovnog (a moda i turskog) grada. Oko 300 m zapadno od grada,

Kako je vidljivo, ovdje je rije KAMI, kao to se jo ponegdje kae i kam, koritena u znaenju spomenik, kamen.

Prema oblicima slova natpis najvjerovatnije spada u poetak XV vijeka.

Evidencija natpisa obavljena je polovicom 1961. godine.

te rijei. Osim toga poluglasa bilo je ime koje se zavrava sa , a ispred toga je skoro sigurno moglo biti , pa sam prema slobodnoj povrini i svemu drugom slobodno rekonstruirao ime pokojnika u genitivu kao . Vjerovatno dio rijei u drugoj zagradi glasi , to bi sa slogom

, koji mi se ini dosta sigurnim, u produenju i onim vidljivim , u poetku rijei, sainjavalo itavu rije . (Sl. br. 6.)

Slijedea rije je uobiajena skraenica. I rije iza te drim da je skraena a znai. . Sa nedovoljno sigurnosti miljenja sam da bi se natpis mogao ovako transkribovati:

ASE KAME(N' VUKOSA)VA MJASINIA U DO(BROGA) G(OSPO)D(I)NA VO(EVO)DE HOTIH' I MOGOH' Po obliku slova natpis bi najprije spadao u po

etak XV vijeka. Evidencija natpisa u Zavajtu obavljena je u

mjesecu avgustu 1960. godine.

na prevoju preko koga vodi put u Klotijevac, nalazi se srednjovjekovna nekropola od koje je do danas preostalo 6 steaka, od ega 4 sljemenjaka, 1 sanduk i 1 stubac.

6. ZAVAJT

Sl. 6. Natpis na spomeniku nekropole Zavajt, u Bosni

7. UREVAC

137

motiv lagano povijene ruke sa dosta velikim prstima a preko cijele strane prua se urezan natpis koji je, naalost, djelomino oteen. Natpis izgleda ovako:

U ovakvim uslovima veoma je teko rekonstruirati natpis i dati njegovu transkripciju. Govori se o nekom MJAINIU. Slovo na kraju druge rijei je skoro sigurno N. Poto pisar upotrebljava poluglas, pretpostavljam da je poluglas stajao iza

Spomenik u obliku stupca je odmaknut za oko 50 m od ostalih i, oito, nije in situ. To je prizma koja se u gornjem dijelu neto proiruje i zavrava kao krov na dvije vode. Dimenzije su mu: visina 130 cm, irina oko 53 cm, a debljina oko 29 cm. Na jednoj iroj stranici ovaj spomenik ima plastino predstavljen motiv uspravnog i dugakog maa, ali u obrnutom poloaju od uobiajenog, a na suprotnoj iroj strani u zabatu je povelik plastini polumjesec a ispod njega prua se urezan natpis u 8 redova koji poinje sa malim urezanim krstom:

Oko 5 km sjeverno (niz Drinu) od Bajine Bate, s lijeve strane rijeke, upravo vis-a-vis srbijanskog sela Besarovina nalazi se bosansko seoce Zgunja. Ispod sela, pored same obale, vodi cesta Skelani-Pei. Izmeu te ceste i obale Drine smjetena je nekropola sa 8 do danas ouvanih steaka, uglavnom oblika sanduka koji su razliito orijentirani.

Jedan spomenik ove nekropole je u obliku stuba sa krovom na dvije vode. Njegove dimenzije su: visina 198 cm, irina se kree od 47 do 50 cm, a debljina mu je 31 cm. Oito da se ovaj spomenik

Sl. 7. Spomenik sa natpisom u urevcu, u Bosni.

ne nalazi na svom prvobitnom mjestu. Na jednoj strani nalaze se tri plastine rozete, a na drugoj plastian tap u obliku velikog latinskog slova T. Na jednoj uoj strani je urezan natpis u est redova ovakovog izgleda:

Na poetku etvrte rijei kamen je oteen pa se na spomeniku ne vidi jedno slovo koje bi, po mome miljenju, trebalo da bude C. Drim da je transkripcija natpisa ovakova:

ASE LEZI OSTOJA KR'(S)TIJAN' NA ZGUNO

Majstor koristi poluglas i stavlja ga prvenstveno na kraju svake rijei koja se zavrava suglasnikom. Umjesto slova na kraju prezimena upotrijebljeno je slovo Posljednje slovo nije moglo da stane u osmi red pa ga je majstor prebacio kao zasebno u deveti red. Na nekim mjestima natpis je oteen pa ga nije mogue sasvim tano i u potpunosti rekonstruirati . Mislim da transkripcija natpisa glasi:

+ ASE LEZI D A B I l V MAR'KOVI' KOJI DAN' LEG(OH)' IME (NO)M' (BR)AT' MOJ VUK' POBILEZI

Po obliku slova natpis najvjerovatnije spada u kraj XV vijeka. Za neto kasnije datiranje ovoga natpisa govori i sam oblik spomenika.

Evidentiranje natpisa obavio sam ujesen 1961. godine.

8 . Z G U N J A

138

Prema Truhelkinom tumaenju oblika slova kod ove vrste natpisa spomenik bismo mogli datirati najvjerovatnije u XV vijek. Meutim, jedan nedavno objavljeni turski dokumenat nam prua podatke za sigurnije datiranje. Naime, u jednom radu profesora Teolokog fakulteta iz Ankare, Taiba Okia, tampanom u Sdostforschungen, B. XIX (1960) saoptava se podatak koji je izvaen iz arhive u Ankari iz XVI vijeka a koji glasi: Batina des Kristijans Ostoje et Vladislav dans le vil-lage de Doljnji Zgunj, nahiye Osat (Registare. No. 432, fol. 84 verso).5 To znai da su Turci zatekli naselje Zgunju u kojoj je bila batina Krstja-nina Ostoje i da je ta batina pod tim imenom evidentirana i poetkom XVI v., kada je vjero-vatno jo bio iv Ostoja. Nadgrobni spomenik ovoga feudalca koji je sigurno postavljen u XVI vijeku, besumnje e pobuditi diskusiju kod naunih radnika koji se bave prouavanjem Bogumilskog pitanja kao i kod onih koji prouavaju nadgrobne spomenike srednjega vijeka u Bosni i Hercegovini. Nameu se pitanja kao to su: ta zapravo znai Krstjanin; ako je to savreni pristaa jeretike srednjovjekovne crkve redovnik, onda znai da su jeretici u Bosni i u XVI vijeku slobodno ispovjedali svoja vjerska osjeanja; i slino?. Oblik spomenika, inventar ukrasa i simbola kao i jezike paleografske osobine natpisa su nam dragocjeni elementi za prouavanje takovih i slinih spomenika. Na primjer, pojava tapa na ovome spomeniku ozbiljno ugroava dosadanje tumaenje toga motiva. tap na stecima nee se od sada moi iskljuivo pripisivati djedu ili gostu, kao simbol najviih vjerskih dostojanstava, jer, evo tapa koji pripada i krstjaninu.

U svakom sluaju ovaj spomenik predstavlja relativno vrlo veliku vrijednost i trebalo bi ga dobro uvati.

Na istoj nekropoli u Zgunji, slijedei steak koji je od spomenika Ostoje udaljen oko 20 m ka istoku, jest dosta utonuo i oteen vei sanduk sa postoljem. Njegove dimenzije su: duina 200 cm, irina 83 cm, visina 28 cm. Postavljen je po liniji zapad-istok i rekao bih da nije pomican. On nema ukrasa, ali mu se na junoj bonj strani nalazi natpis koji je, naalost, vrlo oteen. Usljed toga to danas nedostaje znatan dio steka po njegovoj visini, odcijepljen je, ostali su nam samo dijelovi slova jedne rijei (vjerovatno predzadnje) i itava zadnja rije:

Transkribovana ta rije glasi: STROJNIK'

I ovaj natpis ima svoj veliki znaaj, jer nam po prvi puta na steku otkriva jednog strojnika koji

5 M. T. Oki, Les Kristians (Bogomiles parfaits)

de Bosnie d apres des documents turcs inedits, Sdostforschungen, B. XIX, Mnchen 1960.

u hierarhiji srednjovjekovnih jeretika predstavlja visok rang, moda odmah iza djeda i gosta.

teta je to neto vie ne znamo o ovome stroj-niku.

Po obliku slova kao i po osnovnom obliku samog spomenika, mislim da je spomenik ovoga strojnika neto stariji od spomenika krstjanina Ostoje; vjerovatno potjee iz XV, ako ne jo i iz kraja XIV vijeka.

Sl. 8. Natpis na spomeniku krst janina Ostoje u Zgunji, u Bosni.

139

Sl. 9. Natpis na sanduku u Zgunji, u Bosni.

Jelake su manje naselje koje se nalazi ukraj ravniastog terena u inae brdovitom i umovitom kraju izmeu Olova i Zavidovia, oko 20 km zrane linije sjeverozapadno od Olova. Njemu se moe prii ili sa eljeznike stanice Careva uprija na uskotranoj pruzi koja dolinom Krivaje vee Olovo i Zavidovie, preko brda a onda zaseoka Stoji za 1 V2 sat hoda, ili od eljeznike stanice Maoa, s lijeve obale rijeke jakom uzbrdicom, a onda ravnicom za neto manje od 1 sat hoda. Kada se ovom drugom varijantom pree vei dio puta, tj. kada se uspne na brdo, odmah tu, pored puta, u umi na Golom Brijegu (kota 559 m) smjeteno je rimokatoliko groblje sela Dvitica koje se nalazi nedaleko muslimanskog sela Jelake. U junom kraju groblja vide se nekoliko slabije obraenih ploa, 1 manji sljemenjak i 1 spomenik u obliku manjeg stupca na sljeme koji ima urezan natpis i nekoliko reljefnih simbolinih motiva.

Dimenzije ovoga stupca iznose: visina iznad zemlje 61, irina 30, a debljina 16 cm.

Natpis i drugi motivi se nalaze na junoj bonoj strani.

U trouglastoj povrini pri vrhu stupca urezana je arapskim ciframa godina 1589, zatim vodoravna linija, a ispod ove nalazi se povelik, ali djelomino oteen plastian krst jednakih krakova. U lijevom kvadratu (gledajui od spomenika), koji ine ivice krakova krsta sa spomenutom vodoravno urezanom linijom i vertikalnom ivicom june plohe spomenika, plastino je prikazan krug kao ovjeje lice, sa naznaenim ustima, nosom i obrvama. Od periferije kruga prema vani urezane su crtice, poput sunevih svjetlosnih strelica. Taj zra-kasti krug vjerovatno je ikonografska predstava sunca. Motiv u desnom kvadratu je oteen, ali se po nekim okolnostima moe zakljuiti da je to bila predstava polumjeseca, to bi, kao pandan suncu, odgovaralo ikonografskim katolikim principima. Ispod vodoravnih krakova krsta nalazi se natpis u 4 reda koji izgleda ovako:

Obadva spomenika iz Zgunje predstavljaju snaan faktor za egzistenciju srednjovjekovne crkve bosanske u ovome dijelu Bosne u XV i XVI vijeku.

Evidentiranje ovih spomenika sa natpisima u Zgunji obavio sam ujesen 1961. godine.

Slova ovoga natpisa nisu ba uobiajena u natpisima steaka. Prije svega, ona su urezana dosta plitko i debljina urezanih crta je dosta uska i skoro sasvim jednaka. Slovo O je predstavljeno pravilnom povelikom krunicom sa takom u centru.

je kao simbol ugla sa lukom, odnosno kao kur-zivno slovo, uspravna crta slova je dugaka i dole unutra povijena, opet kao tipino kurzivno slovo, N je kao H bez gornje polovice prve uspravne linije, K je kao dvije malene nakoene i paralelne crte, i tako dalje. Majstoru je bila poznata upotreba poluglasa . (Sl. br. 10.).

Poetak natpisa se ne moe sigurno deifrirati. Izgleda da je to invokacija , a zatim Bez prvog slova O u drugom redu natpis se ita ovako:

1589

JEZUS (MAR)IA DRAGOILO NOVAKOVI LEI OV'DI ini mi se da se vanost ovoga spomenika

ogleda prvenstveno u tome to se na njemu nalazi motiv sunane glave, zatim to po prvi puta imamo ovakovu invokaciju, a onda i u tome to po prvi puta na kamenim spomenicima ovoga vremenskog perioda vidimo naznaenu godinu, i to arapskim ciframa. Ako se taj elemenat datuma moe uzeti kao autentian, onda je sigurno datiranje ovoga spomenika sa polovicom XVI vijeka od znaaja za dalji studij ove vrste spomenika uopte.

Evidentiranje natpisa obavio sam u septembru 1962. godine.

Na ovoj istoj nekropoli, samo neto odmaknut od navedenog stupca sa natpisom i novijih grobova sa krstaama, nalazi se jo jedan steak sa natpisom. On je u obliku stupca, koji je prelomljen i danas je u 2 komada. Ukupne dimenzije ovoga steka su: duina oko 190, irina varira od 45 do 65 cm, debljina oko 30 cm. Steak je jo i okrnjen.

9. JELAKE

140

1589

Sl. 10. Natpis na spomeniku nekropole u selu Jela-kama, u Bosni.

Osim toga, on vjerojatno ne lei in situ. Natpis je urezan izmeu orijentacionih linija

na iroj strani veeg dijela; na drugom, manjem, dijelu steka nalazi se samo posljednja rije natpisa. Neki dijelovi natpisa su oteeni. Danas on izgleda ovako:

pokopanoga napisano je skraeno, bez samoglasnika, ali se moe dosta sigurno pretpostaviti da je to . Njegovo prezime je poinjalo sa T. Iza toga, do oteenja kamena, pretpostavljam da je moglo biti , da bi se vezalo sa slovima slijedeeg reda. Posljednja rije toga reda je neobina; umjesto da glasi , ona vjerovatno glasi , to je sasvim nova rije o ijem znaenju bi samo lingvisti mogli neto da kau moda u smislu meni pripadajuoj ili meni dodijeljenoj zemlji? Ostali redovi su jasni i uglavnom potpuni, izuzev pretposljednjeg gdje je od tree rijei ostao samo trag.

Zavreci donjih dvaju redova koji su ovdje navedeni i to: , a onda , nalaze se na drugom dijelu prelomljenog spomenika, ali oito da odgovoraju visini tih redova, zbog ega sam bio slobodan da ih dodam, kako bi se dobila slika itavog natpisa. Ta 2 zavretka treba spojiti i itati odozdo prema gore, dakle: . Urezivanje imena pisara odozdo prema gore, i ba tako rastavljeno, mislim da je uslijedilo zbog toga to je i u vrijeme pisanja spomenik bio napuktnut, pa je pisaru bilo pogodno da na taj nain koristi prostor koji mu je preostao na raspolaganju. (Slika br. 11).

Na natpis ima nekoliko istaknutih osobenosti. Koritene su vodoravne orijentacione linije, to je vrlo rijedak sluaj. Rijei su odvajane dvotaka-ma, to je takoer vrlo rijetka pojava. Slova nisu zaobljena nego imaju otre prelome. Iznad gornjih preloma slova i stavljane su vodoravne crtice. Slova i imaju male dekorativne trouglove. Sve te osobine razlikuju ovaj natpis od veine ostalih natpisa na stecima. Po duktusu slova on ima slinost sa natpisom koji govori o zidanju crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju, u Hercegovini.6

Posljednje slovo naeg etvrtog reda natpisa je , a posljednje slovo petog reda je . Upotreba

tih slova na tim mjestima ima smisla samo u ci-farskom znaenju, pa ih, prema tome, u smislu staroslavenskog biljeenja brojeva, valja itati kao 30, odnosno kao 3. etvrti red, dakle, govori o tome da je pokojnikova zadruga brojala 30 lanova, a da su mu spomenik ( ) podigla njegova 3 sina. Nije iskljueno da bi trebalo i drugaije shvatiti; moda u smislu trajanja ivota, ali mi se ini to manje vjerovatnim.

Prema tome, ovaj natpis u transkripciji glasi ovako:

6 M. Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne

i Hercegovine I, Sarajevo 1962, str. 38.

141

Nekoliko santimetara ispod ovoga teksta neko je, vjerovatno docnije, sitnim slovima urezao dodatak od dvije rijei koji izgleda ovako:

Prvi red natpisa je oteen i nije mogue danas ita rekonstruirati. Izgleda da je tu bila arapskom cifrom urezana godina. U drugom redu jasna je samo rije U treem redu ime

L E T : BOGOM'

ASE LEI: V(U)K(A)S': T. I. (NAS) VOI: ZEMLE: NA PRIMEN(ITOI) KOI BIE: U RODU: 30 A POSTAVIE: 3 N J E G O V : S I N O V : (?)

(B) JEL(E)G': A PIA PRIB(IL')

Po svojim stilskim i paleografskim osobinama ovaj na natpis upuuje na relativno stariji period steaka; meutim, oblik steka ne dozvoljava nam tavku pretpostavku. Ipak, on izgleda neto stariji od prvog spomenika i natpisa ove nekropole. Po svemu izgleda da bi ovaj natpis spadao u XV vijek.

Natpis je pronaao i prvi proitao Zdravko Kajmakovi u jesen 1962. godine, a ja sam ga vidio u proljee 1963. godine.

Sl. 11. Natpis na drugom spomeniku nekropole u selu Jelakama, u Bosni.

10. KAMENSKO

Selo Kamensko je udaljeno oko 3 km sjeverno cd Careve uprije, eljeznike stanice na uskotra-noj pruzi OlovoZavidovii. Na lokalitetu Mramorje, koji se nalazi pokraj puta na ulazu u selo, situirana je nekropola sa 30 steaka, od kojih 4 sanduka i 26 sljemenjaka na postoljima. Spomenici ove nekropole su bogato ukraeni. Po svojim oso-benostima istiu se 2 sljemenjaka na kojima su predstavljene plastine ljudske figure. Jedan od ta dva sljemenjaka ima i natpis.

Sljemenjak s natpisom postavljen je na istaknutom mjestu humke. Njegove dimenzije su: duina 151, irina 80, a visina 63 cm. Postolje mu je dugako 178, iroko 85 cm. Na njegovoj junoj strani krova urezan je u 4 reda slijedei tekst:

Natpis je skoro bez greaka i dobro je sauvan, pa se dosta lako ita. Evo njegove transkripcije:

142

SE LEI MILAIN' SIN' NA' MILO' A UNUK' BOIHNIN'

Majstor nije nevjet u svome poslu. Nedosljednost se vidi kod slova , jer ga nekada pie slino slovu . Poluglas upotrebljava na kraju rijei koje se zavravaju suglasnikom, osim u jednome sluaju gdje je poluglas stavljen iza rijei , to je vjerovatno, nehotina greka. Karakteristina su mu slova , bez ukrtanja linija, te slova i

koja se na vrhovima zavravaju kvaicama.

Poslije ve redigovanog lanka o novopronae-nim natpisima pronaao sam jedan natpis u selu Kapavici kod Ljubinja, pa ga, dozvolom Redakcije Naih starina naknadno dodajem na kraju lanka.

Oko 4 km zrane linije na sjeveroistok od Ljubinja, u Hercegovini, smjeteno je naselje Kapa-vica. U Donjoj Kapavici, u predjelu Sikimua, uz malo groblje porodice Mijanovi, koje je situirano oko 700 m juno od seoskih kua, nalazi se i 1 spomenik u obliku krstae koji je dobro obraen i ouvan. Orijentiran je po pravcu sjeverozapad-ju-goistok. Dimenzije su mu: visina iznad zemlje 165, irina 100, a debljina 25 cm.

Na sjeverozapadnoj iroj strani spomenika prua se bordura od kosih paralelica, u centru je e~ sterolisna rozeta, na sve etiri strane od nje je po jedna etverolisna rozeta, te na donjem kraku biljna stilizacija. Na jugoistonoj strani unutar bordure od kosih paralelica urezan je natpis u 2 dua i 10 kratkih redova koji izgledaju ovako:

Na poetku natpisa urezan je krst. (Sl. br. 12.) Vrlo plastian lik mukarca, koji je prikazan

do pasa, bez ruku, sa naznaenim ustima, oima i kosom, sa jedne eone strane ovoga sljemenjaka vjerovatno predstavlja pokojnika Milaina.

Po paleografskim i jezikim osobinama, kao i drugim okolnostima, mislim da ovaj natpis spada u XV vijek.

Evidenciju natpisa obavio je Zdravko Kajma-kovi, u jesen 1962. godine, a ja sam natpis vidio u proljee 1963 godine.

Majstor je dosta vjet u svome poslu; jedino slovo pie naopako. Njegovo slovo nije esto uobiajeno u ovoj vrsti natpisa. Veina ostalih slova su tipina. Rije je upotrebljena u smislu spomenik, to nije rijedak sluaj. Natpis se ita dosta lako (Sl. br. 13).

Sl. 13. Natpis na krstu u Donjoj Kapavici u Hercegovini

Sl. 12. Natpis na spomeniku nekropole u selu Ka-mensko, u Bosni.

11. KAPAVICA

143

Transkripcija natpisa glasi: ASE LEI TVRTKO VUKAO' A SI BILEG SEE UNUK MU IVANKO

I PISA

Iz ovoga natpisa doznajemo za ime jo jednog feudalca iz perioda steaka koji nam je dosada

En t r a i t a n t des m o n u m e n t s funraires mdivales les stecaks en Bosnie et Herzgovine dans quelques dernires annes, l 'auteur a trouv, outre des motifs de relief d ' importance dcorative et symbo-lique, sur les cts de ces monuments , des inscrip-tions gravs en vieux caractres cyrilliques bosnia-ques, bien qu'on considerait ces inscriptions dj videntes. Ces nouvelles dcouvertes des inscriptions, l 'auteur a publi de temps en temps avec les autres mat r iaux sur les stecaks, et une fois il a consacr un article entier une collection de dizaine des ins-criptions (Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1959, 239-247) et main tenant il prsente encore douze inscriptions qu'il a dcouveretes sur les diffrents localits de Bosnie et Herzgovine. En commenant de sud vers le nord, ces localits se t rouvent prs des villages Hum, Crnici, Tri jebanj , Trnavica, P r id -vorica, Zavajt, Djudjevac, Zgunja, Je laske et K a -mensko. Chaque inscription est analyse, ses quali ts

bio nepoznat. Isto tako, ovim doznajemo za jednog novog majstora steaka-IVANKA, koji je bio i klesar i pisar (i kova i dijak).

Po veini osobina ovaj spomenik najprije spada u kraj XV v.

Evidentiranje spomenika i natpisa obavio sam u mar tu 1963.

sont mises en relief, et puis on a donn la t ranscr iption et la chronologie.

Ainsi, d 'aprs l 'auteur, la seconde inscription de Jelaske appar t ient au XIVime cicle, des inscriptions de Trijebanj et Zgunja et la premire inscription de Jelaske au XVIime sicle, et toutes les autres au XVime sicle.

L'inscription de Zgunja a t t i re une at tent ione pa r -ticulire, cause du nom de Krst janin Ostoja (un adhran t parfait de l'glise bosniaque mdivale h -rtique), qu'on ment ionne dans cette inscription. On a trouv, dans les Archives d 'Ankara, une donne se rappor tan t Krst janin Ostoja, qui facilite l ' identifi-cation du personnage et rend la possibilit de dater prcisment le monument (photo N 8). Le monument et l ' inscription de Zgunja reprsentent une grande valeur tan t pour l 'tude des stecaks que pour l 'tude de la question de l'glise bosniaque mdivale.

LES NOUVELLES DECOUVERTES DES INSCRIP-TIONS SUR LES STECAKS

144