bh književnost u književnoj kritici knjiga
DESCRIPTION
KnjigaTRANSCRIPT
PRIREDIO: ENES DURAKOVIC
v v
BOSNJACKAv .
KNJIZEVNOSTUv
KNJIZEVNOJKRITICI
NOVIJA KNJIŽEVNOST - PROZA
IV
KNJIGA
SADRŽAJ
Sinteze
Zdenko Lešic: Prvi muslimanski pripovjedaci i njihovi pripovjedni modeli 7Enes Durakovic: Bošnjacka pripovijetka XX. vijeka 31Enver Kazaz: Od poetike žanra do poetike knjige 55Fahrudin Rizvanbegovic: Bošnjacki putopis XX. vijeka 80
Pisci i djela
EDHEM MULABDJC 93
Muhsin Rizvic~eleno busenje Edhema Mulabdica 95Zdenko LešiefPrica kao sanjarija 105OSMAN-dz": , :·1 127
MU~S' izvic: Osman-Aziz na raspucu dva svijeta 129HAMID AHv~~OVI ~-EvKR.EM :., 157Zd ko LeslC. HamId SahmovIc-Ekrem 158/' ,
HAMDIJ~ ~LI C 165Muhsin )(izvic: ;a'mdija Mulic 166ABDURE ZI BJELEV AC 174
Muris ldri vic: Pripovijesti i romani A. H. Bjelevca 177ŠEMSUDIN S RAJLI C 189
Alija Pi~'C: Književnost visoke eticnosti 190NAFIJA S AJLI C 205
Amir Brka Crtice Narije Sarajlic 206
Sken~d' - - -~~~~ic·:·I;·~~·~·;~~d~~:::~::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;i~~k - §ic~jesnik kao pri~edaL~J 227MED U ADB . OVIC 249
Muhsin Riz ·c: med Muradbegovic u stisku primarnih nagona i ~
.----ekspresiQm . ckog intenziteta~.~ ~H~hic: ~~.~~.~~~Hsd ~.~~~~~~~~~~.~.:::.:::.~~~~:.:::::::::::::::: :;~:
Mtcl~i . ;iki~va:..~~hrota-bi~ai'l~:., : :: :.~ 288: MIjene 1 konstante KikIcevog PrlpovIJedanJa ..... .1 304-932
--.,~~~~~~~';~i'~'Aiij~'N~~~~'k~'iii""'~"""""""" 311
poetika podnošenja sudbine ~ 313........................................................................................... 322
Fahrudin Rizvanbegovic: Prozno stvaralaštvo Hamida Dizdara 323
EJSD~R KULENOVIC 337ode Colak: Pri ovedac Skender Kulene'V-i€ 338
:a.k~G.-Qd_kolektivne.do..pojedinac-Ile.suGbiFt 347
}hr~d~n Rizvan?egovic: Roman Ponornica Skendera Kulenovica 3~
E...§ABEL.IMOVIC,.... ~.~ ~
Muhare . ': .: 369'Oasi!RProh~c: ~:~a ~el~movic ~ 390.,~ -c:MesaSB1'tf11'lJV~c, vrdava 396
• V P l't" .. .J_1_· ~oo a ovac: o I IC I apsur jtltt::5-K tp' ~ENVER COLAKOVIC , ,.., 419
Nihad Agic: Legenda kao noseca struktura svijeta _.~2J, , '. ~SIJARIC ~ : 430:»1
. ~at Be~i~~ij.~~?v umijec.0, : :: :; .. ·~·tl I .433adovan VUCkOVIC:KnJlzevno djelo CamIla SIJanca ,~ 445ikola KOYftc..J;cipovj,eJll1Cko djelo Ca mila Sijarica 461~-------- ,
ZI~~;~~~JIp~~~~i ·b~~·~k~·.~~~~b~""·""""" .479
. npoVJetkama.~vlJ.fL~~,_ ••.•.................................................. .481idh~~~ _ , 485MUHAMED ABDAGI C 491
Aziz Kadribegovic: Knjiga zrele proze Muhameda Abdagica .492Radmila Popovic: Skupljanje sjenki u predvecei-je života .496--- 'IK:AR:=ZUKO-UŽ01VrHU R : , ~ -,Fahrudin Rizvanbegovic: Pjesnik zelene brade 501
V ' •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• : •••• 509-'
-,~;;;k~~~,~~~.:..~~~.~.~.~j.~.~:~~~.~.~~~~~~.~~~~~~.~~~.~..~~~~7~.~.~~~~~~::~RIsto Tnfkovlc: SkIca za knJlzevlll portret DervIsa Suslca )-1"; ; .. 525_ Enes Durakovic: ~jiževno djelo Derviša Sušica ~ 531NUSRET IDRIZOVI e - =-'=....,>~..~ 544
Muhsin Rizvic: Poetizirana proza Nusreta Idrizovica 546Saša Vereš: Strah od rugobe 550
Hadžem Hajdarevic: Svjetovi stare Bosne i Huma ~ ., . ~
ALIJA. ISAKOVIC ~..""'.-;-;o-.-.."' •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ..-~dh~ t Begi~:}~.a~~~i~~vi ~~risi: j .."" 560va:rrhWrenlJVlc. SVIJet u prezentu-.~), 565@leš'DurakciVic:-ONffi;"'srcem, cruh~ ) 571
933
M~AMED KONDŽIC : ~ 577Zeljko IvankoVlc: Svi KondžiceVl smnJ!. 579......----=---- -~- ------- ..~EQver Kazaz: Uyježbavanje sudbine ~ ~:= 591 .__iif!F--- -~..-.IiE!~:;--~ _~'~ - ---::""
SEAD FETAHAGIC 603Džemaludin Alic: Svijet izgubljenih ili apsurdna
, prica Seada Fetahagica 605
I Stevan Tontic: Sead Fetahagic ~ 61[.' . ~ -
I~R TKO KUL~~OVIC : ~:.~:~.~=..\ ..·iil ..·· ·..·..··..· ·· ··· .rBoro..JJJ:as~:.Jz;~u~ __ 621Dževad Karahasan: Intelektualni pikaro 628Marko-Yeso.Ylc: Mišljenje i pravtjenje 64fiVI: AZEMOVIC ::: :":'7 .••. :":' ••••••••.••••• ~ ••.• : •••••.•••••••••••••••••••••••• ~
Husein Bašic: Ljudi izmedu neba i zemlje 654Miroslav Ðurovic: O ljudima sa margina života 657
SEAD TRHULJ 659Risto Trifkovic: Roman i pripovijetke o sadašnjici 660Fatima Pelesic·Muminovic: Svijet pripovjedacke proze Seada Trhulja 664
USEIN BAŠIC ..~_~ ~'-' _~__ ::: -::::::667:
slav Rotkovir.· R.oman o prelomnom vremenu '.:-' :.-669
Fatma Hasanwbegovic: Književno djel2..Husei~ašica ..J..~ 678BAJRAM REDZEP AGI C 688
Vladeta Vukovic: Traganja o covjeku i vlasti 690Dragoljub Jeknic: Pobunjenik pa pustinjak 693
BISERA ALIKADI C 695Aziz Kadribegovic: Knjiga specificne vizure 697Stevan Tontic: Bisera Alikadic : 700
ISO KALAC 703Sava Dautovic: Pobednik na pÐraženim nogama 705
Mi!oslav Ður?vic: Nek~ cudnovati svijet ~.ED_ZAD IBR.I,~IM~YI C :.; ~ ~.~. ~ 710J,dhat BegIc. IbnslmoVlceva PEP..QYJ.edaGk8;:elips-a•...n.n ••~ ••••••••••••••••• 7
Svetozar Kolj'evic:-8vest ka5Svetlost Ibrišimovicevog Ugursuza 719
~ ~mina Musabegivic: Savremeni postupak u tradicion~lnom ruhu :725
Nihad Agic: Logika akcije nepredvidivih protagonista ..........................• 7..43, - ~~~ASMINA l\:!USABEGQ.VIC_. LO •• •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ••• •• ~-;-7-53;7'
\Jililiana-Šop:-Suclbin::lke ::lIuetfl:i~ n-;- __ n.n n·•.·.__ '.'-'.'.".~'l55-. Hanifa Kapidžic·Osmanagic: Romanbjeri esejist Jasmina Musabegovic 758
ODŽ~ ~_. ~ ~ 770Radoslav Rotkovic: Na izvorima 772Momir Milovic: Višedimenzionalnost ljudskih sudbina 777Husein Bašic: Sjaj zvijezde 781
934
fRF ~ROZOVI C -: ~~ 783'1G"lja Mi~evic: Talhe Ili Sedrvanski vrt Irfana Horozovica 786Mile Stojic: Babilonski vrt 792Enver Kazaz: Poetika sabura "'_ 798
i4i~žanlw::W:lt,-ma-šta~i ••stva:fti6St u \.v'ricama Irfana Horozovica 801DŽEMALUDIN ' 807
Dragoljub Jeknic: Romaneskna viz;ija polumraka 809Nihad Agic: Nevjerovatno u realnom okviru 813
RUSMIR MAHMUTCEHAJIC 821Muhidin Džanko: O prozi Rusmira Mahmutcehajica 822
SEAD MAHMUTEFENDIC 827Hadžem Hajdarevic: Užasna moc mašte u prozama Seada
Mahmutefendica 829JASNA ŠAMIC 850
Asmir Kujovic: Tri dnevnika o ljubavi 851Enver Kazaz: Roman nepopustive iskrenosti.. 853
MURAT BAL TIC 856
aerid.~uhic: Spir:?za u S~enici :; 857
HasmJa Murataglc-Tuna. Baltlceva Fetva 859
F~AHASAN 863~:a~ ~ov~e~~vi~: P~?za D~e:a~~ Kara?asana ".. \ ..,.j j.865Muhamed Dzehlovlc: Istocm dLwan Dzevada Karahasana !.\I\;I ..869
Enver Kazaz: Historija kao romaneskni prostor 875
~=;~C ~~~~.~.~..~.~~~~~.~..~~.~.~.~.~.~~~.~~.~.~~~~~~:::::::::::::::::::::::~~~Željko Ivankovic: Izmedu umjetnosti i ostaloga 887Željko Ivankovic: Roman, drugi put .........•................................................ 889
ZLATKO TOPCI C 891Risto Trifkovic: Siguran pripovjedacki nastup 892Enver Kazaz: Bosna - krugovi pakla 895
NERMINA KURSP AHI C 898Dragan Tomaševic: Išcezavanje Plavih jahaca 899
ALMA LAZAREVSKA 903
Miljenko Jergovic: Prezime od dva uzdaha 904SvetI ana Sla pšak: Pri povedacki rafinman 908
Mlada bošnjacka proza
Enver Kazaz: Dvojnost proznih modela 913
Napomena priredivaca 922Index 923
935
Zdenko LEŠIC
PRVI MUSLIMANSKI PRIPOVJEDACII NJIHOVI MODELI*
Preokret do kojeg je u Bosni i Hercegovini došlo 1878. g. najviše je pogodiobosanskohercegovacke Muslimane, jer je sa smjenom carevina došlo do glqbalnog premještanja njihovog socijalnog, kulturnog i moralnog života iz islamskog, orijentalnog u kršcanski, zapadnoevropski civilizacijski krug. Ato je u njima izazvalo opci poremecaj identiteta, što je Edhem Mulabdic ovako izrazio:
Turska nas ostavila, Austrija pobijedila naš oružani otpor, asuzbijaše i prve pokrete opravdana otpora na polju vjersko-prosvjetnom, i mi se osjecasmo osamljeni i kao drvo osjeceno'.Naši sugradani drugih dviju skupina snadoše se brzo i vectada imadahu svoja glasila za podizanje narodne svijesti u svojoj zajednici, a mibijasmo bez svijesti i bez nade u kakvu buducnost.!
A taj preokret je i u književnom stvaranju bosanskohercegovackih Muslimana izazvao dalekosežne posljedice, jer je ono moralo da se ukljuci u jednukulturu sasvim drukcijeg tipa nego što je bila ona u kojoj se do tada razvijalo.Naime, njihovo književno stvaranje je u svojim visokim formama pripadaloonom sistemu književnosti koji je bio na snazi u osmanlijskoj, orijentalno-islamskoj kulturi i razvijalo se na turskom, arapskom i perzijskom jeziku. Apošto su se iznenadno i protiv svoje volje našli u jednom drukcijem svijetu,premješteni u njega diplomatsko-politickom i vojnom akcijom Austro-UgarskeMonarhije, bosanskohercegovacki Muslimani su i svoje književno stvaranjeprodužili prihvatajuci jedan drukciji sistem književnosti, u kojem su dominirale druge književne vrste i druge književne konvencije i koji se vec odavno ikod nas razvijao na narodnom jeziku i u narodnom duhu. Zato su muslimanski pisci osjetili potrebu da iznova vrednuju citavu svoju tradiciju i da u njojnaknadno afirmišu one oblike koji su bili njegovani na narodnom jeziku, akoji su nužno imali niži socijalni i estetski status, pošto su pripadali puckojknjiževnosti. O toj potrebi uspostavljanje kontinuiteta književnog stvaranja
• Naslov priredivacev.1 Edhem Mulabdic, Prva pojava Safvetbegova, Novi Behar, 8/1934.-35., 20-23, 357
358. (Navedeno prema: Muhsin Rizvic,Književno stvaranje muslimanskih pisaca uBosni i Hercegovini u doba austrougarske vladavine, ANUBiH, Sarajevo, 1973. tomI. str. 51).
7
na narodnom jeziku rjecito nam govori jedan nepotpisani - vjerovatno Bašagicev - clanak, objavljen u Bošnjaku 1891. godine, u kojem se daje pregled''bosanske književnosti", pa se u uvodu ukratko spominje književno stvaranjena orijentalnim jezicima, da bi se više pažnje posvetilo književnom radu namaterinjem jeziku, tj. alhamijado-književnosti i narodnoj poeziji.2 A u tomeje i književnoistorijski znacaj Narodnog blaga Mehmedbega KapetanovicaLjubušaka iz 1887. g., koje se s pravom smatra kamenom temelj cem noveknjiževnosti bosanskohercegovackih Muslimana. Jer, tim djelom je Kapetanovic - po vlastitim rijecima - dao "lijep primjer i temeljit povod" muslimanskim piscima da "pišu knjige na materinskom jeziku", stavljajuci im na uvidono blago koje je trebalo da bude sadržina i duhovna supstanca tih knjiga.Zajedno sa Hermanovim zbornikom Narodne pjesme muhamedovaca u Bosnii Hercegovini (1888.), KapetanovicevoNarodno blago je doprinijelo da se cijelijedan vid muslimanske književne tradicije premjesti iz "nižih" u "više" slojeveknjiževnosti, tj. da ono što je nekad pripadalo marginalnim puckim formamadobije status prave poezije.
Takvim prestruktuiranjem književne tradicije i vlastite svijesti o njoj, uspostavljen je neophodni kontinuitet muslimanske književnosti na srpskohrvatskom jeziku, pa su se novi muslimanski pisci lakše mogli ukljuciti usavremene tokove književnosti našega jezika. Ipak, za to im je bio neophodani medijski prostor, na kojem bi oni mogli samosvjesno istupiti, ne odricuci sevlastite tradicije i vlastitog identiteta. A na onovremenom casopisnom tržištu,na kojem se bosanskohercegovacka književnost tada jedino i razvijala, njimasu na raspolaganju stajali samo casopisi koji su kao Bosanska vila i GlasHercegovca, bili iskljucivo srpski ili hrvatski orijentisani. (Tu se, naravno, neracuna list Vatan, koji je izlazio na turskom jeziku i bio glasilo najkonzervativnijeg dijela tadašnje muslimanske duhovne elite). Zato je vecina njih osjecala istu onu nedoumicu o kojoj je 1891. godine pisao Edhem Mulabdic: .
Brate, ne znam ti dobro turski, pa zato i ne bihuzurim mnogo "Vatana". Znam,doduše, latinicom i cirilicom da citam tude novine, al' na pošljetku šta ce mi i to?Covjek citajuci dode do cudnovata zakljucka, jer svak nateže na svoju stranu, ami, tako, rekuc, ostali smo kao vuk medu nišandžijom i hajkacem.3
Iz tog razloga medu ondašnjim muslimanskim intelektualcima sazrelo jeuvjerenje da moraju pokrenuti vlastito glasilo. Jer-
Cijeli covjeciji život osobito je u današnjem vremenu, i to poglavito usred ogromnog natjecanja (konkurencije), kojeje u svakom pogledu zavladalo, teška borba za opstanak, pa ako se ko ne umije braniti, taj bogme i propada. Pa pošto sunovine najmocnije javno sredsTVO.kako za napad tako i za obranu, to svaka vjera,
2 Anonimno, O bosan.skoj književnosti, Bošnjak, 1/1891.,br. 1, str. 3.3 Ašik Garib (E@em ~ulabd:c), ;)rogigospodine urednice, Bošnjak, 1/1891.,3,2.
8
svaka narodnost, svaka stranka, svaki stalež itd. ima, ako ne poviše, a ono barempo jedne svoje novine.4
Tako je 1891. godine u Sarajevu pokrenut Bošnjak, koji je predstavljaoprvo glasilo bosanskohercegovackih Muslimana na srpskohrvatskom jeziku:
Iako je bio prvenstveno politicki list, Bošnjak je prvih nekoliko godina (anarocito pod uredništvom Edhema Mulabdica) igrao znacajnu ulogu u razvojunove muslimanske književnosti. Uvevši, kao i drugi ondašnji listovi, književnipodlistak, Bošnjak je svojim citaocima za lektiru cesto davao upravo pripovijetke, kako domacih pisaca, tako i u prevodu s turskog. Tako je on punih deset godina prije Behara poceo podsticati "domace snage" da se okušaju u tomnovom i sve popularnijem književnom žanru. I upravo na njegovim stranicama javili su se prvi muslimanski pripovjedaci, koji su se, doduše, afirmisalitek kasnije, u Nadi i narocito Beharu, ali koji su vec tada najavili svoje prisustvo u bosanskohercegovackoj književnosti.
Prvi muslimanski pripovjedaci injihovi pripovjedni modeli
Kada danas citamo pripovijetke objavljene u podlistku Bošnjaka, prije svegauocavamo njihovu žanrovsku neizdiferenciranost, kao da je ta književna vrsta tu još uvijek tražila svoj pravi identitet. Uostalom, njihovi autori su jošuvijek ucili da pišu pripovjednu prozu, bez odredenih narativnih modela naumu sa odvec uopcenim ciljem pred sobom: da zabave i pouce svoje citaoce,
4 Anonim., Šta su novine?, Bošnjak, 1/1891., 2, 2.• Bošnjak, "list za politiku, pouku i zabavu", pokrenut je 1891. godine, Pokrenuo ga
je Mehmedbeg Kapetanovic Ljubušak, koji je bio i njegov vlasnik do sredine 1893.g. Prvi urednik bio je Mustafa Rilmi Muhibic, dotada vakufski cinovnik. Od sredine1892. do kraja 1894. urednik je bio Edhem Mulabdic. Taj prvi period Bošnjaka jeza istoriju književnosti najznacajniji, jer su se tada oko tog lista okupili svi muslimanski pisci tog vremena (Safvet-beg Bašagic, Riza-beg Kapetanovic, EdhemMulabdic i dr.). Nakon te prve faze, u kojoj je književnost ozbiljno konkurisala politici, a književni izraz politickom govoru, Bošnjak je sve više postajao iskljucivo politicki list, s naglašenom i vrlo zagriženom nacionalnom ideološkom orijentacijom.Iako je i dalje povremeno privlacio nove mlade pisce, on je prestao da igra ikakvuznacajniju ulogu u razvoju muslimanske književnosti.
Nakon Mulabdicevog povlacenja Bošnjak je uredivao najprije Jusuf-beg Filipovic,koji je bio i njegov novi vlasnik, a zatim Jakubi-Ešref-beg Filipovic. Ostajuci cijelovrijeme vatreni pobornik bošnjaštva, list je poceo sve više nazadovati, gubeci postepeno i svaku politicku ulogu. Iako je izlazio sve do 1910. godine, on se kao glasilomuslimanskih pisaca ugasio vec 1900. godine, kada je pokrenut Behar, prvi muslimanski književni casopis.
9