bh privrednik

68
U OVOM BROJU DONOSIMO: Aktualno: BH ekonomija u 2012. godini – između stagnacije i recesije Aktualno: Ugovoreno 73 %, a isplaćeno 43 % projekata iz IPA 2007-2010 Poslovni uspjesi: Jedanaesti CineStar otvoren uz spektakularan vatromet i najveće filmske hitove GODINA XVI • BROJ 83 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM Pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma Rafting u BiH

Upload: bobos

Post on 14-Mar-2016

230 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

List za poduzetništvo, kulturu i marketing.

TRANSCRIPT

Page 1: BH Privrednik

U OVOM BROJU DONOSIMO:

Aktualno:

BH ekonomija u 2012. godini – između stagnacije i recesije Aktualno: Ugovoreno 73 %, a isplaćeno 43 % projekata iz IPA 2007-2010Poslovni uspjesi: Jedanaesti CineStar otvoren uz spektakularan vatromet i najveće filmske hitove

GODINA XVI • BROJ 83 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

Pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizmaRafting u BiH

Page 2: BH Privrednik

OVNAK d.o.o. Vitez - Autocentar OVNAK tel: 030 717 106, Poslovni centar PC 96-2

Ovlašteni koncesionar i serviser vozila marke Citroën, Renault, Nissan i Dacia.

Page 3: BH Privrednik

31504Kabina masažna 90x90x220 cm STAR

• gornji tuš• 6 mm sigurnosno staklo u boji• aluminijski okviri i srebrna boja rukohvata na vratima• baterija s keramičkom čahurom ventila• mješač, mlaznice s izlazom vode u svim smjerovima• 6 hidrauličnih mlaznica za akupunkturnu masažu• polica za šampon i držač za ručnik• dozer za tekući sapun• masažer za stopala• dvostruka klizna vrata s kotačima• LCD kontrolna ploča, ventilator, svjetlo, priključak za telefon i

radio• sklopiva sjedalica• ogledalo

Cijena je maloprodajna i izražena je u konvertibilnim markama.

PC 96, p.p. 50 • 72250 Vitez • Bosna i HercegovinaTel.: +387 (0)30 714 300 • Fax: +387 (0)30 714 302www.ecosvitez.ba • [email protected]

Page 4: BH Privrednik

83Privrednik

Izdavač: Inter 96 d.o.o. • za Izdavača: Darko Juričić • GlavnI urednIk: Mario Mlakić • IzdavačkI savjet: Franjo Rajković, dipl. oec., Željko Ko-caj • novInarI: Miroslav Vasilj, Danijela Kozina, Dragana Sivonjić, C. Kusić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Zvonimir Živković • FotoGraFIje: Valerija Bobaš-Pupić, Stojan Lasić, Iva Pezić • adresa redakcIje: Franšizni centar BiH, PC96, 72250 Vitez, BiH • GraFIčka prIprema I dIzajn: Borislav Sučić • tIsak: SUTON, Široki Brijeg • marketInG: Radica Bošnjak • Valerija Bobaš-Pupić Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095; +387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raif-

feisen bank d.d. BiH - filijala Vitezmišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03.

zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

i m p r e s u m

Iz BRoJA U BRoJCesta Lašva - Vitez - Donji Vakuf 8

PDV se mora plaćati po naplati 8Zelene Doline – nagrade za kvalitet

na AGRA Sajmu 2012! 9Više od 980 udruženja u BiH “štiti”

poljoprivrednike 10Stručno osposobljavanje marginalizirane djece 11

INVESTICIJEZavidni rezultati poslovanja

Diners cluba BiH 12U Hercegovini je više od

2.500 arheoloških lokaliteta 14AkTUAlNo

BH ekonomija u 2012. godini– izme-đu stagnacije i recesije 19

Ugovoreno 73 %, a isplaćeno 43 % projekata iz IPA 2007-2010 22

Visit my country inovativni turistički web portal 23

PoSloVNI USPJESIJedanaesti CineStar otvoren uz

spektakularan vatromet i najveće filmske hitove 24

PREdSTAVlJAmo USPJEšNEGrupacija Gudelj –

uspješna poslovna priča 26BH REgIJE

Bez rasterećenja gospodarstva nema ni novog zapošljavanja! 28

Vatrogasno vozilo za PP Blidinje 30Ciso najveće postignuće Yerp-a 31

Podrška razvoju ekoturizma u NP Sutjeska 32

GIKIL-ov cilj je povećanje proizvodnje i izvoza 34

WWF: Loša energetska politika uni-štava deltu Neretve 35

Zračna luka Mostar bilježi nove rekorde 36

INVESTICIJE38 Mostar dobio centar za biotehno-logiju PRoJEkTI40 Potpisan aneks ugovora o konce-siji za vjetropark podveležje 41 Kupnja handmade proizvoda jedinstveno je iskustvo 42 Vi biste posao? Zašto ne? Tu je www.jabihposao.com 44 Uz Petrol - „Budi svoj šef!“ IzdVoJENo46 Nagrade su svojevrsna potvrda rada i na njih tako i gledam 49 Proljeća su i buđenja naših osje-ćaja, misli i uspomena 50 Prva nagrada Gradskog kazališta mladih Vitez u Europskoj uniji 52 I tinejdžerke i ozbiljne dame vole Dorisine unikatne torbe 53 Nezaborav zvan “S Lipašima na Risnjaku” 55 Od košarkašice i sportske novi-narke, do mlade političarke na koju treba računati dogAđAJI57 Ususret jubileju: uspješno završe-no 14. Mostarsko proljeće 58 U Mostaru predstavljena publika-cija “Arheološki vodič Hercegovine” BURzA / FINANCIJSko PoSloVANJE59 BiH ima najniži kreditni rejting na zapadnom Balkanu modERNo PoSloVANJE60 Pet razloga zašto raditi na godišnjem 61 Kako pobijediti dekoncentraciju? 62 Zamke u pokretanju biznisa PRENIJETo Iz TISkA63 Opuštenost nije zapuštenost PoSlJEdNJA VIJEST64 Zott pokrenuo proizvodnju u BiH, uloženo blizu 29 milijuna KM

Page 5: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

Page 6: BH Privrednik
Page 7: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

vrijeme kad su upravo iz te zemlje dolazila pitanja „Zašto bismo mi to plaćali?“ usmjerena prema ostalim ex Yu republikama / državama. Apsurdna igra sudbine može ih sad dovesti u poziciju da se i za njih postavlja ovakvo pitanje…

Je li moguć scenarij „balkanizacije“ Europe ili će ipak pod snažnim pritiskom jedne Njemačke ideja ipak opstati po svaku cijenu? Može li se dogoditi da cijela priča stane? I najvažnije pitanje: ima li drugog izlaza?

Naravno, gledano iz perspektive naše države jedino pravo pitanje glasi: gdje smo mi u svemu tome? U samoproglašenoj „državi za (jednog) čovjeka“, u kojoj se najnevjerojatnije političke i ekonomske vratolomije pravdaju potrebom zadržavanja našeg broda „na europskom kursu“, mi zapravo i ne postavljamo prava pitanja. Kud zapravo idemo? Što nas tamo čeka? Da li ćemo, dok izvršimo sve „strukturalne izmjene“ stići tek na „na otresanje rukavica“ u europskoj kavani u kojoj će nas zapasti tek mrvice nakon „derneka“ u kojoj su glavne stvari već odavno završene i u kojoj tek ostaje naplata računa?

Mi kao da trenutno nemamo vremena za postavljanje ovih pitanja, prezauzeti nekim svojim brigama i pripremama za neke nove izbore na kojima ćemo opet izabrati nekog tko će nas povesti „europskim putovima“.

Uvodnik

Davno nekad, u vrijeme kad su tek vršene „kondicijske pripreme“ za početak utrke ka Europskoj uniji na prostorima naše bivše

zajedničke države, jedan je cinični novinski komentator napisao kako će se prije „Europa balkanizirati“, nego „Balkan europeizirati“. Zvučalo je to tad pomalo nategnuto i pretjerano, no kako vrijeme prolazi pokazuje se kako je u ovom cinizmu zapravo bilo daleko više istine, nego smo to htjeli priznati.

I zaista, kad se danas pogledaju komentari koji dolaze iz Europe i to ne samo one „slobodnomisleće“ koja dopušta sebi luksuz postavljanja otvorenih pitanja, nego i iz onog njezinog političkog dijela, koji, pod pritiskom „ideala europeizacije“ i ne smije baš otvoreno problematizirati pojedina pitanja sve otvorenije traži odgovor na pitanje „a zašto da mi plaćamo tuđe dugove????“. Neodoljivo ovo podsjeća na pitanja koja su postavljana negdje pred početak krvavog ratnog pira na prostorima Balkana kasnih 80 – ih godina. Zašto bismo mi plaćali račune onih drugih koji su manje vrijedni nego mi. Dok su oni drugi uzvraćali kontra pitanjem – a zašto ste vi nas iskorištavali i na nama se bogatili? Upravo tako danas zvuče pitanja koja se mogu čuti iz bogatih zemalja sjevera koje, eto sad zbog nekakve ideje o zajedničkoj Europi, moraju plaćati prevelike troškove onih s juga i istoka koji „ionako ne žele ili ne znaju sami zarađivati“. Zloguka najava mogućeg bankrota Slovenije kao dijela EU –a, vraća nas i nenamjerno u

Page 8: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

8

iz broja u broj

Naime, Ceste FBiH su, na osnovu planova i programa rada u razdoblju 2003.-2008.

godina za izradu projektno-tehničke dokumentacije i studija izvodljivosti i utjecaja na okoliš brze ceste Lašva - Vitez - Donji Vakuf utrošile ukupno 2.103.879,27 KM. Ranijom odlukom Vlade FBiH prenesen je dio izvršenih ulaganja za izradu projektno-tehničke dokumentacije Autoceste FBiH d.o.o. Mostar iznosu od 1.035.150,00 KM. Dakle, današnjom Odlukom prenosi se preostali dio izvršenih ulaganja.

Cesta lašva - Vitez - donji Vakuf

Vlada FBiH donijela je Odluku kojom je omogućeno da JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo prenese na JP Autoceste FBiH d.o.o.Mostar 1.068.729,27 konvertibilnih maraka kao razliku izvršenih ulaganja za izradu prometne studije izvodljivosti i studije utjecaja na okoliš brze ceste

Lašva - Vitez - Donji Vakuf.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Ranko Milić izjavio je kako vlasti

BiH trebaju zakonski omogućiti da tvrtke PDV plaćaju na naplaćenu, a ne na fakturiranu realizaciju. Istaknuo je kako je se BiH treba pozabaviti sagledavanjem trenutnog gospodarskog okruženja i poduzimanjem mjera za neometano funkcioniranje gospodarstva. “Kad ovo kažem mislim kako bi napokon država morala prestati davati objašnjenja kako je to teško, jer nema dovoljno inspektora. Neka prime i obuče dovoljan broj inspektora koji će konstantno biti na terenu, a svoju

PdV se mora plaćati po naplati

Navodni nedostatak obučenih inspektora ne može biti izgovor za neuklanjanje jednog od najvećih uzroka nelikvidnosti gospodarstva i najvećeg utega na leđima tvrtki u Bosni i Hercegovini.

plaću neće zarađivati ubiranjem kazni nego tako što će svojim prisustvom onemogućiti bilo kakve vidove devijantnog poslovanja onih koji danas ugrožavaju normalan i pošten rad”, rekao je Milić.

Milić je rekao kako žurno treba pristupiti i izmjeni nekih rješenja u Zakonu o zaštiti na radu i zdravlju, te na terenu povećati nazočnost inspektora, koji bi djelovali preventivno i savjetodavno.

Page 9: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

9

iz broja u broj

Potvrde stižu kako od potrošača, tako i stručne javnosti u prehrambenoj industriji. Naime, proizvodi robne

marke Zelene Doline nagrađeni su sa 33 medalje za kvalitetu na međunarodnom sajmu poljoprivrede i hrane AGRA 2012, u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda.

Ove godine AGRA sajam poljoprivrede i hrane u Gornjoj Radgoni, bilježi 50. godišnjicu održavanja u sklopu kojeg je po 26. put održano međunarodno ocjenjivanje kvaliteta mlijeka i mliječnih proizvoda sa žirijem na čijem čelu je prof.dr. Bogdan Perko, Biotehnološki fakultet, Institut za mljekarstvo Ljubljana. Nagrade koje su pripale za kvalitet proizvoda imaju veliku značenje za Mlekarne Celeia s obzirom da je ovo tradicionalno najveći događaj za poljoprivrednu-prehrambenu industriju u Sloveniji i susjednim zemljama, a zvanična dodjela nagrada će se održati u Gornjoj Radgoni u periodu od 25. – 30. avgusta 2012.

Mlekarna Celeia je drugi najveći proizvođač mliječnih proizvoda u Sloveniji, a proizvodi Zelene Doline su prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine već 15 godina. Potrošačima u Bosni i Hercegovini, na osnovu mnogo pokazatelja, robna marka Zelene Doline je omiljena i prepoznata po kvalitetnim sirevima, običnim čvrstim i tečnim jogurtima, a posebno mjesto zauzima kada su u pitanju milerami i kisela pavlaka koji su izvrsni u kombinaciji sa bosanskohercegovačkim specijalitetima.

Gđa. Darja Teržan, marketinška menadžerica Mlekarne Celeia je ovom prilikom izjavila: “Spoj tradicionalnog kvaliteta sa najsavremenijim postupcima u proizvodnji su očigledno proizveli rezultate koji su nagrađeni kako od strane potrošača tako i stručnih javnosti u našoj industriji, a naše trajno opredjeljenje je da sa svakim sljedećim korakom naprijed povežemo naše potrošače samo sa najboljim iz prirode,” te u nastavku dodala da finalni proizvodi Zelene Doline, koji su u potpunosti bez genetski modificiranih organizama, uistinu predstavljaju sinonim ukusa i zdravlja.

zelene doline – nagrade za kvalitet na AgRA Sajmu 2012!

Mlekarne Celeia, proizvođač koji nakon sedamdest godina iskustva u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, kontinuirano usavršava svoju proizvodnju postaje sinonim za ukusne i zdrave proizvode.

Page 10: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

10

iz broja u broj

Kažu to u Vanjskotrgovinskoj komori BiH i u udruženjima. U VTK upozoravaju da toliki broj

udruženja može samo nanijeti štetu poljoprivrednicima jer su razjedinjeni i imaju različite interese. „Nastala je poplava udruženja. Sjednu dva čovjeka u mjesnoj zajednici i kažu što ne bi osnovali udruženje. Mnogi ne znaju gdje je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ili Ured za veterinarstvo. Neka su osnovana radi sitnih interesa. Misle da će dobiti neke poticaje iz budžeta. Mljekari su se pocijepali na farmere i proizvođače mlijeka. Uzgajivači stoke neće da imaju veze sa mesarima”, ističu u VTK BiH. Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i predstavnik Koordinacije udruženja poljoprivrednika FBiH, rekao je da po informacijama sa terena ima, na nivou općina, kantona i FBiH, najmanje 980 udruženja koja se tiču poljoprivrede, što smatra poraznim. “Ima ljudi istovremeno u 42 udruženja. Udruženja su osnovana zbog međunarodnih organizacija koje su davale novac. To se radilo da se dođe do para. Svaka općina ima prosječno tri udruženja, svaki kanton bar tri do pet udruženja.

Više od 980 udruženja u BiH “štiti” poljoprivrednike

FBiH ima više od 980 poljoprivrednih udruženja i većina ništa ne radi, ima nekoliko članova i nastoje samo dobiti sredstva iz proračuna, dok se neka „veća“ udruženja međusobno optužuju da

oni drugi ne štite interese poljoprivrednika i da su stranački.

Samo za ljekovito bilje ima po jedno udruženje u općini. Mene zove 40 ljudi iz Unsko-sanskog kantona i ja više ne znam ko je ko, a svi imaju rješenje o nekom udruženju”, istakao je Nikšić.

Dodao je da većina ne radi ništa, ima po nekoliko članova, a da neka imaju članove koji uopće nisu poljoprivrednici.

Page 11: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

11

iz broja u broj

Ovo se želi postići kroz pružanje mogućnosti za stjecanje novih znanja i vještina koje će im

pružiti priliku za moguće zapošljavanje ili samozapošljavanje, uz psihosocijalno osnaživanje i sticanje poduzetničkih vještina.

Cilj aktivnosti koje se provode jeste da se pruži prilika za integraciju mladih iz socijalno ugroženih grupa na tržište rada, kako bi postali samostalni i kako bi se poboljšala kvaliteta njihovih života. Grupa od pedeset mladih osoba je u proteklih devet mjeseci prošla kroz tečajeve za stručno osposobljavanje, kao i tečajeve drugih vještina koje će im biti od koristi u procesu pronalaska zaposlenja ili samozapošljavanja. Partneri u projektu su Ministarstvo za obrazovanje, znanost, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona/Pedagoški

Stručno osposobljavanje marginalizirane djece

Vodeća neovisna organizacija za djecu u svijetu, Save the Children, u Zeničko-dobojskoj županiji provodi pilot projekt pod nazivom Stručno osposobljavanje marginalizirane djece i mladih u Bosni i Hercegovin,i kojim nastoji poboljšati ekonomski status socijalno ugroženih mladih osoba, kao i

njihovih obitelji.

zavod Zenica, Biro za Zapošljavanje Zenica, NVO Medica Zenica, Metalurški institut Kemal Kapetanović i Regionalna razvojna agencija REZ. Projekt je počeo u rujnru 2011.godine, a trajat će do rujna 2012. godine.

Regionalna razvojna agencija REZ je realizirala obuku o poduzetništvu u dva modula . U prvom modulu polaznici su upoznati s osnovama poduzetništva dok je u drugom modulu fokus bio na upoznavanju sa osnovnim elementima poslovnog plana. Također, u sklopu obuke polaznici su zajedno s predavačima razvijali poslovne planove za vlastite ideje koje bi mogle biti realizirane u narednim mjesecima.

Page 12: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

12

iNVESTiCijE

BHP: Direktorice Vranjković, možete li nam na samom početku objasniti što je to

zapravo Diners i koji su osnovni ciljevi poslovanja vaše tvrtke?

Vranjković: Diners Clubu International je globalna kompanija koja uspješno posluje s više od 50 franšiza i s više od 80 financijskih kuća ovlaštenih za izdavanje i ugovaranje prihvata kartica i to na svim kontinentima, pri čemu ovaj broj stalno raste. Pritom da je kartica prihvaćena za plaćanja u skoro 190 zemalja svijeta i na 18 milijuna prodajnih mjesta. Diners Club Int. je u vlasništvu Discover Financial Services (DFS), jedne od vodećih kartičnih kuća u SAD-u, koja veliki naglasak stavlja na širenje, kako Dinersove prihvatne mreže tako i mreže za prihvat Discover kartica koje oni izdaju. Primjerice, prošle godine je zbog širenja mreže u Europi, Diners sklopio ugovore s istaknutim europskim platnim procesorima AIB Merchant Services (AIBMS) i European Merchant Services (EMS). AIBMS je jedan od najvećih pružatelja ovakvih usluga u Irskoj, dok EMS upravlja s 40 posto acquiring poslovanja u Belgiji i Nizozemskoj. Isto tako, sklopljeni su ugovori s najvećim ugovarateljem prihvata u Velikoj Britaniji – World Payom, kao i sa kompanijom ConCardis. Saradnja s ConCardisom klijentima omogućuje prihvat kartice na stotinama tisuća prodajnih mjesta u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i zemljama Beneluxa. Ujedno je sklopio nove ili reaktivirao već postojeće ugovore s tisućama prodajnih mjesta u Brazilu, Japanu, Grčkoj i Italiji, kao važnim turističkim odredištima. Zahvaljujući svemu navedenom, samo je u 2011. godini broj prodajnih mjesta Diners Cluba narastao za više od 520 tisuća, pri čemu on stalno raste. Uz to, Diners je prepoznat kao brand koji svojim privatnim i poslovnim klijentima

zavidni rezultati poslovanja diners cluba BiH

Proteklu godinu Diners club BiH obilježilo je intenzivno širenje prihvatne mreže, a taj trend je nastavljen i u prvim mjesecima ove godine. O uspješnosti poslovanja i planovima za budućnost

razgovarali smo s direktoricom ove tvrtke Katicom Vranjković.

pruža više za njihov novac, pa je tako razvio vrlo razgranatu mrežu Airoport lounge salona u zamalo svim većim zračnim lukama u svijetu. Kao što je to politika na globalnoj razini, tako i mi u suradnji s našim partnerima na lokalnoj razini ekspanzivno širimo mrežu prihvata Diners Club kartica. Zasad možemo reći da imamo pokriveno oko 60 posto tržišta s planom maksimalne pokrivenosti.

BHP: Diners Club BH d.o.o. osnovala je hrvatska kartična kuća Erste Card Club (ECC). Kada i kako je sve počelo?

Vranjković: Kada govorimo o našem poslovanju, moramo nešto reći o poslovanju u Hrvatskoj. Naime, U Hrvatskoj franšiza Diners Cluba posluje od 1969. godine, kada je potpisan ugovor za cijeli prostor bivše države, a to je ujedno i vrijeme prvog intenzivnog razvoja turizma. Nakon raspada države, hrvatska se franšiza osamostalila, a zbog njenog velikog znanja i iskustva, principal Diners Club Int. joj je dao i

podfranšizno pravo poslovanja za više zemalja u regiji, pa tako i u BiH. Kod nas Diners počinje poslovati od 1997. godine, ali se 2005. godine stvorila potreba za samostalnim poslovanjem, pa je osnovan Diners Club BiH. Intenzivnije poslovanje je započelo 2007. godine i to kad je suradnja s Raiffeisen bankom (RBBH), Privrednom bankom Sarajevo i nekim drugim bankama dignuta na višu razinu. Iste godine je i omogućen prihvat Dinersa na prodajnim mjestima s POS terminalima RBBH, UCB i Hypo banke. Sredinom prošle godine smo započeli i samostalno izdavanje kartica, ali smo otvorili i nove kanale prodaje pa je kartice moguće zatražiti u poslovnicama Sparkasse, Hrvatskih Pošta Mostar, te Srpskih pošta. Početkom ove godine smo u suradnji s Unicredit bankom omogućili i podizanje gotovine na njihovim bankomatima.

BHP: Zašto bi naši građani trebali imati Diners karticu? Koje su to njene prednosti?

Katica Vranjković, direktorica tvrtke Diners club BiH

Page 13: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

13

INVESTICIJE

Vranjković: Bilo da kupuju u zemlji ili inozemstvu, Diners kartica je vrlo praktičan način plaćanja. Prilikom kupnje ne morate voditi računa koliko novca trenutno imate uza se. Uz to, kupujete li robe većih iznosa možete ih Diners Plus karticom platiti na 12 rata bilo da kupujete u svojem omiljenom dućanu, bilo da kupujete bilo gdje u svijetu gdje primaju Diners. Osim toga, prihvaćena je na više od 18 milijuna prodajnih mjesta, dok je kod nas prihvaćena na oko 5 tisuća, pritom da taj broj dnevno raste. Kartica vam jamči i sigurnost, jer Diners Club veliku brigu posvećuje zaštiti klijenata od zloupotrebe kartica, a tu su i besplatni ulazi u Airport Lounge salone na aerodromima. Mnoge moje kolege koje nužno često putuju zrakoplovom znaju koja je razlika pričekati let u jednom ovakvom mirnom salonu uz kavu i novine, dok ostali putnici čekaju u čekaonicama.

BHP: Da li ste zadovoljni poslovanjem na domaćem tržištu i koliko ste ukupno do sada izdali kartica na području BiH?

Vranjković: Do kraja 6. mjeseca izdano je oko 2 tisuće kartice, a s obzirom da smo od prošle godine krenuli samostalno izdavati kartice, vrlo smo zadovoljni ostvarenim brojem. Očito je da smo tržištu ponudili proizvod koji je nedostajao na našem tržištu jer postoji veliko zanimanje za Diners Plus karticu koja sve dijeli na rate. Zasad jedini imamo ovakav proizvod.

BHP: Koliki je ukupni ostvareni promet Diners cluba BiH u protekloj i prvih pola ove godine?

Vranjković: Tijekom 2011. godine istodobno je rastao broj prodajnih mjesta i broj članova zbog čega je realiziran promet od 5,7 milijuna KM, dok smo u prvih šest mjeseci ove godine realizirali promet od 3,9 milijuna KM. Ako se gleda promet za isto razdoblje lani onda možemo govoriti o povećanju od 57 posto.

BHP: Koliko posto tržišta prekrivate u našoj žemlji i koji su najznačajniji poslovni partneri Diners cluba BiH?

Vranjković: Već surađujemo, ali i

planiramo suradnju sa svim većim bankama u Bosni i Hercegovini koje imaju svoju POS terminal mrežu na prodajnim mjestima. Ujedno samostalno sklapamo ugovore sa svim većim trgovačkim lancima i trgovačkim centrima kao što su Mercator, Tuš Trade, Konzum, Robot General Trading , Prodex, Namex i brojni drugi. Isto tako, razvijamo suradnju sa svim partnerima na kojima je moguće plaćanje karticom Diners Cluba, bilo da je riječ o apotekama, hotelima, putničkim agencijama i td. Riječ je o jako velikom rasponu različitih partnera s kojima ili već imamo ugovorenu suradnju ili smo u fazi pregovaranja. Trenutno držimo oko 60 posto tržišta. Prisutni smo u svim gradovima na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Zasada smo najzastupljeniji u Sarajevu, Mostaru te Banja Luci, što je i logično jer je riječ o najvećim gradovima.

BHP: Diners Club BiH započeo je sredinom prošle godine sa samostalnim izdavanjem kartica. Što to znači?

Vranjković: Prije samostalnog izdavanja, kartice Diners Cluba su se prodavale preko poslovnica banaka s kojima smo imali suradnju i cijeli je postupak prodaje bio organiziran preko banke. Prošle godine smo se odlučili za aktivan pristup klijentima, što znači da su naši zaposlenici kartice počeli prodavati direktnom ponudom. Ovaj se pristup pokazao uspješnim jer je primjerice u samo četiri prva mjeseca broj prodanih kartica narastao za 62 posto u odnosu na kraj prošle godine. Ovo ne znači da smo kartice prestali prodavati preko poslovnica naših partnera, ali smo afirmirali novi način prodaje.

BHP: Kakvi su Vam planovi u budućnosti, na što će se staviti fokus?

Vranjković: Što se kartičnog

poslovanja tiče, naše tržište još nije dovoljno upućeno u prednosti ovakvog načina plaćanja. Osim širenja prodajne mreže i prodaje kartica, radit ćemo i na osvještavanju prednosti korištenja kartica na primjer u odnosu na gotovinu.

BHP: Diners Club International osnovan je daleke 1950. godine, kada je ujedno započelo izdavanje prve kreditne kartice u svijetu. Možete li nam kazati nešto više o samoj povijesti Diners kartice?

Vranjković: Kada radite za Diners uvijek ste ponosni jer možete reći da radite za prvu kartičnu kuću na svijetu. Izdavanjem prve Diners kartice, stvorena je jedna cijela industrija bez koje moderan svijet danas ne bi mogao funkcionirati. Da je bilo riječ o nečem stvarno revolucionarnom pokazuje i činjenica da je snimljen film The Man From Diners Club, legendarna Audrey

Hepburn ga spominje u „Doručku kod Tiffanya“, a Jack Lemon u filmu „Apartman“. Diners su vrlo brzo počele koristiti zrakoplovne kompanije, hoteli itd. Zanimljivo je da je 1967. godine Diners bio prihvaćen u više od 130 zemalja, što je više nego što je u tom trenutku UN imao članica. 1975. godine je bio prvi kartičar koji je prepoznao da bi Diners kao način plaćanja bio potreban i poslovnim ljudima pa će počeo s izdavanjem corporate kartica. Isto tako je prvi uveo Membership Rewards program nagrađivanja klijenata i td. Danas ima razvijenu globalnu mrežu prihvata u više do 190 zemalja. Valja istaknuti i to da je vlasništvu Discover Financial Services, jedne od najvećih kartičnih kuća u SAD-u, čiju Discover karticu koristi svako četvrto domaćinstvo. DFS veliki naglasak stavlja na širenje mreže, širenju kako franšiznih i licenciranih partnera, a sve s ciljem da se ojača globalna snaga brenda.

Razgovarala: C. Kusić

Page 14: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

14

INVESTICIJE

“Vodič…” je izašao u izdanju Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti.

BHP: Prof. Vasilj, približite nam malo „Arheološki vodič Hercegovine“… Tko je sve radio na ovoj vrijednoj knjizi, kako je koncipirana, što obuhvaća?

Mr.sc. Vasilj: Kad je u pitanju „Arheološki vodič Hercegovine“, možemo reći da je to presjek svega onoga što je u arheologiji napravljeno od vremena prvih istraživanja – od aktivnosti fra Anđela Nuića do danas – i to što se tiče lokaliteta, arheološkog materijala i svih saznanja koja iz toga proistječu. Knjiga se radila dosta dugo i rezultat je rada arheologa sa Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i kolege Ante Paponje koji je uradio povijesni dio kasnog srednjega vijeka. Vodič se sastoji iz dva dijela. Prvi dio nosi tri cjeline gdje se kroz teorijski

U Hercegovini je više od 2.500 arheoloških lokaliteta

Nedavno je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održana promocija knjige “Arheološki vodič Hercegovine” autora mr.sc. Snježane Vasilj, Nine Čuljak i Ante Paponje. S autoricom mr. sc. Snježanom Vasilj razgovaramo o knjizi, najnovijim arheološkim otkrićima na području Hercegovine, problemu ilegalne arheologije, nerazumijevanju mjerodavnih za zaštitu našega arheološkog blaga.

mr. sc. Snježana Vasilj, arheologinja, jedna od autorica „Arheološkog vodiča Hercegovine“

dio reklo nešto više o prapovijesnoj, antičkoj i srednjevjekovnoj arheologiji, a a drugi dio je katalog najznačajnijih nalazišta i možemo reći najatraktivnijih arheoloških nalaza nađenih predmeta na području Hercegovine.

BHP: Koji vam je bio primarni cilj kada ste se odlučili na jedan ovako složen izdavački pothvat?

Mr.sc. Vasilj: Naša namjera je bila - u knjizi pokazati sve prostore koji su aktualni na terenu i sav materijal do kojega se moglo doći. Nismo željeli predstaviti arheološko blago Hercegovine samo znanstvenoj javnosti, nego svima kojima ova knjiga dođe u ruke. Moram također naglasiti da nismo došli do svih fotografija koje se nalaze u Arheološkom odjelu Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, a moramo imati u vidu da je Zemaljski muzej baštinio sve ono što je nađeno i istraženo iz vremena austrougarske vladavine koje

je pionirsko razdoblje u arheološkom razvoju Bosne i Hercegovine. Ja sam to jednom prigodom i naglasila ; ono što je za arheologiju urađeno u razdoblju Austro-Ugarske Monarhije za jedno tako kratko vrijeme, nikada više neće biti ponovljeno. Barem kada je u pitanju prostor Hercegovine. Zemaljski muzej je jako konzervativan po tom pitanju. Materijal koji se ondje nalazi, pokazali smo u knjizi, ali iz publikacija koje su rađene za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Važno je još naglasiti: ova knjiga obuhvatila je prostor cijele Hercegovine – i u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Arheologija je znanost koju ne možete dijeliti, tako da smo obuhvatili sve ono što je ovo podneblje ponudilo i dalo i što je dobro, a toga ima dosta.

BHP: Prema procjenama, koliko je na području Hercegovine zabilježeno arheoloških nalazišta?

Mr.sc. Vasilj: Ja sam bila ta koja ih je brojala. Polazište mi je bio Arheološki leksikon . Znači, onoliko koliko sam imala podataka iz Arheološkog leksikona i ono koliko sam imala novih spoznaja o arheološkim lokalitetima na prostoru Hercegovine . Radi se o više od 2 560 prapovijesnih, antičkih i srednjevjekovnih lokaliteta.

BHP: Kojih je lokaliteta najviše?

Mr.sc. Vasilj: Po toj statistici ispada da je najviše srednjevjekovnih lokaliteta i to iz prostog razloga što postoji veliki broj nekropola stećaka. Ovi prostori jako su bogati upravo nekropolama stećaka i sve su one u ovome popisu. Cilj ove knjige je skrenuti pozornost na sve ono što Hercegovina, u arheološkom smislu, ima. Bili smo ograničeni prostorom ; imali smo na raspolaganju 302 stranice koje nam je financiralo Ministarstvo i morali smo se uklopiti u to. Možda je, po nekima, nekih stvari

Page 15: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

15

INVESTICIJE

trebalo biti više, nekih manje, ali to je naš izbor i jedan novi početak jer prije ovakvo nešto nismo imali. Istina, bilo je nekoliko monografija Hercegovine koje su u uvodnom dijelu kratko obrađivale arheologiju, ali ova knjiga je nešto sasvim drukčije – ona je posvećena samo arheologiji.

BHP: Prije nekoliko godina, Vaše otkriće Desila u Hutovu blatu izazvalo je pravu znanstvenu senzaciju. Što je danas s Desilom?

Mr.sc. Vasilj: Lokalitet Desilo je jedinstven iz razloga što se tu, na jednoj maloj površini, našlo mnogo toga za što do tada nismo znali. Prvo, tu je jezero, jedini podvodni arheološki lokalitet kod nas na čijem su se dnu pokazali fenomenalni nalazi ostaci amfora, 476 čepova amfora, ostaci brodova, željezno koplje brončana sjekira iz 11 st. pr. kr., neolitička keramika stara više od 4000 god. i još puno toga. Priča iz jezera, pak, još uvijek nije završena. Drugo, ondje je gradina koja se nalazi iznad jezera i u koju još nismo ušli. Treće, nekropola ili dio nekropole koju smo istražili i koja je vrlo zanimljiva i to je obrađeno. Grobovi s Desila su objavljeni. Što se nalaza iz jezera tiče, radi se o jednoj vrlo zanimljivoj situaciji. Počeli smo istraživanja vođeni jednom pričom o pljački blaga iz Desila, a došli do neolitskog naselja na dnu jezera. Razmišljajući kako rješavati ovo drugo, ta priča je pomalo i zaboravljena, no mi nismo sredina koja to može riješiti. Desilo, možda, odmah ne možemo

riješiti, ali ga nismo smjeli ni zaboraviti. U Desilu je dosad registrirano 1300 nalaza. Više ih nema niti ima smisla išta više raditi jer nemamo instituciju koja bi o tome skrbila. Bilo bi vrijeme razmišljati o tome, a ne mogu samo ja razmišljati za one koji su na vlasti i nametati svoje mišljenje. Jednostavno – za ovako nešto mora postojati institucija. Kad danas pođete bilo gdje, to je ono što ćete prvo vidjeti. To je naše korijenje i ono što je jedna civilizacija ili više civilizacija kao što je to slučaj s nama, iznjedrilo na nekom prostoru, na čemu možemo graditi svoj obraz.

BHP: Koliko, službeno, na području Hercegovine ima arheoloških zbirki?

Mr.sc. Vasilj: Kod nas, na prostoru čitave Hercegovine, ima jedna arheološka zbirka na Humcu, jedna mala zbirka u samostanu na Gorici i Muzeju u Livnu, ali to već izlazi izvan granica Hercegovine. Hoće li se itko upitati treba li nam neka takva institucija, trebamo li objediniti i sačuvati naše starine, naše arheološko blago, tekovine civilizacije, kulturu? Jednoga naroda nema ako on ne može pokazati svoje korijene.

BHP: Jeste li o pitanju Desila i njegova značaja za arheologiju ovoga područja razgovarali s mjerodavnima?

Mr.sc. Vasilj: S ministrom u prošlom sazivu nikada se nisam uspjela sresti unatoč mojim brojnim pokušajima. Ja sam se uporno najavljivala, on je uporno bio na sastancima, zauzet… Pitam se: je

li barem jedan nalaz s Desila zavrijedio da se o njemu podrobnije razmisli, da se razmisli na razini županije – što s tako velikim arheološkim otkrićem…

BHP: Što se konkretno, radi s arheološkim nalazima, s predmetima koje nađete, iskopate?

Mr.sc. Vasilj: Arheološki nalazi se sortiraju. Nešto ide reprezentativno, no negdje sve to mora biti smješteno i onda se, na osnovi toga materijala, pravi selekcija. Ima materijala koji je za javnost beznačajan, a nama mali komadić može otvoriti oči – o čemu se, zapravo, radi. Uvijek je najteže smjestiti onaj materijal koji nije atraktivan. Kad imate nešto atraktivno, onda je s tim lako. Tri su institucije koje su ključne u arheologiji: zavodi za zaštitu spomenika koji moraju kontrolirati situaciju na terenu. Oni su zakon. Oni bi morali spriječiti sve nezakonite radnje koje se uvijek događaju na ovom prostoru, tu su još muzeji i fakulteti kao znanstvene institucije pri kojima djeluju studiji arheologije. No, sve to treba uvezati i koordinirati. Svaki studij arheologije ima malu zbirku, ali sve to treba obraditi i staviti na neko mjesto. Često čujete – on ima privatnu arheološku zbirku . On je može imati po nekoj osnovi, ali se mora položiti račun – odakle ta zbirka i popisati je detaljno da javnost zna što u toj zbirci postoji i da to ne može okolo hodati i ići na tržište kao što je mnoštvo nalaza s Ošanića išlo preko Dubrovnika, pa i po bjelosvjetskim destinacijama. Ovo o

Page 16: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

16

INVESTICIJE

čemu Vam pričam, mnogo je važnije od toga hoće li mene netko primiti ili neće. Ne idem ja nešto tražiti, nego ide struka. Dio nalaza je u podrumu čovjeka koji je na terenu, dio keramičkog materijala se obrađuje, tu je u ovoj knjizi i siguran je, a ono najvrjednije je u sefu jedne banke koju ja privatno plaćam.

BHP: Koliko sam primijetila, u knjizi ste se posebno zadržali, između ostaloga, i na području Čapljine. Meni zvuči dosta zanimljivo…

Mr.sc. Vasilj: Da, u knjizi sam radila jednu analizu arheoloških nalazišta za prostor Čapljine koja je jedan od arheoloških terena visoke kategorije. Međutim, cijelo područje čapljine arheološki je detaljno istraženo samo 2 posto i to zahvaljujući vili u Višićima i vili u Mogorjelu. Sve je neistraženo i prepušteno, da tako kažem, stihiji. Događa se stoga da se, prilikom građevinskih radova, upropaštavaju vrlo vrijedni mozaici, ali nitko na terenu neće ni mrdnuti prstom da se to promijeni. Po meni bi prostor Čapljine, zone Stoca, te neke zone u

Mostaru i Ljubuškome trebalo zaštititi na način da se ondje ne može ništa raditi dok se to područje arheološki ne tretira. To je praksa svugdje u svijetu. Znači, pravite poslovni objekt…. Vi ga možete praviti, ali treba prvo dopustiti da se to arheološki istraži i vidi ima li arheološkog materijala na tom mjestu. Kad se to istraži, tek onda ide dozvola za rad. Ne mogu bageri tek tako doći na neki lokalitet, kopajući naići na mozaik i gazda onda kaže: Ruši, stopirat će mi radove!!! To nikako ne bi trebalo i ne bi smjelo tako biti, a može.

BHP: Često upozoravate i na problem ilegalne arheologije…

Mr.sc. Vasilj: Do detektora za metal, što je uobičajena praksa kod istraživanja arheoloških lokaliteta, danas svatko može doći. Ja sam prije nekoliko godina upozorila MUP na ono što se radi u Ošanićima. Na žalost, put koji je napravljen s Ošanića, otvorio je put ilegalnoj arheologiji. Javna je tajna da agregati za struju rade cijelu noć, ruje se svuda okolo, lokalitet poslije izgleda kao da je preko njega prešlo krdo divljih

svinja. Na tu moju intervenciju, inače, nitko nije reagirao i to je nezamislivo.

BHP: Radeći projekt Ministarstva obrazovanja „Rekogniciranje prostora Hutova blata“, Vaš tim došao je do senzacionalnih otkrića u Doljanima, blizu graničnog prijelaza kod Metkovića… O čemu se točno radi?

Mr.sc. Vasilj: Arheološki lokalitet u Doljanima je sjajan. Nažalost, došli smo na samome kraju, no bog je htio da to vidimo i istražimo. Radi se o jednome jako važnom putu koji je bio u funkciji od prapovijesti do ranoga srednjeg vijeka. Na tom malom prostoru na kojem sam radila, nalazimo, dakle, presjek svih kultura kroz ta razdoblja. Ono što je zadivljujuće jest količina helenističkog materijala koji smo pronašli. Riječ je o zadnja tri stoljeća prije Krista i zadivljujućim nalazima koji datiraju iz razdoblja seobe naroda. Znači, Doljani su, koliko se zna u literaturi, do sada, najjužnija točka ranoslavenskih nalaza. Stjecajem okolnosti, istražila sam samo pet grobova samo dio velike nekropole koja se tu nalazila. Jedan od tih grobova je bio posebno zanimljiv. U grobu se nalazio kostur mlađe ženske osobe od nekih 40-tak godina. Na prsima je držala čitavu keramičku posudu. Nalaz je bio senzacionalan! Unutra su bile kosti djeteta od godinu i pol dana, kosti šaka i stopala odrasle osobe. Nikad dosad takav nalaz nije pronađen. U priči s mještanima saznala sam i kad je rađen magistralni put Mostar-Metković i tamo je bilo zidova, međutim – netko je , očito, dao novce i preko tih nalazišta je sada cesta. Na tome je mjestu bilo ostataka arhitekture o čemu danas svjedoče ostaci impozantnog antičkog zida dugog 13m

BHP: Jeste li našli još što zanimljivo na tom području?

Mr.sc. Vasilj: Da. Istražili smo i jedan rimski zid iz 1. stoljeća. Radi se o vrlo važnom punktu stare Narone, koja je bila jedno od rimskih središta na istočnoj obali Jadrana. Zid je dug 14 metara. Tu su se nalazile dvije prostorije u kojima su bili mozaici. Međutim, arheolozi su našli podloge za mozaike, ali ne i njih. Oni su, jednostavno, pometeni.

BHP: U razgovoru prije ovog

Page 17: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

17

INVESTICIJE

intervjua, spomenuli ste i još jedno zanimljivo nalazište na tom području – ono u Sjekosama…

Mr.sc. Vasilj: To je nekih 3-4 km prije Desila. Radi se – ili o rimskom naselju ili o golemoj vili. Stjecajem okolnosti mi smo naišli na dio gdje je bio bazen za maslinovo ulje i taj je nalaz – senzacionalan. Tu je nađeno i nekoliko ćupova, jako puno keramike, svega i svačega arheološki vrlo vrijednog. Na žalost, unatoč našem optimizmu i htijenju, s tim istraživanjima morali smo stati jer za to, ipak, treba novca, a ne nailazimo baš na razumijevanje mjerodavnih. Stalno pokušavam doći do nekih sredstava koja bismo usmjerili u ta istraživanja, ali nikako. Iskreno, Sjekose me baš „žuljaju“.

BHP: Nisam Vas pitala, a baš me zanima, kako ste se našli u arheologiji? Je li to želja iz djetinjstva?

Mr.sc. Vasilj: (Smijeh) Da… To je jako zanimljivo… Još u petome razredu osnovne škole rekla sam: - Bit ću arheolog!... i to je ono, valjda, što puno

ovisi o tomu – kome će dijete doći u ruke. A imala sam dobrog nastavnika. Kad u osnovnoj školi dođete u malo ozbiljnije razrede, vjerojatno je ono što se učilo o civilizacijama stare Grčke, Egipta, Bliskog istoka, bilo presudno. Studirala sam, a moj je tata sreo mog nastavnika iz 5. osnovne koji ga je pitao: „A gdje ti je Snježana?, na što je

odgovorio kako studiram arheologiju u Zagrebu... Nastavnik umalo nije pao u nesvijest od iznenađenja. Ono što sam rekla u petom osnovne, to sam i uradila.

BHP: Prenosite znanje mladim naraštajima na studiju arheologije. Što biste im poručili? Odnosno, što biste poručili svima koji se žele upustiti u taj poziv?

MR.SC. VASILJ: Arheologija je, zapravo, jedna struka koja je život. I govori nam o tome kako su oni koje mi baštinimo u svojim genima, živjeli na tim prostorima. Zapravo, ne smatram se nekim genijalcem i moj poziv je pomoći mladima koji su se zainteresirali za arheologiju da zavole svoju struku. Arheologija je struka koja nije lagana. Mora se puno učiti. Ima puno podataka i morate biti jako obrazovani. U arheologiji ima i umjetnosti i forenzike i društvenih i prirodnih znanosti. To je , jednostavno, sklop nečega o čemu čovjek mora puno znati.

Razgovarala: M. B. Milinković

Page 18: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

18

iz broja u broj

Page 19: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

19

akTualNo

U najvećoj neizvjesnosti je i dalje eurozona, koja još uvijek nije uspjela stabilizirati dužničku

krizu koja potresa sve veći broj njezinih članica. Naime, od početaka 2012. godine negativne vijesti iz različitih zemalja eurozone (Grčka, Italija, Španjolska) konstantno potresaju financijska tržišta, izazivajući pad povjerenja investitora i povećavajući trošak refinanciranja javnog dugovanja na rekordno visoke vrijednosti, dok u isto vrijeme sve relevantne institucije eurozone pokušavaju različitim monetarnim i financijskim mjerama zaustaviti širenje krize na ostale zemlje europskog bloka. S druge strane, dostupni makroekonomski pokazatelji ukazuju na to da će eurozona, nakon što je izbjegla negativnu stopu rasta u prvom kvartalu 2012. godine, konačno zabilježiti ekonomski pad u drugom kvartalu ove godine, imajući u vidu da je, osim u perifernim zemljama koje su već u recesiji (Italija, Portugal, Španjolska i Grčka), zabrinjavajuće usporavanje ekonomskih aktivnosti zabilježeno i u Njemačkoj i Francuskoj, zemljama koje predstavljaju ekonomsku i političku osovinu čitave monetarne unije. Naime, ekonomija eurozone trenutno bilježi rekordno visoku stopu nezaposlenosti (11,1% u svibnju 2012. godine), pad ključnih indikatora realnog sektora (PMI, industrijska proizvodnja, građevinarstvo, itd.), dok investitori s neizvjesnošću očekuju koja će sljedeća zemlja tražiti pomoć iz kriznih fondova EU. Podsjećamo, do sada je financijska pomoć oficijelno dodijeljena za pet članica eurozone i to: Grčkoj, Irskoj, Portugalu, Španjolskoj i Cipru. Ono što najviše zabrinjava jest još uvijek iznimno velika averzija ulagača prema riziku, te nepovjerenje investitora u sustavno rješenje financijske krize u zemljama europskog bloka. Dužnički

BH ekonomija u 2012. godini– između stagnacije i recesije

Prva polovina 2012. godine obilježena je konstantnim turbulencijama dužničke krize u eurozoni, kao i evidentnim usporavanjem rasta američke i ostalih najvećih svjetskih ekonomija (Kina, Indija, Brazil). Naime, prema prognozama najznačajnijih svjetskih financijskih institucija, globalna ekonomija će u ovoj godini zabilježiti najnižu stopu rasta još od financijske krize iz 2009. godine.

problemi pojedinih zemalja članica eurozone očekuju se i u nastavku godine, što će i cijelu eurozonu vratiti unatrag s očekivanom negativnom stopom rasta BDP-a od 0,3% yoy (metoda ocjenjivanja dva ili više izmjerenih događaja usporediti rezultate u jednom vremenskom razdoblju s onima iz drugog vremenskog razdoblja (ili niz vremenskim razdobljima), na godišnjoj osnovi. Popularan način za procjenu učinkovitosti ulaganja) za 2012. godinu. U takvom nepovoljnom okruženju, ekonomski slaba i od kretanja eurozone zavisna Bosna i Hercegovina, očekivano je bila izložena svim negativnim utjecajima financijske i ekonomske krize u Europi. Pad izvoza i izvozno orijentirane industrijske proizvodnje, smanjen priliv doznaka, kao i mnogo opreznija kreditna politika bankarskog sektora BiH u velikoj su mjeri bili očekivani imajući u vidu iskustva iz 2009. godine i prvog vala ekonomske krize. Ono što najviše zabrinjava i što je dodatno opteretilo bh. ekonomiju jesu unutarnje slabosti i stalna politička

previranja koja su u BiH prisutna još od listopada 2010. godine. Naime, dok većina zemalja EU, kao i onih koje se oslanjaju na eurozonu usvajaju politike i mjere s ciljem ublažavanja posljedica financijske krize, BiH se nalazi u stalnom političkom zastoju, s obzirom na to da je od listopada 2010. godine imala politički konsenzus na svim razinama svega četiri mjeseca (veljača 2012. – svibanj 2012. godine). Odsustvo političke stabilnosti rezultiralo je da bh. ekonomija bude u potpunosti prepuštena nepovoljnim globalnim kretanjima u prvoj polovici 2012. godine.

Zastoj na svim ključnim poljimaBiH je i nakon drugog kvartala 2012. godine još uvijek daleko iza zemalja regije na putu ka EU i NATO integracijama. Naime, još uvijek nije zabilježen respektabilan progres u provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić – Finci“ kao ključnog uvjeta za podnošenje

Page 20: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

20

aktualno

kredibilne aplikacije za članstvo u EU, dok su reformski zastoji rezultirali nedobivanjem zelenog svjetla za pokretanje prvog ciklusa Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP) u svibnju 2012. godine. Podsjećamo, zastoj u reformskim procesima i europskim integracijama rezultirao je smanjenjem kreditnog rejtinga od strane kreditne rejting agencije Moody’s, sa B2 na B3, čime je BiH stavljena samo na korak od kreditne razine C - visoko spekulativna razina, u kojem se od europskih zemalja nalazi samo - Grčka. Negativan utjecaj političke nestabilnosti najjasnije se ilustrira kroz podatak da je BiH u prvom tromjesečju 2012. godine zabilježila priliv direktnih stranih investicija od svega 48,1 milijun KM, što predstavlja minimalnih 0,2% procijenjenog BDP-a za 2012. godinu. S druge strane, jedina svijetla točka političkog trenutka u BiH u drugom kvartalu 2012. godine predstavlja konačno usvajanje proračuna državnih institucija i međunarodnih obveza BiH za 2012. godinu, čime je u određenoj mjeri vraćen kredibilitet bh. institucijama i omogućeno redovno servisiranje vanjskog dugovanja BiH. Istovremeno, usvajanje proračuna je uzrokovalo početak nove političke krize čiji je ishod još uvijek krajnje neizvjestan, imajući u vidu složenost političkog sustava u BiH. Nakon snažnog pada ključnih ekonomskih indikatora bh. ekonomije u prvom kvartalu, negativni ekonomski trendovi obilježili su i drugi

kvartal 2012. godine, iako je evidentno da negativne stope rasta nisu toliko izražene kao u prvim mjesecima ove godine. Tako je industrijska proizvodnja u svibnju 2012. godine zabilježila najnižu negativnu stopu rasta u ovoj godini (-1,1% yoy), dok je izvoz roba u istom mjesecu prvi put zabilježio rast u 2012. godini (+5,4% yoy). U istom mjesecu, oficijelna stopa nezaposlenosti smanjena je na 43,7% dok je stopa inflacije i dalje na umjerenoj razini od +1,9% yoy. Usprkos usporavanju negativnih trendova, bh. ekonomija je i dalje daleko od pozitivnog područja te stabilnog i održivog ekonomskog oporavka.

Nerješavanje ključnih problema

Naime, promatrajući ekonomske indikatore BiH evidentno je da su strukturalni problemi i dalje prisutni, te da pozitivni pomaci nisu rezultat sistemskog dugoročnog ekonomskog oporavka. Ponovni rast izvoza je vođen isključivo snažnijom potražnjom iz Hrvatske kao jednog od najvećih bh. izvoznih tržišta, što je isključivo posljedica rasta cijena izvoznih mineralnih proizvoda na svjetskim tržištima što je utjecalo i na vrijednost bh. izvoza. S druge strane, izvoz prema ostalim ključnim tržištima (Njemačka, Italija, Srbija) i dalje je u velikom padu. Nadalje, pad nezaposlenosti u travnju i svibnju 2012. godine je rezultat većeg broja zaposlenih u ugostiteljstvu i javnom sektoru (sezonski radnici i pripravnici), dok se broj zaposlenih u ključnim sektorima realne ekonomije (industrija i trgovina) i dalje smanjuje. Istovremeno, pokazatelji koje koristimo u procjeni domaće potrošnje također ukazuju na realni pad ove najveće kategorije u strukturi BDP-a. Tako je u prvih pet mjeseci 2012. godine, uvoz minimalno rastao za 1,2% yoy, dok su neto plaće više za svega 1,8% yoy, što se, uz rastuću nezaposlenost, izravno odrazilo i na stagnaciju trgovine na malo i iznosa prikupljenih poreza. Imajući u vidu i slabiji priliv inozemnih doznaka koje su jedan od najznačajnijih pokretača kupovne moći građana, realno je očekivati da će domaća potrošnja nakon prošlogodišnje blage ekspanzije ponovo zabilježiti negativnu stopu rasta u 2012. godini. Uzimajući u

Page 21: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

21

aktualno

obzir sve navedeno, ukoliko bi podaci o obračunu BDP-a na kvartalnoj osnovi bili dostupni, evidentno je da bi ukupna ekonomija u BiH i u drugom kvartalu 2012. godine zabilježila pad, čime bi BiH nakon 2009. godine i oficijelno ušla u recesiju. U prvoj polovini 2012. godine naš fokus je u velikoj mjeri također bio usmjeren na način očuvanja fiskalne stabilnosti u BiH, koja je pod pritiskom uslijed smanjenog priliva proračunskih prihoda kao izravne posljedice pada privredne aktivnosti. Ipak, vlade entiteta su do sada u velikoj mjeri uspjele sačuvati fiskalnu stabilnost i likvidnost proračuna izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira (obveznica i trezorskih zapisa). Potrebno je naglasiti da su u drugom kvartalu 2012. godine uspješno izvršene i dvije aukcije dugoročnih obveznica Federacije BiH i dvije aukcije obveznica Republike Srpske, što je zajedno s trezorskim zapisima u velikoj mjeri stabiliziralo likvidnost entitetskih proračuna opterećenih značajnim deficitima u ovoj godini.

Emisija obveznica i novi kreditiNaime, Federacija BiH je uspješno kompletirala emisije obveznica, krajem svibnja trogodišnje obveznice u iznosu od 80 milijuna KM po prosječnom prinosu od 5,26%, te krajem lipnja emisija petogodišnjih obveznica po prosječnom prinosu od 6,10% u iznosu od 17,5 milijuna KM. Domaće banke pokazale su se do sada kao ključni

ključni makroekonomski pokazatelji za period siječanj - svibanj 2012. godine: -    Pad industrijske proizvodnje od 5% yoy -    Izvoz roba zabilježio pad od 7,2% yoy,  uvoz roba stagnira na raini od 1,2% yoy -    Vanjskotrgovinski deficit dosegnuo iznos od 2,9 milijardi km (+12% yoy) -    oficijelna stopa nezaposlenosti 43,7% -    Prosječna bruto plaća 836 km (+1.8% yoy) -    Inflacija na umjerenoj razini od 2,2% yoy -    Ukupni krediti zabilježili rast od 5% yoy i iznose 15,67 milijardi km -    Ukupni depoziti viši za 2,9% yoy i iznose 12,9 milijardi km -    devizne rezerve se smanjile za 5,9% yoy.

investitori u domaće obveznice entiteta. Međutim, prostor za daljnje značajnije ulaganje u dužničke instrumente entiteta značajno je ograničen sa stajališta izloženosti riziku, što ukazuje opadajuća potražnja s rastućim troškom financiranja iz aukcije u aukciju u posljednjih nekoliko mjeseci. U skladu s našim očekivanjem nakon usvajanja državnog proračuna za 2012. godinu, bh. vlasti su otvorile pregovore sa MMF-om o novom stand-by aranžmanu, čime bi se fiskalna situacija trebala značajno stabilizirati do kraja godine, te omogućiti restrukturiranje i olakšavanje obveza po osnovu servisiranja vanjskog duga u periodu 2014. – 2015. godina koje su bile pod značajnim pritiskom. Pregovori sa MMF-om će biti u našem fokusu do kraja 2012. godine, s obzirom na to da bi novi stand-by aranžman mogao značajno utjecati na ukupnu stopu rasta bh. ekonomije. Naime, u drugoj polovini godine očekujemo stabilizaciju ekonomskih prilika u eurozoni, što će posljedično dovesti i do ponovnog rasta bh. izvoza i industrijske proizvodnje, koji su bili ključni pokretači ekonomskog oporavka u periodu 2010.-2011. godina. Također, očekujemo i snažniju kreditnu aktivnost bh. banaka kako prema sektoru privrede tako i prema sektoru stanovništva, što će dovesti do blagog rasta investicija i privatne potrošnje. Ukupno gledano, oporavak ključnih pokazatelja bh. ekonomije krajem godine očekuje se po istom ekonomskom obrascu kao tokom 2010. godine kada je bh. ekonomija izašla iz recesije.

S druge strane, novi stand-by aranžman će sigurno dovesti do nove fiskalne konsolidacije i mjera štednje na razini države i entiteta, stvarajući novi pritisak na ukupnu ekonomiju. Očekuje se da će bh. vlasti morati sprovesti nove mjere štednje, smanjujući plaće i broj zaposlenih u javnom sektoru, što će stvoriti dodatni pritisak na domaću potrošnju. U isto vrijeme, državne investicije će također biti značajno smanjenje, čime će pozitivan rast BDP-a biti dodatno otežan. U cjelini promatrano, ukupni ekonomski rast BiH u 2012. godini bit će pod utjecajem tempa oporavka u eurozoni s jedne, i fiskalnom konsolidacijom s druge strane. Uzimajući u obzir sve navedeno naša prognoza za 2012. godinu ostaje na razini stagnirajućeg realnog ekonomskog rasta od 0% yoy s potencijalnim negativnim izgledima koji će zavisiti od već navedenih eksternih i internih faktora.

Za BHP priredio: M. Mlakić

Page 22: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

22

aktualno

Također, blizu polovice od ukupno alociranih sredstava iz državnih godišinjih paketa

IPA 2007 - 2010, zaključno s lipnjem 2012. isplaćeno je tvrtkama koje su na natječaju odabrane da implementiraju IPA projekte. Izraženo u postotcima i iznosima, ukupna stopa ugovorenih sredstava iz IPA državnih paketa pomoći 2007-2010, dostigla je razinu od 73 % ili 214,881 milijuna eura što predstavlja značajno povećanje od 17 % ili 49,186 milijuna eura u razdoblju studeni 2011. - lipanj 2012. Postotak isplaćenih sredstava za IPA državne pakete (2007-2010) do sada iznosi ukupno 43 % ili 126,772 milijuna eura što, također, čini značajan rast od približno 11 % ili 30,827 milijuna eura u istom razdoblju. Ovo su zaključci analize Direkcije za europske integracije na temelju podataka koje je Delegacija EU u BiH prezentirala na petom sastanku Odbora za praćenje IPA, održanom u srpnju u Sarajevu. Ukoliko se promatra razdoblje od 5. srpnja 2011. (kada je Delegacija EU u BiH prvi put prezentirala podatke o stupnju iskorištenosti sredstava iz IPA

Ugovoreno 73 %, a isplaćeno 43 % projekata iz IPA 2007-2010

Od ukupne vrijednosti iznosa IPA sredstava alociranih Bosni i Hercegovini u okviru državnih programa IPA 2007-2010 (295,279 milijuna eura), do kraja mjeseca lipnja ove godine ugovoreno je

nešto više od dvije trećine.

fondova) do sada, postotak ukupno ugovorenih sredstava za IPA državne programe 2007-2010 u BiH, bilježi rast od 26 % ili 75,327 milijuna eura. U istom razdoblju postotak isplaćenih IPA sredstava veći je za 16 % ili 47,521 milijuna eura. Imajući u vidu da je BiH još u centraliziranom sustavu upravljanja financijskom pomoći EU, izvor podataka o stupnju iskorištenosti sredstava iz IPA programa je Delegacija EU u BiH.

Naredni sastanak Odbora za praćenje IPA na kojem će Delegacija EU prezentirati ažurirane podatke o stanju iskorištenosti alociranih IPA sredstava planiran je za prosinac ove godine.

Pregled godišnjih IPA državnih programa pomoći 2007-2010

Državni program pomoći IPA 2007 Razina ugovorenih sredstava iz državnog programa IPA 2007 je od 96 % ili 47,645 milijuna eura. Postotak isplaćenih sredstava je 87 ili 43,428 milijuna eura. Većina projekata iz ovog IPA programa je već okončana dok se manji broj nalazi u završnoj fazi realizacije. Datum zatvaranja državnog programa IPA 2007 je 30. studeni 2012. do kada se očekuje i isplata preostalih sredstava tvrtkama koje implementiraju projekte.

Državni program pomoći IPA 2008

Razina ugovorenih sredstava iz državnog programa IPA 2008, prvi dio, je 98 % ili 12,197 milijuna eura, a isplaćenih sredstava 69 %, odnosno 8,622 milijuna eura. Razina ugovorenih sredstava iz IPA 2008 državnog programa, drugi dio, je 78 % ili 42,556 milijuna eura, a isplaćenih sredstava 47 % ili 25,533 milijuna eura.

Državni program pomoći IPA 2009

Iz IPA 2009 državnog programa, prvi dio, ugovoreno je 100%, odnosno cjelokupna alokacija u iznosu od 39 milijuna eura. Razina isplaćenih sredstava u okviru istog paketa pomoći je 56% ili 21,686 milijuna. Razina ugovorenih sredstava iz državnog paketa IPA 2009, drugi dio, trenutačno je 59 % ili 24,540 milijuna eura, a isplaćenih sredstava za spomenuti program je 22 % ili 8,948 milijuna eura.

Državni program IPA 2010 Ugovorena sredstva iz IPA 2010 državnog paketa, prvi dio, su na razini od 53 % ili 48,940 milijuna eura, te pokazuje tendenciju značajnog rasta od 33 % u odnosu na podatke iz prosinca 2011. Iz IPA 2010 državnog paketa, prvi dio, isplaćeno je 20 % ili 18,553 milijuna eura. Najveću stopu rasta ugovorenih i isplaćenih sredstava u razdoblju studeni 2011. - lipanj 2012. ostvario je IPA državni program 2010, prvi dio. Ugovori o individualnim IPA grantovima, koji čine Državni program IPA 2010, drugi dio, nalaze se u postupku ratifikacije, pa time ni njihova implementacija ne može početi. Nakon potpisivanja Financijskog sporazuma za određenu godišnju IPA alokaciju sredstva postaju dostupna za provođenje natječajnih procedura i ugovaranje projekata. Ovaj posao, s obzirom na centralizirani režim upravljanja financijskom pomoći EU, u ime institucija u BiH provodi Delegacija EU u BiH. Prema odredbama Financijskog sporazuma, rok za ugovaranje projekata je dvije godine od dana potpisivanja Financijskog sporazuma, a rok za implementaciju projekta dvije do tri godine nakon dana ugovaranja.

Piše: D. Sivonjić

Page 23: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

23

aktualno

Riječ je o turističkom web portalu koji će milijunima korisnika Interneta predstaviti Bosnu i

Hercegovinu na inovativan način, tako što će ponuditi vidljivost povijesnih, kulturnih objekata i znamenitosti, kao i turističkih atrakcija, muzeja, i mnoštva drugih bogatstava naše države, a sve to na jednom mjestu i uz upotrebu svih multimedijalnih elemenata (video, foto, virtual tour 360, audio, gmap). Uz ovo, novitet predstavlja i Turistička burza, namijenjena samo turističkim djelatnicima, a koja će zasigurno pomoći turističkim agencijama u kreiranju boljih ponuda kao i veću iskorištenost ponuđača uslužnih djelatnosti. Ovaj projekt prezentirao je gdin. Mario Gerussi, direktor Innovativo d.o.o., ujedno idejni tvorac projekta VMC, koji je tom prilikom izjavio:

„Priča se počela razvijati u pravcu VMC-a nakon lansiranja projekta Visit & Explore Bosnia and Herzegovina, kad smo dobili poziv od dvije države da implementiramo isti projekt za njih. S radošću smo prihvatili ponudu i tako došli na ideju da napravimo nešto na

Visit my country inovativni turistički web portal

U sarajevskom hotelu Europe, s početkom u 11:00h održana je svečana promocija i prezentacija jedinstvenog turističkog web portala www.vmc.ba.

svjetskoj razini, odnosno da učinimo projekt dostupnim i za svjetsko tržište. Sigurni smo kako će projekt Visit My Country doživjeti će svoju veliku promociju, predstavit ćemo se na međunarodnim sajmovima, kao i kroz posebnu knjigu VMC koja će sadržavati sve elemente s web portala u 2013. godini, a njezina distribucija planirana je u čitavom svijetu. Želja nam je kroz

ovaj projekt predstaviti našu državu na jedan poseban način, te zato i cijela ova priča kreće iz Bosne i Hercegovine.“

Ono što ovaj projekt čini posebnim i drugačijim od ostalih je upravo taj inovativan i moderan pristup pri prezentiranju prirodnih, kulturnih i povijesnih bogatstava jedne države što do sada nije bilo dostupno za širu javnost na jednom mjestu.

Priredio: M. Mlakić

Page 24: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

24

poSloVNi uSpjESi

Čak tri dvorane opremljene su RealD 3D tehnologijom, a CineStar i u Mostaru predstavlja

svoju ultimativnu kino dvoranu, CineStar eXtreme, s gigantskim platnom veličine 100 m².

Jedanaesti CineStar otvoren uz spektakularan vatromet i najveće filmske hitove

CineStar Mostar, prvi multipleks u Mostaru i prvi multipleks CineStar izvan Hrvatske, otvoren je u sklopu trgovačkog centra Mepas Mall. CineStar Mostar u potpunosti je digitalizirano kino s pet

dvorana ukupnog kapaciteta 700 sjedala.

„Iznimno nam je drago da smo napokon otvorili multipleks CineStar u Bosni i Hercegovini - CineStar Mostar. To je prvi multipleks u Mostaru i naš prvi multipleks izvan Hrvatske, te smo stoga jako ponosni na ovaj projekt. Cilj nam

je da stanovnici Mostara i okolice dobiju najbolje tehničke uvjete za gledanje filma i najnoviji filmski sadržaj koji ni u kojem pogledu ne zaostaje za svjetskim trendovima i kino otvaranjima“, rekao je na svečanom otvorenju CineStara Mostar Hrvoje Krstulović, osnivač i član Uprave tvrtke Blitz-CineStar.

„Ono što smo napravili u Hrvatskoj pokušavamo prenijeti i u BiH. Naš je godišnji plan prodati 250.000 ulaznica, te mislim da je to vrlo realno. Čak bih rekao da je zanimanje za ovakvim objektom veće u Mostaru nego na bilo kojem mjestu gdje smo dosad otvorili kino. Ako ovdje budemo uspješni, širit ćemo se i na druge gradove u BiH“, izjavio je Krstulović.

„Stanovnici Mostara i okolice osjetiti će potpuno uranjanje u film i ultima-tivni doživljaj“, poručili su vodeći ljudi CineStara na svečanom otvaranju u povodu kojega je priređen i veličanstven vatromet. „Znam koliko je Mostaru bilo

Page 25: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

25

poslovni uspjesi

U samo sedam dana od otvaranja 14.500 ljubitelja filma

Nevjerojatan rekord posjećenosti ostvario je CineStar mostar u prvome tjednu. Prvi multipleks CineStar izvan granica Hrvatske i 11. multipleks CineStar te prvo multipleks kino u mostaru, u samo sedam dana posjetilo je rekordnih 14.500 ljubitelja filma.

„S obzirom na rekordnu posjećenost i veliki broj rezervacija očito je da je i ovaj put prepoznata kvaliteta CineStara. osim najboljih tehničkih uvjeta, bogate ugostiteljske ponude i najnovijih filmskih hitova, mostarci mogu uživati i u dodatnim pogodnostima, akcijama i ponudama kako bi uvijek osjetili ultimativni doživljaj filma i iskustvo s pet zvjezdica u svakom smislu. od početka smo vjerovali u uspjeh našeg multipleksa u mostaru, ali moram priznati da su ovakvi rezultati nadmašili naša očekivanja. Iznimno nam je drago da su mostarci prepoznali našu kvalitetu i da uživaju u najnovijim filmskim ostvarenjima u CineStaru mostar“, izjavio je Hrvoje krstulović član Uprave Blitz CineStara povodom objave rezultata posječenosti CineStara mostar.

potrebno kino i zato mi je drago što smo u ovaj grad doveli najbolje. Nadam se da ćemo ispuniti sva očekivanja i da će građani prepoznati našu kvalitetu“, kazala je Ivana Medić, upraviteljica CineStara Mostar.

Inače, tvrtka Blitz CineStar za ovo je otvorenje pripremila ovogodišnje najveće filmske hitove: Vitez tame: Povratak, Step Up 4, Prometej, Ledeno doba 4 i Nedodirljivi. Posljednji nastavak Nolanove trilogije o Batmanu i četvrti nastavak plesne senzacije Step Up gosti otvaranja imali su priliku pogledati pretpremijerno, prvi u Bosni i Hercegovini.

Idućih dana, uslijedio je bogat filmski program - uz blockbustere s otvorenja prikazani su i hitovi: Sjene tame, Igre gladi, Čudovišna priča u Parizu, Pupijeva potraga, Piranha 3DD i Putovanje u središte zemlje 2: Tajanstveni otok te LIVE prijenos opere La Boheme iz Salzburga. Veliko platno CineStara i odlični filmovi sigurno će oplemeniti Mostar i razveseliti svih: od najmlađih do najstarijih. Inače, kako je kazano na otvorenju, Blitz-Cinestar je apsolutni lider u ponudi filmskih sadržaja u svojim kinima. Godišnje će se u CineStaru Mostar, prikazati više od 150 novih filmskih naslova, s naglaskom da najveći svjetski hitovi u CineStar kina dolaze istovremeno kad i u svjetska, a osim filmova posjetitelji će moći uživati

i u alternativnim sadržajima poput live prijenosa koncerata, opera, baleta i sportskih događanja, objedinjenih pod nazivom Spektakli u CineStaru.

Blitz-CineStar će, u širenju mreže multipleksa, u idućih dvanaest mjeseci otvoriti još tri kina: multipleks u Slavonskom Brodu u sklopu trgovačkog centra City Coloseum , megapleks s 11 dvorana u Splitu u centru Mall of Split, te multipleks u Vukovaru. Uz postojeće multiplekse koji uključuju i premimum kino formate kao što su IMAX i GOLD CLASS, CineStar će činiti lanac od ukupno 14 multiplexa s gotovo 100 dvorana, 15 500 sjedala i 4 milijuna posjetitelja godišnje, što ga čini najvećim kino prikazivačem na tržištima bivše Jugoslavije. Blitz-CineStar kreira i kontinuirano razvija visokokvalitetan CineStar brend (u Hrvatskoj 2008. CineStar dobiva titulu Superbrands; 2009. CineStar brend potrošači izabiru među 30 najboljih brendova visokog potrošačkog povjerenja!), prikazuje najnovije filmske naslove vodećih svjetskih distributera, te uvodi nove tehnologije i ponudu koja nudi održivu profitabilnost i rast te vodeću poziciju kinoprikazivača.

„Svijet u kojem živimo nezamisliv je bez filma, jer on pomiče granice stvarnosti i otvara vrata nepreglednih prostora mašte. Ponosni smo što ćemo svim stanovnicima Mostara i okolice

Osnivač i član Uprave tvrtke Blitz-CineStar Hrvoje Krstulović i Ljubo Bešlić,

gradonačelnik Mostara

omogućiti ultimativni doživljaj filma. 17 milijuna posjetitelja u Hrvatskoj jamstvo je našeg iskustva, a uz vrhunsku tehnologiju i najbolji izbor filmova - provod s pet zvjezdica je zagarantiran!“ – poručili su vodeći ljudi tvrtke Blitz CineStar.

Pripremila: M.B. Milinković

Page 26: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

26

prEdSTaVljamo uSpjEšNE

Trgovina naftom i naftnim derivatimaGrupacija Gudelj d.o.o. iz Viteza, bavi se trgovinom naftom i naftnim derivatima. Zahvaljujući činjenici da kontinuirano rade na širenju svoje mreže benzinskih crpki, u ovim vremenima teške ekonomske krize, uspijevaju osigurati i nova radna mjesta. U međuvremenu su, kao vlasnici, u rad pustili naftni terminal sa sjedištem u Širokom Brijegu. Uz postojeće benzinske crpke, kupcima prepozatljive pod imenom Eurotank 1 i 2, koje imaju na području Viteza, kupili su i novu crpku u Širokom Brijegu, koja je s radom počela prije godinu i pol, a najavljivane aktivnosti na početku rada benzinske crpke u Dugom Ratu, u Republici Hrvatskoj, privode se kraju. Mreža benzinskih crpki širi se i u srednjoj Bosni. Jedan od najznačajnijih bh. uvoznika i distributera nafte i naftnih derivata, grupacija Gudelj d.o.o. iz Viteza, naftu distribuira putem svojih benzinskih crpki, a od 2005. godine, preko firme kćerke, G-Tanka, uvozi i distribuira naftu na veliko. Benzinske crpke Eurotank nude goriva sukladna suvremenim europskim normama

grupacija gudelj – uspješna poslovna priča

Grupaciju Gudelj tako uspješnom poslovnom pričom iz Viteza čine uspješne tvrtke, koje posluju pod tim zajedničkim imenom – benzinske crpke Eurotank, firma kćerka G-Tank, te Kalvarija Cop d.o.o. Vitez. Svaka u svojoj domeni ostvaruju zavidne poslovne rezultate i djelatnost šire i daleko izvan

granica srednje Bosne.

i s najnižom cijenom na tržištu. Isti poslovni planovi vrijede za sve benzinske crpke, koje djeluju u sastavu grupacije Gudelj. Svoje ciljeve ostvaruju kroz Marketinško – prodajno odjeljenje, smješteno u Poslovnom centru u Vitezu, u okviru kojeg se nalaze pravno i financijsko odjeljenje i generalni zadaci i Prodajni centri ulja i uljnih derivata, koji uključuju i benzinske crpke Eurotank. U vlasništvu tvrtke je i vozni park s transportnim vozilima za

dostavu nafte i naftnih derivata izravno iz rafinerije i vozila za distribuciju goriva kupcima na lokalnom tržištu. Uvažavajući činjenicu da se svijet, pa tako i BiH, sve više susreću s ekološkim problemima, grupacija Gudelj iz Viteza je kao ozbiljan poslovni subjekt na sebe preuzeo obvezu očuvanja prirodne sredine. Od početka poslovanja, jedan od primarnih ciljeva jeste distribucija naftnih derivata koji su sukladni s ekološkim normama koje propisuje Europska unija. Sustav za brigu o okolišu i ljudima prilagođen je svim propisima države BiH. Visoke stadarde, koje je propisala država, poduzeće Gudelj d.o.o. je ispunio među prvima. Nije zanemarivo spomenuti da je samo za te namjene utrošeno oko 300 tisuća KM. Osim toga, stalna su ulaganja u održavanje i zamjenu sondi, separatora otpadnih voda, raznih filtera i drugog, na što se također izdvaja značajan iznos od oko 50 tisuća KM godišnje. S pravom se benzinske crpke iz sastava tvrtke Gudelj d.o.o mogu svrstati uz bok suvremenih benzinskih crpki iz zemalja Zapadne Europe. Također su i njihova trasportna vozila, opremljena po najvišim europskim kriterijima i

Page 27: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

27

predstavljamo uspješne

stadardima, jer bez toga ne bi bio moguć izravan uvoz goriva iz Madžarske.

Eksploatacija i prerada dolomitnog agregata u Kalvariji CopSvoju brigu za sredinu u kojoj posluju, u kompletnoj grupaciji Gudelj, koju, uz ostale, čini i najveći kamenolom dolomita Kalvarija Cop, iskazuju i na druge načine. Redoviti su sponzori raznim sportskim kolektivima i natjecanjima, a potporu pružaju i u radu raznih građanskih inicijativa i udruga, planinarskim društvima i njihovim akcijama. Ne iznenađuje stoga nagrada, koja je upravo Kalvariji Cop uručena od strane Europskog pokreta u BiH, kao jednom od najuspješnijih i najeuropskijih poslovnih subjekata u BiH. Inače, poduzeće “Kalvarija-cop” d.o.o iz Viteza je specijalizirano poduzeće za eksploataciju i prerade dolomitnog agregata s kamenoloma koji se nalazi u Malom Mošunju kod Viteza. Poduzeće postoji još od 1948. godine, s tim da je kroz sve godine postojanja mijenjan oblik, ali im je osnovna djelatnost ostala ista. Zbog svoje kvalitete, pijesak s površinskog kopa Kalvarije upotrebljavao se na gotovo svim gradilištima BiH, Srbije, Hrvatske, pa i šire. Još 80-tih godina prošloga stoljeća, pijesak s ovog kamenoloma isporučivan je za potrebe ZOI ‹84, a u novijoj povijesti važno je napomenuti da je svježi beton s Kalvarije upotrijebljen za kompletnu izgradnju Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić» u Novoj Biloj. Za gradnju većine cesta korišten je pijesak s ovog kamenoloma, a od aktualnih prometnih dionica svakako se izdvaja sudjelovanje u gradnji putnog koridora Vc. Nekadašnja Kalvarija privatizirana je 2002. godine. Od tada do danas su značajna sredstva uložena na potpuno obnavljanje i modernizaciji mehanizacije potrebne za nesmetan proces proizvodnje. U svome vlasništvu Kalvarija Cop ima i najsuvremenije strojeve za ekspolataciju dolomita, mlin za mljevenje dolomita, kao i betonaru za proizvodnju svježeg betona. Za sve artikle Kalvarija Cop svojim kupcima nudi i prijevoz vlastitim kamionima, mikserima i mikserima s pumpama za ispumpavanje svježeg betona.

Također, za sve proizvode posjeduju i odgovarajuće certifikate izdane od nadležnih institucija BiH. Kamenolom Kalvarija Cop nalazi od centra Viteza udaljen je 6 km, a prostire se na površini

od oko 40 hektara. Ovisno o potrebama tržišta, godišnje proizvedu 300.000 – 500.000 m3 dolomitnog agregata.

Piše: D. Sivonjić

Page 28: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

28

bh rEgijE

Zajedno su Konferenciju organizirali Sveučilište/Univerzitet ”Vitez” Travnik,

Gospodarska komora FBiH i Udruženje poslodavaca FBiH. Konferenciji je nazočilo visoko izaslanstvo Vlade FBiH, na čijem je čelu bio premijer Nermin Nikšić, te brojni drugi gosti, među kojima su bili i Avdo Rapa, predsjednik Gospodarske komore FBiH, Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, Safudin Čengić i Zoran Gazibarić, predsjednik Upravnog odbora, odnosno Skupštine Udruženja poslodavaca FBiH, Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, i mnogi drugi. Domaćine sa Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ predvodili su rektor prof. dr. Nikola Grabovac, predsjednik Upravnog odbora Franjo Rajković i brojni ugledni profesori. Prema analizi stručnjaka u posljednjih deset godina stopa zapošljavanje je nula, čulo se na ovoj

Bez rasterećenja gospodarstva nema ni novog zapošljavanja!

Nužnost porezne reforme u FBiH i rasterećenje gospodarstva, što bi trebalo dovesti do novih radnih mjesta okosnice su Konferencije, koja je, pod nazivom „Porezna reforma u funkciji gospodarskog

razvitka i novih zapošljavanja“, održana u Vitezu.

Konferenciji, a poslodavci su iskazali želju da potaknu razvoj gospodarstva i samim tim i novo zapošljavanje. Kako bi se ovaj cilj realizirao, neophodno je izvršiti reformu porezne politike. Poslodavci su preoptertećeni porezima i doprinosima na neto plaće od 74 % od čega polovica ide za plaće i naknade zaposlenih u javnoj upravi. Predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić je, prepoznavajući nužnost nalaženja modusa za rasterećenje gospodarstva i poduzetnika, ukazao na hitnost mjera koje bi trebale utjecati na sposobnost gospodarskih subjekata da ulažu u nove poslove i novo zapošljavanje. Vlada Federacije se obvezala da će u razdoblju od nekoliko godina postupno smanjivati doprinose, ali je pitanje hoće li to dovesti do ugrožavanja fondova MIO i zdravstvenog osiguranja. Očekuje se i stavljanje banaka u funkciju razvoja gospodarstva, čime bi došlo do stvaranja nove vrijednosti koja bi omogućila

značajnije punjenje fondova i samim tim i novo zapošljavanje. „Vlada FBiH se bori protiv nezaposlenosti i ekonomske krize, uz ostalo i kroz izmjene postojećeg, objektivno nepovoljnog ambijenta za poslovanje. Razmatramo određene mogućnosti iz sfere fiskalne politike, a Ministarstvo financija već dulje vrijeme radi na analizi različitih modela reforme poreznog sustava. Svjesni smo da bez rasterećenja gospodarstva kroz smanjenje doprinosa nema podizanja konkurentnosti i samim tim ni novog zaposlenosti“, kazao je premijer Nikšić. Premijer Nikšić je, prepoznavajući nužnost iznalaženja modusa za rasterećenje gospodarstva i gospodarstvenika, izrazio hitnost mjera koje bi trebale utjecati na sposobnost gospodarskih subjekata da ulažu u nove poslove i novo zapošljavanje. Privatni sektor je u ovom trenutku zamajac promjena koji može i mora povući najviše, a država treba omogućiti da

Page 29: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

29

bh regije

je poslovanje što manje opterećeno davanjima koje utječu na otvaranje novih radnih mjesta.

Nezaposlenost nam je „rak rana“Avdo Rapa, predsjednik Gospodarske komore FBiH aktualnu situaciju ocjenjuje „vrlo lošom“. „Ponovno, izvjesno je, ulazimo u recesiju i potrebno je praviti rezove“, kaže Rapa, dodajući kako je bit svega rasterećenje gospodarstva. Na Konferenciji je, uz ostalo, istaknuto i da u BiH nedostaje socijalni dijalog. Prvi čovjek bh. Saveza samostalnih sindikata Ismet Bajramović kaže kako pomaka nema bez poslodavaca, vlasti, sindikata i akademske zajednice zajedno. „Položaj radnika bit će bolji ukoliko budemo imali više investicija, otvarali nova radna mjesta, radnicima pružali bolju zaštitu. Jamac isplate plaća, ali i njihovo povećanje, jest gospodarstvo“, zaključuje Bajramović. „Rak ranom“ je nazvao problem nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih ljudi,

koji, kako kaže, trebaju biti kralježnica i stup društva. „Mi, na žalost, čini se, lomimo i rušimo i kralježnicu i stup našeg društva“, upozorava Bajramović. Zoran Gazibarić, predsjednik Skupštine Udruge poslodavaca FBiH, svjestan je, kaže, da bez novih radnih mjesta nikome nema napretka. Dodaje kako uz to, svakako treba raditi i na poticanju razvoja prvenstveno proizvodnje, te prometa. Porezna politika treba biti stimulativna, kaže Gazibarić, ukazujući da su poduzetnici opterećeni raznim poreznim obvezama, koje nisu u funkciji razvoja gospodarstva. One su teret koji ne pomaže gospodarstvenicima u razvitku i novom zapošljavanju. Smanjenje poreza i doprinosa na plaće je potreban i neophodan. Naša konkurencija je u povoljnijem položaju, jer imaju manje doprinose, što smanjuje našu konkurentnost posebno na ino tržištima. Jednu od mogućnosti, povećanje PDV-a, Gazibarić naziva dvosjeklim mačem. „Povećanje PDV-a će zaustaviti ili smanjiti promet, a tada staje i privreda. Možda će time

institucije države dobiti nešto više, ali privreda će biti opterećena i u konačnici zaustavljena!“, upozorava Gazibarić. Statistika pokazuje da je BiH zemlja koja ima najbrži rast osobnih dohodaka. Isključivo je to, tvrdi naš sugovornik, „zato što se proizvodnja gasi, nestaju radna mjesta s najmanjim osobnim dohotcima, a država i dalje zapošljava i dalje drži plaće koje su dva, tri ili čak deset puta veće od dohodaka u proizvodnji“. „Zato nam raste prosječni dohodak, i ne možete sebi vjerovati kada vidite te podatke, jer se zna da je i dalje plaća u prizvodnji oko 450 KM, a u vanprivredi oko 840 maraka“, zaključuje Gazibarić.

Država je ta koja treba omogućiti da je poslovanje što manje opterećeno davanjima koja utječu na otvaranje novih radnih mjesta, složili su se sudionici Konferencije, te još jednom ukazali na prekomjernu i nekontroliranu proračunsku potrošnju, kao i rast troškova javne administracije.

Piše: D. Sivonjić

Suton 1/2

Page 30: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

30

bh regije

Federalno ministarstvo okoliša i turizma provodi projekt „Zaštićena šumska i planinska

područja u Federaciji Bosne i Hercegovine“ za koji je nepovratna sredstva osigurao Globalni fond za zaštitu okoliša (Global Environment Facility - GEF), putem Svjetske banke. U okviru Projekta predviđena su sredstva za nabavku neophodne opreme za zaštićena područja u FBiH, što uključuje i nabavku specijalnih vatrogasnih vozila. Tako su nedavno predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma isto specijalno vatrogasno vozilo uručili su i predstavnicima Nacionalnog parka Una, jedinog nacionalnog parka u Federaciji BiH. „Imajući u vidu da se Park prirode Blidinej prostire na području tri županije, Federalno ministarstvo okoliša i turizma ima interes za njegovim uređenjem. U okviru projekta predviđeni su mali grantovi namijenjeni aktivnostima kojima se bavi lokalno stanovništvo na ovom području, i na taj način želimo dati do znanja da ulaganjem u ovaj Park ne stavljamo nikakvu bodljikavu žicu,

Vatrogasno vozilo za PP Blidinje

Park prirode Blidinje od sada raspolaže novim specijalnim vatrogasnim vozilom, kojeg je v.d. direktora PP Blidinje Zdravku Kutli uručio Muris Hadžić, pomoćnik federalne ministrice okoliša i

turizma.

već želimo da svi budu dijelom ovog raja na zemlji,“ istaknuo je Hadžić.

Zahvaljujući predstavnicima FMOIT na specijalnom vatrogasnom vozilu, v.d. direktora PP Blidinje Zdravko Kutle je naglasio da je ovo tek početak aktivnosti koje će uslijediti kako bi ovaj Park prirode radio punim kapacitetom. „Naš sljedeći projekt je nabavka mobilnih uređaja, koji će raditi uz pomoć releja, što će biti postavljen na planinu Čvrsnicu. Ovo će uvelike olakšati komunikaciju unutar zaposlenika PP Blidinje, radi što bolje zaštite i očuvanja Parka. Osim ovoga, do službenog otvaranja restorana Parka, trebale bi biti postavljene nove klupe, nadstrešnice i odmarališta za posjetitelje uz cestu“, istaknuo je Kutle, podsjećajući da je službeno otvaranje restorana Parka predviđeno za početak mjeseca rujna.

Piše: M. Mlakić

Page 31: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

31

bh regije

“Povratne informacije partnera i korisnika te interes javnosti nam pokazuju da su naši centri

za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO), kao dijelovi javnih službi za zapošljavanje, najveće postignuće projekta, i to ne samo zbog nekoliko tisuća zaposlenih mladih osoba, nego i zato što predstavljaju sustavno rješenje i potpunu novinu na tržištu rada u pristupu mladim nezaposlenim osobama”, kaže menadžer i koordinator ovog zajedničkog UN programa za BiH Erol Mujanović. Glavna uloga CISO je povećanje sposobnost mladih ljudi da nađu posao i da ga zadrže. “Informacije o tržištu rada i oglasima za posao koje se objavljuju svaki dan na Facebook stranicama centara su pregledane već 17 milijuna puta. Preko 34.000 mladih osoba su od osoblja CISO dobile obuke, savjete ili informacije o tržištu rada”, rekao je Mujanović. Ističe i da je zahvaljujući aktivnostima YERP-a, nekoliko desetaka tisuća mladih širom BiH dobilo korisne usluge i steklo nove vještine. Napravljena su značajna poboljšanja i u obrazovnom sustavu, kao i u sustavu praćenja migracija mladih. Do završetka projekta realno je očekivati da će pojedini indikatori biti udvostručeni. “Zahvaljujući uspješnoj suradnji sa zavodima za zapošljavanje, najteži i daleko najskuplji dio uspostavljanja mreže centara je završen. U obuke osoblja i u infrastrukturu je uloženo gotovo dva milijuna KM. U tom kontekstu treba istaknuti da će infrastruktura i osoblje CISO ostati našim partnerima, odnosno zavodima za zapošljavanje, koji sada imaju najvažniji zadatak, a to je sistematizacija centara i osoblja”, zaključuje Mujanović.

Obuka korisnika Ciso VitezU prostorijama Centra za informiranje,

Ciso najveće postignuće Yerp-a

Projekt “Zapošljavanje i zadržavanja mladih u BiH” (YERP), koji realiziraju UN-agencije i nalazi se trenutačno u trećoj i završnoj godini svoje realizacije, pomogao je 132 poslodavca pri zapošljavanju mladih osoba, pri čemu čak 2.400 mladih ljudi upravo stječe prvo radno iskustvo, potvrđeno je iz

YERP-a.

savjetovanje i obuku (CISO) u Vitezu je upriličena dodjela 16 start ECDL certifikata za polaznike koji su uspješno završili ovu informatičku obuku. Dodijeljeno je i sedam certifikata za polaznike koji su, polažući dodatne module, dobili i potpune certifikate. Ukupno 86 korisnika ovog Centra je dobilo priliku da pohađa međunarodno priznate obuke iz engleskog jezika i informatike koje su financirane u okviru Projekta zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP). Ovaj projekt se realizira u suradnji s javnim službama za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, s ciljem da se poboljša šansa mladih ljudi za pronalazak i održanje zaposlenja. CISO Vitez je do sada, konstantnim radom s nezaposlenim osobama, obukama, savjetovanjima i treninzima, pomogao zapošljavanje 80 korisnika. Inače, Centar za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) Vitez je otvoren u ožujku 2011. god. u sklopu Zavoda za zapošljavanje KSB i nalazi se u prostorijama Zavoda za zapošljavanje Vitez. Osnovna svrha Centra je povećanje stupnja zapošljivosti mladih od 15 do 30 godina kako bi billi konkurentniji na tržištu rada. Mladi s područja cijelog KSB ovdje mogu dobiti sve potrebne informacije za odabir srednje škole i

fakulteta i to prema potrebama tržišta rada, te o slobodnim radnim mjestima i mogućnostima zapošljavanja.

Ciso Goražde: 279 korisnika dobilo zaposlenjeSlužba za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona upriličila je dodjelu certifikata za nezaposlene osobe koje su uspješno završile obuku iz informatike i engleskog jezika u sklopu redovnih aktivnosti Centra za informisanje, savjetovanje i obuku (CISO). Obuku iz engleskog jezika završilo je osam, a ECDL obuku 18 korisnika. Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u BiH (YERP), koji realiziraju UN agencije u saradnji s javnim službama za zapošljavanje, u potpunosti je financirao troškove obuke u vrijednosti od 265 KM po polazniku za tečaj engleskog jezika, a 400 KM za ECDL obuku. Centar za informiranje, savjetovanje i obuku Goražde otvoren je u rujnu prošle godine radi pružanja usluga savjetovanja, informiranja i profesionalnog osposobljavanja mladih nezaposlenih osoba. Do danas je usluge Centra koristila 771 nezaposlena osoba, a njih 279 je pronašlo zaposlenje.

Piše: D. Sivonjić

Page 32: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

32

bh regije

U okviru svečanosti prezentirani su turistički programi koji su izrađeni u okviru projekta, novi

web site NP Sutjeska. Također, uručeni su certifikati o završenoj edukaciji za planinske vodiče, a Gorskoj službi spašavanja iz Foče uručena je i oprema za spašavanje, vrijednosti oko 50.000 KM. Šef Operativnog odjela za ekonomski razvitak, prirodne resurse i infrastrukturu u Delegaciji EU u BiH Johan Hese istaknuo je značaj projekta jačanja ekoturizma u tom dijelu Republike Srpske, a Nacionalni park “Sutjeska” nazvao je draguljem prirode, koji ima izvanredne prirodne

Podrška razvoju ekoturizma u NP Sutjeska

U Foči su predstavljeni rezultati postignuti u okviru projekta “Podrška razvoju ekoturizma u Nacionalnom parku `Sutjeska ”, koji financira Delegacija EU, a provodi Sarajevska regionalna

razvojna agencija SERDA u partnerstvu s Općinom Foča i NVO EU TAC.

potencijale za razvoj turizma u BiH. Inače, u okviru projekta realizirano je nekoliko značajnih aktivnosti kao što su postavljanje turističke signalizacije, izgradnja biciklističkih i pješačkih staza, markacija planinarskih staza, te izgradnja nekoliko vidikovaca i osmatračnica za turiste i lovce, rekonstrukcija planinskih kuća na Orlovačkom i jezeru Donje Bare... Ukupna vrijednost projekta “Podrška razvoju ekoturizma u Nacionalnom parku `Sutjeska`” je 413.000 eura, od čega EU financira 85 %, a preostali dio osigurava Sarajevska regionalna razvojna agencija, koja i provodi

projekt u partnerstvu s općinom Foča i nevladinom organizacijom EU TAC.

O Nacionalnom parku „Sutjeska“Nacionalni park Sutjeska najstariji je nacionalni park u BiH. Ovdje se nalazi i posljednja prašuma u Europi - Perućica. U Sutjesci se nalazi i najviši planinski vrh u Bosni i Hercegovini - Maglić na 2 386 m. Sutjeska je postala nacionalni park 1965. godine i prostire se na 17 500 ha. Najbliži joj je grad Foča. Planina Maglić nalazi se na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore;

Page 33: BH Privrednik

bh regije

33bh privrednikAugust / Septembar 2012

može joj se prići iz nacionalnog parka, što predstavlja izazov za planinare, alpiniste i njima slične ljubitelje prirode. Rijeka Sutjeska je milijunima godina usijecala svoj put u kanjon i samo srce ovog nacionalnog parka. Ove Dinaride njene ljepote protežu duboko u Balkanski poluotok, sve do Prokletija na granici s Crnom Gorom i Albanijom. Nacionalni park “Sutjeska” obuhvaća prostrano planinsko područje, oivičeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, te planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore. Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66% pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma. Nacionalni park „Sutjeska“ prostire se na područjima općina Foča i Gacko i obuhvaća zaštićeno područje Sutjeske, strogi prirodni rezervat Perućica, dijelove planina Maglić, Volujak i Zelengora.

Piše: D. Sivonjić

Page 34: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

34

bh regije

Značajno smanjenje proizvodnje koksa, koje je obilježilo prvu polovinu ove godine, pokušalo se

nadmjestiti intenzivnijom proizvodnjom vještačkih đubriva u okviru GIKIL-ove tvornice Azotara. Prvi put od pokretanja GIKIL-a može se reći da je lukavački KAN uspio značajnije prodrijeti na tržište Bosne i Hercegovine, te djelomično zemalja okruženja. I pored činjenice da je u GIKIL-u dostignut visoki standard poslovanja, determiniran japanskim TPM standardom izuzetnosti, poslovanje GIKIL-a i dalje je značajno opterećeno činjenicom da svjetska proizvodnja željeza još uvijek nije izašla iz krize, tako da će i u narednom periodu poslovanje GIKIL-a ovisiti direktno od svjetskih ekonomskih kretanja.

Pomenuta problematika sa kojom se susreće Menadžment GIKIL-a bila je tema Radionice strateškog planiranja održane u Tuzli 21. srpnja 2012. godine. Prošireni sastanak Menadžmenta GIKIL-a bio je prvi susret s novim generalnim direktorom Santanu Kumar Nath, koji je na ovoj poziciji zamijenio dosadašnjeg direktora Guntapali Jaganandham. Jaganadham je poželio uspješan rad Strateške radionice, te zahvalio na dosadašnjoj suradnji, dajući riječ svome nasljedniku Nathu, koji je kazao: „Današnji sastanak je motiviran potrebom da prvi ljudi GIKIL-a pokušaju kroz razgovor definirati strategiju daljnjeg poslovanja kompanije. Ona će biti kreirana zajednički od strane svih funkcionalnih vođa sektora. Razvijamo makro strategiju u oblastima: marketinga, nabavke sirovina, investicija, financija, ljudskih resursa itd. Ova strategija proizići će iz niza ovakvih radionica u kojima želimo da uposlenici i menadžeri unesu svoju kreativnost, znanje, iskustvo i na taj način postanu dio puta GIKIL-a ka uspjehu“.

gIkIl-ov cilj je povećanje proizvodnje i izvoza

GIKIL Global Ispat koksna industrija Lukavac i pored teških poljedica koje je ostavila svjetska ekonomska kriza uspijeva se održati na tržištu plasirajući svoje proizvode, prije svega koks,

multinacionalnim kompanijama širom svijeta.

Novi zamjenik generalnog direktora, Suad Dubravić, koji je na ovoj poziciji zamijenio Faika Buševca, naglasio je kako će GIKIL nastaviti poslovanje na pozitivnim temeljima, unoseći u to poslovanje inovativnost s ciljem da stavljanja u funkciju svih resursa, kako bi GIKIL i dalje bio jedna od najuspješnijih BH kompanija. „Uspješno poslovanje rezultat je uigranosti momčadi i njezine sposobnosti da djeluje kao cjelina u najtežim situacijama. Naše strateško planiranje upravo je pokazalo da imamo momčad koja može odgovoriti zahtjevima svjetskoga tržišta. Mi smo kontinuirano u potrazi za kupcima koksa širom svijeta i taj proces se ne zaustavlja jer moramo podići obim proizvodnje koja sad graniči s rentabilnošću. Na drugoj strani kvaliteta koksa i funkcioniranje proizvodnje već su dostignuli najvišu moguću razinu i njih samo trebamo

održati kako bismo odgovorili na eventualne zahtjeve za našim koksom i dizanjem proizvodnje na puni kapacitet“, kazao je Suad Dubravić.

Strateško planiranje koje je organizirao Menadžment GIKIL-a, u skladu s postignutim standardima, predviđa spuštanje problema do najnižih instanci, kako bi se svi uposlenici uključili u rješavanje problematike i nuđenje rješenja. Lociranje problema i pronalaženje novih rješenja obrasci su koje je GIKIL provjerio proteklih godina i zato je među najuspješnijim kompanijama u Bosni i Hercegovini. Novi menadžment ima za cilj održati reputaciju GIKIL-a te napraviti nove uspjehe na poslovnom planu, prije svega izvozu.

Za BHP priredio: M. Mlakić

Page 35: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

35

bh regije

Povodom planova za izgradnju novih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

(HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla), svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF na konferenciji za medije u Zagrebu upozorila je javnost i vlade RH i BiH na nedostatke u pripremi ovih hidro-energetskih projekata koji će mati značajan prekogranični utjecaj i negativne posljedice za sliv i deltu Neretve te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku.

„Radi se o izuzetno kompleksnom projektu sa značajnim negativnim posljedicama po lokalno stanovništvo i prirodu u nizvodnim područjima kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Svi ti projekti su u biti jedan veliki hidrotehnički zahvat koji prikuplja i preusmjerava vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, a potom značajne dijelove voda Trebišnjice koje otječu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve preusmjerava na HE Dubrovnik 2,“ rekao je Zoran Mateljak, lokalni koordinator WWF-a u BiH. Za tako veliki zahvat morala bi se izraditi Strateška procjena utjecaja na okoliš. Svi ti projekti, počevši od projekta Gornji Horizonti, koji uključuje nekoliko hidroelektrana, tunela i kanala u Republici Srpskoj u BiH, te HE Dubrovnik II i HE Ombla u Hrvatskoj, su ustvari jedan ogroman projekt koji bez odgovarajućeg pristupa, pripreme i uključivanja šire zajednice može imati iznimno negativne socijalne i ekološke posljedice. Po zadnjim planovima će se za potrebe HE Dubrovnik 2 iz sliva Neretve i Trebišnjice preusmjeravati ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što će imati drastičan utjecaj na hidrologiju i ekologiju cijele istočne Hercegovine i Malostonskog zaljeva sve do delte

WWF: loša energetska politika uništava deltu Neretve

WWF upozorava da bi izgradnja planiranih hidroelektrana u slivu Trebišnjice i Neretve u Hrvatskoj i BiH imala negativne posljedice za sliv i deltu Neretve

Neretve. Ako se ostvare, ovi projekti će prouzročiti zaslanjenje delte Neretve i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, presušivanje parka prirode i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu - močvare Hutovo blato. Protok Neretve promijenio bi se s nepredvidivim posljedicama po riblji fond u rijeci. Zanimljivo je da se ovi projekti pokušavaju izvesti prije prihvaćanja Plana upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice, u čiju izradu su uključene obje države i oba entiteta u BiH. Izradu Plana upravljanja Neretvom i Trebišnjicom financira Svjetska banka kroz GEF (Global Environment Facility), i trebao bi postaviti temelje za upravljanje ovih prekograničnih vodnih resursa.

„Hrvatska, ne brinući se za opstanak i očuvanje delte Neretve, krši niz obvezujućih međunarodnih konvencija o zaštiti svjetskih prirodnih vrijednosti, ukupno njih osam, među kojima je i Ramsarska konvencija. Samim time gazi i po nacionalnom zakonodavstvu o zaštiti prirode i okolišu, a ugrožava i ljudska prava lokalnog stanovništva,“ rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Mediteranskog programa. „Hrvatska izravno krši i temeljne odredbe Okvirne direktive o vodama, one o postizanju dobrog stanja voda te o zaustavljanju

daljnjeg pogoršanja stanja rijeka. Neretva je direktno ugrožena navedenim zahvatom, i nema sumnje u negativne posljedice po deltu, koju više tako nećemo moći niti zvati,“ zaključuje Dujmović.

„Poljoprivredna proizvodnja u dolini rijeke Neretve u kojoj je zaposleno preko 30.000 ljudi ovisi ponajprije o vodnom režimu koji uvjetuje Neretva. Podzemne vode koje prihranjuju brojne potoke, jezera a i samu rijeku Neretvu, ugrožene su predloženim projektima koji bi mogli smanjiti dotok slatke vode, naročito u ljetnim mjesecima. To će prouzročiti zaslanjenje i nepovratno uništenje poljoprivrednih površina u donjem toku Neretve, pretvarajući taj prostor u slanu pustinju,“ rekao je Nebojša Jerković, predsjednik zadruge branitelja Modro Zelena iz Metkovića. WWF poziva vlade RH i BiH da zaustave planirane projekte dok se ne izradi zajednička Strateška procjena utjecaja na okoliš svih planiranih projekata te završi i usvoji Plan upravljanja Neretve i Trebišnjice. Uspješnost spomenutih projekata ovisi i o pozitivnoj ocjeni šire javnosti i europskih institucija na koje će WWF apelirati sljedećih mjeseci, kako bi napravile reviziju predloženih projekata.

Page 36: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

36

iNVESTiCijE

Ujedno, Udruga je Zračnoj luci Mostar dodijelila posebno priznanje za uspjeh u radu.

Zračna luka Mostar rijedak izuzetak Simbolično nazvana ‘Zračna luka Mostar - jučer, danas, sutra’, ova prezentacija pokazala je trenutne mogućnosti Mostarskog aerodroma, ali nadasve ukazala na potrebu daljnjeg ulaganja kako se ne bi izgubila međunarodna licenca. Kako su naglasili prezentatori, predvođeni direktorom Zračne luke Marinom Raspudićem, zadnjih godina, prvenstveno “zahvaljujući” recesiji zračni promet u svijetu opada, a zračne luke bilježe minuse, gubitke i manji broj putnika. Zračna luka Mostar je jedan od rijetkih izuzetaka. Naime, broj putnika na Zračnoj luci Mostar je konstantno u porastu što se može vidjeti iz predočenih brojki.

U lipnju zabilježeni novi rekordiTijekom prezentacije, inženjer Marko Đuzel podsjetio je kako je prijeratni promet Zračne luke Mostar iznosio 86 000 putnika. Po njegovim riječima, dnevni i mjesečni rekordi počeli su se obarati sredinom ove godine - 27. travnja 2012. najveći dnevni rekord od postojanja Zračne luka Mostar bio je 2125 putnika. Međutim, novi rekordni promet uslijedio je nedugo zatim - 29. lipnja 2012. kada je zabilježen prijevoz 2404 putnika, što je najveća brojka od kada postoji ZLM. U istom mjesecu imali su i impozantnih 14 charter letova u jednome danu. S 36785 prevezenih putnika 2011. godina je rekordna poslijeratna godina, dok će 2012. godina biti novi godišnji rekord koji već ‹prijeti› i prijeratnom rekordnom postignuću. Očekuje se da će do kraja ove godine brojka doseći preko 70 000

zračna luka mostar bilježi nove rekorde

Gospodarska komora Grada Mostara organizirala je u Restoranu ˝Udovice˝ skupštinu članstva, na kojoj je, pored ostalog, održana prezentacija Međunarodne zračne luke Mostar, s naglaskom na ovogodišnje rezultate poslovanja, rekorde u broju prevezenih putnika, ciljeve i mogućnosti razvoja

ovog značajnog hercegovačkog gospodarskog subjekta.

putnika. Kao važna činjenica istaknuto je da Međugorje godišnje posjeti i do 1,5 milijun turista, odnosno do danas Međugorje posjetilo oko 30 milijuna vjernika. Uzme li se pritom u obzir da oko 1,5 milijuna državljana Bosne i Hercegovine živi izvan granica države i da Stari most godišnje posjeti i do 500 000 turista, jasno je koji bi bio značaj unapređenja ukupnih uvjeta i kapaciteta za rad Zračne luke. Dodaju li se tome i primamljive turističke destinacije kao što su Neum, park prirode Hutovo blato, Blagaj i Počitelj, čini se kako Mostaru ne treba samo jedna alternativna zračna luka, nego moderan i prostran aerodrom koji može odgovoriti svim izazovima budućnosti.

Događaji koji mijenjaju poredak stvariPored navedenih brojki u narednom periodu očekuju se dva bitna događaja koji mogu pozitivno utjecati na poslovanje Zračne luke Mostar, istaknuli su Marko Đuzel i Ibrica Berberović, inženjeri i perspektivni mladi kadrovi koji ne samo da imaju vrhunsko obrazovanje u svojoj struci,

nego su i kreatori mnogih ideja i projekata u svojoj radnoj sredini. Riječ je o mogućem priznanju Međugorja kao Marijina svetišta od strane Katoličke crkve, te o ulasku Hrvatske u EU, što umnogome može promijeniti odnose na turističkom tržištu regije, te mostarsku zračnu luku učiniti još atraktivnijom destinacijom. Ispitivanje tržišta, najave važnih događaja, kao i dosadašnje statistike, otvaraju mogućnosti da Zračna luka Mostar poveća godišnji promet i na 300 000 putnika.

Nabavka opreme, modernizacijaZračna luka Mostar značajno je dosad ulagala u opremu te je nabavljen jedan dodatni dio iznimno nužne opreme za prihvat i otpremu putnika i zrakoplova. Pored svih navedenih pozitivnih stvari ipak moramo navesti i činjenice na koje posebno treba obratiti pozornost, kaže Đuzel. Naime, s obzirom na konstantno povećanje prometa, realno je očekivati da će ZLM iduće godine stići i prijeratnu brojku od oko 90 000 putnika. S ovom opremom i infrastrukturom ZLM će imati poteškoće i teško će moći

Page 37: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

37

INVESTICIJE

prihvatiti sve putnike. Nameće se, dakle, potreba za proširenjem terminalne zgrade. Osim terminalne zgrade potrebna su nova rješenje na ‹check in› pozicijama koje predstavljaju usko grlo. Kako bi se obradio jedan let potrebno je i do sat i pol vremena, stoga je sasvim realna potreba za još dvije pozicije kao i rendgenom.

Presvlačenje pistePista Zračne luke Mostar je sanirana i izvršeno je čišćenje ostataka guma te su ocrtane nove oznake, ali dugoročnije gledano pista će zahtijevati presvlačenje. Pored navedenih radova u Zračnoj luci Mostar postoji potreba za još opreme. Tu se prvenstveno misli na highloader, lift za osobe sa invaliditetom, te opremu za odleđivanje i sl.

Talijani preuzimaju Zračnu luku Mostar? Nedavno su u Mostaru boravili čelni ljudi talijanskih zračnih luka, koji su na sastanku s čelnicima Grada Mostara razgovarali o strateškom partnerstvu sa Zračnom lukom Mostar. Postignut je načelan dogovor da se krene s ovim procesom, a talijanske zračne luke bi kao partneri osigurali proširenje kapaciteta Zračne luke Mostar, usavršavanje kadrova, a broj putničkih linija bi bio znatno veći nego sada. U Italiji postoji veliki interes za Zračnu luku Mostar, osobito zbog Međugorja.

Zbog toga su i pokrenuti pregovori o strateškom partnerstvu koje bi značilo ulazak u jednu novu eru poslovanja za mostarsku Zračnu luku. Strateško partnerstvo mostarskog aerodroma s talijanskim zračnim lukama stvorilo bi pretpostavke za razvoj koje su do sada bile nezamislive. Prilikom posljednjeg sastanka talijanski stručnjaci su se raspitivali o aktualnim uvjetima u Zračnoj luci Mostar i trenutačno su u fazi izrade prijedlozi koji će uskoro biti prezentirani javnosti. Produbljenje suradnje s talijanskim partnerima značilo bi sigurnije poslovanje i puno

više zrakoplova na pisti Zračne luke Mostar.

Da su talijani najčešći korisnici mostarskog aerodroma govori i činjenica da su u mostarsku zračnu luku 31.7.2012. sletjeli prvi putnici iz talijanskog grada Barija, čime je na razdoblje od pola godine uspostavljena redovna linija Bari-Mostar. Ta će linija biti produžena na dvije godine ukoliko se ispostavi da je ekonomski opravdana. Također, u planu je od 31. kolovoza uvođenje linije Trst-Mostar.

Piše: Cvita K.

Page 38: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

38

INVESTICIJE

Zamjenik premijera Republike Turske Bekir Bozdag, premijer Federacije Nermin Nikšić i

dekanica Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” Mostar Semina Hadžiabulić svečanim presijecanjem vrpce otvorili su Centar za biotehnologiju, koji se nalazi u sklopu mostarskog Univerziteta. Centar, u vrijednosti 260 tisuća maraka kojega je financirala Turska agencija za međunarodnu suradnju i koordinaciju (TIKA) za BiH, sadrži 3 laboratorije i prateće kabinete te će pomoći u izvođenju nastave sa studentima, nastavnom osoblju u istraživačkim projektima, ali i pružati usluge u različitim vidovima educiranja i cijelom hercegovačkom području i šire.

„Znanje je moć, obrazovanje je moć. Imati kvalitetno obrazovanje pruža moć i zemljama koje mogu pružiti takvo obrazovanje“, kazao je na početku svog obraćanja tijekom ceremonije otvaranja Centra zamjenik premijera Republike Turske Bekir Bozdag. Po njegovim riječima, Univerzitet “Džemal Bijedić” u Mostaru, od svoga osnivanja do danas, zabilježio je veliki broj značajnih rezultata, a Turska se trudila da podržava projekte koji su vezani za unapređenje obrazovanja cijelog sustava, odnosno za pružanje kvalitetnijeg obrazovanja za sve. „Do sada smo podržavali ovakve vrste projekata, a trudit ćemo se da to i u buduće činimo, jer mi znamo da ovdje žive naša braća i sestre. U našim mislima ne postoje granice koje nas razdvajaju, naprotiv postoje spone koje nas povezuju. Trudili smo se da podržimo i u poslijeratnom razdoblju i u razdobljima koji su nastupili nakon toga projekte koji pomažu da se i na polju obrazovanja i drugim oblastima zabilježe veliki pomaci“, kazao je Bozdag, poželio uspješan rad u novootvorenom Centru, zahvalio svima koji su pomagali

mostar dobio centar za biotehnologiju

Otvaranje ovoga Centra od velike je važnosti za bolje i perspektivnije studiranje novih generacija.

ovakve i slične projekte, istaknuvši kako se jedino uz ovakve vidove suradnje može biti uspješan i sretan. Federalni premijer Nermin Nikšić u svom se obraćanju zahvalio na, kako je kazao, izuzetnoj pažnji koju Vlada Republike Turske iskazuje prema Bosni i Hercegovini i prema svim njenim narodima. “Nadam se da mi, koji znamo kao političari poprilično zakomplicirati stanje u ovoj zemlji, da ćemo pokazati toliko ljubavi prema svojoj domovini koliko ljubavi i pažnje pokazuju naši prijatelji iz Turske”, kazao je Nikšić. Direktor Centra za biotehnologiju Ahmed Džubur kazao je kako će se ovim Centrom poboljšati kapaciteti u smislu kompetentnosti nastavnog procesa i naučno-istraživačkog rada, istaknuvši kako se podrška Republike Turske mostarskom Univerzitetu ne ogleda samo u izgradnji ovoga objekta već i niza drugih institucija i objekata, a što je značajno poboljšalo kompetencije Univerziteta „Džemal Bijedić“. „Posebno želim potencirati naš veoma dobar

odnos s Univerzitetom u Antaliji na osnovu čega je došlo do niza zajedničkih projekata i posjeta profesora i studenata s obje strane. Predstavnici turskog naroda u Gradu Mostaru nisu gradili samo objekte, oni su bili veleposlanici uspostavljanja pokidanih veza i dobrih odnosa u Gradu Mostaru između naroda koji su bili u jednom povijesnom razdoblju na određenoj stranputici. U ime svega toga, još jedanput upućujem izraze iskrene zahvale turskom narodu na svemu onome što su učinili, i siguran sam, u duhu dosadašnje suradnje, na svemu onome što će u budućnosti učiniti“, kazao je Džubur.

„Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo što danas zajedno s premijerom Nikšićem, u ime Vlade Federacije BiH imam priliku prisustvovati svečanom otvaranju Centra a biotehnologiju Agromediteranskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru“, kazao je u svom obraćanju tijekom ceremonije otvaranja federalni ministar obrazovanja i nauke

Page 39: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

39

INVESTICIJE

Damir Mašić. „Svečani čin kojemu prisustvujemo predstavlja jedan od stubova daljnjeg razvoja ovoga Univerziteta. Kvalitetan obrazovni sustav predstavlja faktor koji u velikoj mjeri određuje razvoj jednog društva i očuvanje identiteta naših naroda. U tom kontekstu, apsolutno nema sumnje da će jačanje Agromediteranskog fakulteta i generalno Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ u Mostaru biti motor razvoja šire mostarske regije, Federacije i Bosne i Hercegovine“, kazao je Mašić, naglasivši kako zajednički cilj svih nas treba da bude i jeste izgradnja prosperitetne, održive i suvremene države Bosne i Hercegovine. „Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kao i Vlada u cjelini je podređeno tom cilju, i na tome putu ćemo biti pouzdan partner, što smo i dokazali pružanjem konkretne potpore Agromediteranskom fakultetu, ali i široj akademskoj zajednici na području hercegovačke regije“, kazao je ministar Mašić. Po njegovim riječima, razvoj naučno-istraživačkog rada, u istraživačko razvojnoj djelatnosti, koji će biti omogućen zahvaljujući i otvaranjem ovoga Centra, pruža veliki doprinos ostvarivanju našega zajedničkog cilja. Centar treba da posluži kao platforma za iskazivanje kreativnosti, ostvarivanje ideja, planova i ciljeva i dostizanje izvrsnosti, kada je u pitanju naučni angažman. Sve o skupa pozitivno će se reflektirati i na unapređenje konkurentnosti bosanskohercegovačkog društva, kako u regionalnom tako i u europskim i u globalnim okvirima“, kazao je Mašić, zahvalivši se Republici Turskoj i čestitavši Agromediteranskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Na svečanosti se obratio i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić kazavši kako mu je kao gradonačelniku izuzetna čast i zadovoljstvo biti u ovoj prigodi jer otvaranje ovoga Centra znači jako mnogo kako za ovaj Fakultet i Univerzitet tako i za cijeli Grad Mostar. „Važan je za Fakultet, prije svega jer će ovim Centrom Agromediteranski fakultet dobiti novi, suvremeno opremljen Centar a biotehnologiju, što ujedno znači bolje i perspektivnije studiranje novih generacija studenata u Gradu Mostaru. Te nove generacije moći

će studirati na ovom smjeru, što je treći dodiplomski smjer, a oblast je ekologija i upravljanje okolišom u poljoprivredi“, kazao je Bešlić, podsjetivši na pomoć koju je do sada pružila Republika Turska i preko svoje Agencije za međunarodnu suradnju i koordinaciju na svim projektima u Gradu Mostaru i Bosni i Hercegovini. „Osim financijske i materijalne pomoći želim napose naglasiti kako je Republika Turska imala veoma značajnu ulogu u postizanju mira u Bosni i Hercegovini nakon nesretnog rata, i stabilizirajuću ulogu u odnosima među narodima koji žive na ovom prostoru“, kazao je Bešlić, te se zahvalio Republici Turskoj za svu dosadašnju pomoć koju je pružila

Mostaru i BiH i izrazio uvjerenje kako će Turska i ubuduće znati prepoznati prave projekte i potrebe građana Grada Mostara.

Na svečanosti otvaranja Centra za biotehnologiju nazočili su veleposlanik Republike Turske u BiH Ahmet Yildiz, konzul Republike Turske u BiH Tolga Bermek, predstavnici TIKA-e, mnogobrojni članovi izaslanstva Republike Turske, mostarski muftija Seid efendija Smajkić, visoki dužnosnici BiH, Federacije BiH, Hercegovačko-neretvanske županije, Grada Mostara, Univerziteta “Džemal Bijedić” Mostar i drugi.

Cvita K.

Page 40: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

40

projEkTi

Ukupna vrijednost investicije iznosi 125 milijuna maraka, a vjetropark sadrži 16

agregata. Aneks Ugovora o koncesiji podrazumijeva inovirani Terminski plan realizacije projekta s ciljem smanjivanja mogućnosti rizika i otklanjanja eventualnih barijera za realizaciju Vjetroparka “Podveležje”.

Po riječima ministra gospodarstva HNŽ-a Amera Zagorčića, potpisivanjem ovog aneksa ugovora Vlada HNŽ-a i resorno ministarstvo pokazali su opredijeljenost da podrže projekte velikih investicija koji mogu da povedu gospodarstvo te županije naprijed. Potpisivanjem Ugovora dati su dodatni rokovi JP Elektroprivredi BiH da završi Vjetropark u Podveležju. Ovo je projekt od velikog značaja za lokalnu zajednicu, ali i za cijelu Županiju s obzirom na to da će izgradnjom vjetroprarka poboljšati i infrastruktura u lokalnoj zajednici, kazao je Zagorčić, dodavši

Potpisan aneks ugovora o koncesiji za vjetropark podveležje

Generalni direktor JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo dr. Elvedin Grabovica i ministar gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije Amer Zagorčić potpisali su u Mostaru Aneks

ugovora o koncesiji za Vjetropark “Podveležje”.

kako je ugovorom predviđeno da se do nove godine završe dva vjetroagregata, a ostali do 2014. godine. Generalni direktor JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Elevedin Grabovica kazao je kako će uskoro biti raspisan natječaj za izvođenje radova te ponovio kako do kraja godine očekuje završetak izgradnje dvaju vjetroagregata. Što se tiče izgradnje drugih vjetroelektrana na području HNŽ-a, Grabovica je kazao kako je ovo jedini projekt iz obnovljivih izvora energije koji Elektroprivreda BiH ima spremnog, s tim da ima spreman projekt iz termoenergije u Tuzli koji će uskoro biti prezentiran javnosti. Grabovica je također naglasio kako će ovaj projekt donijet lokalnoj zajednici nova radna mjesta te sve ono što investicioni projekti za sobom nose. Dodao je kako bi bio sretniji da ovakav odaziv i podršku lokalne zajednice postoje i za hidropoetencijale koji su Elektroprivredi mnogo interesantniji. “Naša zemlja raspolaže s najvećih hidropoetencijalima u ovom djelu Europe, a samo ih je 30 posto iskorištenih”, istaknuo je Grabovica. Što

se tiče negativnih utjecaja na okoliš, on je kazao kako je ranije urađena Studija pokazala da nema negativnog utjecaja na okoliš. Na pitanje o razlozima kašnjenja projekta, Grabovica je kazao kako je izmjena postojećih rokova za realizaciju Faze I i faze II projekta VE Podveležje uzrokovane kašnjenjem u realiziranju procedura koje su u nadležnosti Elektroprenosa BiH i Nezavisnog operatora sustava te izvorima financiranja.

JP Elektroprivreda BiH dobila je koncesiju na 30 godina s mogućnošću produženja, a sastavni dio Ugovora su terminski plan realizacije projekta i studija o ekonomskoj opravdanosti. Korištenje obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije imperativ je modernih i velikih kompanija. Poticanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, posebno vjetra, osigurava se zaštita okoliša, te smanjuje utjecaj upotrebe fosilnih goriva na okoliš kroz smanjivanje emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova.

Piše: Cvita K.

Page 41: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

41

projekti

Na dvadesetak ekoloških štandova članovi Asocijacije kreativaca predstavili su

handmade unikate – zanatske i dizajnerske komade, u staklu, žici, drvetu, sapune, cup cakes-e i ukrase za torte, vintage modu, torbice, uporabne predmete oslikane i u decoupage tehnici, svilene šalove, slike, t-shirt, cekere, japanke ...

“Kupnja handmade proizvoda je jedinstveno iskustvo. Bilo da kupujete za sebe ili kao darove dragim osobama, posjedovati handmade proizvode pitanje je lifestylea”, kaže Aida iz Asocijacije kreativaca.

Postoje i neke zakonitosti kojih se kreativci čvrsto pridržavaju. Svi proizvodi članova Asocijacije kreativaca su ručno rađeni. Handmade predmeti su etički korektni. A handmade je sinonim za kvalitetu, ne kvantitetu. Svaki predmet je izrađen s pažnjom, iza svakog stoji istraživanje i rad, velika strast i ljubav. Svaki predmet je unikatan. Ako vam se dopada neka druga boja ili oblik, možete naručiti kod kreativca. Ako se pokvari, možete ga popraviti na licu mjesta, jer kreativac svoj alat nosi sa sobom. I sve to se kupuje po povoljnim cijenama. To nisu serijski proizvedeni predmeti koje će imati svi, i ne podrazumijevaju iskorištavanje djece kao radne snage.

Pri tome, poručuju iz Asocijacije kreativaca, budite inspiracija drugima, pogotovo mlađim generacijama. Suptilno ih udaljite od bezličnih i masovno proizvedenih predmeta, uvedite ih u čaroban svijet kreativnog izražavanja i naučite ih cijeniti sami sebe i svoj, kao i tuđi rad. U ovom vatrometu boja, i najmlađi se uvijek pronađu, jer je kreativni rad edukativan. Oslobađa negativne energije, šireći pozitivni krug i održava zdravim, kao što slogan kaže

kupnja handmade proizvoda jedinstveno je iskustvo

U organizaciji udruge za kreativni i održivi razvoj Asocijacije kreativaca, u Sarajevu je održano open air ljetno izdanje Lucky Sun Marketa pod sloganom I LOVE HANDMADE.

Arts and Crafts Keep you Sane.

Ekološki aspekt i reciklaža, o kojoj se toliko govori, također su bitni za ovaj projekt. Danas smo zatrpani otpadom, svega imamo u izobilju. Zato mnogi kreativci udahnjuju novi život starim predmetima. Pa, čak su i pakiranja koja koriste za svoja mala remek djela, ekološka i ručno napravljena. I sve to u skladu je s tradicijom, koju čuvamo od zaborava. Oduvijek su se žene okupljale i zajedno vezle, šile, stvarale. Sjetite se filma Winone Ryder iz 1995. – Istkano srcem (How to Make an American Quilt). “Film prati mladu damu, Finn, koja tijekom ljeta dolazi u posjet baki kako bi razmotrila ponudu za brak i završila svoj magistarski rad. Bakina skupina žena za nju priprema pokrivač za vjenčanje, čija je tema «Tamo gdje ljubav živi,» a patchwork simbolično predstavlja priče o ljubavi svake od tih dama koje na njemu rade. Ono što je najljepše u ideji ovog filma jest da te žene tkaju njihove živote i njihova iskustva u taj pokrivač, priče koje će prenijeti na sljedeću generaciju.

Kupnjom unikata na Lucky Marketu pomaže se umjetnicima nastaviti njihov autorski rad, jer većini njih to je jedini izvor prihoda. Na taj način pomaže se mladim umjetnicima s akademskim zvanjem, majkama koje u stanci između brige za djecu prave unikate, umirovlejnicama koje osmišljavaju svoje slobodno vrijeme na kreativan način, pomaže se i majkama koje imaju djecu s posebnim potrebama… Ali, prije svega, ističu iz Asocijacije kreativaca, kupnjom handmade proizvoda omogućava se kreativcima ostvariti svoj san, steći financijsku neovisnost jer na taj način mogu nastaviti raditi i baviti se pozivom koji su odabrali. Izravnom kupnjom kod kreativaca, doprinosi se i pokretanju novoga

vala ekonomije. U vrijeme besparice, nezaposlenosti, teško zarađenog novca, cijenite ljude koji su uzeli stvar u svoje ruke i osmislili način zarade. Kupnjom njihovih proizvoda doprinosi se i ekonomiji lokalne zajednice. Novac ostaje unutar zajednice jer podržavate lokalnog umjetnika. Kupnja handmade proizvoda predstavlja ogroman poticaj za mala poduzeća i privredu u cjelini. Začetnici malog poduzetništva su okosnica našega gospodarstva.

„Trebamo stalan poticaj za uspješna mala poduzeća radi sveopćeg napretka, što je značajno svakako za naše lokalno tržište, ali u ovo doba globalne integracije, i svjetska ekonomija može imati koristi. Kupnjom tih umjetničkih proizvoda obogaćujete i svoju zbirku i - tko zna, možda baš vi otkrijete i budete imali u posjedu budućeg Warhola, Chanel… U ovakvom odnosu između vas i umjetnika, vi niste samo gost, kupac, nego navijač, ljubitelj, kolekcionar umjetnosti“, kažu u Asocijaciji kreativaca u kojoj sljedeći Lucky Market planiraju u rujnu.

Piše: M.B.Milinković

Page 42: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

42

projekti

Do sada je, u nekoliko mjeseci postojanja stranice, objavljeno više od 1000 oglasa za

slobodna radna mjesta. Na portalu trenutno radi nekolicina mladih, obrazovanih i ambicioznih ljudi koji žele potaknuti razvoj gospodastva u regiji. “Gospodarsko stanje u regiji je veoma teško. Nedostaje jednostavna, besplatna i ažurna mreža poslodavaca i posloprimaca koja bi omogućila jednostavno traženje posla, na žalost, sve većem broju nezaposlenih u regiji. S druge strane, kriza isto tako smanjuje financijske mogućnosti poslodavaca, te se javlja potreba za sustavom koji maksimalno eliminira troškove prilikom traženja kvalitetnog kadra”, pojašnjava Trlin razloge koji su mu dali ideju za pokretanje jednoga ovakvog portala. Do podataka o potražnji i ponudi poslova dolaze izravnim kontaktiranjem poslodavaca i svih zainteresiranih gospodarskih subjekata u regiji. “Posebnu pozornost

Vi biste posao? zašto ne? Tu je www.jabihposao.com

Nedavno je u virtualnom svijetu startao portal - www.jabihposao.com – koji je nastao kao ideja Gorana Trlina, magistra elektrotehnike, ujedno i glavnoga urednika portala. Od prvoga dana, govori nam Trlin, bilježe značajno zanimanje - kako poslodavaca, tako i osoba u potrazi za poslom.

posvećuju suradnji sa zavodima za zapošljavanje. Isto tako, želimo uspostaviti suradnju sa studentskim centrima u regiji jer vjerujemo da se ključ gospodarskog napretka krije u inovativnim studenstkim projektima koje želimo podržati. Inače, od prvog dana bilježimo značajno zanimanje - kako poslodavaca, tako i osoba u potrazi za poslom”, naglašava Trlin i dodaje: “Inače, istaknuo bih nekoliko elementa koji razlikuju zajednicu „Ja bih posao“ od sličnih sustava:

1. Jednostavnost – želimo stvoriti naj-jednostavniji put do posla u regiji. Korištenje svih funkcija zajednice „Ja bih posao“ potpuno je intuitivno.

2. Ažurnost – dostupni smo svojim ko-risnicima 0-24h putem telefona, e-maila ili Facebook stranice. Na bilo kakav zahtjev, komentar ili problem promptno reagiramo i izlazimo u susret svojim korisnicima.

3. Cijena – sve navedene usluge zajed-

nice „Ja bih posao“ potpuno su be-splatne!

4. Podrška studentskim, inovativnim i vizionarskim projektima – ukoliko imate bilo kakvu zanimljivu ideju ili projekt, a imate problema s pro-nalaskom suradnika ili stručnjaka, zajednicu „Ja bih posao“ možete ko-ristiti za besplatni pronalazak oso-ba zainteresiranih za vaš projekt ili ideju! “

Za one koji tragaju za poslom, portal sadrži - bazu otvorenih radnih mjesta na području BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, mogućnost prijave na oglase za posao, mogućnost pregleda profila poslodavaca, mogućnost slanja upita poslodavacima, mogućnost jednostavnog sastavljanja životopisa korištenjem intuitivnog vizualnog sučelja, dostupnog nakon registracije. Sastavljanje životopisa je tipizirano i podijeljeno po segmentima (obrazovanje, strani jezici, radno iskustvo, vozačke dozvole, hobiji, očekivanja, fotografija,...). Na ovaj način posloprimci mogu u nekoliko minuta sastaviti svoj kompletan životopis koji se distribuira svim poslodavcima u regiji potpuno besplatno. Kako ističe Trlin, u planu je i slanje mjesečnog newslettera sa svim novinama na portalu.

Page 43: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

43

projekti

Potpuno besplatne uslugeŠto se poslodavaca tiče, njima se nudi - jednostavno i besplatno postavljanje oglasa za posao korištenjem intuitivnog vizualnog sučelja. Poslodavac može u bilo kojem trenutku (0-24h) potpuno besplatno i samostalno sastaviti i objaviti svoj oglas svim članovima i posjetitljima zajednice „Ja bih posao“. Tu je i sustav automatskog obavještavanja (e-mail obavijesti) o prijavama na oglas, POTPUNO BESPLATAN pregled kompletne baze životopisa , traženje kandidata po zanimanju, regiji, vještinama,radnom iskustvu,..., te besplatna podstranica / profil koju svaki poslodavac može uređivati i iskoristiti za promociju vlastite tvrtke/ branda. Trlin posebno ističe da su sve usluge i za posloprimce i poslodavce potpuno besplatne. Posjećenost portala je u stalnom porastu i to značajnom .

“Svakodnevno se zanimanje za portalom povećava proširenjem na nova područja i regije. Samim tim sve je veći broj posjetitelja s područja ove četiri države kojima je namijenjen portal. Planiramo zauzeti lidersku poziciju u potpori pokretanju zapošljavanja u ovoj regiji”, ističe Trlin.

Zanimljivo je i da imaju korisnika koji se obvezno jave i zahvale kad se zaposle, a kako naglašava Trlin: “ Oni su dokaz da smo na dobrom putu, ali i obveza da portal učinimo još boljim. Svakodnevno primamo e-mailove i pozive podrške za ovakvu ideju,kao i prijedloge za još bolje funkcioniranje stranice”, a na pitanje da li se Javljaju korisnici portala da bi zatražili pomoć oko, primjerice, pisanja životopisa, odgovara: “Na samoj stranici postoji obrazac koji osoba koja želi napraviti životopis popunjava. Obrazac sadrži dosta podataka koji pomažu napraviti životopis što kvalitetnije .Naravno da smo na raspolaganju! Pomažemo svojim savjetima i uputama svima onima koji nam se jave s pitanjima oko

izrade životopisa”. I, na koncu, Trlin je pozvao sve one koji traže posao – da navrate na portal jabihposao.com, pregledaju poslove u regiji, registriraju se kao posloprimci i sastave svoj životopis i tako umnogome povećaju svoje šanse za brzi pronalazak posla. Sve poslodavce – da prihvate ideju projekta, registriraju se u zajednicu kao poslodavci i iskoriste prednosti

zajednice „Ja bih posao“ za rješavanje kadrovskih problema na novi način, smanjujući troškove svoje tvrtke i povećavajući zaposlenost u cijeloj regiji!

Sustav se tehnički unaprjeđuje iz dana u dan u cilju da pruži što kvalitetniju uslugu svim građanima regije!

Piše: M.B. Milinković

Page 44: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

44

projekti

Pod sloganom „Budi svoj šef!“, Petrol BH Oil Company najavljuje jednomjesečno takmičenje

za potencijalne zakupce kafića na benzinskom servisu Žovnica Mostar. Naime, svi samopouzdani i ambiciozni ljudi imaju šansu prijaviti se putem Facebook stranice: http://w w w. f a c e b o o k . c o m /petrol.ba (Petrol BH Oil Company) na natječaj da postanu zakupac kafića na benzinskom servisu Žovnica Mostar. Ideja je veoma primamljiva i zbog činjenice, da će pobjednik takmičenja dobiti ugovor o zakupu kafića sa 6 mjeseci GRATIS kirijom i bit će u obvezi pokriti samo režijske troškove.

Aleksandar Malahovsky, direktor Petrol BH Oil Company d.o.o. je prilikom objavljivanja takmičenja naglasio: «Cjelokupno poslovanje Grupacije Petrol zasniva se na poticanju poslovne odličnosti, odnosno praćenju i poštivanju suvremenih tržišnih zahtjeva iz oblasti pružanja usluga, informacijske tehnologije i zaštite okoliša. Već neko vrijeme nezaposlenost je veliki problem u Bosni i Hercegovini i ovim projektom želimo probuditi građane i unijeti malo pozitivne energije u njihovu svakodnevnicu, te ih animirati na aktivnosti koje im svakako mogu promijeniti život.“

Sve što je potrebno da potencijalni zakupci urade je napraviti projektni

Uz Petrol - „Budi svoj šef!“

Na početku mjeseca kolovoza 2012. Godine Petrol BH Oil Company ponovo najavljuje realizaciju ideje koja je svakako vrijedna pažnje, a šansu da se uključe imaju svi mladi po srcu, samopouzdani i ambiciozni ljudi. S Petrolom mogu doći do lakšeg poslovnog starta u karijeri i suradnje na segmentu

kafića koji su u fazi izdavanja.

prijedlog u kojem će opisati svoj plan za vođenje kafića u Žovnici, a povjerenstvo koje će činiti predstavnici Petrol BH Oil Company će odabrati krajem mjeseca kolovoza kandidata s najboljim prijedlogom. Natjecanje će biti vođeno na potpuno transparentan

način i sve faze će biti moguće pratiti na Facebook stranici kompanije, uključujući i zaključenje ugovora o zakupu, te praćenje razvijanja malog biznisa i ponude koja će biti osmišljena u objektu. Café bar Žovnica je jedan u

nizu od kafića koje posjeduje kompanija Petrol širom BiH. Kompanija nudi mogućnost za izdavanje dodatnih café barova u Mostaru, Zvorniku, Tuzli i Konjicu. Svi zainteresirani za suradnju u show-u „Budi svoj šef!“ se prvenstveno trebaju uključiti u mnogobrojnu

zajednicu Facebook članova na zvaničnoj stranici http://w w w . f a c e b o o k .com/petrol.ba, a potom pripremljene prijedloge poslati na e-mail adresu: [email protected].

Kako je Petrol postao mjesto na kojem nikada niste daleko od svog ureda - uz besplatan internet kupci mogu koristiti usluge kopiranja, slanja faksimila i štampanja po veoma povoljnim cijenama, tako smo došli na ideju da Petrol benzinske crpke aktiviramo dodatno i stvorimo povoljne uvjete za stvaranje novih radnih mjesta. Iz kompanije najavljuju mogućnost stavljanja kafića i na drugim benzinskim crpkama na raspolaganje maštovitim i

vrijednim mladim ljudima koji su u potrazi za radnim mjestom. Petrol posjeduje ukupno 37 benzinskih postaja u BiH.

Priredio: M. Mlakić

Page 45: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

45

projekti

Page 46: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

46

izdVojENo

bh privrednikKolovoz / Rujan 2012

46

A ljubav za fotografijom, kaže, u njegovu slučaju, možda treba potražiti i u genetskom

kodu jer mu je i otac, u svoje vrijeme, pokazivao zanimanje za fotografijom. Kelava danas iza sebe ima 4 samostalne izložbe i veći broj skupnih. Njegove fotografije korištene su za plakate, naslovnice knjiga, kalendare, različite web prezentacije. Na pitanje – sjeća li se svoga prvoga umjetničkog fotografskog uratka i natječaja na koji je poslao fotografiju odgovara: „Natjerali ste me da se zamislim…“.

Privatno, za sebe kaže da je sretno oženjen i otac jednog dječaka. Radi kao IT administrator u JP EPHZHB d.d. Mostar. Trenutno piše magistarski rad na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru iz područja zadovoljstva

Nagrade su svojevrsna potvrda rada i na njih tako i gledam

Fotografijom se bavi nekih desetak godina. Posljednjih nekoliko godina – i nešto ozbiljnije – kaže Ivan Kelava. Fotoaparat na dar od roditelja bio je uvod u sve ono što je slijedilo.

Top menadžmenta velikih tvrtki u BiH njihovim informacijskim sustavima. Kad uspije naći vremena, pogleda kakav dobar dokumentarac. „ Volim dokumentarce o ljudima iz Indije, njihovom načinu života, a najviše od svega volim boje Indije“, kaže Kelava.

Što za njega znače nagrade kojih je, u posljednje vrijeme, nekoliko stiglo na njegovu adresu…

„ Nagrade i natječaji su svojevrsna potvrda rada i na njih tako gledam. Važno mi je priznanje ljudi iz struke, da moji radovi imaju vrijednost puno veću od običnoga digitalnog slikovnog zapisa na memorijskoj kartici aparata. Moram priznat da moje najdraže fotografije nisu i one najnagrađivanije, no - kad su nagrađivane u pitanju,

izdvojit ću svakako onu koja je, između svega ostalog, ušla u fundus Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, a riječ je o fotografiji «life is life» s kojom sam ušao u finale ovogodišnjih Photodaysa u Rovinju. Inače, ona je korištena za plakat prošlogodišnjeg Mediteran film festivala, osvojila je i nekoliko drugih nagrada. Svoje fotografije objavljujem na više internetskih stranica gdje su mnoge proglašavane fotografijom dana, tjedna.... Od svih njih izdvojio bih fotografiju Starog mosta «Plavi smiraji» koja je odabrana u «Izbor urednika» na 500px.com. Svoje fotografije šaljem u časopise specijalizirane za područje fotografije. Dosad, uglavnom, za izdanja u našoj regiji. Tu bih izdvojio fotografiju koja pobijedila na tjednom natječaju zagrebačkog FOTOMAGA

Page 47: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

47

izdvojenodogađaji

o temi - Boje jeseni. Radi se o jednoj jesenjoj fotografiji koja je snimljena u Mostaru, tu pored Rondoa“. A motive odabire ovisno o tomu što se fotografira … „ Evo, recimo da je to portretna fotografija. I u situaciji kad ona nije naručena, dakle - kada imam potpunu slobodu, motivi pronalaze mene. Pažnju mi privuče nečije zanimljivo lice, oči, bore... Iako tu nema pravila jer - nekad će vas na jednoj osobi zaintrigirati oči, na drugoj neki ožiljak, na nekoj trećoj, možda, sasvim nešto drugo, tako da, u biti, oko određuje što je zanimljivo. Što se tiče odabira motiva, također volim fotografirati konje, posebno tu, na Bilima nedaleko od Mostara. Snažne su to i posebne životinje koje preživljavaju kako zimske minuse, tako i debele ljetne plusove“, naglašava Kelava.

Najviše, kaže Kelava, voli fotografirati ljude, zato što su najzanimljiviji, toliko raznoliki i prikazani u crno-bijeloj tehnici, po njegovu mišljenju, mogu pokazati toliko različitih emocija.

Temeljite pripreme za sam čin fotografiranja„Kod portreta koje ja radim, danas puno više vremena posvećujem pripremi. Tako sam neki dan primijetio zanimljivu osobu i sad radim na tome dođem do nje i dogovorim slikanje. Zapravo, uz aparat kad fotografiram, provedem najmanje

vremena koje je sadržano u hvatanju željene situacije u par kadrova. Što osobno i mislim ne treba dugo trajati jer valja imati na umu da fotografirana osoba ne mora uvijek imati vremena napretek. Naknadna obrada je isto tako slijed ideje i nije za mene toliko presudna. Preferiram ambijentalno svijetlo, a najbolje takvo i tražim na lokaciji, iako povremeno znam koristiti i dodatno svjetlo, ali ne više od jednog izvora. Volim meko difuzno svjetlo, oči

su mi posebno bitne, a sve ostalo dođe kao dodatak u pripremi kadra“, govori Kelava.

Pitamo - događa li mu se da nešto zamisli- kako fotografirati, a ne može lako „uhvatiti“ objektivom?

„Da, događa se. I naučio sam ne žaliti za takvim situacijama. Ono što mogu je da iz propuštenog kadra «naučim lekciju», ali i sagledati objektivno iz kojeg se razloga dogodio propust. Pa, zapravo,

Page 48: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

48

izdvojeno

48 bh privrednikKolovoz / Rujan 2012

tu mogu reći da mi svi fotografiramo, prema nekima, i kad ne nosimo aparat uz sebe. Svi mi tijekom dana bilježimo pokretne slike našim okom… Odabir one prave i prepoznavanje pravog trenutka, jedna je vrsta fotografiranja. Tako postoje i vježbe fotografiranja bez aparata; fotografiramo u mislima gledajući određeni kadar, razmišljajući o načinu kadriranja“, ističe Kelava.

Od poznatih lica koja su pozirala pred njegovim fotoobjektivom, teško je, kaže, izdvojiti nekoga kao posebno „zahvalan“ model, jer svako portretiranje je, ujedno, zahtjevno i zahvalno na svoj način. „Evo, navest ću zadnje fotografiranje koje sam radio za potrebe nove knjige dobitnika državne nagrade za mlade pjesnike Mirka S. Božića. Za nagrađenu zbirku pjesama radio sam i fotografiju za naslovnu stranu, čije će predstavljanje uskoro biti i u Mostaru“, naglašava Kelava, a na pitanje o tome koliko pažnje poklanja detaljima na slici, te koliko ga neki motiv uspijeva zaintrigirati, odgovara: „Svaka fotografija bi se trebala slagati, tj. elementi na njoj bi trebali biti u službi priče. Nastojim paziti na to kada mogu kontrolirati sve uvjete u kadru. Opet,

postoje situacije kada ne treba utjecati na to, pa na kraju svaka situacija rezultira subjektivnom procjenom. Nisam toliko zaokupljen motivima koliko svjetlom, i raznim njegovim varijacijama u kadru“.

I, na kraju, pitamo Kelavu – gdje bi volio vidjeti neku svoju fotografiju? „Zanimljivo pitanje. Danas je, možda,

prestiž da fotografija izađe u jednom časopisu, sutra će to biti neki drugi … Meni to nije od presudne važnosti. Naravno da objava u nekome od njih posebno godi. Svaki od časopisa njeguje određeni stil i pristup fotografiji tako da kod odabira fotografija treba voditi računa i o tome“, odgovara Kelava.

Piše: M.B-Milinković

Page 49: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

49

izdvojeno

Pitke priče koje će oduševiti mlade, ali i one starije čitatelje, upakirane su u zanimljivo likovno

rješenje koje je osmislila akademska slikarica Anja Bartulović. Sonjina zbirka „Proljeće opet dolijeće“ objavljena je u izdanju ogranaka Matice hrvatske u Čitluku i Dubrovniku, urednik je Miro Petrović, a recenzentica dr.sc. Iva Beljan koja se, u svojoj recenziji, posebno osvrnula na priču „Usamljeni lav“.

„Kada promotrimo razinu izraza, u obradi priče pronalazimo, posve očekivano, jednostavne pripovjedne tehnike namijenjene dječjoj publici. Pripovjedač je izvan svijeta o kojem pripovijeda, ne komentira na eksplicitnoj razini teksta postupke likova ni tijek priče, što stvara dojam prirodnoga protjecanja događaja, primjeren djeci. Simulira se situacija u kojoj se priča odvija „sama od sebe“, kao da se samo tako i može odvijati. Kronološki svijet izlaganja po shemi

Proljeća su i buđenja naših osjećaja, misli i uspomena

Sonja Jurić je, iz svoje zanimljive spisateljske riznice, tridesetak priča za djecu koje su objavljivane u listu za sretno djetinjstvo – Cvitku, te dvije koje su izašle kao zasebne slikovnice – Usamljeni lav i

Suncokret pognute glave, objedinila u jednu zbirku pod nazivom „Proljeće opet dolijeće“.

„ i tada , i tada“, čini pripovijedanje pristupačnim djeci i ograničava se na jedan fabularni niz – od početka do kraja“: ističe Iva Buljan.

Prihod od prodaje knjige je predstavljena u Majčinom selu u Međugorju, namijenjen je njihovim štićenicima. A zbirka donosi zanimljive pričice iz svakodnevnog života u kojima su glavni akteri djeca, njihove mame, tate, bake, djedovi… Autorica pripovijeda o zgodama iz škole, kućnim nestašlucima, prvim ljubavima, a većina priča napisana je i s konkretnim povodom (Svjetski dan učitelja, Svjetski dan djece, Svjetski dan nepušača…)

Sama autorica koja je, inače, prihod od prodaje svoje prethodne slikovnice „Suncokret pognute glave“, darovala Školi za djecu s posebnim potrebama u Mostaru, o zbirci kaže: „Proljeća nisu samo godišnja doba već buđenja naših osjećaja, misli i uspomena.

Proljeća su, također, naši novi pogledi na svijet. Zato ovu knjigu s radošću posvećujem štićenicima Majčinoga sela u Međugorju. Neka nas proljeća uvijek iznova obnavljaju!“

Piše: M.B-Milinković

Page 50: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

50

izdvojeno

Članovima GKM Vitez pripala je čast otvoriti ovaj međunarodni festival, a natupili su na gradskom

trgu u Postojni, pred nekoliko stotina posjetitelja. Svojom izvedbom mladi glumci iz Viteza oduševili su domaćine, a na koncu su nagrađeni i nagradom „Najboljša predstavu v svoji kategoriji“, što je prva nagrada za najbolju predstavu GKM Vitez u nekoj od zemalja Europske unije. Prema reakcijama iz GKM Vitez ovo je bio još jedan nezaboravan nastup i putovanje. „Uistinu nam je bilo lijepo, a sretni smo što smo opravdali očekivanja organizatora te naišli i na odličnu reakciju publike. Hvala našim domaćinima iz Harlekin teatra i iskreno se nadam kako će posjetiti Vitez i na našim ovogodišnjim Danima kazališta“, izjavila je Mirna Mišković, redateljica i glumica GKM Vitez, a od ove godine i studentica glume na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli. Svoje zadovoljstvo nisu krili ni domaćini i organizatori festivala. „Dragi prijatelji, htio bih još jednom da se zahvalim u svoje ime i u ime “Teatra Harlekin” što ste svojim prisustvom i svojom predstavom uveličali naš Međunarodni 2.FAK Postojna. Svi gledaoci su puni ljepih utisaka, a većini je govor jezikom “juga” probudio neka ljepa sjećanja! Želimo da naš festival postane “OAZA” dobrih ljudi i da zaživi na najbolji mogući način, a da naša suradnja bude nastavljena kroz razmjenu programa, zajedničkog druženja i zajedničkih projekata. Puno pozdrava iz Ljubljane“ stoji u pismu koje je članovima Gradskog kazališta mladih Vitez poslao Nenad Muždeka, u ime Teatra Harlekin.

Priredio: M. Mlakić

Prva nagrada gradskog kazališta mladih Vitez u Europskoj uniji

GKM „Vitez“ koncem srpnja nastupilo je u slovenskom gradu Postojna, na 2. Festivalu amaterske kulture (FAK), koje je vrlo uspješno organizirao Teatar Herlekin. Na ovom festivalu izvedeno je petnaestak predstava, a Vitežani su se predstavili sa svojom uspješnicom, „Don Quijote“. Na 2.

FAK-u u Postojni nastupile su kazališne grupe iz BiH, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

gkm Vitez u Belom manastiru!

gradsko kazalište mladih “Vitez”, s jednom od najmlađih grupa, početkom lipnja nastupilo je u Belom manastiru na 1. međunarodnom dječjem kazališnom festivalu “Beli manastir 2012.”, s predstavom “Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Festival nije bio natjecateljskog karaktera, a u ovoj predstavi igraju mladi glumci, starosti od 9 do 14 godina, gradskog kazališta mladih “Vitez”: leona Blaž, Berna mišković, mirna matković, Ivona matošević, Petra Radoš, dunja Jezeraškić, Petra Filipović, Ana Pavlić, Ana maros, Antonela lukić, karla Buhić, Ana krišto.

Bjelovarsko kazalište gostovalo u Vitezu

Bjelovarsko kazalište gostovalo je početkom srpnja u Vitezu, a domaćini su im tijekom tri dana bili članovi Udruge mladih „Enter“ i gradskog kazališta mladih Vitez. gosti iz Bjelovara izveli su dvije predstave, od kojih prvu „Ima li mrtvih?!“, na platou „kod Crnog mačka“, u kompleksu Viteški dol. druga predstava, „grozdana na zrnu papra“, pobudila je velik interes najmlađih te je napunila vitešku dvoranu, a glumci iz Bjelovara nagrađeni su višeminutnim pljeskom za svoje odlične izvedbe.

Page 51: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

51

izdvojeno

Premijera gkm Vitez „o Romeo, zašto si Romeo?“

gradsko kazalište mladih Vitez, 10. lipnja, premijerno je izvelo predstavu “o Romeo, zašto si Romeo?”. Publika je do kraja ispunila kazališnu dvoranu u Vitezu, a gromoglasan pljesak za vrijeme predstave, kao i nakon nje pokazao je kakav su dojam ostavili mladi glumci iz Viteza. gradsko kazalište mladih Vitez ovu je predstavu izvelo u znak sjećanja na osmero poginule djece, 10. lipnja 1993. godine, u naselju Podgradina kod Viteza te je prije početka predstave minutom šutnje odana počast stradaloj djeci. Nova predstava viteških kazalištaraca rađena je prema tekstu Sanje Babić-đulvat, a u režiji mirne mišković. U predstavi igraju: marko mirković, Anja Stipinović, luka Pejović, Slaven Čalić, mirna mišković, Bruno grebenar, marin Bikić, Nikola matković, lorena križanović, Ana gabrić, lorena kraljević, Nataša krišto i dunja glušica. Fotografiju potpisuje Filip šarić, a grafičku pripremu Borislav Sučić. za glazbu je zadužena Nataša Todorović, a svjetlo Vedrana Pranjković. Izvršni producent predstave je Ivan Sajević.

Bravo mirna!

mirna mišković, devetnaestogodišnja redateljica i glumica gradskog kazalište mladih Vitez upisala je Akademiju dramskih umjetnosti u Tuzli. mirna je bila uvjerljivo prva nakon održanog prijamnog ispita, koji je trajao nekoliko dana. ovo je sasvim sigurno veliko priznanje mirni, ali i gradskom kazalištu mladih Vitez, koje će tijekom narednih godina sasvim sigurno imati još nekoliko studenata na Akademiji dramskih umjetnosti!

Page 52: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

52

izdvojeno

Sajam je bio odličan, savršena prilika da mladi BiH kreativci pokažu što znaju i mogu i

predstave svoj rad široj publici. Puno smijeha, zabave , lijepih poznanstava i jedno veoma lijepo i korisno iskustvo. Djevojke s Modamo portala su jako ljubazne i profesionalne. Čitava organizacija sajma je bila na visokoj razini, pazile su na svaku sitnicu i uistinu su napravile uspješan posao. Ideje joj, kaže Doris, dolaze same od sebe, koja kaže: „Zapravo, ideja jednostavno - dođe ili ne dođe, teško je definirati izvor… Tko zna - moć podsvijesti je čudna stvar. A kada se pojavi, treba je pokušati pretvoriti u stvarnost. U čitavom procesu stvaranja spontane ideje su najvažnije, novi trenuci koji se događaju dok nešto stvaraš. Jer spontano i bez nekog velikog plana, uvijek se događaju najbolje stvari“.

Što se vremena potrebnog za izradu jedne torbe tiče, kaže da joj za one manje treba prosječno 2-3 dana, za velike i po nekoliko dana. Sve ovisi o veličini torbe, tehnici rada, količini detalja, vrsti materijala… „Zanimanje za moje torbe je prilično veliko, a cijene ovise o materijalu i vremenu potrebnom za izradu i kreću se do 100 KM za naše tržište. Koristim razne vrste materijala, a ponajviše prirodne - kožu, lan, svilu, pamuk i dekorativne detalje; ukrasne broševe, perlice, gumbiće, razne vrste čipke, satenske trakice… Sitnice i materijal kojima oplemenjujem torbe nabavljam svugdje - na putovanjima, na internetu. Najvažniji kriterij za nabavu

I tinejdžerke i ozbiljne dame vole dorisine unikatne torbe

„Stvaranjem lijepih stvari sam se počela baviti još u djetinjstvu. Želja za stvaralaštvom je oduvijek tu. Sa sedam godina crtala sam modele u kupaćim kostimima. Sjećam se - i tada su me fascinirale boje, spoj nespojivog, zanimljivi detalji. Sve je to privlačilo moju pažnju još u ranoj dobi i prve konkretne stvari sam radila nakon što sam na dar dobila knjigu Nakit od zrnaca. To je bilo s nekih devet, deset godina. Pravila sam razne vrste nakita i uživala u ručnom radu“… - kaže talentirana Doris Miljko, 22-godišnja studentica ekonomije iz Mostara, čije je unikatne radove javnost

upoznala na Sajmu lijepih stvari kreARTiva u Mostaru.

je da su detalji zanimljivi i kvalitetni, baš kao i materijal. Nadam se da ću jednom otvoriti svoj vlastiti butik, a dotad me svi zainteresirani mogu kontaktirati preko moje Facebook stranice. Inače, moje torbe kao brend namijenjene su ženama koje još gledaju svijet kroz ružičaste naočale. Zvuči kao otrcana fraza, ali zbilja želim da moje torbe šalju neku dublju poruku – nikad se ne plašiti pokazati svoje prave boje, biti drugačiji od drugih i poseban. Uvijek moramo biti pozitivni, vedrog i zaigranog duha i misli, nikad ne odustati od svojih želja, boriti se za sebe i uživati u svome malom svijetu gdje možete biti što god poželite“, naglašava Doris.

Piše: M.B.Milinković

Page 53: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

53

izdvojeno

Šestom susretu planinara domaćini su bili Lipaši, a odabrali su lokalitet Nacionalnog

parka Risnjak u Hrvatskoj. Ni umor, ni iscrpljenost nakon cjelonoćnog putovanja, niti bilo što drugo nije moglo utjecati na radost susreta i ponovnog viđenja s dragim ljudima iz HPD „Lipa“. Četrdesetak Vitežana i dvadesetak Sesvečana, okupljenih iz, čini se, svih krajeva Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, okupili su se nadomak konačnog odredišta Malog doma „Sušak“, smještenog podno planinskih vrhova, koje je tek trebalo osvojiti. No, prvo su nas osvojili domaćini svojom srdačnošću i radošću zbog ponovnog susreta, a potom prekrasno šumovito okružje, sačuvano od (ne)ljudske ruke i nehumanog uništenja. Što ćete, dolazimo iz Viteza, pa nije čudno da to primijetimo?! Domaćini i, ujedno, organizatori, imali su precizno utvrđen program za oba dana druženja. Tako, nakon samo kratkog odmora, krećemo u rješavanje prvog domaćeg zadatka - pješačkog hodanja ugodnim šumskim stazama, preko grebena, na Snježnik, smješten na 1506 m. S te visine prekrasno se vide Risnjak, slovenski brat hrvatskom Snježniku – vrh Snežnik, Obruč, Učka i Riječki zaljev sa sjevernim jadranskim otocima. Sve nam to pojašnjava naš vodič i predsjednik HPD „Lipa“ Vladimir Beštak. Pojašnjava na način da zauvijek ostane u sjećanju. Osim Vladimira za nas brinu i Jasminka, Željka, Lidija, Dijana, Mićo, Čubela i svi ostali Lipaši – da nam nije naporno, da imamo vode, da se zaštitimo od sunca, koje neumoljivo prži. U pomoć im pristiže jak vjetar koji nas prirodno rashlađuje i pomaže da bez većih problema prijeđemo rutu, koju su odabrali. Svaka je staza uređena, markirana i najveći planinarski laik ne bi mogao zalutati! A, tek pod vodstvom

Nezaborav zvan “S lipašima na Risnjaku”

Kada čovjek ne zna je li ljepša priroda Gorskog kotara ili prijateljski izrazi lica, dokaz je da je bio u društvu zaista posebnih ljudi! Planinarski susret članova HPD „Lipa“ iz Sesveta i HPD „Vitez“ iz Viteza u prekrasnom okružju Nacionalnog parka Risnjak bio je više od redovitog susreta planinara

iz dvaju društava, koji su se do sada sastajali već pet puta.

tih iskusnih ljudi!!! Nema šanse!!! Zaustavljamo se svako malo i divimo ljepoti prirode, spoju nebeske plave, kamene sivo-bijele i zelene boje trave i drveća, a sve prošarano cvijećem i biljkama, koje možete naći samo na ovim nadmorskim visinama. Rijedak cvijet, karakterističan samo za najviše planinske vrhove – Runolist, cvijet kao ispleten vunenim nitima, Kranjski ljiljan, neobične narančaste boje, Divlja ruža, intenzivnije ružičaste od onih u nižim krajevima, i mnogi drugi. Zaustavljamo se i odmaramo kod nekadašnjih vojnih objekata, sada napuštenih i prepuštenih tek rijetkim planinarskim posjetama zaljubljenika u visine. Odatle kreće spuštanje ka Planinarskom domu Sušak. Začudo, još uvijek imamo snage za razgovor ugodni, pjesme, šale i pošalice. Dom – konačno! Smještanje u sobe, okrjepa, odmor... pjesma, igra i, između toga, večera. I za to su se pobirnuli naši nenadmašni domaćini. Uz hranu, koju smo imali u svojim ruksacima, iznose na pladnjevima pršut i sir. Sigurno se tako nije hranila Janica

Kostelić s bratom Ivicom i roditeljima za svoga boravka u istom tom domu prije nekoliko godina. Previše je to kalorija za vrhunske sportaše, ili se i njima, kao i nama omaklo?! Potrajao je odmor neko vrijeme, a onda „spavanac“, jer Vladimir je najavio ustajanje prije 6 ujutro.

Osvajanje RisnjakaOsvanulo je jutro, koje nam je najavilo osvajanje novog vrha, sada na vrh Risnjaka, smješten na visini od 1528 metara. Na putu ka Vilju neki su uspjeli uočiti medvjedicu s dvoje mladih, ja, na žalost, nisam, ali vjerujem! Ponovno, nezaboravno iskustvo! Mićo vodi i diktira tempo, a teško se sustiže ekipa na čelu, jer se želi zabilježiti svaka prirodna ljepota. Nemoguće, treba doći više od jednom! Opet prekrasni šumoviti prizori, dobro raspoloženje i prijateljska atmosfera koja se ne da dočarati riječima. Razmjenjuju se planinarske priče, ali i one obiteljske. Prošli smo Medvjeđa vrata, tu ni traga medvjedima, ali upozoravaju na poskoke i riđovke. Srećom (mojom,

Page 54: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

54

izdvojeno

op.a.) nismo ih vidjeli. I odjednom, iz šumske ugode i hladovine, izlazimo pred Planinarski dom na 1423 metra nadmorske visine. Planinarski dom nosi ime “Dr. Josip Schlosser Klekovski”, nudi odmor planinarima, okrjepu, a cijene ma kakve bile, nisu previsoke, jer se sve, ama baš sve, ručno i pješice, istom tom stazom kojom smo mi prošli, donosi. Draga nam je i kava i pivo, ne pitamo kol›ko košta, ali kad smo vidjeli čovjeka s plinskom bocom na leđima..... Tako je biti ugostitelj na 1423 metra nadmorske visine! Samo rijetki ostaju kod doma, većina ide do najvišeg vrha Risnjaka. Pokajali su se oni koji su ostali! Pogled puca prema Rijeci, Krku, Krčkom mostu, sve se vidi u izmaglici, jer temperature opasno prelaze 30 stupnjeva C. Ali, opet je tu dragi spasitelj – vjetar, siguran i pouzdan, baš kao naši domaćini i vodiči! U njihovoj pratnji, bacajući posljednji pogled i na ostale ljepote, koje se vide s vrha Risnjaka, vraćamo se natrag. Vrijeme je za polazak.

„Dobro mi došel, prijatel“Idemo do Gerovskog Kraja kod Mladena. Tamo je, kažu, priređen ručak za planinare, čekaju topla janjetina i prasetina. Mladena Fundelića mnogi znaju. Vlasnik je restorana „Tavrena Kraljevec“ u Zagrebu, prijatelj HPD „Lipa“. Prima nas u svojoj vikend kući. Doček više nego domaćinski i iskren prijateljski. Čašica domaće žestice, po izboru i širok osmijeh dobrodošlice.

Okrjepa uz rashlađeno vino, pivo, sokove, vodu. U pozadini, baš u trenutku našeg dolaska, duo „Evergreen“ svira „Dobro mi došel prijatel“... Sprijateljili smo se brzo i lako s Mladenom i dogovorili skori susret u Vitezu. Osim što je vrstan ugostitelj, Mladen je i nesvakidašnji lovac – kuću mu krase fotografije i trofeji sa safarija po Africi i lova po Gorskom kotaru. Ali, ne hvali se time, uklapa se u nevjerojatnu energiju planinara, koji na plus 30 i nešto igraju, pjevaju, šale se... Predsjednici dvaju društava, Anto Bošnjak iz „Viteza“ i Vladimir Beštak iz „Lipe“ razmjenjuju darove; razmjenjuju i riječi hvale i tako često čuje se samo jednostavno, a opet tako veliko „hvala“, jer ne znaju

što bi drugo rekli, na koji način opisali zadovoljstvo i sreću zbog ponovnog susreta. Obećavaju jedni drugima novi susret dogodine u Vitezu, pa opet hvala, pa suze, koje govore više od svega. U suzama se i opraštamo od dragih prijatelja. Svi plačemo, ne znamo, možda, ni zašto, ali suze same teku. Posljednji zagrljaji i poljupci i polazak kući. Danima, tjednima nakon susreta još uvijek su živa sjećanja na susret s Lipašima. Budite sigurni, i sada, dok ovo čitate, netko od četrdeset viteških planinara prepričava neki djelić radosti i ljepote susreta s prijateljima iz HPD „Lipa“ iz Sesveta.

Piše: D. Sivonjić

Page 55: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

55

Izdvojeno

Danas je Tanja jedna od najmlađih zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Iza nje

je bogato iskustvo sportske novinarke i glasnogovornice Općine Čitluk, magistrirala je na Studiju novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru o temi Identitet i imidž Brotnja, a svoj je magistarski rad pretočila u istoimenu knjigu. Budući da je velika zaljubljenica u sport, i sama nekada aktivna košarkašica, Tanja je autorica i dviju iznimno vrijednih knjiga iz područja košarke - Povijest košarke u Brotnju i Bubamare lete visoko. Trenutno pohađa Žensku političku akademiju, predsjednica je Povjerenstva za informiranje.

Njezina aktivnost u politici je počela preko Mladeži HDZBiH, a nakon toga i u Zajednici žena HDZBiH Čitluk. „Kada pogledam unatrag nekoliko godina, mogu reći kako je to bio hrabar potez i nije mi žao ni uloženog truda ni iskustva koja sam doživjela. U politiku sam ušla u želji da budem aktivna sudionica izgradnje boljeg društva koje bi trebalo biti cilj svakome političaru.

od košarkašice i sportske novinarke, do mlade političarke na koju treba računati

Simpatična svestrana Čitlučanka Tanja Vučić djevojka je koju je teško ne zamijetiti. Na prvi pogled osvaja širokim osmijehom i smeđim kovrčicama, a bogat životopis koji ova mlada dama ima iza

sebe, dokazuje kako na nju itekako treba računati.

Bog je bio milostiv i predobar prema meni i na put mi je slao predivne osobe koje su u meni vidjele potencijal za ono što danas jesam i tu želim posebno istaknuti predsjednicu Zajednice žena HDZBiH Mariju Zeleniku. Kao jedna od najmlađih zastupnica u Parlamentu, osjećam se ponosna i privilegirana da sam u ekipi kvalitetnih i poštenih ljudi na čelu s gospodinom Marinkom Čavarom. Svima njima sam zahvalna što su me prihvatili i dali mi punu potporu u mome političkom angažmanu. Uzajamno uvažavanje, razumijevanje i konstruktivan rad, ono je po čemu su zastupnici HDZBiH prepoznati u Zastupničkom domu“, ističe Tanja. Kako su njezini politički počeci vezani za Zajednicu žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina“ – prvo u Čitluku, a potom u Županijskom odboru gdje je bila predsjednica tri godine, Tanja posebno ističe humanitarne aktivnosti. „Ponosna sam na činjenicu da smo inicirale i realizirale niz humanitarnih akcija, uključile se u aktivnije rješavanje socijalnih pitanja kao što je problem nasilja u obitelji, ovisnosti i

opstanka obitelji. Nadalje, raduje me i kontinuirana politička edukacija žena HDZBiH jer to je nešto što je svakoj ženi kada je ulazila u politiku nedostajalo. Na mjesto glavne tajnice imenovana sam na 1. sjednici Predsjedništva Zajednice žena i zasigurno da ću i na ovoj dužnosti nastaviti raditi na rješavanju socijalnih pitanja, jednakopravnosti žena u društvu, njihovim odlučnijim uključivanjem u javno-politički život. Da je moguće biti kvalitetna i pozitivna političarka i očuvati obiteljsku ulogu, govore brojni primjeri, a ja ću navesti moju kolegicu Katicu Čerkez koja mi puno pomaže svojim iskustvom i savjetima. To je žena koja je izgradila respektabilnu političku karijeru, naglašava Tanja.

Tanja je nekadašnja sportašica, a danas velika zaljubljenica u sport. „Davno, s nepunih šest godina, tata je sestru i mene upisao na karate. Zahvaljujući tadašnjem treneru Valentinu Ćoriću, zavoljela sam taj sport i ta ljubav traje do današnjih dana. Paralelno s karateom, 1994. godine sam počela trenirati košarku u ŽHKK „Brotnjo

Page 56: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

56

Izdvojeno

94“ gdje sam provela deset predivnih godina. Plod tih iskustava su istinska prijateljstva kao i samopouzdanje u vlastite vrijednosti koje itekako pomažu u nemilosrdnoj svakodnevici koja nas okružuje. Nakon završenog studija novinarstva, odlučila sam se posvetiti karijeri sportske novinarke. To je posao koji zahtjeva puno truda i odricanja. Ljubav prema sportu usmjerila je moju karijeru u pravcu afirmacije mladih sportskih talenata i promocije broćanskih sportaša koji su ponos sviju nas. Moja najveća sreća je kada mi oni jave svoj novi sportski podvig jer je to potvrda da me doživljavaju kao prijateljicu i da postoje i oni novinari kojima senzacionalizam i privatni život sportaša nije prioritet u našem poslu. Osobno sam svjedočila nizu povijesnih uspjeha naših sportaša i to je ono što ću pamtiti cijeli život. S radošću se sjećam intervjua s Marinom Čilićem nakon osvajanja titule pobjednika Roland Garossa, razgovora s karatistima Matom Odakom i Perom Vučićem nakon osvojenih bronci na Europskom prvenstvu, košarkašem Zoranom Planinićem - najboljim europskim igračem, tenisačem Ivanom Dodigom, atletičarom Ivanom Gagrom i europskim kadetskim prvakom u karateu Ivanom Martincem. Uz sportsku veličinu, svakoga od njih odlikuje i ljudska veličina zbog čega sam sretna jer dolaze iz Brotnja“, prisjeća se Tanja.

Nedavno je, u jednom intervjuu, Tanja spomenula da Međugorje treba brendirati i ne odustaje od te svoje tvrdnje... „Međugorje je najveći turistički potencijal države i moje razmišljanje ide u smjeru kako i dalje postoji nedovoljna briga viših instanci vlasti

i pravilnog vrednovanja te turističke destinacije. Toliko puta ponavljan problem za kojega se usudim kazati kako je očito djelovanje interesnih skupina protiv Međugorja, jest Uredba o boravišnim pristojbama koja je nepravedno i nerealno raspodijeljena. Cjelokupan novac plijen je županijske i federalne Turističke zajednice koje se već godinama maćehinski odnose prema Međugorju. Kao specifičnu vjersku destinaciju koju godišnje posjeti milijun hodočasnika, država i Federacija moraju tretirati kao svoj brend u koji je potrebno i investirati i pratiti svjetske trendove“, naglašava Tanja. Premda je, kaže, angažman u politici shvatila ozbiljno i maksimalno se posvećuje obvezama koje iz toga proizlaze, svoje slobodno vrijeme često koristi kako bi, s kolegicama i kolegama, ali i sugrađanima, razmijenila iskustva...

„Ostaje i onaj dio slobodnog vremena koji je predviđen za sport i druženje s dragim ljudima i moja dva nećaka. Male stvari koje mi život znače jesu i ljubav i potpora moje obitelji, prijatelja i jedne posebne osobe koja je sa mnom u dobru i zlu“, kaže Tanja, a za ženu u politici kaže: „To je realnost, stvarnost, ali i opasnost za sve one koji misle kako su oni privilegirani biti u politici. Kao

što sam u ranijim intervjuima govorila, pitanje žene –političarke je tema koja je aktualna i gotovo da nema nevladine udruge koja o tome nije raspravljala. Osobno smatram da imamo niz primjera a neke sam i navela kako kvalitetna i sposobna žena može biti i uspješna političarka. Ono što možda ženama daje prednost u ovome poslu je socijalna dimenzija i majčinski pristup rješavanju socijalnih problema. HDZBIH je primjer stranke koja je na proteklim izborima dala priliku ženama koje su i dobile potporu birača. Najsretnija ću biti kada bude postojala podjela na kvalitetne i nekvalitetne političare, a ne da se dijelimo na mlade, stare i žene“.

I, na koncu, pitamo Tanju – hoće li njezino daljnje obrazovanje ići u pravcu doktorata i koje područje je u tom smislu najviše zanima?

„Angažman u Federalnom parlamentu je moje ambicije za doktorat usmjerio prema političkim znanostima. Svakako da u skorije vrijeme razmišljam i o nastavku školovanja jer samo znanje je jamstvo napretka u ovome društvu“, kaže za kraj Tanja.

Piše: M. B.-Milinković

Page 57: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

57

događaji

“Unatoč svim poteškoćama, uspjeli smo se održati. Nakon 50-tak dana i trideset programa, s ponosom

možemo kazati da je, po ocjeni mnogih, ovo bilo jedno od najboljih festivalskih izdanja zadnjih godina. Ponosan sam i sretan što na ovakav način Mostarsko proljeće, inače punopravni član obitelji europskih festivala , ponosno kroči ka svojem jubileju – 15. obljetnici iduće godine. A 15. festival počet ćemo upravo predstavljanjem umjetnika grada Dubrovnika“, kazao je predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović. U uvertiri svečanoga zatvaranja XIV. Dana Matice, po odluci Predsjedništva MH Mostar, dodijeljene su Zlatne povelje zahvalnosti intendantu Dubrovačkih ljetnih igara prof. dr. Ivi Prlenderu te Dubrovačkim ljetnim igrama, u znak zahvalnosti za potporu i uspješnu suradnju koju Matici pružaju još od prvog festivalskog izdanja. Upravo je dr. Prlender bio taj kojemu je pokojni maestro Vjekoslav Šutej, inače dugogodišnji umjetnički ravnatelj Mostarskog proljeća, rekao: „Ivo, idemo u Mostar napraviti nešto!“

„Zapravo, tako je počelo i traje do danas. A činjenica da smo se večeras ovdje na svečanom zatvaranju okupili u ovolikom broju, i da smo jači i od nogometne euforije, dovoljno govori i o velikom

Ususret jubileju: uspješno završeno 14. mostarsko proljeće

Predstavom Vlaha Stullija „Kate Kapularica“ dramskoga ansambla Dubrovačkih ljetnih igara, na otvorenoj pozornici u krugu stadiona Zrinjskoga, spuštena je zavjesa na Mostarsko proljeće 2012.

– XIV. Dane Matice hrvatske.

poslu koji smo napravili“, kazao je dr. Prlender i prisjetio se trenutka kada su Dani Matice hrvatske u Mostaru, još prije desetak godina, ugostili ansambl DLJI koji je, prvi put u svojoj povijesti, s jednom ambijentalnom predstavom, izašao izvan dubrovačkih zidina. Spomenut ćemo i Sporazum o trajnoj kulturnoj suradnji između DLJI i Dana Matice hrvatske, a upravo je dr. Ivo Prlender jedan od najzaslužnijih što se ovaj festival našao u EFA-i – Savezu europskih festivala. Zlatnu povelje zahvalnosti, u ime Dubrovačkih ljetnih igara, primili su doajeni hrvatskog glumišta, više od 50 godina stupovi DLJI, glumci koji su u Stullijevoj Kate Kapuralici igrali glavne uloge gotovo četrdeset godina, a prije deset godina nastupili i na Danima Matice u Posjetu stare dame - Milka Podrug Kokotović i Miše Martinović. Martinović, čiji su kćerka i sin – Perica i Maro, ostvarili uloge i u „sadašnjoj“ Kate Kapuralici , kaže: „Davno sam prvi put došao na ovaj festival. I uvijek sam se ovdje osjećao kao kod kuće. Mogu vam kazati da festival raste, da se vidi veliki napredak i nadam se da će i dalje ostati svijetla

točka na karti kulturnih zbivanja ovoga lijepog grada“.

Milka Podrug Kokotović prisjetila se svojih uloga u „Tužnoj Jele“, „Posjetu stare dame“ kazavši kako uvijek s radošću dolazi u Mostar i na Dane Matice koji su izrasli u festival vrijedan svakoga poštovanja. U znak zahvalnosti za dugogodišnju uspješnu suradnju i svekoliku potporu Mostarskom proljeću, Predsjedništvo MH Mostar, Zlatne je povelje zahvalnosti, uz dr. Ivu Prlendera – intendanta Dubrovačkih ljetnih igara i festival Dubrovačke ljetne igre, odlučilo dodijeliti i članovima Festivalskog vijeća mr. Miljenku Puljiću, inače ravnatelju Zagrebačke filharmonije i mr. Renatu Švoriniću, ravnatelju HNK Zadar, te NJ.E. Tončiju Staničiću, veleposlaniku RH u BiH. Ranije ove godine Povelje su dodijeljene i predsjedniku Uprave HT Eroneta, dugogodišnjeg generalnog sponzora Dana Matice, Stipi Prliću te direktoru i glavnom uredniku generalnog medijskog pokrovitelja – Večernjeg lista BiH – Jozi Pavkoviću.

Piše: M.B.Milinković

Page 58: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

58

događaji

Značaj ove publikacije je jako velik. «Arheološki vodič Hercegovine» knjiga je koja svjedoči o

postojanju više od 2 500 arheoloških lokaliteta na tlu Hercegovine iz različitih povijesnih razdoblja, a autori je ocjenjuju kao ‹priču o prošlosti koju baštinimo za budućnost›. Cilj je ovoga vodiča arheološko blago Hercegovine približiti široj javnosti, ali i s kulturno-povijesnog i znanstvenog aspekta važan je i za stručne krugove. Publikacija, čiji je izdavač Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, dobitnik je i specijalnog priznanja na ovogodišnjem 24. međunarodnom sajmu knjige i učila u Sarajevu. Uvodno izdavanje o publikaciji održao je federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić, dok je o sadržaju Arheološkog vodiča govorila autorica Snježana Vasilj te promotori: prof.dr.sc. Snježana Musa, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, mr.sc. Ivanka Miličević- Capek, Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanskog kantona i mr.sc. Jure Burić. Tijekom predstavljanja, ministar Mašić je kazao kako njegovo ministarstvo kontinuirano podržava izdavačku djelatnost, što se posebno ogleda u podršci autorima u izdavanju visokoškolske, znanstvene i stručne literature te kroz vlastitu izdavačku djelatnost u sklopu koje je i nastala publikacija «Arheološki vodič Hercegovine». Ministar Mašić je izrazio zadovoljstvo i činjenicom da je njegovo ministarstvo dio ukupnog projekta provedenih arheoloških istraživanja kojim se došlo do značajnih arheoloških nalaza, starih čak i do 2 000 godina. Kako je kazao, Ministarstvo je sa 70 000 maraka sudjelovalo u financiranju ovog projekta, koji je, po njegovom mišljenju, značajan ne samo radi kulturno-povijesne građe i spoznaje već

U mostaru predstavljena publikacija “Arheološki vodič Hercegovine”

U organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održana je promocija publikacije “Arheološki vodič Hercegovine”, autora Snježane Vasilj,

Nine Čuljak i Ante Paponje.

i sa znanstveno-istraživačkog aspekta. Istaknuo je kako je u vodiču konstatirano da samo na području Hercegovine postoji preko 2 500 lokaliteta gdje se nalaze arheološka nalazišta. Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti u proteklih je pet godina financiralo s preko 15 milijuna maraka znanstveno-istraživačke projekte, a za arheološka nalazišta i istraživanja iskopina osiguralo je preko 300 000 maraka. «Mi ćemo se u narednom razdoblju truditi da ta sredstva budu veća i značajnija jer svaka maraka potrošena u obrazovanje i znanost nešto je što će se sigurno višestruko vratiti i nijedna država na svijetu, koja je planirala ili napravila određen iskorak u tim oblastima, sigurno nije to uradila bez značajnih ulaganja u obrazovanje i nauku», istaknuo je ministar Mašić.

Za istraživanja po prvi put korišten georadarMinistar Mašić napomenuo je i važnost projekta podvodnog i kopnenog rekognosciranja područja Hutovog blata, čiji je cilj bio obići cijelo područje i na terenu registrirati sve ono što se odnosi na kopnenu i podvodnu arheologiju. Prigodom tog istraživanja prvi put je na našim području uređeno geosnimanje, gdje je georadar registrirao ostatke arhitekture ispod zemlje. Zahvaljujući toj opremi otkriveni su impozantni ostaci veće građevine, vjerojatno bazilike i dijelovi rimske vile. Na cijeloj površini pronađen je i pokretni arheološki materijal keramika, staklo, te metalni predmeti. Na drugom arheološkom lokalitetu u Doljanima otkriveni su ostaci impozantne rimske građevine. Pronađeno je 13 metara antičkog zida s prostorijama u kojima su se nalazili mozaici i uz njega ukomponirani ranosrednjovjekovni ukopi iz polovine 7. stoljeća, za koje

se ispostavilo da je riječ o do sad najjužnijim ranoslavenskim ukopima.

Jedna od autorica publikacije Snježana Vasilj kazala je kako će Arheološki vodič Hercegovine pružiti sve informacije o tome što je na području arheologije urađeno do danas, a u njoj su prezentirane najpoznatije arheološke lokacije s ovog područja. Knjiga se sastoji od svega onog što se događalo iz prapovijesne arheologije, razdoblja helenizma, antičke arheologije te iz ranog i kasnog srednjeg vijeka. Također, u vodiču se nalaze reprezentativni lokaliteti i sva ona mjesta gdje se nešto pronašlo na području cijele BiH. Vasilj je govorila i o važnosti podvodnog arheološkog lokaliteta Desilo, na kojem su istraživanja prekinuta 2008. godine zbog nedovoljnih financijskih sredstva, a koji je do sada dalo oko 1100 inventarnih brojeva nalaza. Spomenula je i značaj lokaliteta Doljani za koji je kazala, kako do danas na svijetu takvo nešto nije pronađeno. Uz ostali značaj, na lokalitetu je pronađen jedan ranosrednjovjekovni ukop gdje je u kultnom obredu pronađen kostur ženske osobe koja je na prsima držala posude u kojima su bile kosti djeteta od godinu i pol dana.

O sadržaju Arheološkog vodiča Hercegovine govorila je i prof. dr. sc. Snježana Musa, kazavši kako je Hercegovina jedan neistražen rudnik te izrazivši zadovoljstvo što su profesorica Vasilj i njeni suradnici napravili ovu knjigu koju će, kako je kazala Musa, preporučiti i svojim studentima, posebice studentima smjera Turizam jer će na jednom mjestu imati sve lokacije i moći raditi turističku valorizaciju nalazišta.

Piše: Cvita K.

Page 59: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

59

burza / fiNaNCijSko poSloVaNjE

Dok su posljednjih dana širom Europe, agencije za ocjenu kreditnog rejtinga smanjile

kreditni rejting mnogim europskim zemljama, većina zemalja bivše Jugoslavije već imaju kreditni rejting koji ih svrstava u kategoriju zemalja sa lošim kreditnim rejtingom. Prošlog mjeseca agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting “B3“ i izmijenila izglede „sa promatranja – negativno na stabilne izglede“. Time je agencija Moody’s potvrdila da je kreditni rejting BiH u kategoriji loših. Također, u ožujku 2012. godine agencija Standard & Poor’s potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting “B” i izmijenila izglede “na promatranju - negativno” na stabilne izglede.

U lipnju 2012. godine, agencija za kreditni rejting Standard & Purs u svom najnovijem izvješću potvrdila je kreditni rejting Makedonije za stranu i domaću valutu kao stabilan BB/B, ukazujući na povoljnu fiskalnu politiku i mali dug. Agencija Fitch Ratings saopćila je u svibnju da kreditni rejting Srbije nije ugrožen i da je situacija u zemlji “u okviru tolerancije razine rejtinga BB minus sa stabilnim izgledom”. Rejtinška agencija Moody’s u lipnju je Hrvatskoj smanjila financijsku prognozu sa stabilne na negativnu zbog nesigurnosti ekonomskog rasta, oslabljenog izvoznog sektora, kao i velikog rizika provedbe vladinih fiskalnih mjera štednje i rezanja troškova. Međutim, Moody’s je i pored smanjenja prognoze zadržao kreditni rejting Hrvatskoj na Baa3, jednoj od razina od takozvanog “rejtinga smeće”. Kreditna rejting agencija “Standard and Poor’s“ u posljednjem izvješću u lipnju 2012. godine snizila je Crnoj Gori kreditni rejting sa ocjene BB na ocjenu BB-. Istovremeno,

BiH ima najniži kreditni rejting na zapadnom Balkanu

Najstabilniji kreditni rejting među zemljama bivše Jugoslavije ima Slovenija, dok je u Bosni i Hercegovini zabilježen najniži kreditni rejting.

Crnoj Gori je unaprjeđena ocjena prognoze sa negativne na stabilnu. Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service prošli mjesec je Albaniji zabilježila kreditni rejting na razini B1, dok je prognoza dobila ocjenu stabilna. Iako u odnosu na ostale zemlje iz okruženja Slovenija ima visok kreditni rejting, agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service prošlog tjedna je snizila kreditni rejting Slovenije, na Baa2 sa A2, zadržavši negativnu prognozu.

Turska ekonomija jedna od rijetkih sa pozitivnim trendovimaAgencija Moody’s Investors Services prošlog je mjeseca smanjila izglede za vrhunski Aaa kreditni rejting Njemačke, Nizozemske i Luksemburga sa stabilnih na negativne, jer dužnička kriza u eurozoni prijeti i najstabilnijim članicama tog bloka. Agencija “Moody’s” smanjila je Španjolskoj kreditni rejting za tri stupnja, sa A3 na Baa3 - on je stavljen “na razmatranje”, što znači da može biti promijenjen u negativnom smjeru. Ista agencija potvrdila je Aaa kreditni rejting Finske i zadržala njegove izglede stabilnima. Agencija Moody’s u lipnju je povećala ocjenu

za Tursku sa BA2 na BA1 i izrazila pozitivan trend turske ekonomije. Agencije dijele sve oznake rejtinga u nekoliko kategorija prema kriterijima kreditne sposobnosti i kreditnog rizika, a koje se označavaju slovima od A do C, odnosno D. A predstavlja najviši kreditni rejting dok D predstavlja najniži stupanj. U okviru svake kategorije postoje razine rejtinga u zavisnosti od toga kako je procijenjena pozicija države, kao jaka, prosječna ili slaba. Pritom, agencija Moody’s Investors Service za označavanje tih razina koristi numeričke oznake, a Standard & Poor’s oznaku plus (+) ili minus (-). Agencije daju mišljenje za izglede ili očekivanja (engl. outlook) u vidu opisne ocjene u kom smjeru bi se rejting mogao kretati u budućnosti. Izgledi mogu biti pozitivni, stabilni, negativni i promjenjivi u zavisnosti od razvoja događaja. Značenje navedenih opisnih izgleda je sljedeće: pozitivan - rejting može biti povećan, stabilan - rejting se vjerojatno neće mijenjati, negativan - rejting može biti smanjen, a promjenjiv izgled u zavisnosti od razvoja događaja - može doći do povećanja, smanjenja ili potvrde dodijeljenog rejtinga.

Piše: M. Mlakić

Page 60: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

60

modErNo poSloVaNjE

No, neprijatelj nikad ne spava, kaže stara poslovica, pa u današnje vrijeme okrutne

konkurencije treba biti oprezan, a portal Inc.com donosi pet razloga zašto je dobro raditi čak i kad ste na godišnjem.

Nema iznenađenjaU poslovnom svijetu često se dogodi pomicanje rokova. Dolaze novi, hitni poslovi koji zahtijevaju promptno reagiranje. Ukoliko izdvojite tek nekoliko minuta za posao na odmoru, bit ćete u toku i ništa vas neće moći iznenaditi.

Promjena okruženja potiče kreativnostNa odmoru imate više vremena kako biste u miru donijeli, hladne glave, odluke koje su do sada čekale. Uostalom, opuštanje može rezultirati i novim idejama na koje prije niste mislili, već rutinski obavljali posao.

Imate vrijeme za nadoknaduOvo je idealno vrijeme za odgovoriti na mailove koje od posla do sada niste stizali. Ukoliko ste ostavili neke kontakte ‘za kasnije’ zbog ostalih obaveza, sada imate vremena i za to.

Minimalizira lavinuNišta ne može čovjeka tako lako izbaciti iz takta kao hrpa mailova i posla za koje nije ni znao dok je bio na odmoru. U tom slučaju, pri povratku u ured, na stolu čekaju nove obaveze, klijenti čekaju odgovore, a stres se širi brzinom munje.

NovacIako ste izvan ureda, to ne znači kako nemate priliku za zaradu. Uvijek postoji mogućnost da potencijalne klijente upoznate kada ste na odmoru ili da se jave u ured kada ste odsutni. Na ovaj način možete uvijek biti u toku.

Iako se možda čini nadobudnim nakon toliko očekivanog odmora još i misliti na posao, možda urodi plodom. Uostalom, provjera mailova i ne uzima mnogo vremena, a može donijeti veliko olakšanje.

Za BHP priredio: M. Mlakić

Pet razloga zašto raditi na godišnjem

Cijelu godinu čekamo trenutak kada ćemo izaći iz ureda na duže od dva dana i otići na odmor. Bez stresa, žurbe, rokova, posla...

Page 61: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

61

moderno poslovanje

Časopis Time donosi nekoliko savjeta kako pobijediti dekoncentriranost

i ostati fokusiran za posao. Locirajte problemTko je glavni krivac za vaše gubljenje fokusa? Je li umor, glad ili Twitter ovisnost? Osvještavanje tko je glavni uzročnik vaše dekoncentracije prvi je korak rješavanju problema.

kako pobijediti dekoncentraciju?

Prosječan zaposlenik, radio on iz ureda ili od kuće, ima problema s padom koncentracije. No, ako uspije pronaći fokus, koncentrirati se na ono što radi uvidjet će koliko više posla može obaviti u

jednom radnom danu.

Planirajte unaprijedIsplanirajte radni dan prije nego što krene. Zapišite stvari koje taj dan morate odraditi ili koje želite riješiti. Postavljanje ciljeva pomaže ljudima da ostanu fokusirani. Dobar doručakStudije su pokazale kako dobar doručak može popraviti koncentraciju i fokusiranost, pokrenuti vaš mozak i cijeli metabolizam. Nije loše, zar ne?

MeditacijaZnanstvenici su otkrili kako meditacija može poboljšati određene funkcije mozga povezane s pozornošću. Ne može škoditi pokušaj isključivanja svega oko sebe kako bi kroz duži period više napravili.

Radite offlineČak 60 posto smetnji na poslu dolazi od mailova, društvenih mreža te mobitela. Isključite sve, uzmite olovku i papir – savršeno za brainstorming! Stavite mobitel na nečujno, provjerite mail svakih sat vremena, limitirajte sami sebi posjećenost društvenih mreža. Psa vašeg prijatelja možete lajkati i kasnije.

Počistite radni prostorSve od Post-ita do obiteljskih fotografija može postati izvor vaše dekoncentriranosti. Počistite svoj radni prostor i ostavite samo ono što vam je doista potrebno za rad. Time još savjetuje da se uvijek nagradite kada napravite posao kako treba, bilo kolačem ili kratkom pauzom.

Izvor: lider.hr

Za BHP priredio: M. Mlakić

Page 62: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

62

moderno poslovanje

Rezultati nisu bili u skladu s očekivanjima. Što se dogodilo? Kako ste se našli u raskoraku

između želja i mogućnosti? Zašto ne ostvarujete svoje ciljeve? I zašto ih ne ostvarujete ni nakon što ste definirali što stvarno želite? Koji su razlozi? Iz iskustva, radeći s velikim brojem poduzetnika, navest ću vam 10 stvarnih razloga zašto mnogi ne ostvaruju ono što žele.

1. Nema ciljevaMnogi zapravo ne znaju što su to ciljevi niti koliko su važni za ostvarenje onoga što žele. Drugi, pak, nemaju ciljeve zbog nelagode koju im donosi njihovo neostvarivanje ili onoga što bi drugi ljudi mogli misliti ili im se rugati. Neki postavljaju ciljeve samo kako bi mogli druge impresionirati i postavljaju ciljeve koji nisu u skladu s njima samima. Mnogi mi kažu da nemaju vremena postavljati ciljeve jer su prezauzeti.

2. Ciljevi nisu konkretniCiljevi koji nisu jasni, konkretni, mjerljivi, ne mogu se ostvariti. Neodređene tvrdnje poput ‘želim biti uspješan’ ili ‘želim imati puno novca’ ne znače ništa.

3. Nema motivacijeMnogima ne nedostaju ciljevi, nego poticaj da ih ostvare. Nisu dovoljno motivirani, nemaju dovoljno razloga zašto im je važan cilj. Ako nemate barem pet razloga zašto vam je važan cilj, razmislite o tome da ga promijenite, jer očito vam nije važan.

4. NestrpljivostNekako bi svi htjeli ostvariti sve što žele odmah i sada. Nemaju vremena čekati. Onda ih nestrpljivost puno košta. Odustanu prije vremena i nikad

zamke u pokretanju biznisa

Odlučili ste se krenuti u poduzetništvo, imate sjajne ideje, proizvode ili usluge i uvjereni ste u svoj uspjeh, zaradu i širenje poslovanja. Onda ste na nekom dijelu puta malo zapeli i počeli stagnirati,

odnosno nije se baš sve odvijalo onako kako ste zamislili.

ne ostvare ono što uistinu žele.

5. Nerealna očekivanjaTo je jedan od češćih razloga neostvarivanja ciljeva. Postavljaju granicu previsoko i zapravo unaprijed sumnjaju da će ga ostvariti. Nemojte pobrkati realan cilj s neizazovnim ciljem. Cilj svakako treba biti izazov, ali ujedno mora biti uvjerljiv i ostvariv.

6. Strah od promjeneZa svaki je napredak potrebna neka vrsta promjene. Ukoliko želimo drukčiji rezultat, moramo i raditi nešto drukčije nego do sada. Mnoge promjene zastrašuju zbog straha od nepoznatog. Činjenica jest da straha ne bi bilo kad bi postojalo obećanje bolje budućnosti. Neka vrsta jamstva. Ali znamo da toga nema. Strah možete prevladati tako da zapisujete svoje ciljeve i ostvarujete ih korak po korak.

7. Ciljevi nisu zapisaniUglavnom nemamo vremena zapisivati ciljeve. Mnogima se to čini kao potpuni gubitak vremena. Misle da je, ako imaju cilj u glavi, to dovoljno. Devedeset posto

ljudi nema jasne ciljeve, a od deset posto njih koji imaju jasne ciljeve samo jedan posto ima ih u pisanom obliku. Znate li da od onih koji imaju napisane ciljeve, 90 posto te ciljeve i ostvari?

8. Nema planaMorate imati plan. Tu nema nikakvih ‘ako’ i ‘ali’. Izgovori ne vrijede. Bez plana nikada nećete ostvariti ono što želite.

9. Ne vide ciljKada biste više vizualizirali i vidjeli svoj cilj ostvariv i postignut prvo u svojem umu češće biste uspijevali i postizali ono što želite. Sjetite se, mašta je važnija od znanja.

10. Ništa ne poduzimate za ostvarenje cilja, nema akcije niti djelovanjaO čemu god da se radilo, jednostavno to učinite. Vaš pismeni plan s rasporedom aktivnosti poredanih po važnosti i hitnosti pomoći će vam. Nemojte se zavaravati, nego učinite to. Ne možete izgubiti baš ništa, a možete dobiti sve.

Za BHP priredio: M. Mlakić

Page 63: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

63

prENijETo iz TiSka

Zapuštena firma je dosadna. Opuštena firma je vesela. Zapuštena firma pokazuje

umorno lice i bezvoljnost. Opuštena firma pokazuje sva svoja lica i karaktere i iskrice... Zapuštena firma je u krizi i kad krize oko nje - nema. Ona je „bara“ bez svježeg toka vode... Opuštena firma nije u krizi ni onda kad je kriza oko nje. Ona je „rijeka“ s bistrom vodom, koja teče k cilju...

Zapuštena firma često kaže: „Ne može se... Mi smo ozbiljna firma. Mi nudimo samo tu i tu uslugu/robu.“ Opuštena kaže: „Dođite da vidimo, komunicirajmo... Što vam treba: nabavit ćemo/smislit ćemo.“ Zapuštena firma se zatvara sama u sebe; nije je briga niti za sebe, niti za klijente, i ne želi se nigdje angažirati (ako nije nužno). Kad se angažira, to je nevoljko i u najmanjoj mogućoj mjeri. Stvari skupljaju prašinu, strojevi prljavštinu, a ljudi se ne smiju. U zapuštenoj firmi se ništa pozitivno, niti novo ne događa; ona je u boli, možda u komi, ili čak umire s gubicima

opuštenost nije zapuštenost

Kakva je vaša firma – opuštena ili zapuštena? Niste sigurni? Ne znate razliku?

koji se akumuliraju. Opuštena firma ima radost i nove ideje, nove inicijative. Vode je opušteni i optimistični ljudi, koji pokazuju mnogo svojih „šarenih“ osobina i odnosa. U njoj ne treba vladati strogost da bi se postigla disciplina! Rezultati nastaju iz inicijative i slobode, ali kroz primjenu čvrstih načela u poslovanju. Samo slobodan pojedinac i opuštena firma rastu i razvijaju se kroz svoju formu i sadržaj poslovanja. Rezultat je da novac i drugi izvori posla stalno – pritječu...

Kako u zapuštenoj firmi pokrenuti svježi zrak? Najprije inicijativom. Zatim svekolikim čišćenjem – od prostora do uvriježenih stavova u glavama vlasnika, rukovodilaca i zaposlenika. Treće – dogovorom oko ciljeva. Četvrto – akcijama. Peto – nadziranjem rezultata. Šesto – stalnim uvođenjem promjena, inicijativa. Ovakav scenarij se rijetko svjesno zbiva; najčešće je prisilan zbog nemogućnosti opstanka poslovanja na „stari“ način, u novim okolnostima. Kad vlasnici nemaju

izbora, mijenjaju „film“ i postavljaju novi. Zlatno je pravilo: kakvi su vlasnici, takva je i firma. Opuštene firme su kao mreže dobrovoljno udruženih ljudi, koji sa zadovoljstvom i entuzijazmom rade posao koji vole i žele, pod uvjetima koji im pretežno odgovaraju i na način koji je relativno slobodan. Opuštene firme su jednostavne firme, s rezultatima. Zapuštene firme su komplicirane firme, bez značajnih rezultata. Staro vs. Novo? Tko će opstati? Samo oni koji se prilagode okolnostima. Što Vi osobno znate o tome? Jeste li pročitali štogod o alternativnim ekonomskim razmišljanjima? Jeste li čuli o duhovnoj ekonomiji? Razgovarate li s nekim o tome? Pohađate li seminare ili radionice na ove teme? Bez čitanja i učenja, kako i kamo ćete napredovati? Imate li Internet? Dođite do novih spoznaja i ideja... Spojite se u svijet opuštenih promjena!

Za BHP priredio: M. Mlakić

Page 64: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

64

poSljEdNja VijEST

Nakon izgradnje modernog objekta, njemačka mljekarska industrija Zott počela je

proizvodnju mlijeka u svojim pogonima u Gradačcu. Iako predstavnici ove tvrtke nisu htjeli otkriti zašto su izabrali baš BiH i ovaj grad, ipak su otkrili neke detalje.

“Više od 90 posto proizvodnje namijenjeno je za izvoz. U cijeli projekt do sada je uloženo skoro 29 milijuna maraka i Zott ima namjeru ulagati još sredstava u pogon u Gradačcu. Trenutno, imamo 28 zaposlenih”, izjavila je Indira Omeragić, suvlasnica tvrtke Mliječni put, koja predstavlja Zott u našoj zemlji. Osim Omeragićeve, u cijeli projekt uključeni su i Teo Vujčić, direktor Zotta za jugoistočnu Evropu i nekadašnji direktor proizvodnje u Dukatu, te Matko Dropuljić. Zott je na teritoriji BiH prisutan sa snažnom prodajom svojih proizvoda a od sada, prvi put u regiji, ima i svoje pogone.

zott pokrenuo proizvodnju u BiH, uloženo blizu 29 milijuna km

Ugledna njemačka mljekarska kompanija Zott počela je proizvodnju mlijeka u Gradačcu. Cijeli projekt do sada je koštao blizu 29 milijuna KM.

«Trenutno proizvodimo tetrapak mlijeko i imamo oko 250 kooperanata», pojašnjava Omeragić za Klix.ba. U budućnosti će, tvrde, proizvoditi i ostale mliječne proizvode po kojima je Zott poznat.

Priredio: M. Mlakić

Page 65: BH Privrednik

BH PrivrednikAugust / Septembar 2012

65

Page 66: BH Privrednik

BH PrivrednikKolovoz / Rujan 2012

66

projekti

Page 67: BH Privrednik
Page 68: BH Privrednik