OSNOVE KVALIFIKACIJSKOG OKVIRA U BIH

OSNOVE KVALIFIKACIJSKOG OKVIRAU BOSNI I HERCEGOVINI

Uvod

Dokument Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini (OKO) zasniva se na obrazovnoj tradiciji i sadanjem stanju u obrazovanju u Bosni i Hercegovini, te potrebama razvoja ekonomije, pojedinca i drutva u cjelini, uz uvaavanje odrednica Evropskoga kvalifikacijskog okvira (EKO) i odgovarajuih evropskih i meunarodnih propisa.

Osnovama kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini stvara se preduslov za izradu Kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini, koji treba povezati prethodne, sadanje i budue rezultate uenja, te ih postaviti u meusobne odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i Evropskog kvalifikacijskog okvira i evropskog obrazovnog prostora, a koji bi trebao biti donesen najkasnije do kraja 2015. godine. Polazne osnove utvrene ovim dokumentom predstavljaju i smjernice za usklaivanje propisa kojima se ureuju podruja osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno cjeloivotnog uenja, ali i bolje povezivanje promjena i potreba trita rada sa obrazovnim programima u Bosni i Hercegovini.

Ostvarivanje stratekih ciljeva zemalja Evropske unije, poevi od cilja da se kreira najkonkurentnija ekonomija pa do uspostavljanja evropskog sistema vrijednosti koji e biti iroko prihvatljiv, rezultiralo je i novim odnosom prema obrazovanju. Obrazovanje se u Evropskoj uniji tretira kao jedan od kljunih faktora za realizaciju navedenih stratekih opredjeljenja.

Brze izmjene tehnologija i razvoj evropskog trita su pred obrazovne sisteme svake lanice Evropske unije, kao i sisteme u dravama koje se ele pridruiti evropskoj porodici, pa tako i u Bosni i Hercegovini, postavile brojne zahtjeve, meu prvima nunost sistemskog vrednovanja obrazovanja i obuke u svakoj dravi i njegovo uporeivanje sa obrazovnim sistemima u drugim dravama, a na osnovi zajednikog utvrenog referentnog evropskog okvira.

Neophodnost da obrazovanje priprema strunjake koji e uspjeno odgovoriti na stalno mijenjajue ekonomske izazove, te dinamino i iree trite rada, definitivno raskida sa miljenjem o obrazovanju kao jednom periodu ivota, koji ima svoj poetak i kraj. Obrazovanje postaje cjeloivotni proces, konstanta ljudskog ivota.

Nakon vie godina rada na materijalu, Evropski parlament i Vijee Evropske unije su aprila 2008. godine usvojili Evropski kvalifikacijski okvir za cjeloivotno uenje, kao podsticaj mobilnosti i cjeloivotnom uenju, ime se ispunjavaju ciljevi zacrtani u Lisabonskoj strategiji za rast i zapoljivost.

Evropski kvalifikacijski okvir za cjeloivotno uenje ima za cilj olakano uporeivanje transparentnih kvalifikacija i kvalifikacijskih nivoa, to omoguava bru mobilnost trita rada, uspostavljanje koncepta cjeloivotnog uenja i osiguranja kvaliteta obrazovanja. Strateki cilj Evropskog kvalifikacijskog okvira je da osigura da kvalifikacije zadovoljavaju drutvene i ekonomske potrebe svake zemlje ponaosob i Evropske unije u cjelini, da iza svake kvalifikacije stoji osiguran kvalitet i da se na fleksibilan nain omogui svakom pojednicu i horizontalni i vertikalni napredak kroz kvalifikacijsku ljestvicu.

Jezgro Evropskog kvalifikacijskog okvira se sastoji od osam zajednikih referentnih nivoa u kojima se klasificiraju znanja, vjetine i kompetencije, postignuti kao ishodi uenja. Ovih osam nivoa kvalifikacijskog okvira generiki obuhvata sve nivoe i tipove obrazovanja i djeluje kao sredstvo prepoznavanja, razumijevanja i uporeivanja kvalifikacija unutar zemalja Evropske unije.

Shvatajui znaaj navedenog evropskog dokumenta za svoju dalju drutveno-ekonomsku reformu, posebno reformu sektora obrazovanja, Bosna i Hercegovina u proteklih pet godina poduzima odreene aktivnosti sa ciljem izgradnje kvalifikacijskog okvira, zasnovanog na evropskom.

U dva strateka materijala, usvojena od Vijea ministara Bosne i Hercegovine, ukazano je na neophodnost usvajanja kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini: Strategija razvoja strunog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini za period 2007-2013.godine (Slubeni glasnik BiH broj 65/07); Strateki pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementacije 2008-2015 (Slubeni glasnik BiH broj 63/08).

Pored toga, Vijee ministara Bosne i Hercegovine je krajem decembra 2007. godine donijelo Odluku o usvajanju dokumenata potrebnih za daljnu implementaciju Bolonjskog procesa u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH broj 13/08). Meu tim dokumentima su i Okvir za visokokolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini, Dravni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini (za visoko obrazovanje) i Provoenje Okvira za kvalifikacije za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini.

Okvir za visokokolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini je raen na osnovu Kvalifikacijskog okvira evropskog prostora visokog obrazovanja. On daje generike deskriptore ishoda uenja za tri ciklusa visokog obrazovanja, a u okviru aktuelnih reformskih projekata se ide dalje u njegovoj razradi.

Sa ve uraenim kvalifikacijskim okvirom za visoko obrazovanje bilo je lake pristupiti izradi kvalifikacijskog okvira za sve stepene obrazovanja. Okvir za visokokolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini je integrisan u Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini.

Kratki pojmovnik kvalifikacijskog okvira

Evropski kvalifikacijski okvir (European Qualifications Framework EKO ili EQF) je instrument uspostavljanja nivoa kvalifikacija organiziran tako da djeluje kao sredstvo prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija izmeu nacionalnih kvalifikacijskih okvira.

Dravni (nacionalni) kvalifikacijski okvir (National Qualifications Framework NQF) je instrument uspostave kvalifikacija steenih u odreenoj zemlji, kojim se daju osnove za jasnou, pristupanje, prohodnost, sticanje i kvalitetu kvalifikacija.

Kvalifikacijski okvir u Bosni i Hercegovini je instrument uspostave kvalifikacija steenih u Bosni i Hercegovini, kojim se daju osnove za jasnou, pristupanje, prohodnost, sticanje i kvalitetu kvalifikacija.

Evropski kvalifikacijski okvir za visoko obrazovanje je dokument koji je usvojila Konferencija evropskih ministara obrazovanja u Bergenu 2005. godine, koji definira generike deskriptore za svaki od tri ciklusa visokog obrazovanja, i koji se primjenjuje u svim dravama potpisnicama bolonjskog procesa.

Kvalifikacija oznaava formalni naziv za rezultat procesa procjene i validacije koji je dobijen onda kada kompetentno tijelo odredi da je pojedinac ostvario ishode uenja prema predvienim standardima.

Ishodi uenja predstavljaju izjavu o tome ta uenik/student/ osoba koja ui zna, razumije i moe da obavlja na osnovu zavrenog procesa uenja, definisanih kroz znanje,vjetine i kompetencije.

ISCED (International Standard Classification of Education) je meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja.

Znanje oznaava rezultat usvajanja informacija kroz proces uenja. Znanje je skup injenica, principa, teorija i praksi koje se odnose na podruje rada ili izuavanja. U kontekstu Evropskog kvalifikacijskog okvira za cjeloivotno uenje znanje se opisuje kao teoretsko i/ili injenino.

Vjetine predstavljaju sposobnost primjene znanja i koritenja principa znati kako da se izvri odreeni zadatak i da se rijei problem. U kontekstu Evropskog kvalifikacijskog okvira, vjetine se definiu kao kognitivne (ukljuuju koritenje logikog, intuitivnog i kreativnog razmiljanja), praktine (ukljuujui fiziku spretnost i koritenje metoda, materijala, sprava i instrumenata) i socijalne vjetine (vjetine komuniciranja i saradnje, emocionalna inteligencija i druge).

Kompetencije oznaavaju sposobnost primjene znanja, vjetina i personalnih, socijalnih i metodolokih sposobnosti, na radnom mjestu ili tokom uenja, kao i u privatnom i profesionalnom razvoju. U kontekstu Evropskog kvalifikacijskog okvira kompetencije su opisane kao odgovornost i samostalnost.

Cjeloivotno uenje podrazumijeva integraciju formalnog, neformalnog i informalnog uenja kako bi se stekle mogunosti za stalno unaprijeenje kvaliteta ivljenja.

Formalno obrazovanje je uenje usmjereno od strane nastavnika ili instruktora koje se stie u obrazovnim ustanovama, a prema nastavnim planovima i programima odobrenim od nadlenih obrazovnih vlasti.

Neformalno obrazovanje je organizovan proces uenja i obrazovanja usmjeren ka usavravanju, specijalizaciji i dopunjavanju znanja, vjetina i sposobnosti prema posebnim programima koje izvode organizatori obrazovanja (redovne kole, centri za obuku, kompanije, agencije i slino).

Informalno uenje je neplanirano uenje i sticanje znanja kroz svakodnevne aktivnosti.

Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva pravo na obrazovanje svake osobe tokom cijelog ivota, posebno pravo djece sa potekoama u razvoju na ukljuivanje u redovnu nastavu, kao i pravo nadarene djece na maksimalni razvoj njihovog potencijala.

Ciljevi i naela Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini

Kvalifikacijski okvir u Bosni i Hercegovini je neophodan instrument za osiguravanje jednakog koritenja i primjene standarda: obrazovanja, znanja, kvalifikacija, strunosti i certificiranja pruaoca obrazovnih usluga. On odreuje standarde postignua koji se oekuju od uenika i odraslih koji su stekli odreenu diplomu-certifikat. Njim se istovremeno garantira jednakost i kredibilitet i za poslodavce i za one koji ue.

Ciljevi kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini su: razumijevanje razliitih vrsta kvalifikacija i njihovih odnosa; razumljiv prikaz obrazovnih postignua za poslodavce, polaznike obrazovanja i roditelje; usmjeravanje pojedinca u pogledu izbora obrazovanja i karijere; olakavanje mobilnosti i transparentnija dostupnost obrazovanju tokom cijelog ivota; olakavanje prepoznavanja i priznavanja domaih kvalifikacija u inostranstvu i inostranih u naoj zemlji; da slui kvalitetnoj zapoljivosti; stvara pretpostavke za izgradnju sistema vrednovanja i priznavanja kompetencija steenih u neformalnom i informalnom obrazovanju; stvaranje pretpostavki za uvoenje sistema upravljanja kvalitetom postojeih i novih kvalifikacija; unapreenje saradnje obrazovanja sa svim socijalnim partnerima; promoviranje obrazovanja.

Prethodnom treba dodati i injenice da kvalifikacijski okvir slui kao referentna taka za koordiniranje izrade nastavnih planova i programa, metoda uenja i ocjenjivanja, te naina monitoringa obrazovnog procesa. Stoga je transparentnost kvalifikacija posebno vana, ne samo u domaim relacijama, nego i u regionalnom i meunarodnom kontekstu. Svi navedeni elementi znae intenzivnu pripremu naeg drutva za evropsku integraciju u oblasti obrazovanja.

Osnovna naela pri izradi Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini su:

Uvaavanje tradicije i sadanjeg stanja u obrazovanju u Bosni i Hercegovini; Uvaavanje smjernica Evropske unije, iskustava drugih drava u izgradnji vlastitih kvalifikacijskih nivoa i priprema drutva za evropske integracije; Transparentnost postojeih i novih kvalifikacija; Preciziranje nivoa i vrste kvalifikacija; Horizontalna mobilnost i vertikalna prohodnost kompetencija izmeu razliitih podsistema obrazovanja ; Izgradnja partnerstva sa svim zainteresiranim stranama: nadlenim obrazovnim vlastima i institucijama, statistikim sistemima, poslodavcima, sindikatima, pruaocima usluga obrazovanja, akademskom zajednicom, civilnim drutvom i drugima.

Svaki od pomenutih ciljeva i naela podrazumijeva dalju razradu i obrazloenje kroz izradu samog kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini.

Usvajanje Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini za nau zemlju ima poseban znaaj, s obzirom na slabe veze izmeu kvalifikacija i kompetencija za odreeno radno mjesto, te nedostatak koherentnosti u sistemima postojeih kvalifikacija u Bosni i Hercegovini. Stoga, Bosna i Hercegovina posebno treba biti otvorena za dalju razradu i permanentno usavravanje kvalifikacijskog okvira.

Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini

Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini je prvi dokument Bosne i Hercegovine o kvalifikacijskom okviru za sve nivoe obrazovanja, kojeg je neophodno dalje razvijati u narednom viegodinjem periodu.

Dokument Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini je usklaen sa Evropskim kvalifikacijskim okvirom za cjeloivotno uenje. On definie, koordinira, upravlja i smijeta kvalifikacije u strukturu od osam referentnih nivoa (od kojih neki mogu imati podnivoe). Svaki referentni nivo obuhvata definiranu kombinaciju znanja, vjetina i kompetencija, odnosno standard postignua tog i prethodnih kvalifikacijskih nivoa, iz ega se moe zakljuiti da svaki vii kvalifikacijski nivo implicira da osoba ima vie znanja, vjetina i kompetencija kao ishoda uenja.

Nivoi ovog okvira odreuju postignua u bilo kojoj oblasti obrazovanja i obuke, bez obzira na nain obrazovanja, to omoguava uporeivanje kvalifikacija na osnovu istog sistemskog vrednovanja i veu objektivnost u ocjenjivanju postignua. Time se olakava vertikalna i horizontalna prohodnost kroz cijeli sistem obrazovanja i obuke, kako u zemlji, tako i izvan nje.

Ishodi uenja definisani su deskriptorima koji opisuju oekivana znanja, vjetine i kompetencije za svaki kvalifikacijski nivo (i eventualne podnivoe), od osnovnog obrazovanja do nivoa doktorata.

Ovaj okvir je dizajniran tako da slui kao opis za razliite kvalifikacije u Bosni i Hercegovini, bez obzira na nain obrazovanja u obrazovnim ustanovama, centrima za obuku, na radnim mjestima, u privatnom ivotu, itd. To znai da Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini opisuju ishode uenja koji su postignuti kroz formalno i neformalno obrazovanje i informalno uenje. Okvir pomae da se poveu rezultati ovih razliitih formi uenja kroz evaluaciju ishoda uenja.

Nivoi Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini

NivoTipovi obrazovanjai obukeTitula kvalifikacije(Pozicija na tritu rada)Tip diplome(Diploma / Certifikat / Nivo obrazovanja

1Osnovno obrazovanjeNekvalificirani radnikSvjedoanstvo o zavrenom osnovnom obrazovanju

2Programi strunogosposobljavanjaNiskokvalificirani radnikSvjedoanstvo /uvjerenje o zavrenom programu ili obrazovanju za sticanje nie strune spreme, koji sadri sljedee podatke:- duinu trajanja obrazovanja;- znanje, vjetine i kompetencije koje osobaposjeduje; - za koje poslove je osposobljena.

3Srednje strunoobrazovanje i obukaKvalificirani radnik za odreeno zanimanjeDiploma/ Svjedoanstvo/ Uvjerenje o poloenom zavrnom ispitu sa praktinim radom uz dodatak koji sadri sljedee podatke:- nivo kvalifikacije;- znanje, vjetine i kompetencije koje osoba posjeduje;- za koje poslove je osposobljena.

4Srednje tehniko obrazovanjeSpecijalizirani kvalificirani radnik za tehnika i srodna zanimanja Diploma/ Svjedoanstvo o poloenoj maturi uz dodatak koji sadri sljedee podatke:- nivo kvalifikacije;-smjer koji je osoba zavrila sa specifinimznanjem, vjetinama i kompetencijama koje osoba posjeduje;- za koje poslove je osposobljena.

Srednje ope obrazovanjeOpe kvalificirani radnikDiploma o poloenoj maturi uz dodatak koji sadri sljedee:- nivo kvalifikacije;- smjer koji je osoba zavrila sa specifinim znanjima; vjetinama i kompetencijama; - ostala znanja, vjetine i kompetencije koje posjeduje.

5Postsekundarno obrazovanje, ukljuujui majstorske i srodneispiteVisokokvalificirani radnik specijaliziran za odreeno zanimanjeDiploma/ Svjedoanstvo o zavrenom postsekundarnom obrazovanju ili poloenom majstorskom i/ili srodnom ispitu za odreeno zanimanje uz dodatak koji sadri sljedee:- nivo kvalifikacije;- duinu trajanja obrazovanja;- smjer ili vrstu ispita koji je osoba zavrila sa specifinim znanjima, vjetinama i kompetencijama; - ostala znanja, vjetine i kompetencije koje osoba posjeduje;- za koje poslove je osposobljena.

6Prvi ciklus visokog obrazovanjaTitule kvalifikacija i sadraj Diplome i Dodatka diplomi za nivoe 6, 7 i 8 bie rijeene donoenjem Pravilnika o koritenju akademskih titula, te sticanju naunih i strunih zvanja[footnoteRef:2] [2: Naziv podzakonskog akta definiran je lanom 6. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 59/07). ]

- Diploma visokokolske ustanove- Dodatak diplomi

7Drugi ciklus visokogobrazovanja- Magistarska diploma- Dodatak diplomi

8Trei ciklus visokogobrazovanja- Diploma doktorata- Dodatak diplomi

NIVOI OSNOVA KVALIFIKACIJSKOG OKVIRAU BOSNI I HERCEGOVNI(tabelarni prikaz)

Odnos prema ISCED nivoima i EKO-u (EQF)Osnove kvalifikacijskog okvira

Raniji sistem u Bosni i Hercegovini zasnovan na stepenima strune spreme

ISCED nivoEKO(EQF)KvalifikacijaZavreno obrazovanjeNivo

Stepenstrune spremeZavrena kolaKvalifikacija

1 i 2A1Nekvalificirani radnikOsnovno obrazovanje1I.Osnovna kolaNekvalificirani radnik (NK)

2B2Niskokvalificirani radnik

Programi strunog osposobljavanja2II.Osnovna kola i struna osposobljenostPolukvalificiraniradnik (PKV)

3C3Kvalificirani radnikSrednje struno obrazovanje i obuka3III.Trogodinja srednja kolaKvalificirani radnik - KV (srednja struna sprema)III. stepen

3A3B4Ope ili specijalizirani kvalificirani radnikSrednje ope i tehniko obrazovanje4IV.etverogodinja srednja kolaSrednja struna sprema IV. stepen

4A4B5Visokokvalificirani radnik specijaliziran za odreeno zanimanjePostsekundarno obrazovanje ukljuujui majstorske i srodne ispite5V.Specijalizacija na osnovu strunosti srednjegobrazovanjaVisokokvalificiran radnik - VKV

5B6Bachelor ili BaccalaureatPrvi ciklus visokog obrazovanja6VI.Via kolaVia struna sprema - VS

5A7MasterDrugi ciklus visokog obrazovanja7VII./1Fakultet - osnovne studijeVisoka struna sprema - VSS

VII./1SpecijalizacijaMagistar specijalist

58DoktoratTrei ciklus visokog obrazovanja8VII./2MagisterijMagistar nauka[footnoteRef:3] [3: U nivou 8 kvalifikacija magistar nauka ne moe se koristiti za predlaganje sticanja novih kvalifikacija, ve samo za prepoznavanje postojeih kvalifikacija, te onih koje su se stekle ili e se stei u inostranstvu.]

6VIII.DoktoratDoktor nauka

Treba napomenuti da e se odnos izmeu postojeeg sistema u Bosni i Hercegovini, koji je zasnovan na stepenima strune spreme i kvalifikacija definiranih Evropskim kvalifikacijskim okvirom (EKO ili EQF), detaljnije razraivati i definirati izmjenama i dopunama postojeih zakona, te po potrebi i posebnom zakonskom regulativom i podzakonskim aktima.

Generiki deskriptori kvalifikacijskih nivoa po ishodima uenja

NivoZnanje(injenino i teoretsko)Vjetine(spoznajne, psihomotorike i socijalne)Kompetencije(samostalnost i odgovornost)

1Ova osoba: posjeduje osnovna opa znanja i pokazuje njihovo razumijevanje.Ova osoba: posjeduje osnovne ope vjetine i sposobna je za jednostavna konkretna logika razmiljanja (potrebna za izvrenje jednostavnih konkretnih zadataka) u poznatim uslovima; posjeduje osnovne vjetine iz informaciono-komunikacijskih tehnologija je sposobna da primijeni osnovno ope znanje u praksi; moe prikupljati i organizovati date informacije i jasno ih predoiti u verbalnoj i pisanoj formi

Profesionalne kompetencije:Ova osoba: ima kapacitet za izvrenje jednostavnih zadataka uz neposredni struni i stalni nadzor u poznatim uslovima;

Line kompetencije[footnoteRef:4]: [4: Ukljuujui kljune kompetencije za cjeloivotno uenje]

Ova osoba: pokazuje spremnost za primjenu znanja i preuzimanje ograniene odgovornosti za izvravanje jednostavnih zadataka u poznatim uslovima.

2Ova osoba: posjeduje uska, za odreenu oblast vezana teoretska i praktina znanja i u mogunosti je da ih primjenjuje u izvravanju zadataka unutar podruja rada ili uenja (ukljuujui i ispravno koritenje strunog rjenika).Ova osoba: posjeduje uske, za odreenu oblast vezane, praktine vjetine (npr. sposobnost koritenja jednostavnih metoda, alata, instrumenata i materijala) u poznatim uslovima; posjeduje jednostavna konkretna logika razmiljanja potrebna za primjenu relevantnih informacija u izvrenju skupa jednostavnih i/ili sloenijih rutinskih zadataka u poznatim uslovima. Profesionalne kompetencije:Ova osoba: ima kapacitet da pronalazi rjeenja i da izvrava jednostavne i/ili sloenije zadatke za poznate probleme uz struni neposredni nadzor u poznatim uslovima;

Line kompetencije:Ova osoba: preuzima ogranienu odgovornost za izvrenje jednostavnih i/ili sloenijih zadataka u poznatim uslovima i za vlastito uenje.

3Ova osoba: posjeduje za odreenu oblast praktino i teoretsko znanje (injenice, principe, procese i ope koncepte vezane za podruje rada ili uenja); ima kapacitet da analizira injenice unutar podruja rada ili uenja. Ova osoba: posjeduje ire, za odreenu oblast vezane, praktine vjetine, u promjenjivim uslovima; posjeduje konkretna kreativna i jednostavna apstraktna razmiljanja, te sposobnost izvoenja sloenih pokreta, zadataka i rjeavanje problema odabirom i primjenom osnovnih metoda, alata, informacija i materijala, u promjenjivim uslovima; moe prikupljati, odabirati i upotrebljavati relevantne informacije iz raznih izvora.

Profesionalne kompetencije:Ova osoba: demonstrira ogranieno praktino iskustvo u radu ili uenju; ima kapacitet za obavljanje zadataka uz usmjeravanje i prilagoavanje vlastitog ponaanja unutar zadanih smjernica u promjenjivim uslovima.

Line kompetencije:Ova osoba: preuzima ogranienu odgovornost za izvrenje jednostavnih i/ili sloenijih zadataka u promjenjivim uslovima i za vlastito uenje. Uestvuje u radu kao lan tima Pokazuje pozitivan stav prema kljunim kompetencijama cjeloivotnog uenja kao npr. uenje stranih jezika Posjeduje osjeaj za inicijativu i preduzetnitvo i graanske kompetencije

4Ova osoba: posjeduje znaajno, za odreenu oblast vezano, teoretsko i praktino znanje. ima kapacitet da analizira injenice i teoretska znanja unutar podruja rada ili uenja. Ova osoba: je sposobna da primjenjuje opa i specijalistika znanja i vjetine u promjenjivim uslovima. ima sposobnost jednostavnih apstraktnih logikih i kreativnih razmiljanja i izvoenja sloenih pokreta, te sloenu upotrebu metoda, instrumenata, alata i materijala, potrebnih za odabir i primjenu relevantnih informacija u izvrenju skupa sloenih specifinih zadataka, u promjenjivim uslovima; moe prikupljati, odabirati i upotrebljavati relevantne informacije iz raznih izvora.

Profesionalne kompetencije:Ova osoba: demonstrira praktino iskustvo u radu ili uenju; ima kapacitet za obavljanje sloenih zadataka i rjeava probleme samostalno; ima kapacitet da nadgleda druge.

Line kompetencije:Ova osoba: preuzima djeliminu odgovornost za vrednovanje i unapreenje aktivnosti u promjenjivim uslovima; pokazuje samousmjeravanje u uenju, te volju i pozitivan stav prema kljunim kompetencijama cjeloivotnog uenja kao to je npr. uiti kako uiti i slino.

5Ova osoba: posjeduje iroko teoretsko i injenino znanje, kao i specijalizirano praktino znanje vezano za odreenu oblast uenja ili rada; ima sposobnost analiziranja i sintetiziranja injenica i teorijskih znanja, kao i njihovo vrednovanje; ima sposobnost praktine primjene teorijskih znanja i injenica, te njihovo analiziranje, sintetiziranje i vrednovanje. Ova osoba: posjeduje iroke, za odreenu oblast vezane, teoretske i praktine vjetine. ima sposobnost jednostavnih apstraktnih kreativnih razmiljanja potrebnih za razvijanje rjeenja apstraktnih problema u djelimino nepredvidivim uslovima. ima sposobnost sloene upotrebe metoda, instrumenata, alata i materijala i izvoenja sloenih pokreta u djelimino nepredvidivim uslovima, kao i izradu jednostavnih metoda, instrumenata, alata i materijala. Profesionalne kompetencije:Ova osoba: demonstrira iroko praktino iskustvo u radu ili uenju; demonstrira kapacitet da primjenjuje znanje i vjetine u iznalaenju stratekih rjeenja za dobro definirane apstraktne i konkretne probleme; ima kapacitet za preuzimanje pune odgovornosti u upravljanju/koordiniranju ljudi i projekata u djelimino nepredvidivim uslovima; ima ogranienu odgovornost za vrednovanje unapreenja aktivnosti u djelimino nepredvidivim uslovima.

Line kompetencije:Ova osoba: pokazuje nezavisnost u uenju, te volju i pozitivan stav prema kljunim kompetencijama cjeloivotnog uenja kao to je npr. uiti kako uiti; komunikacija na stranim jezicima; digitalne kompetencije; osjeaj za inicijativu i preduzetnitvo

6Ova osoba: pokazuje znanje i razumijevanje u podruju studija, koje se nadovezuje na njihovo srednjokolsko obrazovanje i koje je uobiajeno na tom nivou, uz podrku odgovarajuih resursa za uenje (tekstova i informacionih i komunikacijskih tehnologija), koje ukljuuje neke aspekte koji e se zasnivati na poznavanju najnaprednijih dostignua u datom podruju studija.Ova osoba: moe primijeniti detaljno znanje i kritiko razumijevanje principa vezanih za dato podruje studija/discipline primijeniti na nain koji pokazuje profesionalan pristup radu ili struci, te posjeduje kompetencije koje se obino pokazuju formiranjem i potkrepljivanjem argumenata i rjeavanjem problema unutar datog podruja studija; moe primijeniti osnovne metode sticanja znanja i aplikativna istraivanja u datoj disciplini, te je u stanju da odlui o tome koji pristup da upotrijebi za rjeavanje datog problema, i svjesna je toga u kojoj mjeri je odabrani pristup primjeren rjeavanju takvog problema; moe komunicirati koristei znanje jednog ili vie stranih jezika, i komunikacijskih tehnologija, informacije, ideje, probleme i rjeenja, i auditoriju koji nije specijalizovan i koji je specijalizovan za dato podruje izuavanja.

Profesionalne kompetencije:Ova osoba: ima sposobnost da prikuplja i tumai relevantne podatke (obino unutar datog podruja studija) na osnovu kojih donosi sudove koji sadre razmiljanja o relevantnim drutvenim naunim ili etikim pitanjima.

Line kompetencije:Ova osoba: je izgradila vjetine uenja neophodne za dalji studij, uz visok stepen autonomije i akademskih vjetina i svojstava neophodnih za istraivaki rad, shvatanje i procjenu novih informacija, koncepata i dokaza iz razliitih izvora; posjeduje temelj za budue samousmjeravanje i cjeloivotno uenje; je stekla interpersonalne vjetine i vjetine timskog rada, primjerene za zapoljavanje i/ili dalji studij.

7Ova osoba: moe pokazati sistematino razumijevanje i savladavanje znanja u svom podruju studija/disciplini, koje se temelji na, odnosno proiruje i/ili nadograuje sa nivoom dodiplomskog studija (prvi stepen), i to predstavlja osnov ili mogunost za originalnost pri razvoju i/ili primjeni ideja, obino u kontekstu istraivakog rada.Ova osoba: moe primijeniti svoje znanje i razumijevanje, kao i sposobnosti rjeavanja problema, na nove i nepoznate sredine unutar ireg (ili interdisciplinarnog) konteksta u vezi sa njihovim podrujem studija; moe primijeniti konceptualno i apstraktno razmiljanje, uz visok nivo sposobnosti i kreativnosti, ime se omoguava:- kritika ocjena trenutnog istraivakog i akademskog rada na najviem nivou u datoj disciplini, - ocjena razliitih metodologija, formiranje kritikog miljenja i ponuda alternativnih rjeenja.

Profesionalne kompetencije:Ova osoba: ima sposobnost da integrira znanje i bavi se sloenim problemima, te da formulira sudove na osnovu nepotpunih ili ogranienih informacija, ali uz razmiljanje o socijalnim i etikim odgovornostima vezanim za primjenu njihovog znanja ili sudova; moe prenositi svoje zakljuke, znanje i razmiljanja na kojima se oni temelje, uz koritenje odgovarajueg/ odgovarajuih jezika, auditoriju koji nije specijalizovan i koji je specijalizovan, jasno i nedvosmisleno.

Line kompetencije:Ova osoba: je u stanju da svoje znanje podigne na vii nivo, produbi razumijevanje svog podruja studija ili discipline, i kontinuirano razvija sopstvene vjetine, kroz samostalno uenje i razvoj; ima vjetine uenja koje joj omoguavaju da nastavi studij na nain koji e uglavnom biti samousmjeren i autonoman;

je stekla interpersonalne vjetine i vjetine timskog rada, primjerene razliitim kontekstima uenja i zaposlenja, te pokazuje sposobnost voenja i/ili pokretanja inicijative i daje doprinos promjeni i razvoju.

8Ova osoba:pokazuje sistematino razumijevanje podruja studija i vladanje vjetinama i metodama istraivakog rada u vezi sa zadatim podrujem.Ova osoba: pokazuje sposobnost da definie studijski projekat istraivanja, a zatim provede istraivanje u skladu sa metodologijom date nauke; originalnim istraivanjem daje vlastiti nauni doprinos koji proiruje granice spoznaje u datoj oblasti; e nastaviti nauna istraivanja i razvoj te biti pokreta i nosilac napretka u drutvu zasnovanom na znanju, doprinosei stalno razvoju novih tehnika, ideja ili pristupa.

Profesionalne kompetencije:Ova osoba: je sposobna za kritiku analizu, vrednovanje i sintezu novih i sloenih ideja.

Line kompetencije:Ova osoba: moe u vezi sa svojim podrujem strunog i naunog znanja komunicirati sa kolegama, irom naunom zajednicom i drutvom.

Naredni zadaciDokument Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini je tako nazvan, jer predstavlja poetak jednog dugoronog procesa izgradnje i uspostavljanja kvalifikacijskog okvira u naoj zemlji. Pa i onda kada budemo imali kvalifikacijski okvir u Bosni i Hercegovini koji sadri uspjenu sintezu stratekih ciljeva obrazovanja i svih njegovih socijalnih partnera, odnosno drutva u cjelini, i tada emo morati biti svjesni da ne moe biti konanog kvalifikacijskog okvira, jer se taj okvir neophodno mijenja sa izmjenama naina proizvoenja, posebno sa uvoenjem novih tehnologija.Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini predstavljaju nae strateko opredjeljenje na planu razvoja takvog standarda kvalifikacija koji e omoguiti naoj zemlji bri drutveno-ekonomski napredak i odrivost tog napretka.Da bi se to opredjeljenje realiziralo, potrebno je nastaviti sa daljim radom na kvalifikacijskom okviru u Bosni i Hercegovini, kako na njegovoj direktnoj razradi, tako i na anticipiranju pravnih i institucionalnih pretpostavki za njegovo provoenje u praksi.Neophodno je osigurati da su kvalifikacije u skladu sa vremenom, da odgovaraju potrebama trita rada i da su u skladu sa meunarodnim standardima, odnosno izgraditi mehanizme osiguranja kvaliteta kvalifikacija, to podrazumijeva i sistemsko definisanje instrumenata interne i eksterne evaluacije kvaliteta koji bi trebali odstraniti neprihvatljive razliitosti u kvaliteti, prisutne sada u naoj zemlji.To za sobom povlai i pitanje akreditacije obrazovnih ustanova koje nude kvalifikacije. Posebno je znaajno u sve aktivnosti ravnopravno ukljuiti sve drutvene partnere obrazovanja i druge relevantne zainteresirane strane. Krajnji cilj jeste izgradnja sistema koji e omoguiti bosanskohercegovakim kompanijama da dobiju kvalificirane radnike, kao i olakati mobilnost naih radnika na evropskom tritu rada.Jedna od veoma vanih narednih aktivnosti je izgradnja i uspostavljanje sistema priznavanja prethodno steenog znanja, vjetina i kompetencija kroz neformalno i informalno uenje. Osim projekcije infrastrukture, regulisanja procedura, metodologija i naina certificiranja prethodnog uenja, ovaj novi koncept podrazumijeva rjeavanje i drugih pitanja, meu prvima potrebu uvoenja kreditnog sistema i u srednje obrazovanje, na osnovu evropskog sistema transfera kredita u srednjem strunom obrazovanju (ECVET), na slian nain kako je Bolonjski proces to regulisao u oblasti visokog obrazovanja. Pored toga, neophodno je pristupiti izradi konkretnih deskriptora uenja za sva zanimanja pravljenih na osnovu generikog okvira, kao i reformi nastavnih planova i programa na svim nivoima obrazovanja sa ciljem da oni postanu osnovno sredstvo postizanja definiranih ishoda uenja. To otvara pitanje modularizacije nastavnih planova i programa u srednjem i visokom obrazovanju, redizajniranja postojeih i uvoenja novih kvalifikacija, kao i pitanje certificiranja i priznavanja djeliminih kvalifikacija (tu formu ve sada imamo u verifikaciji znanja stranog jezika i informacionih tehnologija).Proces izgradnje kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovni neophodno implicira i aktivnosti na usvajanju meunarodnih standarda za klasifikaciju, meu prvima ISCED-a.Kvalifikacijski okvir u Bosni i Hercegovini bi trebao obuhvatiti sve forme razvoja ljudskih resursa u naoj zemlji. Stoga je to dugoroan i ozbiljan zadatak kojem se treba pristupiti na osmiljen nain, uz izraenu vjetinu anticipiranja vremena koje e tek doi.Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini predstavljaju strateko opredjeljenje nae zemlje za razvoj i odravanje visokog standarda kvalifikacija koje se stiu u obrazovanju u Bosni i Hercegovini.U prethodnom tekstu su navedene samo bitne, osnovne aktivnosti koje emo poduzimati u narednom periodu sa ciljem uspostavljanja i razvoja kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini. S obzirom na injenicu da bi se tim okvirom trebao uspostaviti meunarodno priznat standard kvalifikacija u Bosni i Hercegovini, odnosno novi sistem, neophodno je sagledati i nau zakonsku regulativu iz oblasti obrazovanja, u smislu analize stepena njene adekvatnosti reenim zahtjevima, kao i promisliti institucionalne pretpostavke za izvrenje kvalifikacijskog okvira.S obzirom na injenicu da je to dugoroni zadatak, ukazuje se potreba za brzim formiranjem inter-resorne komisije koja e izraditi i predloiti radni plan svih glavnih aktivnosti u okviru izrade kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini (ukljuujui metodologiju, standarde, potrebna sredstva, rokove, operativne timove, i drugo), Inter-resornu Komisiju za izradu okvira kvalifikacija u Bosni i Hercegovini ini 19 lanova od po 6 lanova iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih, uz odgovarajuu regionalnu pripadnost.

lanovi Komisije trebali bi biti predstavnici sektora obrazovanja, statistike, rada i zapoljavanja, te poslodavaca, akademske zajednice i drugih socijalnih partnera.

Komisiju bi trebali initi predstavnici sljedeih sektora/institucija: 5 predstavnika sektora obrazovanja (Ministarstvo civilnih poslova - Sektor za obrazovanje; Federalna koordinacija ministara obrazovanja: 2 predstavnika kantona; Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske; Odjel za obrazovanje u Vladi Brko Distrikta Bosne i Hercegovine); 3 predstavnika Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine; 3 predstavnika agencija za obrazovanje u Bosni i Hercegovini (Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje; Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja); 3 predstavnika sektora statistike (Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku, Republiki zavod za statistiku Republike Srpske); 3 predstavnika sektora za rad i zapoljavanje (Ministarstvo civilnih poslova - Odsjek za rad i zapoljavanje, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo rada i borako invalidske zatite Republike Srpske); 1 predstavnik poslodavaca Bosne i Hercegovine (Asocijacija poslodavaca Bosne i Hercegovine) i 1 predstavnik sindikata (Konfederacija sindikata Bosne i Hercegovine).

Ministarstvo civilnih poslova se zaduuje za provoenje procedure uspostavljanja Komisije, a na osnovu prijedloga liste kandidata od strane nadlenih obrazovnih i drugih vlasti, s tim to Ministarstvo civilnih poslova- Sektor za obrazovanje imenuje svog predstavnika u Komisiju.

Komisija odluuje veinom glasova ukupnog broja lanova pod uslovom da takvu veinu ine najmanje dvije treine glasova predstavnika svakog konstitutivnog naroda.Komisija veinom glasova ukupnog broja lanova bira predsjedavajueg/ e.Komisiju, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova (koji je prethodno prihvatila Konferencija ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini) imenuje Vijee ministara Bosne i Hercegovine na mandat od jedne godine.

5