besplatno izdanje - kastav kastavski - 78.pdf · pust nekad i sad da se ne pozabi moj pogled na...

LIST GRADA KASTVA • BROJ 78 • TRAVANJ 2019.ISSN 1331-4106 • Poštarina plaćena kod pošte 51215 KastavBESPLATNO IZDANJE

e-mail: [email protected]žiro račun: Erste Steiermarkische bank d.d. IBAN HR82 2402006 1818000003

iz sadržaja04

17

06

24

28

20

14

26

29

32

34

12

18

Eugen Tončinić, trener Košarkaškog kluba “Kastav”

RAZGOVOR

Mreža kreativnih gradova u KastvuPrimanje za uspješnog inovatora - Robert PužPotpisani ugovori o sufinanciranju javnih potrebaKastavac 2018. godineIzbori za Europski parlament i vijeća nacionalnih manjinaEnergetska obnova sustava javne rasvjete

GRADSKE VIJESTI

MJESNI ODBORIMO Kastav - Najvažnija komunikacija s građanima

Gradi se mrtvačnica na novom groblju u ŽegotimaKomposteri čekaju vlasnikeObnova i sanacija gradskih zidinaOdvoz krupnog otpada

PROJEKTI

Otvoren natječaj za 15. ČAnsonfest Kastav 2019.Druženja umirovljenika i ponedjeljkom

DOGAĐANJA

Advent s najljepšim pogledom

ADVENT 2018.

Antonjski rogMaškarani centar KastavKraj pusta i pusne vlasti

PUST 2019.

Miljenko Host novi predsjednik “Belice”Zbog sadržaja i manifestacija gosti u Kastvu borave sve duže

DOGAĐANJA

Pust nekad i sad

DA SE NE POZABI

Moj pogled na Kastav - Marina Cetina

PO NAŠU

Dječji vrtić “Vladimir Nazor”Osnovna škola “Milan Brozović”

MLADI

“Cedar”, uspješna drvno-industrijska tvrtkaOtvorena “Optika Pi” u Spinčićima

PODUZETNICI

Tjedan zdravljaZeleni KastavDobrovoljno vatrogasno društvo KastavNova udruga “Trija” za dječji turizamSpeleološka udruga “Estavela”

UDRUGE

40Značaj politike održivog razvoja

DRUGO MIŠLJENJE

42 GRADSKI INFO

38Iris Blidar i Darija Šnajder najuspješniji sportaši u 2018.

SPORT

Nova e-mail adresa Glasa kastavskoga:[email protected]

2 GLAS KASTAVSKI | List Grada Kastva

impressumGLAS KASTAVSKI List Grada Kastva

IZDAJE: Grad Kastav Zakona kastafskega 3 51215 KASTAV

Izlazi povremeno

NAKLADA 4.000 primjeraka

Godina XXIV. • travanj 2019. Broj 78

ZA IZDAVAČA: Matej Mostarac

ODGOVORNA UREDNICA: Neva Andonov Lipovac

IZVRŠNA UREDNICA: Veljka Spinčić-Rajko

E-MAIL: [email protected]

GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM: Foxgrafika

TISAK: Grafika Helvetica d.o.o.

FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Arhiva Glasa kastavskoga

FOTOGRAFIJE: Arhiva Grada Kastva, kastavske udruge i klubovi, RiPrsten.com, Veljka Spinčić-Rajko, Davor Žic, Castua video & photography

TRG BELVEDERDRUŽENJE UZ FAŽOL I GLAZBENI PROGRAM

SRIJEDA

11-17 SATI2019

3TRAVANJ 2019.

razgovor

koji je dijete kluba i dugo je igrao za Ka-stav.

Kastav ove godine ima odlične rezultate. Koliko je realno da biste mogli ući u prvu ligu? I što bi to značilo za klub, ali i za grad?

- Mi uživamo u trenutku. Naša filozofija je ista svih dvadeset godina. To je naglasak na mlade dečke, pretežito iz Kastva, kojima je prva ekipa nadogradnja za juniorske uzraste. Uvijek smo bili tu negdje, od 2. do 4. mjesta, a sada se dogodilo da smo prvi. Ova godina nije posebna po tome da smo uložili nešto više sredstava ili da su nam porasle ambicije, nego su se valjda „zvijezde posložile“.

Nije to još gotovo, ostali smo prvi do

kraja sezone i sada idemo u dodatne kvalifi-kacije za ulazak u Prvu ligu. Nećemo raditi nešto da ugrozimo dugoročnu stabilnost kluba i ovo što smo do sada radili, a vidjet ćemo kako ćemo proći. U svakom slučaju, to je sada lijepa priča u kojoj uživamo.

Kada govorimo o Prvoj ligi, možda je važno napomenuti da to nije najviši rang natjecanja u Hrvatskoj u košarci, već je to Premijer liga. U njoj sada igra Adria Oil Škrljevo iz naše regije. Kvarner trenutačno igra u Prvoj ligi, a mi smo Druga liga zapad. Iznad toga svega je ABA liga kao regional-no natjecanje.

Ovi rezultati došli su pretežito s mladom ekipom...

- Da, ekipa je sasvim mlada. Od starijih tu je Marin Miletić kao kapetan i legenda kluba koji je u njemu od prvog dana, Erik Gušić i Mario Dobrić. Svi drugi su naši dečki, juniori kluba.

Uspjesima kastavskih košarkaša treba

Eugen Tončinić, trener Košarkaš-kog kluba Kastav, prisutan je u tom sportskom timu već dva-deset godina i u to je vrijeme

odgojio mnoge mlade generacije od kojih su neki pojedinci imali zapažen utjecaj na domaću košarkašku priču. Proglašen je najboljim sportskim djelatnikom Kastva za 2018. godini, a u trenutku kada je KK Kastav nadomak najvećeg sportskog uspje-ha – Prve lige, razgovaramo o uspjesima i planovima, povijesti i budućnosti kluba i svim kvalitetama koje trebaju posjedovati mladi sportaši.

- U Kastav sam doselio 1991. godine i bavio sam se dosta ozbiljno košarkom, igrao prvu ligu. Družio sam se s pokojnim Zekom Kadrićem i on me pozvao da posta-nem trener. Tako sam počeo 1998. godine i s jednogodišnjom pauzom, tu sam već pu-nih 20 godina. Dosta je to dugo za današnji način života, što znači da mi je lijepo ovdje, ali i da imam dobre rezultate. Do lani sam bio trener prve ekipe, a lani sam odlučio dati šansu mlađemu, Miranu Lipovšćaku,

Mlade generacije su budućnost kluba

EUGEN TONČINIĆ, TRENER KOŠARKAŠKOG KLUBA KASTAV, NAJBOLJI SPORTSKI DJELATNIK KASTVA U 2018. GODINI

Eugen Tončinić

Davor ŽicPiše

Rad s mladima je naš „zaštitni znak“, mi smo po tome prepoznati u cijeloj državi, pa i šire od toga. To je smisao našeg kluba, dokle god nam je glavni izvor financiranja lokalna samouprava


možda dodati i donedavnog člana kluba Josipa Barnjaka koji igra u najvišem rangu za Adria Oil Škrljevo i osvojio je europsko srebro s reprezentacijom. Je li to onda vr-hunac dvadesetogodišnjeg rada na podiza-nju mladih talenata?

- Mi smo doista svih tih dvadeset godina radili izvrsne rezultate, stvarali odlične ko-šarkaše, a nekad se to manje pratilo, nekad više. Recimo, u Škrljevu igra i Štemberger, koji je u proteklih dvadeset godina itekako bio zapažen u hrvatskoj košarci, a ponikao je u KK Kastav. Rad s mladima je naš „za-štitni znak“, mi smo po tome prepoznati u cijeloj državi, pa i šire od toga. To je smisao našeg kluba, dokle god nam je glavni izvor financiranja lokalna samouprava. Nažalost, nikad nismo uspjeli vidjeti što bi bilo kad bismo imali nekog jačeg sponzora iz pri-vatnog sektora koji bi mogao dati dodatna sredstva za rad prve ekipe.

Ali, možda to vrijeme i dođe. Do tada, nastavit ćemo raditi ono što i sada radimo jako dobro. A to je da djecu selektiramo već u školi, da im dajemo osnove sporta i da oni kroz bavljenje sportom mogu realizira-ti svoje ambicije, ali i dobiti neke kvalitetne temelje za život.

Koliko djece je uključeno u rad kluba?- To varira, ali ima nas blizu stotinu. Ne

gledamo samo na talente, nego otvaramo vrata svakome tko se želi baviti sportom. A onda s onima koji žele više, više i radimo.

Za daljnji razvoj igrača potrebno je mje-sto gdje će oni nastaviti igrati i u senior-skim godinama. Koliko je dobra suradnja s dva jača kluba iz naše regije, prvoligašem Kvarnerom i premijerligašem Škrljevom?

- Mogu reći da je jako dobra suradnja. Prošle godine je iz našeg kluba u Škrljevo prešao Barnjak i zadovoljni su i oni i on. Josip je postao kapetan, napreduje i to je ono što mu mi više nismo mogli dati – jake utakmice, priliku da se okuša protiv najbo-ljih timova u Hrvatskoj. S Kvarnerom smo ove godine dogovorili suradnju na razini juniora i seniora i kroz ovaj rezultat poka-zalo se da je to dobro jer smo sa seniorima na pragu Prve lige, a juniori su prvaci regije Zapad.

Ove godine dobili ste nagradu za naj-uspješnijeg sportskog djelatnika Kastva.

Ono što je problem jest škola u poslije-podnevnim satima, onda djeca mogu doći samo u kasnim satima, iza 21 sat ili u ranim jutarnjim satima, a tada je potrebna stvar-no velika motivacija da se ostane u košarci. Ali to nije do Grada Kastva, naravno, nego do školstva, koje još uvijek nije osiguralo uvjete da se škola odvija samo u jutarnjim satima, odnosno u jednoj smjeni. Da nam treninzi ne traju do ponoći.

Od prošle godine dvorana nosi ime Mati-je Katalinića, košarkaša...

- To mi je posebno drago. Matija je bio poseban dečko, ostavio je velik trag. Mi koji smo sve to prolazili s njime znamo ko-liki je on bio heroj. Ja sam mu se jako divio. I tek sada kada ga nema vidimo koliko nam je puno davao. Među nama je već postala poštapalica „kod Matije“ za dvoranu. Želi-mo zato što je dvorana dobila njegovo ime da to ne bude previše formalno, nego da ostanemo vezani uz njega kao prijatelji.

Što nekoga čini dobrim košarkašem ili uspješnim sportašem?

- Tu se dosta borim na početku s ljudi-ma koji me tek upoznaju, koji za djecu kažu da se oko njih ne treba puno truditi jer „neće ionako u NBA“. Tu rade veliku grešku jer je sport temelj odgoja. Djeca se uče timskom radu, uče se postavljanju ciljeva, prihvaćanju poraza, žrtvi i odri-canju. To su sve vještine koje su važne u životu, bez obzira ostali u sportu ili ne. Mi to u klubu stavljamo uvijek na prvo mjesto, jer onda će fizička predispozicija ili košarkaški talent doći kasnije do izri-čaja. Na prvom mjestu su ljudske vrijed-nosti, a možda se to malo zaboravlja u današnje vrijeme.

Ova godina nije posebna po tome da smo uložili nešto više sredstava ili da su nam porasle ambicije, nego su se valjda „zvijezde posložile“ - ostali smo prvi do kraja sezone i sada idemo u dodatne kvalifikacije za ulazak u Prvu ligu

Kod nas se radi cijele godineRad s mladim košarkašima je intenzivan, imaju puno obaveza?- U ovih dvadeset godina razradili smo program koji je doista vrlo dinamičan. Dolazi travanj, Uskrs i selekcije nam idu u Sarajevo, Lissone kraj Milana, Varese, Bolonju... Imamo državna prvenstva za juniore i mlađe kadete, pa i kvalifikacije za seniore. Obilježit ćemo godišnjicu Matijinog odlaska memorijalnom utakmicom, u lipnju imamo Zekin trofej, pa onda ljetni kampovi... Kod nas se radi cijele godine. Taj rad je ključan, ovo što mi radimo nam je najvažnije – da se kvalitetno posvetimo mladima, da im pružimo znanje, da stvorimo dobre igrače, reprezentativce, ali i dobre ljude. Da bude dobra atmosfera na utakmicama, da ih dođe pogledati dvjestotinjak ljudi, da navijaju za svoje susjede i prijatelje iz škole i dijele našu radost. Ova mogućnost ulaska u Prvu ligu svih bi nas povukla, ali trebamo ostati čvrsto na zemlji i ne izgubiti fokus s onoga što je najvažnije.

Koliko je to priznanje motivacija za rad, koliko ono znači u radu?

- Pa znači dosta. Sva ta zanimanja poput učitelja u školama ili trenera, svi mi koji ra-dimo s djecom, nekako smo u današnjem društvu manje prepoznati kroz materijalni dio, iako svaki taj posao traži maksimalnu posvećenost. Sigurno da kada društvo oko tebe to primijeti i kaže da si nešto dobro napravio, onda to jako puno znači. Jer svi se mi ponekad pitamo, preispitujemo... Ne gleda se tu satnica niti radno vrijeme, uvi-jek se trudimo dati trening više, utakmicu više, pet šuteva više. Sve se radi sa srcem. A od srca se uvijek i ne može živjeti, ali zato su ova priznanja velika motivacija za daljnji rad. To je takav poziv kojeg radimo zbog svih budućih generacija, u kojem uživamo kada vidimo kako ta djeca rastu i postaju ljudi i kroz sport uče i neke životne vješti-ne.

Kakvi su uvjeti rada u sportu ovdje u Ka-stvu?

- Uvjeti su dobri. Vjerojatno uvijek može bolje, ali sada smo doista dobili kvalitetne uvjete za rad. Sjećam se kada smo imali dvo-ranu Vidikovac gdje se moglo nekako tre-nirati, ali nije se moglo igrati. Koristili smo dvorane u Srdočima, Klani, Brešcima... A sada imamo svoj dom.

5TRAVANJ 2019.

Kako prepoznati ključne vrijednosti koje će na najbolji i prepoznatljiv način izraziti duh jednog grada i

njegovih građana? Kako formulirati esenci-ju identiteta grada? Mnogi gradovi, osobito manji, nemaju prepoznatljiv i jasan identi-tet, rečeno je na četvrtom sastanku mreže Kreativni gradovi Hrvatske. I sami građani često slabo poznaju sredinu u kojoj žive i ne osjećaju je kao svoju, pa onda i slika koju o pojedinom gradu stječu posjetitelji i turi-sti nije upečatljiva koliko bi trebala i mogla biti.

Te kulturološke kohezijske silnice čine vrlo fini splet, često gotovo nevidljiv, ali pre-sudan za cjelovit doživljaj, kao i za društveni i razvojni potencijal grada.

Prepoznajući ključne probleme i potrebe, kao i vrlo zanimljiva iskustva gradova koji to uspješno rade, članovi mreže KGH izdvoji-li su sustavan i kvalitetan pristup brendingu kao središnju temu plana aktivnosti za 2019. godinu. Želja je da se uspostave učinkovi-ti sustavi razmjene iskustava, međusobnog

Krajem siječnja kastavski gradonačelnik Matej Mostarac priredio je prigodno primanje za uspješnog kastavskog inovatora Roberta Puža,

koji je osvojio zlato na 43. hrvatskom salonu inovacija – Inova 2019., održanom u Zagrebu. Primanju je pri-sustvovao i predsjednika Kluba inovatora KIN Kastav, Martin Šarčević. Gradonačelnik Mostarac ovom je pri-likom uz čestitke na velikom uspjehu, istaknuo zado-voljstvo što kastavski inovatori redovito ostvaruju dobre uspjehe na natjecanjima, pa se i u tome očituje pravi po-duzetnički duh Kastva. Zlatnog je inovatora Grad Kastav nagradio malom zlatnom polugom.

Robert Puž osvojio je zlatnu medalju za najbolju inovaciju u pomorstvu, „Hidraulično vitlo za precizno

savjetovanja, koordinacije zajedničkih proje-kata, odabira razvojno relevantnih projekata, te stručne verifikacije programa i sadržaja, a podržana je i zamisao uspostave nezavisnog „letećeg odreda“ koji će na terenu moći pru-žiti stručnu pomoć.

S obzirom da je predviđeno vrijeme sastan-ka vrlo brzo proletjelo u kreativnom dijalo-gu, na kraju su ipak još otvorene teme novih modela financiranja projekata u kulturnim i kreativnim djelatnostima, kao primjerice ra-zni oblici privatnih malih ulaganja u gradske KKI projekte, te poslovna ulaganja u turizam kulturnog nasljeđa i jačanje investicijskog po-tencijala, o kojima će se detaljnije razgovarati na sljedećim sastancima.

postavljanje difuzora na podvodnim ispustima”. Radi se o vitlu koje radi na hidrauliku, a služi da se blokovi i cijevi, koji nemaju svoj uzgon, mogu podignuti i spustiti, odnosno nagnuti s varijacijom od nekoliko milimetara. Takve se precizne radnje inače izvode s ronilačkim balonima, ali je ovaj način puno precizniji, jednostavniji, brži i prije svega, sigurniji za ronioce. Ova se tehnika može koristiti za postavljanje cjevovoda, kanalizacija, električnih kabela, kao i kod izmjena i reparacija.

Vrijedi istaknuti da je Inova, koja je u Zagrebu održana od 14. do 17. studenog 2018. godine, ugostila čak nekoliko stotina inovatora iz tridese-tak zemalja, pa je time veliki uspjeh kastavskog inovatora Roberta Puža još značajniji.

SASTANAK MREŽE KREATIVNIH GRADOVA HRVATSKE U KASTVU

GRADONAČELNIK PRIMIO USPJEŠNOG INOVATORA ROBERTA PUŽA

Kako na prepoznatljiv način izraziti duh grada i njegovih građana

Zlato za zlatom nagrađenog inovatora

Četvrti sastanak mreže Kreativni gradovi Hrvatske održan je u kastavskoj Vijećnici

Martin Šarčević i uspješni inovator Robert Puž uz gradonačelnika Mateja Mostarca

Podsjetimo ovom prigodom i na inovatora Stipana Orčića koji je prošle godine na izložbi inovaci-ja The 6th Macau International In-novation & Invention Exposition (MIIEX 2018) u Macau, u Kini, osvojio zlatnu medalju za inovaciju „Samostalna jedinica za proizvod-nju električne energije“. Taj alter-nativni izvor električne enregije za rad koristi energetski potencijal sile zemljine gravitacije – „Gravitacija je stalan i nepromjenjiv izvor energije i rad Samostalne jedinice nije ovisan o vremenskim uvjetima kao što je to slučaj kod vjetroturbina ili solarnih elektrana“, pojasnio je Orčić. Dodaj-mo još da su na toj izložbi sudjelovali inovatori iz 19 zemalja koji su pred-stavili ukupno 360 inovacija.


POTPISANI UGOVORI O SUFINANCIRANJU JAVNIH POTREBA ZA 2019. GODINU

Udrugama i njihovim projektima gotovo 1,4 milijuna kuna

Vi dajete boju, život i vjetar krilima Kastva, zbog toga smo svi izuzetno ponosni i

zahvalni, poručio je predstavnicima kastavskih udruga gradonačelnik Mostarac

U Vijećnici Grada Kastva održano je 19. ožujka prigodno potpisivanje ugovora o sufinanciranju javnih po-treba u kulturi, sportu i ostalim dje-latnostima Grada Kastva za 2019. godinu. Za financiranje javnih po-treba u kulturi u gradskom je Prora-čunu ove godine izdvojeno čak 450 tisuća kuna, sportu je namijenjeno 620.600 kuna, te 320 tisuća kuna ostalim djelatnostima.

Organizacije civilnog društva su u svijetu postale ravnopravan par-tner u provođenju programa, dje-lovanju prema građanima u svim područjima organizacije društva i zajednice te u provođenju javnih politika. U nekim područjima druš-tvenog djelovanja jedini su provo-ditelji programa od javnog interesa.

Organizacije civilnog društva brže reagiraju na potrebe okoline. Pristu-paju dobrovoljno, ne prisilno. Naj-bolje razumiju potrebe građana svih dobnih skupina i struktura.

Danas u Hrvatskoj postoji najviše sportskih udruga (više od 10 tisuća), a slijede udruge u kulturi (njih više od 3.600), gospodarske (više od 3.000), tehničke (oko 2.800) i socijalne (oko 1.000), a tu su još i zdravstvene, hu-manitarne, ekološke te udruge za zaštitu djece, mladih i obitelji, kao i udruge branitelja i stradalnika iz Do-movinskog rata.

Financiranje i podrška udrugama siguran je temelj razvoja zajednice, zadovoljenja potreba svih skupina građana na svim područjima djelova-nja i to kroz najučinkovitije i najbrže rješavanje potreba lokalne zajednice.

Kako je prigodom potprivanja ugo-vora istaknuo kastavski gradonačel-nik, Matej Mostarac:

- Grad Kastav kontinuirano po-većava izdavanja za udruge, kroz

zajedničku komunikaciju i suradnju razvija programe, uvodi društvene pro-mjene, kvalitetno reagira na potrebe društva. Bez Vašeg djelovanja društveni život bi se u potpunosti osiromašio te bi se djelovanje grada temeljilo na zadovo-ljenju najosnovnijih potreba.

Tek ukratko, na Natječaj za zadovo-ljenje javnih potreba u kulturi pristigla je 21 prijava sa ukupno 33 programa, a njih 13, sa ukupno 23 programa, ostva-rilo je pravo na financijsku potporu. Među njima su i tradicionalno uspješne kastavske udruge i poznati programi, poput Glazbenog društva Spinčići, ka-stavskih klapa (Udruga „Kanat“), Čan-sonfesta, udruge „Tororo“, Klub inova-tora i drugi.

U okviru ostalih djelatnosti na natje-čaj se prijavilo se 28 udruga sa čak 37 programa, od kojih su potporu Grada ostvarile 24 udruge sa 29 projekta. U ovom su dijelu, treba reći, zastupljene sve generacije Kastavaca, od Društva „Naša djeca“, Crvenog križa, UHBDR-a i UAB-a, do Udruge umirovljenika i mnogih drugih.

Iako je za sport u ukupnom iznosu Grad izdvojio najviše sredstava, treba reći da su i sportske udruge vrlo brojne, a okupljaju, prije svega mladu populaci-ju, pa je svako ulaganje u sport ujedno i ulaganje u zdraviju budućnost mla-dih. Financijsku potporu u ovom dijelu ostvarilo je 25 udruga sa 37 projekta.

gradskevijesti

7TRAVANJ 2019.

Ćenan Beljulji je Kastavac 2018. godine - odlučili su tako građani, koji su putem

internetske ankete među dvanaest kandidata, nositelja titula Kastavac mjeseca za proteklu godinu, najviše glasova dali upravo simpatičnom dje-latniku Čistoće. U glasovanju je sudje-lovalo 1.146 osoba, a Ćenan Beljulji, zvan Keno, je prikupio ukupno 428 glasova.

- Možda će zvučati smiješno, ali ja doista imam osjećaj kao da sam osvo-jio Nobelovu nagradu, toliko sam po-čašćen i ponosan zbog ovog priznanja. Ovo je nagrada za rad, a rad i radnika se u Hrvatskoj slabo cijeni. No, vidi-mo da u Kastvu ipak poštuju radnike, ovo je najbolji dokaz, kazao je Beljulji prilikom preuzimanja prigodnog po-klona od gradonačelnika Mateja Mo-starca.

Beljulji nije srca Kastavaca osvojio „samo“ svojom posvećenošću poslu, već i skromnošću, vedrinom i spre-mnošću da svakome pruži pomoć. Po struci konobar, već dvadeset go-dina zaposlen je u riječkoj Čistoći, a od toga je 15 godina Kastav njegov „rajon“, gdje radi na na odvozu gloma-znog otpada i kartona.

U želji za napredovanjem, završio je nedavno i Prometnu školu te polo-žio za profesionalnog vozača motor-nog vozila, a uvijek je isticao kako je njegov najveći uspjeh obitelj. Sretno oženjeni Keno otac je četvero djece, kojima je pripisao velike zasluge u osvajanju titule Kastavca godine.

– Oni su osnovali „krizni stožer“, di-jelili anketu na društvenim mrežama, ostajali budni do kasno i smišljali tak-tike i strategije, rekao je Keno, kazavši kako će mu ova nagrada biti poticaj za još veći angažman u namjeri da Kastav bude čim ljepši, uredniji i čišći.

- Kad rano ujutro sretnemo Kenu u starom gradu, odmah dan krene lije-po. Ova priča još jednom je pokazala kako se akcija nagrađivanja Kastavca

cem 2018. godine, zaključio je Keno, koji je prošle godine proglašen Kastavcem mjeseca prosinca.

Prošlogodišnji nositelji titulePodsjetimo, Dino Samardžija, vicepr-

vak Hrvatske u vožnji enduro motora bio je Kastavac mjeseca siječnja 2018. godine, dobrovoljni darivatelj krvi Vilim Marot Kastavac veljače, a iskusni međunarodni menadžer Marin Morić Kastavac mjeseca ožujka. U travnju, titulu Kastavca mjeseca dobili su mladi vaterpolisti Gabrijel Burbu-ran i Kristijan Vekić, u svibnju karatistica Darija Šnajder, a u lipnju učenica genera-cije kastavske Osnovne škole, Lana Papić.

Kastavac godine – Ćenan Beljulji Keno

Možda će zvučati smiješno, ali ja doista imam osjećaj kao da sam osvojio Nobelovu nagradu, toliko sam počašćen i ponosan zbog ovog priznanja. Ovo je nagrada za rad, a rad i radnika se u Hrvatskoj slabo cijeni. No, vidimo da u Kastvu ipak poštuju radnike, ovo je najbolji dokaz, kazao je Beljulji

Ćenan Beljulji Keno primio je priznanje za Kastavca 2018. godine od gradonačelnika Mateja Mostarca

GRAĐANI MEĐU 12 PROŠLOGODIŠNJIH LAUREATA NAGRADE „KASTAVAC MJESECA“ ODABRALI KASTAVCA 2018. GODINE

Davor ŽicPiše

mjeseca i izbor za Kastavca godine pokazala dobrom jer pokazuje da oko nas ima puno kvalitetnih ljudi koji rade velike i dobre stva-ri i u javnost izvlači pozitivne priče, rekao je gradonačelnik Mostarac.

S njime se slaže i treći laureat nagrade Ka-stavac godine, nakon Andyja Cecha za 2016. i Dubravka Dukića Guleta za 2017. godinu, koji je kazao kako mu laska biti u društvu no-sitelja titule Kastavac mjeseca tijekom prošle godine.

- Velika je čast biti izabran za Kastavca go-dine, ali veliko hvala i svima drugima koji su konkurirali za tu titulu. Mislim da je bi bio jako dobar odabir i da je bilo tko drugi među njih jedanaest mogao biti proglašen Kastav-

8

Dr. sc. Ilija Brizić, mladi znanstvenik nagrađen Državnom nagradom za znanost u kategoriji znanstvenih novaka, Kastavac mjeseca veljače

Kastavka mjeseca siječnja 2019. - pusna gradonačelnica Sandra Srdoč, članica Pusnog odbora Jurčići sa zamjenikom gradonačelnika Deanom Jurčićem

Tijekom ljeta, aktualan je bio sport, pa je košarkaš s europskim juniorskim srebrom Josip Barnjak proglašen Kastavcem srpnja, a uspješni trail trkač i ultramaratonac Ma-rin Mandekić Kastavcem mjeseca kolovoza, dok je državni prvak u pikadu za slijepe i slabovidne Nenad Marković proglašen Ka-stavcem mjeseca rujna. Sportski se trend protegnuo i na listopad, kada je titulu Ka-stavke mjeseca dobila najuspješnija hrvat-ska boćarica Nives Jelovica. Virtuozni sak-sofonist Denis Razumović Razz biran je za Kastavca mjeseca studenog.

Prvi ovogodišnji Kastavci mjeseca

Akcija izbora Kastavca mjeseca nastavi-la se i u 2019. godini, a Kastavkom mjeseca siječnja proglašena je pusna gradonačelnica Sandra Srdoč, članica Pusnog odbora Jurčići koja od malih nogu voli maškare i sudjeluje u gotovo svim karnevalskim događanjima.

- Maškare za mene nisu samo „maškarat se i poć subotu van“, nego je to naslijeđe koje smo dobili od naših nonića i jako je lepo na-stavit tu tradiciju, kazala je Srdoč, organiza-torica brojnih pusnih aktivnosti, koja uvijek vesela i nasmijana na karnevalskim povorka-ma sudjeluje već više od 10 godina i svojim doprinosom i energijom uvijek brine da se „užanca ne zatare“.

Kastavcem mjeseca veljače proglašen je dr. sc. Ilija Brizić, mladi znanstvenik nagrađen prošle godine Državnom nagradom za zna-nost za 2017. godinu u kategoriji znanstve-nih novaka zbog svog rada na istraživanju

gradskevijesti

virusnih infekcija, odnosno načina na koji virusi inficiraju ljudski organizam. Dr. Brizić dobitnik je i Nagrade Medicinskog fakulteta u Rijeci za najboljeg mladog znanstveniika u 2017. godini.

- Najzaslužnije za priznanje je to što radim u istraživačkoj grupi koja je vrlo uspješna, radi vrhunske rezultate koji se mogu mjeriti sa svakim laboratorijem u Europi i svijetu, a i omogućuje razvoj svakog pojedinca, rekao je Brizić. Kao prvi dobitnik priznanja za Ka-stavca mjeseca iz područja znanosti, dr. sc.

Brizić istaknuo je važnost popularizacije znanosti u javnosti.

- Mislim da je vrlo važno raditi na popu-larizaciji znanosti, tim više što se danas u medijima često stječe krivi dojam o tome što znači baviti se znanošću. Često su to bombastične izjave o otkriću lijeka za rak, dok je znanost zapravo timski rad, težak posao u kojem svatko radi male korake, ali koji u povezivanju sa znanstvenicima di-ljem svijeta i njihovim rezultatima mogu generirati neko novo znanje ili rezultirati nekim novim primijenjivim tehnikama, metodama, lijekovima. Važno je da znan-stvenici istupaju u javnosti, iznose svoje stavove, objašnjavaju što rade i zašto je to bitno te općenito rade na popularizaciji znanosti, rekao je Brizić.

Iako nije rođeni Kastavac, već se doselio zbog supruge s kojom je kupio stan u Ka-stvu, otkrio je brojne prednosti života u „gradu na brege“.

- Čini mi se da je Kastav idelano mje-sto za život, u kojem je sva infrastruktura osigurana i ima sve što čovjeku treba za obiteljski život. Na lijepoj je poziciji – ne-daleko mora, a uz samu šumu, pa često koristim priliku da prošećem šumskim stazama – i predivan je grad. Nisam mu još našao manu, zaključio je Brizić, dodavši kako mu je najvažnija pozitivna atmosfera i optimizam koji se osjeća u gradu, odno-sno dojam da se grad razvija.

9

gradskevijesti

Predsjednica Republike Hrvatska donijela je Odluku o raspisivanju

izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvat-ske. Izbori će se održati u ne-djelju 26. svibnja 2019.

Pozivaju se birači da izvr-še pregled, dopunu i ispravak podataka upisanih u registar

dopunu ili ispravak podataka u registru birača mogu se podnositi zaključno do srijede 15. svibnja 2019.

Na izborima za članove u Europski parlament iz Re-publike Hrvatske, biračima je omogućeno glasovanje izvan mjesta prebivališta. Zahtjevi za privremeni upis, aktivnu registraciju, prethodnu registraciju i izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, mogu se podnijeti zaključno do srijede 15. svibnja 2019. Zahtjevi se mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati poštom ili na e-mail adresu ureda. Nadležni uredi u Republici Hrvatskoj će na dan 15. svibnja 2019. zaprimati zahtjeve do 16,00 sati.

Birači gradova Rijeke, Bakra, Kastva, Kraljevice i općina Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo mogu izvršiti uvid u registar birača u Službi za opću upravu – Rijeka, Rijeka, Riva 10, soba 120, I kat, a dobiti in-formacije na telefon 354-443, 354-445 od 08,30 do 15,30 sati ili putem elektroničke pošte, e-mail adresa: [email protected], [email protected]

Više informacija i zahtjevi se mogu preuzeti na https://uprava.gov.hr/vijesti/objava-biracima-za-izbo-re-za-clanove-u-europski-parlament-iz-republike-hrvat-ske/14894

Izbori za Europski parlament

Izbori za članove vijeća nacionalnih manjina

Odlukom Vlade RH od 28. ožujka 2019., o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Odlukom Vlade RH od 28. ožujka 2019., o raspisivanju izbora za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspisani su izbori članova vijeća nacionalnih manjinai izbori predstavnika nacio-nalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema tim odlukama, izbori će se održati u nedjelju, 5. svibnja 2019.

Odluke Vlade stupile su na snagu 3. travnja 2019., a objavljene su u „Na-rodnim novinama“ i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva Re-publike Hrvatske, www.izbori.hr.

I ove godine Muzejska zbirka Kastavštine, kao dislocirana zbirka Pomorskog i povijesnog mu-zeja Hrvatskog primorja u Rijeci, prigodnom

se izložbom uključila u program Noći muzeja. Za-jednička tema, „Muzeji - inovacije i digitalna bu-dućnost“ u kastavskoj je Zbirci obrađena kroz pre-zentaciju kustosa Marka Badurine o inventarizaciji muzejske građe kroz informatički program Indigo, a dizajner Sanjin Kunić prezentirao je idejno rješenje novog stalnog postava Zbirke koja je u pripremi za obnovu. Uz otvorenje programa nastupili su učeni-ci glazbenog odjela kastavske Osnovne škole Milan Brozović, a program je zaključen projekcijom kratkog dokumentarnog filma „Ferali“, autora Damira Sroka, o životu i običajima Kastavštine.

Muzeji - inovacije i digitalna budućnostNOĆ MUZEJA 2019. U MUZEJSKOJ ZBIRCI KASTAVŠTINE

Noć muzeja u kastavskoj Zbirci

birača u službi za opću upravu ureda državne uprave u župani-ji, prema mjestu svog prebiva-lišta, svakim radnim danom u radno vrijeme ureda, a u subo-tu 11. svibnja 2019. u vremenu od 8,00 do 14,00 sati. Detalj-nije obavijesti bit će objavlje-ne na internetskim stranicama nadležnih ureda. Zahtjevi za


Početkom travnja u Ure-du gradonačelnika Gra-da Kastva s predstavni-cima Hrvatske banke

za obnovu i razvitak (HBOR), potpisan je Ugovor o kreditu po programu „ESIF Krediti za javnu rasvjetu“. Radi se o velikom pro-jektu energetske obnove sustava javne rasvjete na području Grada Kastva o kojem smo već pisali i na našim stranicama.

Projekt energetske obnove jav-ne rasvjete vrijedan je čak 7,8 mi-lijuna kuna (uključujući PDV), a rok za realizaciju je kraj ožujka 2020. godine. U okviru projekta predviđena je obnova javne ra-svjete na cijelom području Grada Kastva, izuzev užeg centra povije-sne gradske jezgre.

Ugovor o kreditu s HBOR-om sklopljen je na temelju Progra-ma kreditiranja „ESIF Krediti za javnu rasvjetu“, kao financijski instrument za koji su sredstva osi-gurana iz sredstava Europske uni-je - iz Strukturnih i investicijskih fondova, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj, kroz

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., »Promi-canje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije«, s ciljem povećanja učinkovitosti sustava javne rasvjete. Rok otplate kredita je 10 godina, uz godišnju kamatu od 0,5%. Novi sustav javne rasvjete ujedno će donijeti i značajnu uštedu u troškovima u odnosu na ono što Grad danas izdvaja za javnu rasvjetu, a očekivano razdoblje povra-ta investicije je 9,4 godine.

Treba reći da postojeći sustav javne rasvjete u većem dijelu ne za-dovoljava zahtijevane svjetlotehničke vrijednosti, energetski je neu-činkovit, generira prekomjernu potrošnju električne energije, visoke troškove održavanja, te je zbog svjetlosnog onečišćenja i korištenih materijala ekološki neprihvatljiv. Veći dio sustava javne rasvjete sastoji se od zastarjelih i neefikasnih rasvjetnih tijela opremljenih većim di-jelom visokotlačnim natrijevim, a manjim dijelom visokotlačnim živi-nim žaruljama. To su sve i bili razlozi zbog kojih se krenulo s projek-tom energetske obnove javne rasvjete u okviru kojeg će se na postojeća rasvjetna mjesta (opremljene i neopremljene stupove), postaviti nove svjetiljke, njih čak 1984 komada. Nove svjetiljke energetski su učin-kovite i ekološki prihvatljve, bazirane na LED tehnologiji s mogućno-šću samoregulacije i jednostavne nadogradnje daljinskog upravljanja. Projektom je predviđeno uvođenje inteligentnog sustava upravljanja i regulacije svjetiljkama javne rasvjete, kao segmenta Pametnog gra-da (engl. Smart City), čime će se omogućiti dodatna ušteda električne energije. Podsjetimo, „pametni grad“ je urbanistički način razvoja gra-da u smjeru povećavanja ugodnosti i standarda života kroz napredna rješenja koja omogućavaju informacijske i komunikacijske tehnologije.

Obnova javne rasvjete, uz već spomenute koristi povezane s ekolo-gijom, svjetlosnim onečišćenjem, učinkovitošću i troškovima, utjecat će i na povećanje javne i prometne sigurnosti, pa i poboljšanje vizu-alnog dojma grada.

Energetska obnova sustava javne rasvjete Grada Kastva

POTPISIVANJE UGOVORA S PREDSTAVNICIMA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK U UREDU GRADONAČELNIKA GRADA KASTVA

Potpisivanje ugovora o kreditu za energetsku obnovu javne rasvjete Grada Kastva - predstavnik HBOR-a Mario Perić i gradonačelnik Matej Mostarac

Novi sustav javne rasvjete donijet će značajnu uštedu u troškovima električne energije, znatne ekološke prednosti i manje svjetlosno onečišćenje

Očekivano razdoblje povrata investicije je 9,4 godine, a rok otplate kredita 10 godina

11TRAVANJ 2019.

Mjesni odbor Kastav, koji obuhvaća pro-stor šireg gradskog

centra, ali i niz okolnih mjesta, poput Jurčića, Novog naselja, Br-nina te dijelove Belića i Žegota, zbog svojeg je položaja najbolje opremljen javnom infrastruktu-rom, stoga se članovi Vijeća MO Kastav u svom radu uglavnom fokusiraju na manje komunalne i prometne probleme sumještana. Tako su tijekom proteklih mje-seci upozorili na ilegalni otpad uz put prema Škrljima, neuređen okoliš autobusnih stanica, nepro-pisno parkiranje na okretištu au-tobusa na Šporovoj jami... Među veće projekte ovog Mjesnog odbora ubraja se Park Bačvara u Jurčićima, za koji su nabavljene i klupice za odmor kao finalni dio uređenja.

- Mi smo najveći mjesni od-bor u Kastvu, a kako bismo znali što se događa na našem područ-ju, važna nam je komunikacija s mještanima. Pod MO Kastav spada puno sela i naselja, članovi Vijeća dio problema mogu vidje-ti i sami, no naša svrha i jest biti posrednik između stanovnika i gradske uprave. Moram reći da nam se mještani dosta javljaju, uglavnom putem maila ili tele-fonom, što nam je drago, a pozi-vamo ih da nam se pridruže i na sjednicama Vijeća koje se održa-vaju jednom mjesečno, kazala je predsjednica MO Kastav Sandra Srdoč, istaknuvši kako vjeruje da će se komunikacija s mještanima s vremenom i pojačati, budući da su mjesni odbori relativno „nova pojava“ u Kastvu.

Koordinator za mjesne odbore

- Svi naši zapisnici objavljeni su na gradskim web stranicama, tako da mještani mogu vidjeti o čemu se raspravljalo i uključiti se svojim prijedlozima. A mogu reći da sam primijetila da ih dio gra-đana detaljno čita, jer dobivamo mailom komentare. Voljela bih

da se i veći broj mlađih ljudi uključi, da kao zajednica radimo bolje na rješavanju proble-ma, kazala je Srdoč.

Dodala je kako se, zbog činjenice da najve-ći dio MO Kastav gravitira gradskom centru, Mjesni odbor uglavnom bavi manjim komu-nalnim problemima, koje građani najčešće i prijavljuju.

- Mještani su naučili veće probleme odmah

prijavljivati Gradu Kastvu, a s manjim se pro-blemima obraćati Mjesnom odboru. Naime, često se manje stvari brže rješavaju ukoliko idu preko Mjesnog odbora, nego preko grad-ske uprave koja ima i svoje prioritete. Mogu reći da je suradnja s gradskom upravom jako dobra, trude se pomoći u svemu i reagirati čim je brže moguće, iako smo svjesni da to nekad ne može biti „odmah“, budući da neke

mjesni odbori MJESNI ODBORI UGLAVNOM SE BAVE MANJIM

KOMUNALNIM PROBLEMIMA, KOJE GRAĐANI NAJČEŠĆE I PRIJAVLJUJU

Najvažnija komunikacija s građanima

Središte Spinčića

Pogled na Novo naselje Ćikovići i Kastav

Davor ŽicPiše


stvari, poput stupova od struje, i nisu u njihovoj nadležnosti. Ono što mislim da bi bilo dobro, a vjerujem da se i članovi drugih mjesnih odbora slažu, jest da po-stoji u gradskoj upravi jedna osoba koja bi bila koordinator za mjesne odbore, s kojom bismo mogli izravno komunicirati i provjeravati status zahtjeva, rekla je Srdoč.

Naglasila je kako se u sadašnjem manda-tu nastavljaju projekti započeti u mandatu prethodnog saziva Mjesnog odbora Ka-stav, kojem je na čelu bio Dejan Rubeša, a jedan od većih je završetak uređenja Parka Bačvara.

Dječje igralište u centru Kastva

- Ono što je moja želja u ovome man-datu realizirati jest jedno malo igralište za djecu negdje na području centra grada. Sa-dašnja lokacija ispod Fortice nije dovoljno dobra jer je teško pristupačna, osobito majkama s kolicima, zbog brojnih stepe-nica, pa se nadam da ćemo uspjeti sadaš-nje sprave preseliti na neku pristupačniju lokaciju na kojoj bi se moglo urediti novo igralište za građane iz centra Kastva, za-ključila je Srdoč.

Niti ostali kastavski mjesni odbori nisu „spavali zimski san“, već su u proteklim mjesecima odradili niz druženja s građani-ma tijekom božićno-novogodišnjih blag-dana i razdoblja Pusta, ali i pokrenuli neke zanimljive inicijative.

Edukacijske radionice u Domu Brnčići

Mjesni odbor Brnčići tako je prostorije doma u ovom kastavskom naselju dodat-no otvorio novim sadržajima. Umirovlje-nici su tražili prostoriju koju bi mogli kori-stiti kao dnevni boravak, za druženja. No, s obzirom da prostore Doma koristi veći broj udruga, MO Brnčići ponudio im je prostor jedan ili dva dana u tjednu u odre-đeno vrijeme za druženje, ali i istaknuo kako u domu postoji jedan manji prostor koji bi umirovljenici mogli koristiti u bilo koje doba. Nova aktivnost u Domu Brn-

čići bit će radionice u organizaciji udruge EduRi, koja će utorkom od 18 do 20 sati održavati edukacije iz šivanja, fotografira-nja i drugih zanata.

Ovaj je mjesni odbor usvojio i rezime aktivnosti učinjenih u prošloj godini, a vi-jećnici su istaknuli kako su zadovoljni uči-njenim. Pritom su nabrojali 17 realiziranih planova, među kojima su manji komunalni zahvati poput farbanja ograda, postavlja-nja oglasnih ploča i klupa, rušenja stabala koja su predstavljala opasnost u prometu, ali i organizirana druženja s građanima.

Ozelenjivanje površinaOd većih projekata, valja istaknuti po-

stavljanje autobusne stanice zatvorenog tipa u Žegotima i natkrivene nadstrešnice na jogu u Turkima, postavljanje sedam ogledala na raskršćima sa smanjenom vidljivošću te renoviranje pješačke zone. Temeljem zahtjeva Mjesnog odbora, u proračun Grada Kastva za 2019. godinu predviđeno je dva milijuna kuna za iz-gradnju novog dječjeg igrališta u Turki-ma.

- Jako je dobra komunikacija s mještani-ma, koji nam se sve više javljaju sa svojim problemima, koje nastojimo riješiti, a to nam u većini slučajeva i uspijeva, kažu u MO Brnčići.

Vijeće Mjesnog odbora Rešetari krajem prošle godine drugi je puta promijenilo

čelnu osobu. Na sjednici održanoj sredi-nom prosinca ostavku je podnio aktualni predsjednik Anže Butinar, umjesto kojeg je većinom glasova izabran Đevalin Niko-laj. Osim toga, ovaj je Mjesni odbor pora-dio i na ozelenjivanju površina na svom području, pa je tako posađeno devet lipa na području Rešetara.

Prometna sigurnost u Spinčićima

Članovi Mjesnog odbora Spinčići, osim što su prema Gradu Kastvu uputili zahtje-ve za rješavanjem komunalnih problema koje su zamijetili stanovnici ovog naselja, održali su i poseban sastanak u Belićima kako bi provjerili s kojim se poteškoćama susreću u svakodnevici.

Među desetak istaknutih problema, naj-važniji su vezani uz prometnu problema-tiku, odnosno županijsku cestu od Rijeke do Jušića što prolazi mjestom, a na kojoj se usprkos ograničenju od 40 kilometara na sat, malotko vozi brzinom manjom od 60 kilometara na sat, dok u večernjim satima brzine dosežu i iznad „stotke“, prema stavu mještana. Stoga su mještani, preko Mje-snog odbora Spinčići, zatražili iscrtavanje dva nova pješačka prijelaza, postavljanje „ležećih policajaca“ te svjetlosne signaliza-cije vozačima.

Mjesni odbor Rubeši tijekom prosin-ca održao je dva druženja s građanima. Prvom, formalnijem, sastanku odazvalo se desetak mještana koji su iznijeli svoje primjedbe, molbe i zahtjeve, prvenstve-no na komunalne probleme, dok je drugo druženje – uz bakalar krajem godine – bilo neformalnijeg karaktera, ali također pred-stavljalo dobru priliku za „pretresanje“ ak-tualne problematike s područja mjesnog odbora u opuštenoj atmosferi. Slično dru-ženje, uz prigodnu zakusku i štand s „kuti-jom za probleme“, ponovljeno je i krajem razdoblja Pusta.

Naši zapisnici objavljeni su na gradskim web stranicama, tako da mještani mogu vidjeti o čemu se raspravljalo i uključiti se svojim prijedlozima. Voljela bih da se i veći broj mlađih ljudi uključi, da kao zajednica radimo bolje na rješavanju problema, kazala je Sandra Srdoč, predsjednica MO Kastav

Najmlađe kastavsko naselje – Rešetari

13TRAVANJ 2019.

Početkom ožujka na novom groblju Žego-ti u Kastvu počela je

izgradnja mrtvačnice. Tvrtka GiT-Varaždin d.o.o. krajem prošle godine dobila je na

Gradi se nova mrtvačnica

govu uporabu ljeti i zimi, a jednostavno se montiraju bez uporabe alata. Posuda kompostera nema dno zbog kontakta sa zemljištem i pristupa mikroorganizama, crva i gujavica. Opremljeni su bočnim vratašcima za vađenje komposta i otvori-ma za provjetravanje. Težina kompostera iznosi 11 kilograma, a pakirani su u kar-tonsku ambalažu.

Grad Kastav predvidio je dodjelu kom-postera za građane (fizičke osobe) koji imaju prebivalište na području Grada

Kastva i redovito plaćaju komunalnu na-knadu. Pored toga, korisnik ne smije ima-ti nepodmirene dospjele obveze prema Gradu Kastvu i mora posjedovati uređenu okućnicu. U prvom krugu natječaja prijav-ni obrazac mogao se preuzeti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša ili putem mrežnih stranica Grada Kastva (www. kastav.hr), a rok za dostavu zahtjeva bio je 20. ožujka 2019. godine.

A. BRALIĆ

Kompostiranje je jedan od najsta-rijih načina recikliranja otpada koji već generacijama koriste i

mnogi Kastavci koji u okućnicama ima-ju vrt. Priroda ništa ne odbacuje, tako da je prava šteta ne iskoristiti biorazgradiv otpad koji potom hrani tlo i nove biljke. Postoje brojna pravila kako bi se dobio što kvalitetniji oplemenjivač zemljišta, a jedan od najjednostavnijih načina je upotreba kompostera. Ove godine, Grad Kastav osigurao je građanima 90 kompostera za koje je raspisan javni poziv za podnošenje prijava. Kompostiranje biorazgradivog ot-pada nužno je radi smanjenja ukupne koli-čine smeća stoga se očekuje velik interes. Komposteri proizvedeni od polietilena zapremine su 350 litara, a pogodni su za kompostiranje otpada iz kućanstva i vrta. Konstrukcija kompostera omogućuje nje-

Čak 90 kompostera čeka nove vlasnike

PRIRODA NIŠTA NE ODBACUJE

površine 210 m2. U objektu mrtvačnice nalazit će se odarnica, skladište, prostor za svećenika i rodbinu pokojnika te sanitarije

Nova mrtvačnica u dijelu prema pristupnoj prometnici omeđuje se potpornim kamenim zidom, na koji će biti postavljena i željezna ograda rustikalnog izgleda. Okoliš mrtvačnice sadržavat će 30 posto zelenih površina.

Ovom izgradnjom objekta mrtvačnice zapo-činje prva investicija na području novog gro-blja u Žegotima gdje će ove godine započeti i izgradnja prve faze ukopnih polja te izgradnja prilazne prometnice i pješačkih površina

A. BRALIĆ

POČELI RADOVI NA NOVOM GROBLJU U ŽEGOTIMA

projekti

provedenom javnom natječaju ugovor za izvođenje radova u visini od 2,2 milijuna kuna, za planiranu izgradnju objekta mr-tvačnice s oproštajnim prosto-rom i nadstrešnicom, ukupne

Radovi na novoj mrtvačnici vrijedni su 2,2 milijuna kuna


Grad Kastav je za uređenje gradskih zidina od Ministar-stva kulture dobio sredstva u iznosu od 280 tisuća kuna. Sredstva su dodijeljena na te-

melju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu - Program zaštite i očuvanja nepokret-nih kulturnih dobara. Posjetimo, Grad je od Ministarstva kulture do sada za istu svrhu u dva navrata dobio po 100 tisuća kuna, po na-tječajima raspisanima za 2017. i za 2018. go-dinu.

Kastavske zidine jedan su od najznačajnijih povijesnih spomenika Kastva te tvore jedan od najcjelovitije očuvanih kompleksa grad-skih zidina s kraja 15. i početka 16. stoljeća ne samo na Kvarneru i Istri, nego i u baštini forti-fikacijske arhitekture u Hrvatskoj. Izvanredan su primjer napora lokalne zajednice u obrani svoga grada i prilagodbe u prihvaćanju novih rješenja i ideja tadašnjim mogućnostima lokal-ne sredine.

Projekt sanacije gradskih zidina prepoznat je i ranijih godina od strane konzervatora i Ministarstva kulture, 2017. godine su izvršeni radovi na sanaciji istočnog zida, a u 2018. go-dini radovi na sjeveroistočnoj kuli. U pozivu za 2019. kao logičan slijed do sada izvršenih radova predložena je sanacija sjevernog zida i kule Žudika.

Nastavlja se sanacija i konzervacija gradskih zidina

MINISTARSTVO KULTURE RH OSIGURALO DODATNA SREDSTVA

15TRAVANJ 2019.

Proljeće je vrijeme čišćenja okuć-nica, kuća, stanova, tavana, konoba… Stanovnici Grada Kastva imaju pravo jednom go-dišnje iskoristiti besplatan od-

voz krupnog otpada, a tu uslugu vrši Komu-nalno društvo Čistoća d.o.o. Rijeka. Besplatan odvoz odnosi se na količinu do 2 kubična metra otpada dok se sve ono što je iznad toga naplaćuje po cjeniku Čistoće.

A što spada pod krupni otpad? Tu su kupa-onska oprema, od kada do slavina i ogledala; sve dječje stvari poput krevetića, hodalica, sto-lića, igračaka i autosjedalica; sve podne oblo-ge, namještaj, kuhinjski elementi i sudoperi, vrtna oprema, alati i strojevi, prozorski okviri, bicikli, radijatori, kante, daske za glačanje…

Ono što se ne smatra krupnim otpadom i neće se besplatno odvoziti je građevinski otpad, električni i elektronični otpad, gume, vozila, opasni otpad poput baterija, lijekova, boja i lakova; otpad koji sadrži azbest i amba-lažni otpad od kartona, metala, plastike, stakla i drva. Ovaj se otpad sakuplja i zbrinjava pu-tem za to ovlaštenih sakupljača.

Građani koji žele ostvariti besplatnu uslu-gu odvoza krupnog otpada prijavljuju se pu-tem zahtjeva na stranicama Grada Kastva i na e-mail: [email protected] ili se zahtjev može osobno dostaviti u prostorije Grada Ka-stva. Važno je pritom navesti točnu adresu s koje se odvozi glomazni otpad, prezime i ime vlasnika, šifru korisnika koja se nalazi se na ra-čunu, kontakt telefon (e-mail adresa) na koji će se povratno javiti točan datum preuzima-nja, te okvirnu količinu i sadržaj glomaznog otpada.

Djelatnici Grada Kastva dostavljeni zahtjev prosljeđuju KD Čistoća d.o.o. Rijeka, a o toč-nom terminu odvoza, koji se predviđa u roku od 15 dana od prijave, korisnici će biti obavi-ješteni od strane KD Čistoća d.o.o. pravovre-meno nakon provjere točnosti podataka, pro-vjere urednosti plaćanja računa i nakon izrade plana sakupljanja.

Tek kada se dobije termin odvoza, moguće je iznositi otpad na javnu površinu radi odvo-za. Krupni otpad mora biti uredno postavljen na planirani datum, tako da bude dostupan kamionu KD Čistoća, a da pritom ne ometa promet niti sigurnost pješaka i vozača. Ako je dogovoren odvoz otkazan zbog vremenskih nepogoda, odvoz će se organizirati u prvom sljedećem slobodnom terminu.

OČISTITE KUĆE, STANOVE, OKUĆNICE…

Besplatan odvoz krupnog otpada jednom godišnje

Andrea BRALIĆPiše

projekti

POPIS OVLAŠTENIH SAKUPLJAČA POSEBNIH KATEGORIJA OTPADA

VRSTA OTPADA

SAKUPLJAČNAČIN ZBRINJAVANJA OTPADA /

KONTAKTI I ADRESE ZBRINJAVANJA OTPADA

METIS d.d. 51227 Kukuljanovo Kukuljanovo 414

KONTAKT: Pozivom na besplatan broj 0800 00 51, www.metis.hr putem on-line obrasca, e-mail: [email protected] VRSTE EE OTPADA MOGU SE OSOBNO PREDATI U SABIRNE CENTRE:1. METIS d.d., podružnica Rijeka, Milutina Barača 50,Rijeka2. METIS d.d., podružnica Kukuljanovo, Kukuljanovo 414,Kukuljanovo

FRIGOMATIC ECO Marinići bb 51216 Viškovo

Tvrtka FRIGOMATIC temeljem dobivene regionalne koncesije ovlaštena je također za prikupljanje EE otpada od 1. – 10. kategorije, a kao ugovorni partner nacionalnog koncesionara za prikupljanje tvrtka Flora – VTC d.o.o. ovlašteni je skupljač EE otpada na području Primorsko-goranske i Istarske županije. KONTAKT: pozivom na: 0800 444 110 (besplatni telefonski poziv sa fiksne telefonske linije) od 08-16 sati, preko web portala : http://www.eeotpad.com/, e-mailom: [email protected]


METIS d.d. 51227 KukuljanovoKukuljanovo 414Tel. 051/ 339 910

ECOREC d.o.o 10000 Zagreb Karlovačka cesta 2E

51 213 JurdaniPermani 1/ETel. 052/876990

GUMIIMPEX-GRP d.d. Trnovec bb., Varaždin Tel. 042/404500

Vulkal d.o.o., Buzdohanaj 48, Čavle, RijekaSava trade d.o.o., Bartola Kašića 12, Rijeka


Posjednik otpadnog vozila obvezan je otpadno vozilo predati sakupljaču, po mogućnosti u cijelosti, i to na skladištu sakupljača ili pozivom sakupljača na lokaciju gdje se otpadno vozilo nalazi. Besplatni telefon: 0800-005

IND-EKO d.o.o. Rijeka 51000, Korzo 40 Posjednik otpadnih ulja obavlja predaju otpadnih ulja

ovlaštenom sakupljaču uz popunjen prateći list i izvješće o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada pribavljeno od ovlaštenog laboratorija za količine veće od 1 tone na godišnjoj razini, odnosno uz priloženu deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada (ako je količina otpada manja od 1 tone).

DEZINSKECIJA d.o.o. Rijeka 51000, Brajšina 13



Zakonski je propisano vraćanje otpadnih baterija (akumulatora) u spremnike, na mjesto kupnje ili sakupljalište.Prikupljene otpadne baterije i/ili akumulatore prodavatelji potom predaju sakupljaču ili izravno oporabitelju (reciklažeru) koji ih bez naknade uz odgovarajuću potvrdu preuzima u roku od 24 sata od poziva.

DEZINSKECIJA d.o.o. Rijeka 51 000, Brajšina 13 Tel. 051/ 506 920

Gospodarenje azbestnim otpadom je obavljanje djelatnosti skupljanja, prijevoza, privremenog skladištenja i zbrinjavanja odnosno obrade ili odlaganja građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest i to isključivo: Ravne i valovite ploče velikog formata i fasadne i krovne ploče malog formata Ovaj sustav prihvata otpada za fizičke osobe je besplatan, odnosno troškove skupljanja, prijevoza i odlaganja snosi Fond. Međutim trošak pripreme za odvoz otpada koji sadrži azbest fizičke osobe snose same.

METIS d.d. 51227 Kukuljanovo Kukuljanovo 414 Tel. 051/ 339 910

IND-EKO d.o.o. 51 221 Kostrena, Urinj 46 Tel. 051/336 093


ajbrojnija kastavska udruga, koja okuplja starije osobe i umirovljenike, „građane tre-će dobi“ i u proteklom je raz-doblju bila vrlo aktivna u na-stojanju da svojim članovima pruži mogućnost za druženje, izlete i zabavu. Tijekom jeseni i zime za članove je organiziran boravak u toplicama, u Banji Vrućici i Topuskom, te izleti u

N Druženja umirovljenika i ponedjeljkom

Otvoren natječaj za skladbe 15. ČAnsonfesta

događanja

UDRUGA UMIROVLJENIKA I STARIJIH OSOBA KASTAV

UDRUGA KANAT

Daruvar i Muggiu (Italija). Uoči Božića organizirano je tradicionalno druženje uz glazbu i ples, a svečano je bilo i za Dan žena, kada je organiziran koncert ansambla „Šadrvan“.

Uz tjedna okupljanja u prostorijama Doma u Rubešima, svakoga četvrtka, u nastojanju da se dodatno približi svo-jim članovima, Udruga je odnedavno osigurala još jedan termin za redovita druženja – ponedjeljkom od 9 do 11 sati.

Mnogi članovi redovito, dva puta tjedno, sudjeluju na vježbama, na pika-du i drugim aktivnostima, a u idućem

Ovoga ljeta kraj festivalskog programa Kastafskog kultur-nog leta obilježit će jubilarni,

15. po redu Festival čakavske šansone ČAnsonfest – Kastav 2019. Udruga Ka-nat, koja okuplja kastavske klape, a ujed-no je i organizator ovog festivala, tim je povodom raspisala natječaj za skladbe koje će biti izvedene na ČAnsonfestu. Natječaj ostaje otvoren do 30. travnja 2019. godine, a detaljne informacije zainteresirani mogu potražiti na webu, www.cansonfest.com.

Uz ostalo, u propozicijama natječaja

razdoblju nastojat će se organizirati i druga prigodna druženja, različi-te radionice i slični programi, jer se mnogi članovi nakon odlaska u mi-rovinu povlače iz društvenog života i muči ih usamljenost.

Svim građanima Kastva, čitatelji-ma Glasa Kastavskoga, predsjednica Mirela Mladin u ime Udruge umi-rovjenika i starijih osoba uputila je čestitku povodom blagdana Uskrsa, zaželjevši da im blagdan koji simbo-lizira nadu i ljubav, bude prožet obitelj-skim zajedništvom, srećom i nadom, te vjerom u život.

navodi se kako skladbe trebaju biti pisane u duhu i u obliku karakterističnom za šanso-nu, gdje je glazba u službi stihova pisanih na čakavskom dijalektu Sjeverno-jadranskog primorja ili Istre. Izborna komisija će oda-brati ukupno 17 skladbi koje će biti izve-dene u Večeri novih skladbi 15. Čansonfesta, s time da autori jamče originalnost prijavlje-nih djela.

Od nedavno, na YouTube kanalu kastav-skih klapa može se pogledati koncertni al-bum Uživo u Kastvu Klape Kastav ostvaren u suradnji s Tamburaškim orkestrom HRT-a pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda.

Album nominiran za hrvatsku glazbenu nagradu Porin 2019. u kategoriji „Najbolji album pop-folklorne glazbe“ objavljen je u izdanju Aquarius recordsa. Inače, Uživo u Ka-stvu je šesti po redu album Klape, a sadrži audio i video snimku (CD i DVD) uspješ-nog koncerta More, nebo, zemja kojeg je klapa organizirala u suradnji s Tamburaš-kim orkestrom HRT-a na kastavskoj Crekvi-ni povodom obilježavanja 25. obljetnice rada.

Kastavska klapa sudjelovala je i na jubi-larnom, 10. Maškaranom klapskom mara-tonu u opatijskom hotelu Kvarner. Svaka od osam maškaranih klapa imala je svoj satirično-humoristični glazbeni osvrt na aktualna zbivanja, pa je tako i Muška klapa Kastav zapjevala o vrlo aktualnom – sme-ću. Ta im je skladba, po odluci žirija, ove godine donijela drugo mjesto.

17TRAVANJ 2019.

Svečanim paljenjem lampica 14. prosinca, u Adventskom parku na Fortici, počelo je drugo izdanje “Adventa s naj-ljepšim pogledom” koje je do

kraja prosinca u Kastav privuklo velik broj posjetitelja.Dok su u Uredu Djeda Mraza mališani izrađivali božićne ukrase u vese-lom društvu Bake Mraz, a potom zajedno okitili božićno drvce na Lokvini, u crkvici sv. Trojice priređena je izložba radova od-gojiteljica Dječjeg vrtića Vladimir Nazor pod nazivom „Božić“.

Središte događanja ipak je bilo u Ad-ventskom parku na Fortici. Vrhunac večeri svečanog otvorenja bio je trenutak kada je, uz prigodnu najavu, gradonačenik Matej Mostarac pritiskom na veliki crveni gumb upalio božićne dekoracije i lampice te po-krenuo stroj za umjetni snijeg. Time je božićna atmosfera na Fortici bila potpuna, na radost svih posjetitelja, a posebno naj-mlađih. Dok su posjetitelji uživali u glazbi i ponudi kastavskih ugostitelja, pokrenute su i svjetlosne instalacije Visualia festiva-la Pod Ložun, na Lokvini i Žudiki koje su oduševile sve generacije, a najbajkovitija je bila Žudika, s ledenim svjetlosnim vrtom. Poseban doživljaj za sudionike bila je i ad-ventska šetnja „S feralići po Loze i Kastve“, u kojoj su posjetitelji u društvu članova PD Viškovo, noseći ferale i svjetlosne kapice Djeda Mraza prošetali Kastvom i šumskim stazama Loze.

Idućih dana na pozornici Adventskog parka izmjenjivali su se brojni glazbenici, a u program su se uključile sve generacije Kastavaca. Prigodno druženje organizirali su umirovljenici, vrtićari su imali božić-ni sajam, u nekoliko je navrata nastupala Spinčićeva muzika, koja je u dvorani pri-redila i tradicionalni „Novoletni koncert“. Plesni studio „Gym dance” godinu je za-ključio svečanom božićnom produkcijom u Sportskoj dvorani.

Sjajna atmosfera vladala je u Kastvu i uoči Božića, na tradicionalnom predblag-danskom druženju koje organizira Grad

Advent s najljepšim pogledom

događanja

Kastav pod Ložun, uz bakalar, fritule i vino. Miris bakalara i fritula širio se Ka-stvom, a zaposlenici Gradske uprave po-dijelili su petstotinjak porcija bakalara. Građanima se uz božićnu čestitku obratio i gradonačelnik Matej Mostarac, zaželjevši im sve najbolje u 2019. godini

Kraj kastavskog Adventa obilježio je jedinstveni događaj, ispraćaj Djeda Mra-

Ispraćaj djeci najdražeg gosta, Djeda Mraza

SVEČANA BOŽIĆNA ATMOSFERA U ČITAVOM KASTVU


Sjajna atmosfera vladala je u Kastvu uoči Božića, na tradicionalnom predblagdanskom druženju koje organizira Grad Kastav pod Ložun, uz bakalar, fritule i vino

za, koji je ponajviše obradovao najmlađe. Program ispraćaja najdražeg gosta, Djeda Mraza, počeo je na Lokvini, gdje ga je iz njegovog Ureda ispratila Baka Mraz. Na-kon fotografiranja Djeda i Bake s djecom, povorka je krenula prema Žudiki, gdje se Djed uz priču oprosio od mališana, a po-tom uz spektakularne svijetlosne efekte nestao u pravcu Sjevernog pola.

Ispraćaj Djeda Mraza okončan je na Žudiki, gdje se Djed uz priču oprosio od mališana, a potom uz spektakularne svijetlosne efekte nestao u pravcu Sjevernog pola

Tradicionalno predblagdansko druženje za građane Kastva

Zadnje polne va Kastve na 365 m

I šesto po redu humanitarno Zadnje polne na 365 metar proteklo je na najbolji mo-gući način - mnoštvo posjetitelja dobro se

zabavilo, a humanitarni cilj je postignut. Lijepo je što se svake godine uključuje sve više građa-na, kaže u ime organizatora Andy Cech, i do-daje kako je Zadnje polne projekt koji zbližava zajednicu u jednoj krasnoj humanitarnoj priči: Želim zahvaliti svima koji su donirali, odradili i pomogli na bilo koji način da Zadnje polne va Kastve zaživi i traje. Ukupno 31.511,00 kuna, koliko je prikupljeno, donirano je najpotrebi-tijim kastavskim obiteljima te prihvatilištu za beskućnike u Rijeci. Na Trgu Matka Laginje i Fortici brojni Kastavci i njihovi gosti uživali su u dobroj glazbi, još boljoj ugostiteljskoj ponudi i sjajnom društvu, a u najsvečanijem trenutku, točno u podne, gradonačelnik Matej Mostarac

održao je i prigodnu zdravicu, za-željevši svima zdravlje, sreću, vese-lje i optimizam u 2019. godini. Uz ostalo, gradonačelnik je istaknuo kako u 2019. godini kreću veliki infrastrukturni projekti: gradsko groblje, rekonstrukcija ceste od Žegota prema Viškovu, rekon-strukcija javne rasvjete i zatvoreni sportski objekt u sportskoj zoni.

Izložba “Božić” u sv. Trojici

19TRAVANJ 2019.

Kastav je ovo pusno vreme, koliko god dugo trajalo, iskoristil od samega počet-ka pa do kraja na najbolji mogući način – za storit čin više nemotarij. Za poče-

tak, još pre Antonji, va Peknjice su parićali radionicu „Kako se delaju ulenjaki?“ (fritule), parićan je šator i vele količine razne pitke tekućine (aš se zna da maška-re potroše čoveka, pak treba tu tekućinu nekako i na-doknadit). Zato su prijateli ruž, grozja i vina z Belice prnesli i zakuhali samo ovo zadnje po rede, a se skupa uz Spinčićevu muziku.

A onput je na Antonju zatulil rog z Kastva – zna se, v rukah Edija Poropata. Daž maškaran ni previše sme-tal, pa su se ovoletnji kastavski pusti i četire kastav-ske pusne kumpanije, od Rubeš, Spinčić, Trinajstić i Jurčić predstavili pod Ložun. Gradonačelniku ni bilo druge nego predat vlast va Grade na brege maškaran, pa je poslal zamjenika Deana Jurčića da kjuči Grada preda Pusnemu odboru Jurčići i pusnoj gradonačelni-ce Sandre Srdoč.

Kastavske maškare i ovega su pusta prokomentirale neka aktualna dogajanja va svojen grade i okolice. Ru-beši i Spinčići, saki na svoj način, obrnuli su se zdrave-mu, odnosno sportskemu životu.

Pusni judi od Rubeš osnovali su Odbor za rekrea-ciju kemu je na čele bil pust pod imenon Sportašina. Planirali su pul Rubeš storit „olimpijsko selo“ va ken će bit mesta i rekreacije za seh – oteli su skopat veli bazen, uredit biciklističku stazu, stazu za jogging, a planirali su otpret i paraglajding klub. Ako danaska prošećete Rubešan nećete nać niš od tega, ma to je pul

događanja

Kastavske maškare i ovega su pusta prokomentirale neka aktualna dogajanja va svojen grade i okolice

Počasnu Zlatnu broskvu „za dugogodišnje sudjelovanje va pusneh nemotarijah va Kastve i okolice” dobil je Igor Jurčić – Kuko, z Pusnega odbora Jurčići, a “godišnje broskvi” Srećko Lukić - Pukić z Pusnog odbora Rubeši i Lorena Blažić Pošćić

Nijena Antonja ne pasa bez Spinčićeve muziki

PUST VA KASTVE 2019.

Antonjski rog

Pusna gradonačelnica Sandra Srdoč čvrsto je prijela kjuč i vlast

Veljka Spinčić-RajkoPiše


nas već uobičajena pojava…Pusni odbor Spinčići računal je da

će z podrškun strateškega partnera, pusta Investitorića Olpića, pul Spin-čić storit najlepši stadion na svete i okolice – Marakanu. Tamo se je trebal organizirat nogometni kamp Spinčićevo, a podršku lokalnemu nogometu trebali su davat i navijači – Špažićari. Da ne bude se va nogo-mete, splanirali su i gradnju skijaške staze i aerodroma, kako bi celi svet mogal doletet va Spinčići. Ne treba ni reć da na kraj Pusta nogomet pul Spinčić baš i nimate kade igrat, a ski-jat, odnosno rusat, morete se samo po rite, po asfalte…

Pul Trinajstić, od kad susjedna općina Matuji ima novi sustav gos-podarenja z otpadon, imaju malo drugačiji problemi – pre nego se moru pozabavit z sporton, moraju se rešit smet keh susedi pul njih pu-šćaju. Tako su računali da je najboje storit jeno velo reciklažno dvorište, a financirat ga je trebal niki drugi leh Putin. Za celi projekt zadužili su pu-sta, Osojnicu Trinajstića, pa morete mislet kako je projekt finil.

Za kraj, pod Ložu je prišal i Pusni odbor Jurčići z počasnun gošćun,

Pusni odbor Spinčići

Dobitnici Zlatneh broskav: Igor Jurčić Kuko, Srećko Lukić Pukić i Lorena Blažić Pošćić uz Deana Jurčića i Dolores Kukurin

Pusni odbor Jurčići

Pusni odbor Rubeši

hrvackun predsjednicun. Kako su pul Jurčić pred neko vreme dobili specijalni park samo za pasi, odlučili su od tega profitirat i od svojga sela storit pravi pasji grad. Pul Jurčić će se, rekli su, uzgajat posebna sorta, „Jurčićevi breki”, a otpret će salon, hotel i wellness za pasi. Glavni od tega velega projekta bil je pust, Pasja Prkja (po hrvacki bi se morda reklo „šaptač psima“, samo ča je ovisti više prkjal nego šapićal). Po-kla pusta, park njin je ostal, ma Prkja ni arival niš jako drugo ostvarit, pa ni bilo druge nego ga zgoret.

Po užance i tradicije, na Antonju se dele i „Zlatne broskvi” – nagrade za najbolje maš-kara pasanega leta. Igor Jurčić – Kuko, z Pu-snega odbora Jurčići dobil je počasnu Zlatnu broskvu za dugogodišnje sudjelovanje va pu-sneh nemotarijah va Kastve i okolice, a Srećko Lukić - Pukić z Pusnog odbora Rubeši dobil je broskvu za svoju masku Frane Merikan. Jenu zlatnu broskvu Kastavci su dali i Lorene Bla-žić Pošćić, aš dok ona vadi dečinu kakovi su kastafski pusni običaji ni straha za budućnost maškar va Kastafšćine.

21TRAVANJ 2019.

Jubilarni, 10. Rally maškaranih oktanaca

Maškarane nemotarije pod šatoron

Koktelsi va Maškaranen centre Kastav

I jeno velo i važno DA (al ĆU?) - Dino i Sanja

Maškarani centar KastavKad je Antonja pasala i Zlatne

broskvi podeljene, nemota-rije su va Kastve mogle poć

daje. Na pute od Viškova do Opatije va Kastve su se fermali auti i maška-re jubilarnega 10. Rallya maškaranih oktanaca Halubje- Liburnija. Njih okol sto, skupa z maškaranemi auti, nakratko je okupiralo glavni trg va Kastve, a onput su se maškarane fešte preselile va Maškarani Centar Kastav – pod šator.

Od prve do zadnje suboti kastavski šator je komać dihal, ma zato je za sun forcun kantal i tancal. Kastavcon su kantali i sopli Brevis Band, Deci-beli i Vanessa Jakac, Koktelsi, Mau-ro Staraj i La Banda, D´Beni band, Night Express, Proleteri, Alen Vita-sović i Dražen Turina – Šajeta.

Maškare nisu ostale ni lačne ni žej-ne, a saku subotu najboje su dobile i vredne nagradi. Kraj maškaraneh ve-čeri va šatore bil je posebno vesel, pa bi škoda da i mi to ne napišemo, aš se neće tako brzo pozabit – Dino Ćućić na koleneh je zaprosil svoju divojku Sanju Pešćicu – va sen šršure čulo se je njijo DA (al morda ĆU, nismo baš sigurni) – i s ten su maškare va Ka-stavsken maškaranen centre mogle lepo i finit.


21. po rede Ribarska fešta pul Trinajstić

Kraj pusta i pusne vlasti

Pred kraj ovoletnjeh maškar na red su došli i zvončari – zvončari z Frlani-je, Mućićevi zvončari i Halubajci po

užance i rede obašli su kastavska sela. Boris Sušanj i Arsen Miletić parićali su i izložbu „Halubajske zvončarske užanci“ va Guitar caffeu. Za najmlaji je parićana mića maška-

rana radionica va Green box lounge baru, va Školskoj sportskoj dvorane Matija Katalinić, a imeli su i svoju dečju redutu va šatore, ku će parićal Dečji vrtić Vladimir Nazor uz pomoć Grada Kastva. Program je za miće maškare vodil Dražen Turina – Šajeta, našle su se tu i fritule, slatkarije i soki, a bilo je i dobreh nagradi – za njboje maškarice i za tombulu.

Pul Trinajstić je parićana tradicionalna, 21. po rede Ribarska fešta pul Trinajstić. Ako ki još ne zna, počelo je od tega da su, po jenoj, više smešice nego legende, Kastav-ci jedanputa sadili sardelice… Na lontoš-ni četrtak po seleh su pohajale Spinčićeve maškare, a na Pusni pondejak maškare su po užance pobirale jaja. „Se je finilo va oganj“ na Čistu sredu – najmlaji su svojga Virusa Pocuranka važgali pul Loži, a večer su se od svojeh Pusti, uz tradicionalnu pusnu napo-ved i lokalne anegdoti oprostili i Rubeši i Jurčići. Kad pusti više ni bilo, ni bilo ni ra-zloga da maškare drže kjuč Grada, pa je tako i pusna gradonačelnica Sandra Srdoč morala vrnut kjuč i vlast v ruki gradonačelnika Ma-teja Mostarca.

Gradonačelnik Matej Mostarac dočekal je da mu Sandra Srdoč vrne kjuči grada

Pasja Prkja ni mogal finit drugačije leh na pale va ognjeKraj pusta pul Rubeš

događanja

23TRAVANJ 2019.

Uoči novog, 14. po redu Ocjenjivačkog susreta vi-nara Kastavštine, ove je

godine Udruga prijateli ruž, grozja i vina, „Belica“, održala i svoju re-dovnu Izbornu skupštinu. Sredi-nom ožujka kastavski vinari, člano-vi „Belice“ okupili su se u gradskoj Vijećnici. Skupštini je prisustvova-lo osamdesetak članova, a pridru-žili su im se i gosti, među kojima i načelnica Općine Viškovo Sanja Udović sa zamjenikom Denisom Mladenićem te gradonačelnik Ka-stva Matej Mostarac.

Nakon punih 15 godina na čelu Udruge koja je pod njegovim vod-stvom stasala u respektabilno udru-ženje vinara, od dužnosti predsjed-nika oprostio se Radenko Srdoč. U proteklih nekoliko mandata, Raden-ko Srdoč s puno se truda i entuzijaz-ma angažirao u podizanju kvalitete kastavskih vina, obnovi vinograda, očuvanju autohtonih vrsta grožđa, edukaciji vinara i vinogradara te ra-zvoju proizvodnje, a sve uz pomoć znanosti i eminentnih stručnjaka. Danas su kastavska vina prepozna-ta i na cijeni i daleko izvan granica Kastavštine, a svaka nova godišnja smotra dokaz je napretka u kvaliteti.

Članovi Udruge pozdravili su ga s puno emocija i zahvalili mu na dosadašnjem radu, no, treba reći da Radenko Srdoč ostaje u Udruzi kao doživotni počasni predsjednik, a ostaje i član Upravnog odbora. Podsjetimo još da je Srdoč i pokre-tač izrade spomena kastavskim ba-čvarima u Jurčićima, kao i jedan od nositelja uređenja Kuće belice, koja će vrlo skoro postati pravi zavičajni muzej bačvarstva, vinogradarstva, vinarstva i podrumarstva Kastva.

Za novog je predsjednika „Belice“ izabran Miljenko Host, a na mjestu tajnika ostaje Bojan Frlan.

Nakon izbora novog rukovodstva predložen je i Plan rada za 2019. godi-nu u kojem istaknuto mjesto zauzima dovršenje uređenja Kuće belice, nasta-

Miljenko Host novi predsjednik Belice

Dugogodišnji predsjednik Radenko Srdoč oprostio se od te dužnosti, a članovi su ga pozdravili s puno emocija i zahvalili mu na dosadašnjem radu, no, Srdoč i dalje ostaje u Udruzi kao član Upravnog odbora i doživotni počasni predsjednik

Kuća belice postaje mjesto susreta vinara i pravi zavičajni muzej bačvarstva, vinogradarstva, vinarstva i podrumarstva Kastva

UDRUGA PRIJATELI RUŽ, GROZJA I VINA „BELICA“

vak edukacije i suradnje s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Sveučilištem u Rijeci, te sudjelovanje na brojnim mani-festacijama (Bela nedeja i dr.).

Prvo ovogodišnje veliko događanje

svakako je 14. susret vinara Kastavšti-ne, koji će se tradicionalno održati na Mali Uskrs, 28. travnja 2019. godine. Susret s dodjelom nagrada najboljim vinarima, započinje u 15 sati.

događanja

Veljka Spinčić-RajkoPiše


Gosti su vrlo zadovoljni ljubaznošću mještana, gastronomskom ponudom te raznim zbivanjima u regiji s obzirom na to da se Kastav nalazi na odličnom geografskom položaju pa turisti imaju mnogo toga za istraživati, kaže Sanja Popović Gamma, koja iznajmljuje luksuznu kuću u Rubešima

Zbog sadržaja i manifestacija gosti u Kastvu borave sve duže

RASTE BROJ PRIVATNIH IZNAJMLJIVAČALuksuzna Villa Maelynn u Rubešima

Prekrasan pogled na Kvarner

a području Grada Kastva raste broj privatnih iznajmljivača i za-dnjeg dana 2018. bilo ih je 116 ili, po vrsti smještaja, u ponudi su bila 132 apartmana, 14 soba, te 18 kuća za odmor. Hotel Kukuriku je izvan tog broja, a u ponudi ima ukupno 30 kreveta, odnosno 15 dvokrevetnih soba. U odnosu na godinu ranije kada je broj kreve-ta iznosio 621, lani je povećan na 873 što je čak za 252 više.

Kastavski iznajmljivači u ovoj će godini, prema odluci Grad-skog vijeća, plaćati paušalni porez 293 kune po smještajnoj jedinici. Sredstva će se povratno ulagati u turističke sadržaje i infrastruk-turu, a da se svaka uložena kuna u programe i izgled grada vraća, dokazuju i statistički pokazatelji prema kojima gosti na području koje pokriva Turistička zajednica Kastva borave 5,09 dana; domaći 3,52, a strani 5,34 dana. Kada se

podaci usporede s godinom ranije, vidljivo je prosječno produ-ženje boravka za čak 0,35 dana što dokazuje kako Grad Kastav privlači sve veći broj turista koji zbog sadržaja i aktivnosti svih dionika turističkog tržišta ovdje ostaju sve duže. U razdoblju od siječnja do prosinca 2018. na području TZ grada Kastva za-bilježeno je 8.321 dolazaka turista i 42.342 noćenja. Domaći turisti od toga su ostvarili 1.154 dolazaka te 4.065 noćenja, dok je dolazaka stranih turista zabilježeno 7.167, a noćenja 42.342. Postoci su zaista ohrabrujući za sve one koji se žele baviti iznaj-mljivanjem, jer je lani Kastav zabilježio 67 posto više dolaza-ka, u odnosu na godinu ranije i 25 posto više noćenja. Iako je izletnički turizam u jačanju, raste i broj noćenja, odnosno turi-sta koji za svoj odmor odabiru grad s najljepšim pogledom na Kvarner. Najviše iznajmljivača je na području Rubeša, a slijede ih Spinčići i Trinajstići. Među iznajmljivačima u Rubešima je i Sanja Popović Gamma koja sa svojim suprugom Kamaldinom već treću sezonu iznajmljuje luksuznu kuću s bazenom na Ru-bešima. Njihova je Villa Maelynn svojom veličinom, kapacite-tom smještaja i sadržajima idealna za obitelji s djecom, parove ili grupe prijatelja:

- Najviše gostiju imamo s njemačkog govornog područja, dakle iz Njemačke, Austrije, Švicarske ali se moramo pohvaliti i gosti-ma iz Sjedinjenih Američkih Država, Danske, Velike Britanije, pa čak i Islanda. Gosti su vrlo zadovoljni ljubaznošću mještana, gastronomskom ponudom te raznim zbivanjima u regiji s obzi-rom na to da se Kastav nalazi na odličnom geografskom položaju pa turisti imaju mnogo toga za istraživati. Kastafsko kulturno leto je zaista pun pogodak i mnogi naši gosti su posjetili razne ma-nifestacije i bili oduševljeni. Kastav se zaista super razvija i jako sam ponosna na svoj mali grad koji iz godine u godinu dokazuje koliko je u biti velik s obzirom na svoju ponudu. Zaista se vidi napredak i trud kako turističke zajednice tako i svih ostalih od-govornih za kulturna, sportska i sva druga zbivanja, ističe Sanja Gamma, inače legendarna riječka odbojkašica.

N

UDRUGA PRIJATELI RUŽ, GROZJA I VINA „BELICA“

Andrea BralićPiše

25TRAVANJ 2019.

pozabida se ne

Za nami je i ovoletnji Pust ki je bil jako dug, pun do-gajanja i veseja. Paradi i karnevali organiziraju se va saken većen meste, pak

judi ne moru na se ni arivat.Nekad je bilo fanj drugačije, pa ćemo se

malo spametit na ta pasana vremena, us-poredit z ten kakov je Pust danas.

ZvončariZvončari su danas jako va mode pa se

zvonci nose i kade judi ne pamete da su se nekad nosili. Organiziraju se zvončar-ske smotri na si kraji. Zmislele su se nove monturi, da se novi zvončari razlikuju od tradicionalneh zvončarskeh grup. Ma ni oni tradicionalni ne zgjedaju kako su zgjedali nekad. Puno se j’ tega promeni-lo, tako treda mora bit, prilagodjavamo se novemu vremenu.

Zvončari je nekad bilo čuda manje nego danas. Zvonci su nosili samo jaki mladići i mlaji muži va najbojeh leteh od kad su vojsku finili pa do nekeh trejsetak let. Da-nas je zvočari od onisteh keh još popeju-ju va karoce do onakoveh ki već komać

Pust nekad i sadhode. Nekad se je jako gledalo kega se more zet va ku-mpaniju, a danas gredu si, ako njin je kakov korenić z našega kraja. Mićeh zvončarić je danas čuda više nego je nekad užalo bit zvončari.

I oprema zvončara se je jako promenila. Nekad su si zvončari nosili tri zvonci, danas Halubjani nose jenega.

Maškare (zvončarske maski op. ur.) su bile jedno-stavne, kod jene baretini z prošupjenemi škujami za oče i usta. Na mesto nosa se je stavil frmenteni šujak obučen va črjenu krpicu.

Za ten su se počele delat maškare od žice i kartu-na na ča se je zašila koža. Te maškare su imele formu nekakovega blaga i nisu bile prevelike. Neki zvončari su užali i rogi stavit na takovu maškaru da strašneje zgleda. Sedandeseteh let je bila moda stavit bateriju va maškaru i oče ke svete po noće ma se je to bilo za-branilo aš da ni starinski.

Tehnologija se menja i ne more se fermat, danas se maškare delaju od plastiki na ku se lepi koža. Delaju se sakakove formi kako se kemu zmisli i pijaža. Malo ka maškara je bez rogi, a čuda od njih je preveliko.

Kože na hrbate su užale bit čuda manje i kraće, zvončaru su komać prišle do ramena, bile su trde i žulele su. Neki su užali zdola zašit kakov lancun da ih manje žuli na hrte.

Danas su kože štavjene i jako velike z dugun dlakun tako da zvončara sega zagrne i spreda i zada.

MAŠKARE I PUST KAKOVI SU NEKADA BILI

Pusna sreda pul Rubeš 2005. leta

Rubeši okol 1930 i neke – Pusna sreda – „Pazi ča delaš aš te te čitat pul Rubeš!“

Zvončari okol 1950. leta

Arsen JardasPiše


Facoli nekada zvončari nisu nosili, komać za drugen svetsken raton su se stavili manji facoli kakovi ženske stave na glavu, najviše na črjeno. Danas čuda od njih nosi veli facoli obrubjeni z cindrići ki njin vise do pasa.

Stari zvončari su nekad imeli kalcetu z po-pelon ma se je i to bilo zatrlo kad je prišla mo-derna civilizacija.

Bačuki su nekad bile čuda veće, ma jedno-stavne, lih kakova boća na vrhe al temu spo-dobno. Kašneje su se počele delat sake sorti ba-čuk, prava umjetnička djela, spodobne blagu.

Danas čuda zvončari ima za bačuku kravji rog va kega tule.

Zvončari nisu nekad va rog tulili, a tulilo se je, ustvari, samo do Antonji, za to su rekli da pusta zovu.

Po seleh nekad ni bilo parićano za zvončari kako danas. Zvončar je tekal va kakovu kuću kade je nekega poznal pak su mu dali onega ča su doma kuhali, kapuza, repi al takovega ča. Od slašćic za pust se je moralo storit presnac, a dokle je bilo prasac po seleh, delalo se je slatka olita z prašćun krvun, ča je bilo jako štimano. Danas se va saken sele parića puni stoli sega i sačesa, kroštuli, ma i puno modernega.

Pilo se je z lonci i bukalet, a danas bi moral saki imet svoj žmuj i to ne kakov god, lego na nožicu. Ma po pravice ni vino ni kod nekad, lego se nadišuje ko lepče diši i kade je bojo.

Zvončari su bili čuda živji, tekli su za žen-skemi, danas komać hode. Va saken sele se je tancalo. Z gospodaricun se j’ moral storit ba-ren jedan tanac za repu. Danas se malo tanca magari je muzika kakove ni bilo nikad. Preko deset muzikanti da jih je lepo videt i čut, a uža-la je bit komać jena armunika i bubanj.

Zvončarska ruta se je promenila pred jeno trejset i pet let.

Va Kastav se je nekad šlo od Bezjaki preko Črnega dola na Pusni utorak, a užalo se je poć vaje do Baćić pak okol Rubeš va Grad. Sedan-deseteh let su i Rubeši zvonci nosili.

MaškareNa Antonju, kad pošne pust va našen kra-

je, si pusni judi su, kad su obesili svoji pusti va svojen meste, šli na Zvoneću. To je bila jako stara tradicija aš je na Zvonećoj crekav svete-ga Antona. Danas se program za Antonju dela sakuda. Va Kastve je veli šršur kad svoji pusti predstave naši pusni odbori od Rubeš, Spin-čić, Trinajstić i Jurčić. Moderno je pusnen ju-den dat i kjuči od grada.

Na Pusni pundejak je va našen kraje živo i veselo, aš naši pusni judi još drže tu staru tra-diciju. Nekad su ruti bile čuda daje, a po seleh je bila jedna štacija na koj je bilo neč parićano za pojist i popit. Danas je teh štacij fanj više pak se ni velu rutu ne ariva storit. Kako Spin-čići ne arivaju obać se kuće na Pusni pundejak,

već jeno trejsetak let se obahajaju kuće pusneh judi po sele na Lontošni četrtak.

Pul Spinčić se je fanj let održavala i balinje-rada.

Trinajstići na Pusnu subotu organiziraju pu-snu ribarsku feštu va svojen sele.

Ma nekad je bilo čuda više maškar cel pust.Šesdeseteh let su bili moderni kauboji ki su

okole hodili.Za ten su prišle va modu paradi z auti. Sto-

rila se je autokolona od dvajsetak maškaraneh auti, alegorijskeh kol i hodilo na veće ruti. Saku subotu al nedeju prihajali su va mesta jeni za drugemi, Spinčići, Rubeši, Halubjani, Matujci, Klanjci, Studenjci... Jeni su šli ća, drugi su prišli. To je duralo do sredine sedan-deseteh let.

Za ten se je jako počelo hodit po paradah va Opatije i Lovrane pak na rečken Korze, kamo su užali poć i Spinčićeva muzika, Jurčići, ...

Treda tako mora bit, promene se generacije judi, pridu neke nove modi.

Pusni tanci su bili va saken dome kulturi, sagde gužva i čuda judi. Danas su va mode veli šatori va keh malo ki tanca, mladi se zabavjaju na neki drugi način.

Mi smo kot deca jaja pobirali po kućah, obašli smo se kuće. Obukli smo ča je ki imel, zeli smo kakov organić, košaru za jaja pak smo komać čekali. Va sakoj kuće smo morali pove-det čigovi smo, a videl si starci keh ne biš bil nikad drugačije videl, ki su samo va kuće pul špargeta sedeli.

Danas već ni tega, preveć je kuć i judi. Judi se ne poznaju, a današnju decu, ka su navajna na mobiteli i kompjuteri, ne biš z ničeren na-gnal da gredu po kućah jaja pobirat.

Već kot mladići i divojki smo se ozbiljneje organizirali z pravun muzikun. Vavek je mora-la bit i nekakova atrakcija, kakov tovar, koza.. Judi su se morali nasmet, bilo je veselo, ma da-naska ni tega više ni.

Hodi se na paradi, si jenako spravni, organi-zirani, udruženi va udrugi. Kamo god pridu, grupi se moraju predstavit z neken progra-

Zvončari z Frlanije pul Spinčić 2005. leta

Zvončari pul Brnčić, slikani 1966. leta

Zvončari je na Šporovoj jame 1974. leta slikal Jože Kukuljan

mon, koreografijun. Keh će bit više i ki te pu-stit lepči dojam na publiku. Ni već jako oneh starinskeh maškar za smeh.

Prva sredaNa prvu sredu al popelnicu pusta se je odva-

vek palilo pul Rubeš. Rubešan su šli judi z cele Kastafšćini, ki god je bil vredan hodit, čut ča se je kroz leto kemu dogodilo.

Užali su stari reć: „Pazi ča delaš aš te te čitat pul Rubeš”.

Ta dan je bil veli blagdan ča se vidi i po sta-reh slikah z trejseteh let pasanega stoletja.

Tradicija pul Rubeš se je održala ma sada se pusta pali i pul Jurčić kade isto parićaju lep govor pak se judi nasmeju prej korizmi i velega dela ko čeka po grunteh.

Tu lepu pusnu užancu moramo održat, aš da ni Pusta judi se ne bi malomanj ni poznali. Čuda judi se trefi, fanj kuć obajde va ke morda ne bimo nikada zašli.

27TRAVANJ 2019.

Moj pogled na Kastav

Pisat po domaću ni lahko, ma ako otejemo sačuvat naš do-maći zajik, ovo našo ČA ko „najlepše zvoni“, neki i to mora storit. Se nas je manje ki govorimo po domaću… a ako pak i ne zapišemo naše stare besedi, ča će od njih ostat?

Vredno je zapisat se neke štorije keh se još spamećujemo - jedanpu-ta će ih morda neke nove generacije čitat. Ma ne treba ni vavek pisat samo od onega ča je nekad bilo i ča je zdavna pasalo - zač i neka nova štorija al smešica ne bi mogle bit pisane po domaću? Znamo da je danaska čuda noveh besed ke nimaju svoj par va domaćen zajike, ma to ne znači da se takove besedi ne moru „posvojit“ – da bi zajik živel, mora se razvijat, govorit i pisat, i obogaćevat, pa i z onemi besedami keh ni bilo kad su naši nonići deca bili…

I da ne bite misleli da se po domaći more pisat samo na karte – kompjuter jednako dobro „razume“ i domaći zajik… a ni tekst nan ne morate slat z poštun – morete nan poslat i e-mail – ni neka razlika ši ste ga pisali po hrvatski al po domaći – ako ne pogrešite adresu ([email protected]), sejeno ćemo ga dobit…

I zato nas vavek razveseli kad s neki da malo truda i napiše nan (i pošalje) par besed, kot ča je to storila Marina Cetina i poslala nan svoju pjesmu nazvanu leh „Kastav“. Normalno, zajeno smo oteli do-znat ki je i ča je Marina Cetina, s čen se bavi i tako to, pa nan je i to povedela:

- Kastavka san po rođenju i opredjeljenju, tako užan reć kad me ki pita ka san i ča san. Spametin se da san po rodni list vavek hodila va Kastav, kot i si moji. Potle se j’ to promenilo, kot ča život puno stvari menja, ma, magar pol sveta obašla, Kastve san se vavek vrnjala, velega srca, napisala nan je Marina i dodala:

- Moj sin, Gabriel, ki je danas maturant, finil je školu va Kastve, a pred puno let i moj otac. Reču da ono ča voliš va djetinjstve zavavek ostaje va srce. O svojen djetinjstve na Trampoven brege san napisala pjesmu “Spametiš se ti”, ka je uglazbljena i kanta je Milka Čakarun Lenac. Kad promislin, vavek san neč pisala, još od mićega - va osnovnoj škole na Viškove, kamo san šla, va Gimnazije v Reke vavek su mi profesori knji-ževnosti davali petice, a ni kad je bila kakova nagrada, ni mi zmaknula. Potle san šla na Fakultet v Opatije, i za profesora na Pedagogije v Reke - tamo više ni bilo takoveh predmeti, ma ja san sejeno nastavila pisat, naj-već na kastavskoj čakavšćine, i tako se do danas, onako za se. Jena moja pjesma je bila na Radio Reke, va emisije Puntape, a potle san videla da se juden pijažaju i rekli su neka ih dan da “živeju svoj život”, a ne da stoje va mojen škabeline. Tako je nekoliko njih pu kompozitora, a jena nova jušto se spravja za uglazbljenje. Ta nova pjesma poveda od života judi ki su pasali 80 let, na jedan nostalgičan, duhovit način i autentična je, aš iman Dom za stareje va Ičićeh i saki dan poslušan njihove štorije od mladosti, od života, a čuda puti njihe anegdote i zapišen. Ovista pjesma - „Kastav”, nastala je jeno nedejno zapolne, potle ča san po ki zna ki put obašla Kastav i celu Lozu i Lužinu, misleć na se ono ča me za Kastav veže, na prošlost, sadašnjost i ono ča otejen budućnoste pustit, a to je ova moja himna Kastve.

I tako, još jedanputa hvala Marine ka nan je pjesmu poslala, a van leh moremo reć da uživate čitajuć.

Marina Cetina va Kastve, na Crekvine

KASTAV

Marina Cetina, 2018.

Va Kastav kad priden ja,Vajka mi srce zatancaKastav voli mane- Kastav volin ja.Nad moren 365 od metra korakiTo j Breg s kega vidiš se ča ti rabiUčku More Šumu, si bregi, se vale i brežići,Opatiju Matuji, Halubje, Reku, do Talije si kantunići.Tu san se rodil, tu san stasalLepi moj Kastav, se bin za te storil,Lepi moj Kastav, se bin za te dal,Koliko si velik i sa tvoja stoleća povedaju mi Crekvina,Vidikovac, Fortica, GradinaI saka beseda domaća, ČAI saka ostavšćina -Ča j ostala kakova j’ bila sa ta duuuga leta -Ista je kot i mi, Kastavci,Vavek ponosni, vavek od drugeh drugačiji, svoji... Kastavci.Kot more postojani,Jugo al bura al nevera... bit će ti vrnjeniKot šuma gostoljubiviI života puni -Ma kad škuro pride, kad vetar grane lomi: beži!Z Brega gledamoZato aš moremo;Z Brega gledamo zato aš moramo...Zato smo to ča smo.

po našu

28

mladi

DJEČJI VRTIĆ „VLADIMIR NAZOR“ KASTAV

Kastafski smajlići va Opatije

Bolje da se zatare selo nego užance, rekli bi naši stari. Ova izrečica vrijedi pogotovo

u vrijeme karnevala i maškara. U Ka-stvu se ova tradicija njeguje od dav-nih vremena. Maskiranje, pobiranje jaja i spravljanje fritula odnosno ule-njaka, neizostavne su aktivnosti koje kreću od Antonje, 17. siječnja, pa sve do Pepelnice (ove godine 6. ožujka), a uključeni su i oni najmlađi.

Dječji vrtić „Vladimir Nazor“ već niz godina njeguje tradiciju maškara i pusnih običaja, rekla nam je ravnate-ljica Helena Ninković Budimlija. Od Antonje, kada se u vrtiću diže Mići Pust, svakog se petka u vrtiću održa-vaju maškarani tanci. To su dani kada se po cijeloj zgradi vrtića mogu sresti Spidermani, Batmani i Supermeni, vi-lenjaci, princeze, dobre vile, bubamare, vještice, i još pregršt zgodnih likova iz najpoznatijih animiranih filmova.

Veliki maškarani tanac za svu djecu s područja Grada Kastva održan je u Maškaranom centru Kastav, u šatoru, 21. veljače, gdje su se djeca, odgajate-lji i roditelji veselili uz pusne pjesme, fritule i čaj, a dodijeljene su i nagrade za najbolje maske djece i roditelja te je održana tradicionalna tombola.

Kao i svake godine, na pusni punde-jak djeca su s odgajateljima po Kastvu pobirala jaja, a u srijedu, na Pepelni-cu, spaljen je Mići Pust, ove godine nazvan Virus Pocuranko. Kako bismo otkrili zašto je Mići Pust osuđen, upi-tali smo djecu koja su nam jasno od-govorila: Virus Pocuranko je bio jako nestašan, i kriv je „aš su neka deca

jako plakala, aš je bilo jako teplo pa su puno pili i onda curali, aš ih je jako grlo bolelo, nos cedil i imeli su velu febru, aš ni bilo čuda snega, a daž je puno vreme-na padal, aš nisu smeli gledat čuda vre-mena crtani,…“. Stvarno je tu bilo svega i svačega što je Mići Pust skrivio.

Kastavski mališani ponovo su sudje-lovali na maškaranoj dječjoj reduti u Opatiji - cijeli taj veseli maškarani šu-

šur im se jako svidio, pa su do sada na ovoj manifestaciji već sudjelovali više puta, s maskama pod nazivom Kastafske vrećice lavande, Kastafski bršjan, Ka-stafske sardelice i Kastafski daž. Ove su godine to bili Kastafski smajlići. Treba napomenuti da su sve maske vrijedno izradile odgajateljice zajedno sa rodite-ljima na radionicama koje se organizira-ju u doba karnevala.

I tako dok su u vrtiću još uvjek prisutni dojmovi vezani za ovogodišnji karneval, mališani, zajedno sa svojim odgajateljica-ma, već pomalo razmišljaju o tome kako pripremiti još bolju i ljepšu masku za sli-jedeću godinu. Naravno, ne smijemo za-boraviti ni dežurnog krivca za sve nedaće za kojeg treba dobro odabrati ime.

Kao i svake godine, na pusni pundejak djeca su s odgajateljima po Kastvu pobirala jaja, a u srijedu, na Pepelnicu, spaljen je Mići Pust, ove godine nazvan Virus Pocuranko

Mići pust, Virus Pocuranko i redoviti dječji maškarani suradnici – Zvonko Turak i

Dalibor Reš

Kastavski mališani pred Ložun su ispratili ovogodišnjeg krivca za sve – Virusa Pocuranka

Dečja reduta va šatore Maškaranega centra Kastav

Kastafski smajlići va Opatije

Patrizia Chiepolo MihočićPiše

29TRAVANJ 2019.

današnje vrijeme teško zamišljamo život bez tehnologije. Tableti, smartfoni i kompjutori postali su dio svakod-nevnice, ne samo nas odraslih nego i djece. Nažalost, upravo su djeca zbog toga izgubila pravi smisao igre, bora-

vka u prirodi i u društvu svojih vršnjaka. Da li i kako se sve to može promijeniti, objasnio je dr.sc. Ranko Rajović, jedan od najvećih autoriteta na ovim prosto-rima kad govorimo o odgoju i obrazovanju. Početkom veljače dr. Rajović održao je u Kastvu praktičnu eduka-ciju pod nazivom „Učenje treba biti igra. Kako pomoći djetetu?“ temeljenu na NTC sustavu učenja, inovati-vnom programu čiji je autor. Edukacija je bila nami-jenjena roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i drugim stručnjacima koji se bave odgojem i obrazovanjem djece.

Dr. Ranko Rajović, inače doktor interne medici-ne, dugogodišnji je predsjednik Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa i UNICEF-ov suradnik na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja djece te osnivač Mense Srbije i Odsjeka za darovite Centra „Nikola Tesla“. Jedna od institucija koja bi od jeseni trebala raditi po NTC sistemu je i kastavska OŠ Milana Brozovića.

MN: Povratak društvenim igramaKako bi trebalo sve to izgledati, pojasnila nam je

ravnateljica Sandra Krpan: „Za NTC program sam saznala kad je Edukativni centar Planet mašte, vrtić u nastajanju, uspostavio kontakt s dr. Rajovićem sa željom da rade po njegovom programu. U tom procesu tražila

se i jedna osnovna škola s područja naše Županije, koja bi se uključila u projekt. Kako smatram da je ova-kav pristup učenju vrlo pozitivan, odlučila sam prihvatiti izazov. Ni-sam do tada znala da još nekoliko škola u Hrvatskoj radi po tom pro-gramu, u Zagrebu, Dubrovniku i Pa-zinu – upravo je ona nama i najbliža, te bismo lakše mogli surađivati, uživo vidjeti kako to funkcionira. To je pri-lično revolucionaran program, ali on bi nam omogućio da se vratimo na takozvane „tvorničke postavke“, što je zanimljivo i stoga što se sprema kurikularna reforma koja ide prema potpunoj digitalizaciji, dok dr. Rajo-vić tvrdi da bi digitalizaciju rada trebalo držati pod strogom kontro-lom. Ovo je bila druga radionica koju smo mi kao škola ponudili učiteljima razredne nastave, jer smatramo da treba početi sa najmlađima kako bi ove ideje imale efekta.“

Možemo li to onda tumačiti kao korak unatrag?

„Svi smo se veselili digitalizaciji u školama, suvremenim načinima rada, ali sada su sve vidljiviji i problemi koji se time otvaraju - problemi grafo-motorike, mnogo drugih poremećaja, poput ADHD-a, djeca nam postaju ovisna o mobitelima i igricama.“ Dr. Rajović na tu temu kaže kako se djeci danas sve manje nudi igra u parku, a sve više u kući, kako djeca ne znaju više raditi kolut unatrag, skočiti unatrag, zaboravila su živjeti i igrati se na prirodan način. Zato treba smanjiti korištenje tehnolo-gija na pola sata dnevno i vratiti se bazičnim igrama koje smo i mi kao djeca igrali pred školom ili u parku.

Kako točno funkcionira NTC program?

„NTC program nastao je sa željom

Učenje treba biti igra

U Djeci se danas sve manje nudi život u parku, a sve više u kući, sve je manje igre, djeca više ne znaju raditi kolut unatrag, skočiti unatrag, a sve zato što su zaboravila živjeti na prirodan način, rekao je na predavanju u Kastvu priznati stručnjak dr. Rajović

mladi

OSNOVNA ŠKOLA „MILAN BROZOVIĆ“ – KASTAV

Patrizia Chiepolo Mihočić

Piše

NTC može različitim aktivnostima razvijati igru, kreativnost, apstraktno razmišljanje, funkcionalno razmišljanje, pamćenje, mo-toriku:

- Motoričkim aktivnostima potiče se pravilan razvoj mozga. - Logičkim igrama potiče se funkcionalno razmišljanje kod djece

– npr. vježbe povezivanja poput: Što liči na gljivu i uvijek je mokro? Meduza!, Kako znamo da je jesen ako šećemo parkom zatvorenih očiju? Šušti nam lišće pod nogama! i slično.

- Komunikacijom slikama potičemo asocijativno mišljenje – npr.

djeca crtaju pjesmice kako bi razvijala pamćenje i funkcionalno mi-šljenje, izmišljaju neologične priče na temelju ključnih riječi kako bi razvila asocijativno razmišljanje.

- Simboličkim igrama potičemo matematičko razmišljanje - djeca se igraju riječima i simbolima koji im pomažu razmišljati logički i matematički.

Edukativne igre motiviraju djecu na razvijanje vlastitih sposob-nosti do maksimuma, samostalno ili u grupi, sa roditeljima ili uči-teljima, u školi ili kod kuće

Osnovne odrednice obrazovanja prema NTC programu


završiti edukacije, a onda otvoriti male NTC centre za izvannastavne aktivnosti, gdje bi djeca radila pre-ma toj metodi. Ključ svega je da to ne budu radionice samo za darovitu djecu, nego za svako dijete.“

Crtanje i zagonetke za lakše učenjeU čemu se očituju najveće promjene u odnosu na

dosadašnji način predavanja?„Cilj je stvoriti situaciju u kojoj će djeca učiti kroz

igru, a ne ‘bubati’ napamet. Djeca bi trebala kroz igru sama doći do vlastitih zaključaka, riješavati probleme. Jedan primjer takvog rada je i to što, kako kaže dr. Rajović, svi mogu naučiti i najteže činjenice ako ih na-crtaju. Posebno je zanimljiv dio vezan uz razvoj dje-tetovog mozga i njegovog razmišljanja, kojeg možemo svakodnevno poticati. Na primjer, kada djetetu daje-mo poklon, ne treba ga samo predati i gotovo – umje-sto toga možemo napraviti nešto kao ‘mapu gusarskog blaga’ ili zagonetku pomoću koje će dijete naći poklon i ujedno biti sretno jer je riješilo tu zagonetku. Primjera ima tisuću i stvarno su nevjerojatno zanimljivi. S dru-ge strane, smatram da je to jako zahtjevan program za nas koji još ne radimo po tom sustavu.“

Ima li nekih uspješnih primjera primjene ovog programa u svijetu, kako drugdje funkcioniraju ta-kva školska predavanja?

„Program je odobren u mnogim zemljama Euro-pe: Italiji, Norveškoj, Švicarskoj, Sloveniji, Grčkoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Ru-munjskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Her-cegovini, Crnoj Gori, Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, te u Kanadi. Ukupno 890 škola radi po ovom sustavu i dr. Rajović tvrdi kako je vrlo dobro prihvaćen. Nje-gove tehnike učenja pomažu u savladavanju učenja kroz igru, te se djeca osjećaju ugodnije, nisu frustri-rana učenjem. Voljela bih da se i druge škole uključe u program kako bismo zajedno mogli osnivati kam-pove i centar izvrsnosti gdje bi djeca mogla provo-diti slobodno vrijeme u društvu vršnjaka i zajedno učiti. Program već ima potporu resornog Ministarst-va, tako da možemo krenuti čim dovršimo edukaci-je i pripreme.“ , zaključila je ravnateljica kastavske škole, Sandra Krpan.

da se djeci omogući ostvarenje osobnih potencijala, ali i kao mogući način da se prevladaju sve prisutnije poteškoće kao što su poremećaji govora, čitanja i pi-sanja. Cilj NTC programa je razvijanje razmišljanja, što, nažalost, nije izraženo kod učenja napamet. Zapravo, to je je-dan od najvažnijih razloga uspjeha NTC programa, što potvrđuje i nagra-da koju je program dobio od svjetske Mense 2015. godine, za doprinos raz-voju društva u cjelini.“

Hoće li „prebacivanje“ školskih predavanja na način NTC programa stvoriti nove probleme učiteljima?

„Moram priznati da čitav program izgleda dosta izazovno. Primjerice, s djecom se može raditi na smišljanju nelogičnih priča – poanta je da kroz tri zadane imenice stvorimo jednu nelogičnu priču – ispostavilo se da je djeci to puno lakše, jer imaju više mašte od odraslih, koji zato druga-čije razmišljaju. Za sada nam je cilj

KNJIŽNICA KASTAV / Popularno štivo za slobodno vrijeme

Odr

asli

Dje

ca i

mla

di

Dinah Jeffries: K

ći trgovca svilom

Veronica Podesta: Šišmiš Šim

e

Harlan C

oben: Dom

Mladen Kopjar: Čokoladne godine

Jurica Pavičić: Crvena voda

Daniel Lipkow

itz: Ideje za slaganje kocaka LEG

O

Dr. Ranko Rajović (treći s lijeva) s domaćinima u Kastvu

Praktična edukacija „Učenje treba biti igra. Kako pomoći djetetu?“ temeljena na NTC sustavu učenja u kastavskoj školi

31TRAVANJ 2019.

Tvrtka Cedar, sa sje-dištem u Kastvu i velikim proizvodno drvnim industrij-skim kompleksom u Vrbovskom, spa-da ne samo među

dvadesetak županijskih poduzeća prema prihodu, već i u sami europski vrh u poslo-vima s „tvrdim drvom“.

Od 1992. godine, kada je Cedar osno-van, poduzetnička vizija vlasnika Darka Prodana povezala je „grad na brege“ s brojnim destinacijama diljem Hrvatske i svijeta – proizvode od bukve plasira na tržišta Sjeverne Afrike, Bliskog istoka, In-dije, Kine i ostalih zemalja Dalekog istoka, a uz proizvodni pogon u Vrbovskom, kroz vlastitu infrastrukturu zaposlili su i pilan-ske pogone u susjednoj Ličko-senjskoj žu-paniji, točnije u Udbini i Otočcu.

Brojke su impresivne a planovi u fazi realizacije još i više, količina prerade veća od 250 tisuća kubičnih metara bukovih trupaca godišnje, više od 400 zaposlenih na četiri lokacije te ulaganje u Gorski kotar vrijedno više od pola milijarde kuna. Po-veznica između Gorskog kotara i Kastva je vlasnik tvrtke Darko Prodan, koji je dio

djetinjstva proveo u Gorskom kotaru, u Gerovu i Čabru, prije dolaska u Kastav.

Jedinstveni drvno industrijski kompleksU Gorski kotar se, poslovno, vratio

2011. godine, kada je Cedar od Grada Vr-bovskog kupio na javnom natječaju pilanu nekadašnje Drvne Industrije Vrbovsko i najavio gradnju najmodernijeg i najvećega europskog pogona za preradu bukve.

- Cilj smo počeli ostvarivati izgradnjom kvalitetne infrastrukture pri čemu nam je prvi korak, koji smo uspješno priveli kraju, bila izgradnja kogeneracijskog postrojenja električne snage 1,9MW i 8MW toplinske energije koja se iskorištava u vlastitom su-šioničkom kompleksu, najvećem u Europi kad je riječ o obradi bukve. Trenutačno smo u fazi dovršenja izgradnje i monta-že potpuno novog pilanskog postrojenja koje je posljednja riječ tehologije u prera-di drva. Naravno, riječ je o najmodernijoj pilanskoj tehnologiji u svijetu, a koliki je obuhvat tog posla možda najbolje poka-zuje činjenica da je dopremljena sa preko stotinjak kamiona. Nakon toga slijedi iz-gradnja tvornice peleta kapaciteta 90.000 tona godišnje koja će nam pomoći da u stopostotnom dijelu iskoristimo sirovi-nu te da krajnji proizvod bude vrhunski i ekološki u najvišim svjetskim okvirima.

poduzetnici

Više od 400 zaposlenih na četiri lokacije

KASTAVSKA TVRTKA „CEDAR“ MEĐU 20 NAJUSPJEŠNIJIH U

ŽUPANIJI I U SAMOM EUROPSKOM VRHU

POSLOVA S „TVRDIM DRVOM“

Proizvode od bukve „Cedar“ plasira na tržišta Sjeverne Afrike, Bliskog istoka, Indije, Kine i ostalih zemalja Dalekog istoka

Količina prerade veća je od 250 tisuća kubičnih metara bukovih trupaca godišnje, a ulaganje u Gorski kotar vrijedno je više od pola milijarde kuna

Davor ŽicPiše

Darko Prodan na 12. Drvno-tehnološkoj konferenciji

Nova poslovna zgrada tvrtke „Cedar“ u Belićima

www.drvo-namjestaj.hr


Više od 400 zaposlenih na četiri lokacije

Završni dio investicije je pogon lje-pljenih ploča za kojeg je građevinski dio gotov, ali ćemo u njegovo pokre-tanje ići nakon što s radom krene tvornica peleta. Sve što se proizvede na kvalitetan način treba dopremiti do najudaljenijih svjetskih tržišta. To se odvija putem vlastitog kontej-nerskog terminala sa pripadajućim željezničkim industrijskim kolosje-kom. Time ćemo na jednom mjestu formirati ogroman jedinstveni drvno industrijski kompleks koji obuhvaća tehnološki najmodernije pilansko postrojenje, proizvodnju električne energije, te pogone za proizvodnju peleta i lijepljenih ploča. Isto će do-vesti do maksimalne iskoristivosti sirovine što taj pogon čini jedinstve-nim “zero waste plant“ (pilana bez otpada, op. ur.) u Europi i osigurava još veću uspješnost na svjetskom tr-žištu, rekao je Prodan u nedavnom razgovoru za županijski magazin Ze-leno i plavo.

Cedar - made in CroatiaKoliko ova investicija znači za Vr-

bovsko, u čijim je ruiniranim pro-

Suvremeno drvno postrojenje u Vrbovskom

izvodnim pogonima ponovo pokrenuta drvna industrija, zaposleno više od 250 radnika i udahnut novi život gradu, poka-zuje i činjenica da je 2017. godine taj grad Darku Prodanu dodijelio nagradu za život-no djelo. Potreba za radnicima i sirovinom i dalje postoji, budući da kastavska tvrtka nema probleme sa prodajom svojih proi-zvoda pod brendom Cedar - made in Croatia diljem svijeta, od Japana do Sjeverne Ame-rike, od Kine i Indije do Bliskog Istoka.

S početkom ožujka Kastav je na svom području do-bio još jednu poduzetnič-

ku djelatnost – otvorena je prva optika na kastavskom području – Optika Pi u Spinčićima. Kako navodi članica uprave, Mirka Bulić: „Nakon dugogodišnjeg rada u Optici Ghetaldus i kao voditelj optike Anda odlučili smo se na novi izazov. Iskoristili smo nedostatak ove djelatnosti na kastavskom području i otvo-rili Optiku Pi, smještenu izme-đu Kastva i Matulja. Smatramo da bi parking i pozicija poslov-nog prostra mogla olakšati ljudi-ma kupovinu naočala i smanjiti stres odlaska u velike centre ili centar grada.“

Optika Pi d.o.o. nalazi se na adresi Spinčići 158c, u Kastvu, a klijentima nude kompletnu uslu-gu - besplatnu kontrolu vida koja se obavlja najnovijom tehnologi-

jom, a u ponudi imaju brendirane sunčane naočale, dioptrijske okvire i leće, te poseban nakit, koji je u posljednje vrijeme vrlo u trendu, izrađen od naočal-nih leća.

„U suradnji s partnerima, Indo naočalnim lećama, povodom otvorenja tijekom cijelog mjeseca travnja nudimo čak 20% popusta na cjelokupni asortiman i 30% popusta na Indo progresivne leće.“ ističe Bulić i pojašnjava: „Prepoznali smo kvalitetu koju možemo ponuditi svojim kupcima, te kao partnere odabrali Diagonal i Indo. Renomirana španjolska tvrtka Indo bavi se proizvodnjom naočalnih leća već 60 godina, uz nekoliko patenata u svijetu optike. Najnovije progresivne leće MaxView i MaxVita nude najvi-ši stupanj personalizacije uz prirodan vid na svim udaljenostima, te će zadovoljiti potrebe i najzahtjev-nijih korisnika. Za prirodniji vid bez refleksije razvi-li su novi Anti-refleksni sloj Natural Super Clear a za korisnike koji se služe računalima eNERGY Blue koji pruža maksimalnu zaštitu od prevelike izlože-nosti plave i bijele svijetlosti.“

Radno vrijeme Optike Pi je od ponedjeljka do petka od 9.00 do 16.00 sati, te subotom od 8.00 do 13.00 sati. Kontakt telefoni: 051 284 717 i 091 18 51 775.

„Optika Pi“ u SpinčićimaPREDSTAVLJAMO KASTAVSKE PODUZETNIKE

33TRAVANJ 2019.

udruge

Tjedan zdravlja od 8. do 13. travnja Grad Kastav obilježio je posebnim javnozdravstvenim ak-cijama. Građanima su

bile dostupne različite preventivne ak-cije, pregledi, savjetovanja, radionice i predavanja iz područja šest velikih jav-nozdravstvenih tema: zdravlje srca, zdra-va prehrana, zdravlje žena, zdravlje kože, mentalno zdravlje, i kretanje.

Predavanja i radionice, kao i svečani program otvorenja odvijali su se u Grad-skoj vijećnici, a savjetovanja i pregledi u Maloj Sali Uprave Grada Kastva.

U ponedjeljak, 8. travnja na Fortici je održan već dobro poznati Zeleni Ka-stav, sajam zdrave prehrane. U 17.30 sati priređeno je svečano otvorenje Tjedna zdravlja, iako je već od 16.30 u Maloj Sali Uprave Grada Kastva bilo otvoreno Savjetovalište s mogućnošću kardiološ-kog savjetovanja, EKG snimanja, mje-renja tlaka i šećera u krvi. O prevenciji kardiovaskularnih bolesti u Gradskoj vijećnici govorio je dr. sc. Juraj Kuni-šek, a građanima je potom prezentirana i primjena defibrilatora AVD, koji širom svijeta spašava živote, upravo zato jer

U GRADU KASTVU, OD 8. DO 13. TRAVNJA

Besplatni pregledi, savjetovanja i preventivne akcije

ih laici mogu brzo i efikasno primijeniti. Prof. dr. sc. Olivera Koprivnjak održao je predavanje pod naslo-vom “Različite masti i ulja u prehrani“. U utorak, 9. travnja na opasnosti od prekomjernog izlaganja sun-čevim zrakama predavanjem je upozorila dr. Helena Glibotić Kresina, a od 17.30 do 20 sati dermatološke preglede za rano otkrivanje melanoma obavljao je dr. Gordan Lakoš. U srijedu, 10. travnja, dr. Klaudia Benić Salamon govorila je o prevenciji spolno pre-nosivih bolesti, a predavanje o ranom otkrivanju raka dojke i radionicu o samopregledima vodila je u ime članca Udruge Nada dr. Svjetlana Gašparović Babić. Dipl. ing. med. biokemije Višnja Rački Čargonja vo-dila je zanimljivu radionicu o izradi prirodne kozme-tike. „Samo zdravo“ - bio je moto predavanja i radio-nice o pripremi zdrave hrane što održana u četvrtak, 11. travnja, a vodile su je dr. sc. Silvija Zec Sambol i Sandra Kolonić, prof.

U petak, 12. travnja, radionicu posebne tehnike čiji je značaj vezan uz mentalno i opće zdravlje pod na-zivom „Mindfulness“ vodila je Nataša Jelinić Herega, prof., a u istoga dana navečer dr. Tomislav Lesica go-vorio je o ovisnosti o internetu i društvenim mrežama. Nakon toga Ines Jakovčić, prof. prezentirala je rad Sa-vjetovališta za djecu, mlade, brak i obitelj Grada Ka-stva, koje je na raspolaganju svim građanima Kastva. U subotu, 13. travnja kroz sportske radionice i razne igre mališane su vodili Ema Harej Čargonja i David Burburan.

Građanima su bile dostupne različite preventivne akcije, pregledi, savjetovanja, radionice i predavanja iz područja šest velikih javnozdravstvenih tema: zdravlje srca, zdrava prehrana, zdravlje žena, zdravlje kože, mentalno zdravlje, i kretanje

Nađa BerbićPiše


Zeleni Kastav uskoro i subotomBLIŽI SE 30. IZDANJE POPULARNOG EKOLOŠKOG SAJMA

Zeleni Kastav, sajam ekološke, biodinamič-ke i organske hrane,

nesumnjivo postaje jedan od kastavskih brendova. Nastao kao odgovor na sve popularniji trend brige o zdravlju i zdravoj prehrani, već se 28. put održa-va na na Fortici, svakog drugog ponedjeljka u mjesecu. Građani su toliko dobro prihvatili sajam, da organizatori planiraju još je-dan termin u vrijeme kada ima najviše voća i povrća, tako da bi se Zeleni Kastav mogao održa-vati i zadnje subote u mjesecu u razdoblju od travnja do listo-pada i to u jutarnjim satima, što mnogim kupcima više odgova-ra.

Kastavka Irena Kukurin Barić na ideju za održavanjem ovakvog sajma došla je još 2010. godine. U Hrvatskoj su tada počele ni-

cati grupe solidarne razmjene hrane. Ipak od ideje do realizacije proteklo je šest godina, pa je prvi sajam organiziran u studenom 2016. pod Kastavskom ložom. Od tada, pa do danas nije izostao niti jednom, a veliku podršku od samog početka projektu su davali gradonačel-nici Grada Kastva, tada Ivica Lukanović, a da-nas Matej Mostarac, župnik Franjo Jurčević, Turistička zajednica Kastva i mnogi drugi.

Ono što je najvažnije u cijeloj ovoj zelenoj priči je edukacija, stoga se Zelenom Kastvu rado priključuju vrtići i škole, oni najmlađi na kojima ostaje svijet ali briga o očuvanju prirode. Jedan od ciljeva u budućnosti je svakako jače uključivanje kastavskih proi-zvođača na Zeleni Kastav, odnosno poticaj da se ekološkim uzgojem i proizvodnjom počne baviti što više ljudi kako bi štandovi bili još bogatiji zdravim voćem, povrćem, sokovima, džemovima, kozmetikom, čaje-vima, sredstvima za čišćenje…

Zeleni Kastav uz sajam uvijek organizira i korisna predavanja ili razmjenu sjemena stoga se ovom ekološkom događaju rado

odazovu proizvođači ali i posjetitelji kojih iz mjeseca u mjesec ima sve više. Porast interesa bilježi i njihova Facebook stranica koja već ima 1.700 aktivnih članova stoga ne treba sumnjati da će se ovaj ekološki pro-jekt u budućnosti dodatno razvijati i ople-menjivati novim sadržajima i programima.

Važan cilj je i jače uključivanje kastavskih proizvođača na Zeleni Kastav, kako bi štandovi bili još bogatiji voćem, povrćem, sokovima, džemovima, kozmetikom, čajevima, sredstvima za čišćenje…

Kastavski dobrovoljni vatrogasci i ove će godine tijekom ljetnih mjeseci provoditi dežurstva, redovite obilaske i osma-tranje s ciljem prevencije i zaštite od požara na području Grada Kastva. Službu osmatranja i ophodnje provodit će operativni članovi DVD-a Kastav u dane velike i vrlo veli-ke opasnosti od nastanka požara, sa platoa crkve Sv. Jelene i kule Žudika, a na području Kastva obavljat će se i ophodnja vatrogasnim vozilima.

Oprez s vatrom je potreban tijekom čitave godine, a po-sebno kod onih svakodnevnih poslova koji lako mogu izbje-

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO KASTAV

Oprez kod loženja vatre na otvorenom prostoru ći kontroli. Primjerice, zimi treba voditi računa o čistim dimnjacima, a u ovo pro-ljetno vrijeme treba biti posebno oprezan kod čišćenja vrtova i zelenila, kada se vatra pali na otvorenom. Vatrogasci još jednom upozoravaju građane da je u razdoblju od 1. lipnja do 31.listopada zabranjeno svako loženje vatre na otvorenom prostoru, a za nepoštivanje ove odluke predviđene su vi-soke novčane kazne.

Andrea BralićPiše

35TRAVANJ 2019.

Nedavno osnovana udruga „Trija“ dobila je naziv po nekad popular-noj igri za djecu i odrasle. U našem ih gradu ima desetak, a jedna krasi

i ulaz u Grad Kastav.Udruga „Trija“ će se baviti dječjim turizmom

i dječjim poduzetništvom te tako na neki način pokušati objediniti tekovine i ljepote naše bašti-ne te ih turistički i poduzetnički popularizirati na dječji način.

Osnivači udruge su Vazmoslava Saršon, neka-dašnjim polaznicima kastavskog vrtića poznata i kao „teta Vazmica“, dugogodišnja djelatnica Tu-rističke zajednice grada Kastva, Karmen Puhar Dragičević, Goran Moravček, turistički vodič, novinar i nakladnik, Lada Đapić Duraković, Vjekoslava Hrvatin Bakić i Sabina Tomulić, ro-ditelji djece koja su sudjelovala u projektu „The Story of Kastav“ („Priča o Kastvu“, op. ur.), škole stranih jezika Euroway koji je sufinanci-ran i od strane Grada Kastva, te Branka Švori-nić-Bratonja, osnivačica i direktorica Eurowaya.

The Never-Ending Story Of KastavProjekt „The Story of Kastav“, o kojem je riječ

već smo u nekoliko navrata spominjali na stra-nicama Glasa kastavskoga. Škola stranih jezika Euroway pokrenula ga je prije desetak godina, a Grad Kastav financijski pomogao, tako da je iz godine u godinu postajao sve bogatiji.

Kvaliteta projekta prepoznata je i na razini Republike Hrvatske, te će Zaklada „Hrvatska za djecu“ sufinancirati projekt pod vrlo sličnim nazivom - „The Never-Ending Story of Kastav“ („Beskrajna priča o Kastvu“, op. ur.). Projekt se temelji na radnim listovima kao nastavnom ma-terijalu, a oni obrađuju osam kastavskih zname-nitosti (Loža, Lokvina, Crekvina, Volta, Fortica,

GRAD KASTAV ODNEDAVNO JE BOGATIJI ZA JOŠ JEDNU UDRUGU

SPELEOLOŠKA UDRUGA „ESTAVELA“

UDRUGA „TRIJA“ ZA DJEČJI TURIZAM

Žudika, crkva sv. Jelene Križarice i crkva sv. Trojice) s njihovim specifičnim zadacima i aktivnostima. Osim sadržaja o znamenito-stima, radni listovi sadrže i osmišljene je-zične vježbe na engleskom jeziku. Rad na radnim listovima provodi se uz Dječju kar-tu Grada Kastva na engleskom jeziku, koju su pripremila sama djeca, polaznici škole stranih jezika..

Završna prezentacija se planira za prosla-vu Jelenine kada će educirani mladi vodiči predstaviti kastavske znamenitosti na svoj način. Za tu će se prigodu tiskati i Dječje putovnice Grada Kastva na engleskom jezi-ku s naljepnicama, koje će kao suvenir svaki sudionik moći ponijeti kući.

Osnivači i članovi udruge „Trija“ u ugodnom druženju

Polaznici škole stranih jezika u pripremi projekta „The Never-Ending Story of Kastav“

Krenula 17. kastavska Speleološka škola

Speleološka škola je tečaj speleologije kojeg već tradi-cionalno početkom proljeća, sedamnaesti put od osnutka Udruge 1997. godine, organizi-ra Speleološka udruga „Estave-la“ iz Kastva. Cilj speleološke škole jest educiranje zaintere-siranih, prvenstveno mladih, o speleologiji te njihovo ospo-sobljavanje za uspješno i sigur-no bavljenje njome. U speleo-loškoj školi polaznici prolaze teoretski i praktični dio, gdje stječu znanja i vještine potreb-ne za sigurno istraživanje špilja i jama.

Teorijski dio nastave održa-va se u prostorijama Udruge u Kastvu, dok se praktični dio provodi na terenu u poznatim špiljama i jamama na području Kastavštine, Klane i Ćićarije. Speleološka škola se sastoji od 15 sati teorije i pet jednod-nevnih te dvije dvodnevne terenske vježbe (6 tjedana) s obveznim bivakiranjem (spa-vanjem u prirodi). Škola je or-ganizirana tako da se petkom navečer održavaju predavanja, a vikendom se odlazi na teren. Program škole je usklađen sa programom Hrvatskog spele-ološkog saveza. Nakon završe-ne speleološke škole polaznici koji su ispunili uvjete, pristu-paju ispitu i stječu titulu spele-ološkog pripravnika. Svu spe-leološku opremu i literaturu osigurava Udruga, te je potreb-no imati samo želju i volju za upoznavanje sa speleologijom te gumene čizme ili gojzerice, rukavice i radnički kombine-zon. Škola je počela 15. ožujka, a predviđen završetak je 21. travnja 2019. godine.


Prvi put od svoga osnut-ka 1997. godine, člano-vi speleološke udruge „Estavela“ objavili su veću publikaciju kojom predstavljaju i na jednom

mjestu objedinjuju sve rezultate dugogo-dišnjih speleoloških istraživanja područja Šverde na samom sjeverozapadu Gorskog kotara. Publikacija je objavljena u obliku supplementuma (dodatka, op. ur.) struč-nog speleološkog časopisa Subterranea Croatica čiji je izdavač speleološki klub Ursus spelaeus iz Karlovca, a časopis se čita diljem Hrvatske i u inozemstvu. Je-danaest autora u 17 poglavlja i na čak 292 stranice približava čitatelju ovo divlje i nepristupačno krško područje kroz geo-grafski, klimatski prikaz, te niz stručnih pregleda, od geoloških i hidroloških, opi-sa podzemne faune i bioloških posebitosti pa do opisa glaciokrša – posebnog reljefa nastalog utjecajem ledenjaka. Kroz pu-blikaciju je moguće pratiti anegdote koje pričaju o povijesnoj povezanosti tog kra-ja sa stanovništvom Kastavštine, a koju je temeljito bilježio etnograf Ivo Jardas i objavio u svom kapitalnom dijelu Ka-stavština - građa o narodnom životu i obi-čajima u kastavskom govoru. Jezgru publi-kacije čini katastarski pregled istraženih speleoloških objekata (špilja i jama) s os-novnim podacima i nacrtima za svaki od

156 istražena speleološka objekta. Publikacija je is-punjena kartama, nacrtima i mnogobrojnim fotografi-jama kako bi se na što bolji način dočarao ovaj slabo poznati planinski prostor.

Udruga na Šverdi orga-nizira istraživačke spele-ološke kampove s među-narodnim sudjelovanjem već od 2005. godine. Po-dručje smo nazvali po upečatljivom toponimu, a nalazi se između Klane i Prezida uz slovensku gra-nicu. Ovo područje po-kazalo se kao speleološki izuzetno perspektivno pa je tako u 13 godina istra-živanja pronađeno i istra-ženo ukupno 156 špilja i jama što čini čak trećina od ukupnog broja u arhivi Udruge. Upravo tamo su istražene i najdublje jame u Primorsko-goranskoj žu-paniji, među kojima se tri nalaze na popisu 55 najdu-bljih špilja i jama Hrvat-ske. Organizacija ovakvih kampova neophodna je iz perspektive unaprjeđenja

znanja o kršu i svim sferama njegovog tajanstvenog podzemnog svijeta o čijim svojstvima ovisi i kvaliteta vodnih izvora kojima krš obiluje.

To je posebice naglašeno u slučaju Šver-de koja pitkom vodom opskrbljuje šire područje grada Rijeke s okolicom. Spe-leološki kampovi također su se pokazali od iznimne važnosti za edukaciju mladih speleologa, a rezultati istraživanja redovito se koriste i za edukaciju šire zainteresira-ne javnosti. Pored predstavljanja rezultata na svakogodišnjim skupovima speleolo-ga Hrvatske, 2015. godine smo povodom Bele nedeje u Speleogaleriji predstavili izložbu pod nazivom Šverda – 10 godina speleoloških istraživanja. Izdavanjem ove publikacije učinjen je korak naprijed i svi rezultati objedinjeni su i objavljeni u pisa-nom obliku. Publikacija čini vrijedan izvor informacija o prirodnim značajkama tog područja Gorskog kotara, ali i čvrsti temelj za sva buduća speleološka i prirodoslovna istraživanja.

Publikacija će biti besplatno dostupna na elektronskoj poveznici https://hrcak.srce.hr/subterranea, a tiskane primjere moguće je uz vrlo povoljnu cijenu naru-čiti putem udruge (mob. 098 635 506, e-mail: [email protected]) ili preu-zeti u sjedištu Udruge u kuli pored crkve Sv. Jelene, u vrijeme održavanja redovitih sastanaka (petkom od 20 h).

SPELEOLOŠKA UDRUGA „ESTAVELA“

Speleološka istraživanja zaleđa izvora Rječine

Članovi speleološke udruge „Estavela“ objavili su svoju prvu veću publikaciju u kojoj objedinjuju sve rezultate dugogodišnjih speleoloških istraživanja područja Šverde, u zaleđu izvora Rječine, na samom sjeverozapadu Gorskog kotaraLovel Kukuljan

Piše

udruge

37TRAVANJ 2019.

Nagrada puno znači meni ali i mom klubu i pokazuje koliko smo truda uložili trener i jaUz vatromet, kako i priliči pro-

slavama izuzetnih sportskih uspjeha, proglašeni su i naj-uspješniji kastavski sporta-

ši za 2018. u Školskoj sportskoj dvorani „Matija Katalinić“.

Najuspješniji sportaš je Iris Blidar ( Ju jitsu klub Kastav), najuspješnija sportašica Darija Šnajder (Karate klub Kastav), naj-uspješniji mladi sportaš Matija Volčanšek (Košarkaški klub Kastav), a najuspješnija mlada sportašica Lucija Hrgović (Odboj-kaški klub Kastav 1998.). Nagradu za naj-uspješnijeg sportskog djelatnika dobio je trener Košarkaškog kluba Kastav, Eugen Tončinić, a posvetio ju je prerano premi-nulom perspektivnom košarkašu Matiji Kataliniću.

Najuspješniji sportski klub je Školsko sportsko društvo »Zvirić« u kojem razne sportove trenira čak 150 djece. Priznanje za dugogodišnjeg sportskog djelatnika otišlo je u ruke Vojmira Zamlića, predsjed-nika Karate kluba Kastav.

Posebna priznanja su dobili: Josip Bar-njak, Košarkaški klub Škrljevo, Ema Ba-rać – Odbojkaški klub Drenova, Andrea Kosanović – Klub sinkroniziranog plivanja Primorje Aqua Maris, Društvo športske

rekreacije Gym Dance i Neo Ćiković – Triatlon klub Matulji. Grad Kastav i Odbor za sport i tjelesnu kulturu tradici-

onalno dodjeljuju godišnja priznanja sportašima i sport-skim djelatnicima za promicanje i razvoj sporta te nagradu

SPEKTAKULARNA DODJELA SPORTSKIH PRIZNANJA U DVORANI „MATIJA KATALINIĆ“

Najuspješniji kastavski sportaši u 2018. godini s gradskim čelnicima

Najuspješniji kastavski sportaš u prošloj godini - Iris Blidar (Ju jitsu klub Kastav) s Predsjednikom odbora za sport i

tjelesnu kulturu Bojanom Marčićem

sport

Iris Blidar i Darija Šnajder najuspješniji sportaši u 2018.Andrea Bralić

Piše


Nagrada puno znači meni ali i mom klubu i pokazuje koliko smo truda uložili trener i ja

Ovo značajno priznanje mi daje poticaj za budućnost i dokazuje da se trud zaista isplati

SPEKTAKULARNA DODJELA SPORTSKIH PRIZNANJA U DVORANI „MATIJA KATALINIĆ“

Gradonačelnik Mostarac predao je priznanje najuspješnijoj sportašici u 2018. godini, karatistici Dariji Šnajder

Eugen Tončinić, trener košarkaška Kastva, primio je nagradu za najuspješnijeg sportskog djelatnika od Darka

Ivoševića, glavnog tajnika Zajednice sportova PGŽ

Vojmiru Zamliću, predsjedniku Karate kluba Kastav, priznanje za dugogodišnjeg sportskog djelatnika uručio

je Zemir Delić, predsjednik Gradskoga vijeća

za sportske uspjehe. Iris Blidar, 19-godišnji natjecatelj Ju-jit-su kluba Kastav lani je bio najuspješniji junior u Zagrebu na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u grapplingu, a osvojio je i prvo mjesto u kategoriji do 69 kilograma na seniorskom Pr-venstva Hrvatske, pobijedivši sve svoje protivnike gušenjima i polugama prije isteka vremena. To je ujedno bio prvi put u povijesti ovog borilačkog sporta da je jedan junior osvojio se-niorsku državnu titulu.

Uspjesi Darije Šnajder obilježili su 2018. godinu u mlađe kadet-skoj konkurenciji. Mlada karatistica zadnjih godina niže uspjeh za uspjehom na brojnim nacionalnim kao i međunarodnim natjeca-njima.

Grad Kastav dodijelio je posebna priznanja i nagrade nadare-nim sportašima, članovima i članicama klubova: Ju Jitsu kluba Kastav, Košarkaškog kluba Kastav, Karate kluba Kastav, Nogo-metnog kluba Sportska akademija Sinko, Odbojkaškog kluba Kastav, Malonogometnog kluba Fantina, Školskog sportskog društva Zvirić, Rukometnog kluba Kastav, Plesnog studia Gym Dance i Šahovskog kluba Kastav, kao i Leonu Lukiću iz Sportsko rekreacijskog kluba Rika te Emanuelu Budaku iz Stolnoteniskog kluba Kastav.

Gradonačelnik Matej Mostarac i ovom je prigodom istaknuo kako Grad nastavlja graditi i razvijati sportsku infrastrukturu, objekte i igrališta, te sufinancirati klubove, kako bi mladi Kastavci imali što bolje uvjete za rad, te i dalje postizali vrhunske sportske rezultate.

Svečanost dodjele vodio je odlični Danko Ažić koji je imitaci-jom u Kastav doveo brojne poznate ličnosti poput Luke Modrića, Ćire Blaževića, Massima Savića, Mate Miše Kovača i drugih.

Iris Blidar i Darija Šnajder najuspješniji sportaši u 2018.

39TRAVANJ 2019.

drugo mišljenje

Značaj politike održivog razvojaOdrživi razvoj je razvoj

koji zadovoljava potrebe sadašnjice, ne dovodeći u pitanje sposobnost budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe, definicija je koju su Ujedinjeni narodi usvojili prije 22 godine, a iz koje je jasno kako upravo pitanje adekvatnog korištenja postojećih resusra za napredak postaje temeljno pitanje

svake zajednice.Značaj politike održivog

razvoja s vremenom je rastao i nadmašio prvotni fokus isključivo na ekološke teme, a danas se odnosi na čitav splet javnih aktivnosti koje jamče da gospodarski napredak zajednice neće ugroziti njenu kvalitetu života u društvenim, socijalnim, kulturnim ili ekološkim aspektima.

Stoga i teme koje najviše zanimaju građane, kao proširenje i održavanje zelenih površina, ograničeno širenje mreže javnih prometnica, prostorno planiranje – spadaju pod „kapu“ održivog razvoja. Važna je to tema o kojoj većina stranačkih opcija koje participiraju u Gradskom vijeću ima konkretan i argumentiran stav.

Ivica Lukanović (SDP)

U vrijeme intenzivnih globalizacijskih procesa zaštita okoliša i održivi razvoj spadaju u red najznačajnijih, ali i najza-htjevnijih aktivnosti koje obuhvaćaju sve aspekte organizacije društva. Naravno da jednu od ključnih uloga u tom segmentu moraju odigrati gradovi i općine. Grad Kastav već dugi niz godina provodi pro-grame i aktivnosti iz ove domene suklad-no donijetim strategijama i planovima.

Najveći planirani projekt čije se izvrše-nje očekuje u ovoj godini je projekt ener-getski učinkovite javne rasvjete Grada Kastva, vrijedan gotovo 8 milijuna kuna. Ugradnjom gotovo 2.000 svjetiljki, osim poboljšanja vizualnog dojma grada po-stići će se značajno snižavanje potrošnje električne energije i emisija CO2 te sma-njenje svjetlosnog onečišćenja.

U tijeku je provođenje i drugih zna-čajnih projekata. U okviru Riječke i Li-burnijske aglomeracije do 2023. godine u Kastvu izgradit će se 28 kilometara ka-nalizacijske mreže. Aktualni su i projekti gospodarenja otpadom, gdje je Grad Ka-stav priskrbio evropska sredstva za naba-vu kanti za kućanstva za odvojeno priku-pljanje otpada te za provedbu programa izobrazno-informacijskih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom.

Uvijek treba imati na umu da se proble-mi zaštite okoliša puno uspješnije rješava-ju uz sudjelovanje svih zainteresiranih gra-đana. Vjerujemo da će tijela Grada Kastva u suradnji sa svojim građanima znati odgo-voriti na sve izazove te će Kastav i dalje biti mjesto za ugodan i kvalitetan život.

Hrvoje Perić (HDZ)

Ekologija i održivi razvoj su neizostavni element politika na svim razinama, a mož-da i u najvećoj mjeri na lokalnoj, jer se tu aplicira većina tehnologija zaštite okoliša, energetike, prometa, upravljanja otpa-dom, ali i ekološki uzgoj hrane te njezinu distribuciju, ekološki turizam...

Dosad je Grad Kastav pokrenuo nekoli-ko hvalevrijednih projekata, kao što je ob-nova javne rasvjete, kojeg su na Gradskom vijeću podržale sve političke opcije. Una-toč tome, razvoj na ovom području treba biti sveobuhvatniji. Prostora za napredak ima u energetici kroz plinifikaciju grad-skog područja; prometu, gdje se dogodi-lo pogoršanje kvalitete javnog prijevoza; odvodnji otpadnih voda koja se ne razvija adekvatnom dinamikom, a osobito na po-dručju upravljanja komunalnim otpadom gdje su vidljivi značajni problemi.

Potrebno je uložiti dodatni trud prema aktiviranju ogromnog potencijala lokalnih


Značaj politike održivog razvojapoljoprivrednika, poduzetnika i udruga, jer Kastav ima veliki i na žalost nedovoljno isko-rišteni potencijal ekološkog uzgoja hrane. Ovom području trebalo bi dati više prostora - kroz praćenje proizvođača stručnom po-moći oko apliciranja na projekte financirane iz europskih i domaćih fondova, stvaranje okvira kroz koje bi se hrana uzgojena na ka-stavskom području koristila u školi i dječjem vrtiću, olakšavanju distribucije tako uzgojene hrane (primjerice kroz projekt Zeleni Kastav i slične), te povećan angažman Grada u radu naše Lokalne akcije grupe Terra Liburna.. Kao dobar primjer takvom angažmanu Grada je udruga građana Belica. Stava smo, među-tim, da takvih primjera treba biti puno više.

David Marot (PGS)

Ekologiju i održivi razvoj Grada Kastva mo-žemo promatrati na dvije razine. Prva je ona koja se odnosi na održavanje postojeće eko-loške baštine u gradu, pri čemu mislimo na održavanje parkova, zelenih površina, šum-skih staza i pratećih objekata poput dječjih igrališta, za što se zalažemo kao stranka, ali i kroz razne udruge.

Druga razina su kapitalni, razvojni projek-ti, što se u najvećoj mjeri odnosi na energet-sku učinkovitost. Ovo je drugi mandat koji sam u Gradskom vijeću, pri čemu je PGS kao partner u vladajućoj koaliciji naglasak svoga rada često stavljao upravo na ekologi-ju i održivi razvoj. Tako su u proteklim go-dinama održane informativne radionice za građane o očuvanju energije, a zadnji u nizu ekoloških projekata jest nova LED rasvjeta koja će drastično smanjiti troškove rasvjete i omogućiti nove uštede.

Osim toga, Grad Kastav radi i na in-formiranju građana o raznim poticaji-ma iz domene ekologije, kao što su re-cimo subvencije za električna i hibridna vozila, ali i poticaji za postavljanje solar-nih kolektora za javne i privatne kolek-tore solarne te za grijanje na biomasu. Zemir Delić (NS Reformisti)

Do sada smo dva ili tri puta kao stranka sudjelovali u pisanju u Glasu Kastavskom

na “zadanu temu”, ali od sada prestajemo s tom praksom. Naime, mi stranke zastuplje-ne Gradskom vijeću Kastva dobili bismo od uredništva temu na koju se trebamo očitovati, i svi bismo pisali o toj temi. Ne slažemo se i ne prihvaćamo više takav te-matski diktat.

Dosadašnje tematsko obraćanje proizvodi-lo je i proizvodi stalno predizborno ozračje, kao kad u predizbornoj kampanji svi odgo-varaju na isto medijsko pitanje. Na prošlim izborima pobijedio je aktualni gradonačelnik i uspio stvoriti programsku većinu u Grad-skom vijeću, i to na određenom programu kojega treba, sa nužnim korekcijama koje na-meće svakodnevica, provoditi.

Oporba treba kritički promatrati provo-đenje programa onih koji vode Grad, te nu-diti alternativne teme i programe. U Glasu kastavskom, a i u drugim medijima, svaki sudionik kastavske lokalne politike otvarat će pred građanima one teme, za koje sma-tra da su važne ili najvažnije. Građani će i po odabiru tema moći procjenjivati koliko je tko (ne)relevantan u temama našega Grada.

Mirella Mladin (IDS)

Ekologija i održivi razvoj važan su dio kva-litetnog upravljanja svakom zajednicom, jer to je bitno šire područje od samo „zele-nih“ projekata.

WU skladu s održivim razvojem stare jezgre, smatramo da bi Grad Kastav tre-bao osloboditi taj prostor od automobila i parkiranja, kako bi se kvalitetnije očuvala postojeća povijesna, kulturna i ekološka baština.

Također, gospodarenje otpadom važan je dio ekološke politike, koje treba riješiti na kvalitetniji način, jer poznati su postojeći problemi s odlaganjem smeća u gradu. Zna-čajan ekološki i razvojni projekt bit će šire-nje vodovodne i kanalizacijske mreže, koju bi trebalo dovesti do svake kuće u gradu.

Osim toga, ekološke politike moraju ići na uključivanje šire društvene zajedni-ce, poput vrtića, škola ili umirovljeničke populacije u održavanje zelenila i čistoće naselja i šetnica. Mislim da bi navedeno moglo biti interesantno za uključivanje sta-novnika Kastva u svakodnevni život grada.

41TRAVANJ 2019.

OŠ MILAN BROZOVIĆ

Skalini Istarskog tabora 3 691 308 / 601 069

DJEČJI VRTIĆI

VLADIMIR NAZORSkalini Istarskog tabora 1

829 360 / 829 361

KASTAFSKE SARDELICEŠporova jama 1a

325 719

MAVRICA, Školska ulica 6 691 427

HALUGICA, Spinčići 47 276 717

TALIJANSKA SKUPINA, Školska ulica 8

098/480-5852

PONEŠTRICA, Ćikovići 26/4 225 138

KOCKICA, Brestovice 34/a 224 342

GRAD KASTAV Zakona kastafskega 3 | www.kastav.hr | [email protected]

Centrala/Tajništvo 688 201 Primanje stranaka:pon 8,00 - 11,00uto 13,00 - 17,00sri 12,00 - 15,00čet -pet 8,00 - 11,00

Fax 691 454

Porta/Informacije 688 209

Komunalni poslovi 691 453

MATIČNI URED KASTAV

Zakona kastafskega 3 691 411 svaki dan 8,30 - 14,00odmor 11,00 - 11,30

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KASTVA

Trg Matka Laginje [email protected]

691 425 pon - pet 8,00 - 16,00odmor 12,00 - 12,30vik. / praz. 9,00 - 13,00

Važniji telefonskibrojevi i adrese

SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU, MLADEŽ, BRAK I OBITELJ GRADA KASTVA

Uprava Grada Kastva,Zakona kastafskega 3

098 980 6211 uto 17,00 - 20,00

GRADSKA ORGANIZACIJA CRVENOGA KRIŽA KASTAV

Put Vladimira Nazora 6Zdenka Badanjak

099 210 9748

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO KASTAV

Trg sv. Lucije 2 691 377, 098 800 794091 691 3771

UDRUGA KASTAFSKO KULTURNO LETO

Trg Matka Laginje 4www.kkl.hr, [email protected]

691 610 / 691 611

UDRUGA UMIROVLJENIKA I STARIJIH OSOBA

Dom Braće Milih, Rubeši 65 224 773 čet 16,00 - 18,00

KABEL KANAL (KABLOVSKA TV)

Ćikovići 58 224 448 098 449 966

ERSTE BANKA

RUBEŠIRubeši 78/a

072 376 815 pon, sri, pet 8,00 - 15,00uto, čet 12,00 - 19,00

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB

Centrala 499 101

Socijalni radnik Tomislav Mijatović

499 138

OIB 54394236461Erste Steiermarkische bank d.d. IBAN HR82 2402006 1818000003

ZDRAVSTVENA STANICA DR. KAJETAN BLEČIĆ Šporova Jama 1

dr. Sabina Ćulumović-Treber 691 571

dr. Vesna Zavidić 691 307

dr. Nataša DančulovićŠkalamera (pedijatar)

691 496

dr. Arijana Jovanović- Dangubić (stomatolog)

691 418

dr. Tamara Smaila 691 394

patronažne sestre 691 092

LJEKARNE

Rubeši 112 (Martina PeršićTurato, mag. pharm.)

224 397 pon - pet 7,00 - 20,00sub 7,00 - 14,30

Šporova jama 7/a(mr.ph. Vladimira Margetić)

276 164 pon - pet 7,00 - 20,00sub 7,30 - 15,00

POŠTA KASTAV

Trg Matka Laginje 12/a 525 819 / 525 818

JAVNI BILJEŽNIK

Trg Matka Laginje 1 691 070 pon, sri 8,30 - 12,00uto, čet 13,00 - 17,00pet 8,30 - 13,00

ŽUPNI URED SV. JELENE

Školska ulica 2 691 001, 691 002

MUZEJSKA ZBIRKA KASTAVŠTINE

Prolaz Ivana iz Kastva [email protected]

(ostale dane po najavi idogovoru)

213 578 1. 10. - 31. 5.uto, čet 10,00 - 12,00sri 18,00 - 20,001. 6. - 30. 9.uto, čet 10,00 - 12,00sri, pet, sub, ned 17,00 - 21,00

KNJIŽNICA I ČITAONICA

Put Vladimira Nazora [email protected]

691 049 pon, sri, pet 8,00 - 14,00uto, čet 14,00 - 20,00druga subota u mjesecu 8,00 - 13,00

dnevni odmor ujutro 11,00 -11,30 poslijepodne 17,00 -17,30

gradski info

42

Mjesni odbori grada Kastva

Komunalne službeHEP-ELEKTROPRIMORJE - DEŽURNA SLUŽBA 0800 300 412

Opatija, Varljenska cesta 9 204 687 / 204 666

Rijeka, Viktora Cara Emina 2 204 111 / 204 204

KD VODOVOD I KANALIZACIJA

Rijeka, Dolac 14 204 687 / 204 666

Pogon Marinići 681 885 / 681 287

KD ČISTOĆA

Rijeka, Dolac 14 226 077 / 226 077

KD AUTOTROLEJ

Rijeka, Školjić 15 311 400, 060 151 151

ODRŽAVANJE JAVNE RASVJETE

komunalni poslovi 691 453

UPRAVA GROBLJA

Groblje Kastav 688 222

DIMNJAČARSKI POSLOVI

Dimnjačarstvo Valjak d.o.o. 042 731 304 / 091 430 91 95 / 091 430 91 96

ČIŠĆENJE SEPTIČKIH JAMA

Komunalno društvoVodovod i kanalizacija d.o.o.Dolac 14, Rijeka

353 841 / 7,30 - 15,30, 353 885 / 0 - 24

II. POLICIJSKA POSTAJA

Braće Monjac 24, Rijeka 439 110 / 439 110

DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

112

VETERINARSKA STANICA RIJEKA

Rijeka, Stube Marka Remsa 1 345-033 / 320-263

ŠUMARSKA SLUŽBA

Revirnik 099 311 77 23

MJESNI ODBOR KASTAV

Zakona kastafskega 3, Kastav. | e-mail: [email protected]. 095 399 87 88 | web: www.kastav.hr/glavni-izbornik/mjesni-odbor-kastav

MJESNI ODBOR BRNČIĆI

Brnčići 66, Kastav. | e-mail: [email protected]. 091 258 75 00 | web: www.kastav.hr/glavni-izbornik/mjesni-odbor-brn-i-i

MJESNI ODBOR REŠETARI

Štivar 13, Kastav | e-mail: [email protected]. 091 222 07 93 | web: www.kastav.hr/glavni-izbornik/mjesni-odbor-re-etariFacebook profil: Mjesni odbor Rešetari

MJESNI ODBOR SPINČIĆI

Spinčići 47, Kastav. | e-mail: [email protected]. 091 441 11 87 | web: www.kastav.hr/glavni-izbornik/mjesni-odbor-spin-i-i

MJESNI ODBOR RUBEŠI

Dom Braće Milih, Rubeši 65, Kastav | e-mail: [email protected]. 098 469 622 | web: www.kastav.hr/glavni-izbornik/mjesni-odbor-rube-i

D

E

C

B

A

B

C

D

E

A

M J E S N I O D B O R I

Poštovani sugrađani,Pred nama je najvažniji kršćanski blagdan,

Uskrs, blagdan svjetla, nade i mira. Uskrs je vri-jeme kada slavimo nadu u svijet zajedništva, lju-bavi i razumijevanja među ljudima, blagdan koji donosi nadu, optimizam i veselje.

Vama i Vašim obiteljima želim sve najbolje za nadolazeće uskrsne blagdane, uz želju da ih provedete u miru, radosti i zajedništvu obitelji i vjere, te pružanju pažnje i ljubavi svojim bli-žnjima. Neka nam Uskrs svima bude poticaj da činimo dobro i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije.

Sretan i blagoslovljen Uskrs želi Vam Gradonačelnik Grada Kastva

Matej Mostarac sa suradnicima

besplatno izdanje - kastav kastavski - 78.pdf · pust nekad i sad da se ne pozabi moj pogled na...

Documents