Bez krava nema ni leptira

mr. sc. Miljenko Ernoić

mr. sc. Roman Ozimec

Dragutin Vincek, dipl. ing.

5. Sajam proizvoda hrvatskog sela

Zagreb, 10. i 11. lipanj 2006.

Ciljevi okruglog stola

Utvrditi smjernice razvoja govedarstva u Hrvatskoj s obzirom na prirodne prednosti i mogućnosti Hrvatske

Ukazati na probleme koji nastaju napuštanjem tradicijskog načina uzgoja i držanja goveda

Potreba očuvanje i manjih seljačkih gospodarstava

Dati prijedloge nadležnim institucijama kako održivo upravljati i gospodariti ruralnim prostorom

Bogatstvo krajobraza i staništa

Čak 16 osnovnih krajobraznih jedinica Od SZ Hrvatske do obalnog područja srednje

i južne Dalmacije Razvijena područja svijeta, a posebno

zapadna Europa imaju umjetna ili poluprirodna područja (Nizozemska posebno – polderi)

Naši krajobrazi – posebna vrijednost u ekološkom i estetskom smislu

Ekološki sustavi i staništa

Stare pasmine domaćih životinja i tradicijsko stočarstvo uravnoteženi s ekološkim sustavima i staništima

Osnovni ekološki sustavi u kojima žive domaće životinje su prirodni travnjaci i livade, šume, krš, otoci, močvare i vode.

Unutar toga brojna i raznovrsna staništa –gotovo 600

Pozitivna interakcija domaćih životinja s okolišem

Različiti eko sustavi i staništa

“Intenzivan” uzgoj koji ţeli postići rekorde u proizvodnji nije jedini preduvjet dohodovnosti u stočarstvu

Hrvatska nije Nizozemska – ne mora “otimati” zemlju moru

HR NL

Broj stan. 4.3 mil. 16.2 mil

Površina 56 000 km2 37 000 km2

Broj krava 230.000 1.900.000

Krava po ha 0.36 2.4

Tradicijsko stočarstvo

Držanje domaćih životinja na prirodnim pašnjacima, u šumama i dr. na tradicionalan način izravno utječe na:

Povećanje opće biološke raznolikosti – održivost divljih životinja, biljnih vrsta i gljiva

Pojavu novih staništa – uz lokve, pojila i dr.

Ukupno atraktivniju sliku krajobraza - tradicionalna gradnja i uređenje prostora prirodnim materijalima, prirodno čišćenje terena i dr.

Učimo na lošim primjerima iz prošlosti:

Promjenom načina uzgoja konja populacija konja smanjena je u 30-tak godina sa 190.000 na svega 10-tak tisuća konja u Hrvatskoj

Izravni utjecaj domaćih ţivotinja na okolinu

Održavanje pašnjačkih površina i livada košanica

Sprječavanje obrastanja travnjačkih površina (sukcesija korova) i stvaranja šikare koja lako plane, a teško se gasi

Hrvatska ima oko 1.5 mil. ha pašnjaka i prirodnih livada koje su stanište mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta – ugrožena su zbog pretvaranja u oranice, te napuštanja tradicijskog stočarenja - pretvaraju se u zakorovljena područja

Očuvanjem domaćih ţivotinja štitimo divlje vrste

Držanjem i uzgojem domaćih životinja na prirodan način u otvorenim sustavima tradicijskog stočarenja stvaraju se optimalni uvjeti za održivost velikog broja divljih životinja, te biljnih vrsta i gljiva.

Domaće životinje su izvor hrane, uz njih se nalazi voda, “hrane” tlo, “čiste” teren, daju sklonište, prenose sjemenke i dr.

Muhe, lastavice, ovce i koze

Stado goveda, koza ili ovaca u ravnici iz daljine se prepoznaje po zaposlenom jatu lastavica koje oblijeću iznad stada loveći muhe, obade i druge napasnike

Domaće životinje u stadima domaćini su mnogim parazitima i nametnicima (buhe, uši, krpelji, muhe, komarci, pijavice, obadi, metilji i dr.) – koji predstavljaju hranu insektivornim vrstama - lastavicama, muharicama, pčelaricama, šišmišima i drugim.

Što kotrlja sveti kotrljan?

Izmetine domaćih životinja po pašnjacima, travnjacima, šumama osim što održavaju plodnost tla, predstavljaju i supstrat bez kojeg ne mogu opstati neke vrste životinja i gljiva.

Sveti kotrljan (skarabej) u kuglice od izmeta koje kotrlja u pripremljene rupe polaže jaja.

Izmeti domaćih ţivotinja i gljive

Na izmetu nakon kiše nalazimo neke vrste gljiva stapčarki, prvenstveno iz obitelji gnojštarki

Berači pečurki vrlo dobro znaju da ih trebaju brati na livadama na kojima pase stoka

Gljive su hrana mnogim divljim životinjama

Krave, konji, rode, ţabe i jeleni

Na poplavnim pašnjacima Lonjskog polja nije rijetka slika gdje u stadu krava ili konja pase i pokoji jelen ili košute, odnosno srne.

Još češće ćete vidjeti dugonoge rode ili čaplje koje strpljivo u stopu prate krave i konje, te iza njih u močvarnome tlu nalaze žabe, puževe, a o insektima koji prate stada da i ne govorimo.

Srednja i krupnija stoka - plijen vuka, risa i medvjeda

Rijetke su zemlje u Europi koje se kao Hrvatska mogu pohvaliti da imaju sva tri najveća europska predatora – vuka, risa i medvjeda

Nekada je u Hrvatskoj bilo oko 2 milijuna goveda i oko 1.5 milijun ovaca i koza – koje su sve uzgajane na otvorenim prirodnim staništima – predstavljale su značajan izvor hrane zvijerima

Lokve – staništa mnogim biljnim i ţivotinjskim

vrstama

Uz lokve rastu močvarne biljke (trska, rogoz, šaševi – čak i lopoči i lokvanji)

Neke od ovih biljaka su domaćini gusjenicama leptira

Kad nestane stoke, čovjek zapusti lokvu –nestane vode – nestane močvarnog bilja –nestane gusjenica i nestane leptira

Ukratko:

kad nestane krava nestat će i leptira

BIODIVERZITET DOMAĆIH ŢIVOTINJA –utječe na opstanak čovjeka

smanjenje biodiverziteta domaćih životinja - ugrožena proizvodnja hrane i opstanak čovječanstva

npr. 70% svjetske proizvodnje mlijeka ovisi o jednoj pasmini krava (HF)

INTENZIVNI UZGOJ – MORALNA DVOJBA OPSTANKA ĈOVJEĈANSTVA

krave koje daju 100 litara mlijeka dnevno pilići koji žive 35 dana konji koji skaču 2 metra u vis svinje koje za 160 dana imaju 100 kg kokoš koja daje 400 jaja godišnje…… itd.

posebni uvjeti njege, hrane, držanja, selekcije od slobodnih životinja postale su “strojevi” za

proizvodnju hrane u zatvorenim i klimatski kontroliranim prostorima

godišnje umre 40 milijuna ljudi od gladi (840 mil. trpi glad)

više od 60 % biljne hrane od samo tri kulture– riže, kukuruza i pšenice

neravnopravna raspodjela bogatstva (EU oko 35 milijardi € subvencije, a za uništenje viškova dodatnih 7 milijardi € )

Preduvjet za opstanak čovječanstva??

Hrvatsko govedarstvo

Koji put odabrati?

Visoka proizvodnja po kravi i malo krava

ili

niţa proizvodnja i više krava?

Određivanje kvota - Hrvatska - procjena

HR (Zahtjev)

(000)

EU

(000)

DOGOVOR (000)

Prodano mljekarama

532.841 404.960 436.930

Neposredna prodaja

478.628 143.590 328.680

UKUPNO 1.011.469 548.550 765.610

Procjena autora

Put odabiremo sami

EU će nam odrediti mliječne kvote, ali ne i broj krava s kojim moramo proizvesti dozvoljene količine mlijeka

Naša je odluka dali ćemo npr. 750 milijuna litara mlijeka proizvesti sa:

120.000 krava

ili sa 400.000 krava

ili više

Brojke - idu nam u prilog

Broj krava

Broj stanovnika

mil.

Broj krava na 100 stanovnika

Hrvatska 230.000 4.4 5

Slovenija 180.000 2.0 9

Austrija 800.000 8.1 10

Veličina stada

Hrvatska – 5 do 7 krava

Austrija - 14 krava

Slovenija - 8 do 10 krava

Danska – 70 krava

Dali plašimo seljake?

Poruka koja se šalje govori o:

Velikim stadima

Intenzivnoj proizvodnji po kravi

Velikim ulaganjima i kreditima

Nemogućnosti da manji seljaci uopće prežive

Seljaka će biti svega 3% itd.

A sve to nam nameće EU i mi tu ništa ne možemo učiniti

Posljedice

Seljacima koji imaju 10-tak krava (a koje smo ranije poticali na proizvodnju i razvoj) danas poručujemo da smo digli ruke od njih

seljaci će odustati od govedarstva, njihova djeca će otići tražiti posao u grad,

selo će odumirati, zemlja stajati pusta i zakorovljena i izgubiti će na cijeni

na kraju će je netko jeftino kupiti i na njoj početi proizvoditi ono što mi nismo znali ili htjeli

Razlozi za pravilnu odluku

1.5 milijuna ha travnjaka i pašnjaka

Nezaposlenost oko 18% (SLO 6.5%)

Uvoz mlijeka i mesa

95% proizvod. mlijeka i mesa na OPG-ima

Pasminska struktura – više od 80% simentalac

Zapuštenost poljoprivrednog zemljišta

Očuvanje krajobraza i biodiverziteta

Valja ulagati u govedarstvu i u manja gospodarstva

Razlozi

Samo krupni preživač kao govedo može održati krajobraz uredno

Zadržavaju se ljudi u seoskom prostoru

Gospodarska korist za zajednicu

Ne robovati postizanju rekorda po kravi već gledati kravu u ukupnom prostoru

“Krava je idealan komunalni redar”

Pravilna odluka

– proizvodnja sa puno krava

Sačuvati tradicijsko stočarenje uz neminovnu prilagodbu tržišnim uvjetima

Sačuvati autohtone pasmine

Poticati kombiniranu proizvodnju – mlijeko -meso

Dati priliku “manjim stadima” za razvoj i održivost

Uz postojeću industriju razvijati i manje mljekare sa tradicijskim proizvodima

Sačuvati kulturna baština i poboljšati turističku ponudu na selu

Rezultat

Imati ćemo “živo selo” sa puno krava i leptira

Da li smo spremni donijeti pravilnu

odluku?

Hvala na pažnji!