bih prioritetni partner - kfbih.com · bih trenutno preko 60 posto robe, posebice iz oblasti...

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Jago Lasi}, dopredsjednikPrivredne komore FBiH

Bruto nacionalniprihod oko 13,3

milijarde KMDopredsjednik Privredne komore FederacijeBiH Jago Lasi} smatra da je naglo pove}anjecijena u zemlji posljedica nerada Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosa iUprave za indirektno oporezivanje. Kako isti~e,ukupan bruto nacionalni prihod u FBiH za pro-teklu godinu iznosio je oko 13,3 milijarde KM,{to je devet posto vi{e u odnosu na 2006. go-dinu kada je iznosio 12,1 milijardu KM

U prva dva mjeseca ove godine zabiljeèn je porastizvoza od 20 posto, te je dosegnuo vrijednost ne{to vi{eod milijardu konvertibilnih maraka, dok je za isti periodprotekle godine iznosio 876 miliona KM.

“Uvoz je s 1,7 milijardi KM, koliko smo imali u prvadva mjeseca 2007. godine, do{ao na 2,2 milijarde KM,{to je porast od ~ak 32 posto. To je rezultiralo skokomdeficita vanjskotrgovinske razmjene koji je porastao za~ak 45 posto u odnosu na prva dva mjeseca proteklegodine”, kazao je Lasi}.

Pokrivenost uvoza izvozom je smanjena s 51,5 na46,7 posto, te bi ukupan deficit ove godine mogaoiznositi oko 9,8 milijardi KM. [to se ti~e pokretanjagospodarstva, Lasi} je istaknuo kako je Gospodarskakomora donijela odre|ene zaklju~ke o tom pitanju, od

kojih je prvenstveno dono{enje dràvnog okvirnogzakona o ure|enju jedinstvene stope direktnih poreza, ato su porezi na pla}e, dohodak, dobit. U oblastitro{arina, Lasi} je istaknuo zahtjev za potpunu primjenuZakona o duhanu u FBiH, ali i njegovo dono{enje narazini BiH, kao i to da se samo jedanput primjenjujeakciza kod uvoza kave.

“Kod nafte, traìli smo da se ukine carina na naftukako bi se izjedna~ili uvjeti poslovanja svim prometnici-

ma naftom. Ujedno tra-ìmo da se nafta uvozièljeznicom i brodom ida se skladi{ti u termi-nalima”, kazao je Lasi}.Dodao je da je krajnjevrijeme da se izmijeni idopuni Zakon o PDV-u,te da se uvedu diferen-cirane stope. “Na{i suprijedlozi da to bududvije stope. U Europ-skoj uniji svih 27 zema-

lja imaju diferencirane stope i uglavnom {tite standardsvojih ljudi. Zato smo traìli da sedam posto iznosi stopana osnovne prehrambene proizvode, izdava~ko-grafi~kudjelatnost, ortopedska pomagala, invalidske proteze isli~no, te na informati~ku opremu za potrebe obrazovan-ja”, kazao je Lasi}. Naglasio je i potrebu osiguranja kon-tinuiranog rada inspekcijskih organa u cilju suzbijanjasive ekonomije i rada na crno, jer je, kako je kazao, uBiH trenutno preko 60 posto robe, posebice iz oblasti tek-stila, koje ne odgovaraju deklaraciji na toj robi.

Lasi} je istaknuo i problem plasmana vina, kazav{ikako je u pro{loj godini BiH izvezla 2,226 tona vina poprosje~noj cijeni 2,235 maraka po jednoj toni, dok jeistovremeno uvezla 10,277 tona i ostvarila deficit od 8,5tisu}a tona ili 27 miliona KM.

“Svi uvjeti za izvoz vina iz BiH postoje, me|utim, pos-toji carina na staklenku, na ~ep, etiketu, boju, tako dapolovinu iznose carine i akcize na vino, a polovinu samovino. Stoga smo traìli da se skine carina i s repromater-ijala koji prate odre|enu robu,” rekao je Lasi}.

Komorski sistem FBiH

IInnssiissttiirraa ssee nnaa oottkkllaannjjaannjjuu bbaarriijjeerraa uu rraazzvvoojjuu bbiizznniissaaPredsjednici i predstavnici deset kantonalnih privrednih komora iz Federacije BiH odràli su, sredinom aprila, u

Sarajevu sastanak kako bi razmotrili aktuelnu privrednu situaciju u FBiH. Dogovoren je niz novih aktivnosti na unapre|enju me|usobne poslovne saradnje izme|u ~lanova komora, s cil-

jem pobolj{anja stanja privrede i stvaranja povoljnijeg poslovnog okruènja. Istaknuto je da komorski sistem FBiH i dalje insistira na uvaàvanju prijedloga poslovnog sektora FBiH za otklan-

janje klju~nih barijera u odvijanju biznisa. Ovi prijedlozi su davno upu}eni nadle`nim izvr{nim i zakonodavnim organima svih nivoa, a ti~u se osnovnih uslo-

va privre|ivanja, dràvne administracije i partnerstva. Zatraèno je i intenzivnije uklju~ivanje PKFBiH i Vanjskotrgovinske komore BiH u rje{avanju ovih pitanja.

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Odre|ene firme iz Unije metala-ca Nizozemske zainteresovane su zasaradnju sa firmama iz isto~neEvrope. Bosna i Hercegovina sa svo-jim potencijalom u oblasti metalskeindustrije jeste jedan od prioritetnihpartnera.

Uspostavljanjem kontakta izme-|u Unije iz Nizozemske i Udruènjametalaca BiH otvara se put u selekci-ju i spajanje firmi, u cilju uspostavl-janja efikasne i dugoro~ne saradnje.

Dugoro~na saradnja, o kojojrazmi{ljaju privrednici iz Nizozem-ske, je u prvom planu serijska proi-zvodnja, izme|u ostalih, jednostavni-jih proizvoda kao {to su razli~iti rez-ervoari za gorivo, izrada dijelova zapotrebe naftnih terminala u luciEuroport u Rotterdam-u, te izradapoluproizvoda za potrebe brodogra-dili{ta, odràvanja naftnih terminalai rafinerija.

U drugom planu je saradnja safirmama specijaliziranim na poljuizrade procesne opreme, mehaniza-cije za agrar, auto-industrije, izradealata, projektovanja itd.

Saradnja moè da izraste i uosnivanje zajedni~kih firmi uz pomo}ministarstava i institucija KraljevineNizozemske sa mogu}im financijsk-im podsticajima.

Unija metaloprera|iva~a Kralje-vine Nizozemske - Koninklijke Meta-alunie je, sa svojih 15.000 ~lanova,najve}e udruènje u metaloprera|i-va~kom sektoru u Nizozemskoj.

Organizacija pokriva isklju~ivofirme do 100 zaposlenih u sektori-ma: elektronika, projektovanje, izra-da alata, trgovina i servis, brodo-gradili{ta, agrarna pomagala/meh-

anizacija, konstrukcije i varenje, pro-cesna oprema, proizvodi od metala,mjerenja i ba`darenje, obrada met-alnih povr{ina i revizija i odràvanje.

Koninklijke Metaalunie - organi-zacija:

* Postoji na principu u kojem brojiglas svakog ~lana.

* Posjeduje servis koji direktnostoji u kontaktu sa ~lanicama.

* Mjese~no objavljuje info-listMetaal & Techniek. Ekskluzivno za~lanove publicira mjese~ni bilten.Pored svega, ~lanovima je 24 satadostupan servisni portal Metaalunie.

* Pruà besplatne savjete ~lanovi-ma na poljima socijalno-pravnih, po-slovno-pravnih, poreskih i drugihpitanja.

* Pruà mogu}nosti interesantnihpopusta kao {to su: telefonski sao-bra}aj, gas, elektri~na energija, osig-uranja, kori{tenje Interneta i sli~no.

* Organizira regionalne susrete za~lanove u cilju informisanja, uspostavl-janja kontakata, diskusija i odre|ivan-ja pravca poslovanja i razvitka.

Unija metalaca Nizozemske zain-teresirana je za izlaganje na Me|u-narodnom sajmu metala ZEPS-Inter-metal, koji }e se odràti od 20. do23. maja, u Zenici kada }e uslijeditii konkretniji dogovor o daljojsaradnji.

Zainteresirane kompanije mogukontaktirati preko Federalne komoreili direktno:

Koninklijke Metaaluniewww.metaalunie.nl00387 62 980 3440031 6480 711 [email protected]

Mr. Nafija [EHI]- MU[I]

Uspostava saradnje sa Unijom metalskeindustrije Nizozemske

BiH prioritetni partnerU Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH, 18. marta, odràn jesastanak sa predstavnikom Unije metalaca Nizozemske, s ci-ljem uspostave saradnje u oblasti metalske industrije. Nakon{to je predo~ena organizacija rada Udruènja metalske i elek-tro industrije P/GKFBiH, te njegove aktivnosti, iskazane su inamjere Unije metalaca Nizozemske

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IX

Broj 67 April/travanj

2008.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o.

SarajevoOp}inski sud

SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: "ARKA PRESS" d.o.o.Sarajevo, Hamdije êmerli}a 43


Na sjednici Grupacije odrànoj,sredinom aprila, bilo je rije~i o neko-liko aktuelnih tema iz ove oblasti.

U ime Federalnog ministarstvarazvoja, poduzetni{tva i obrta, plani-rane poticaje za ovu godinu prezen-tirao je Jozo Beji}, sekretar min-istarstva.

Prema njegovim rije~ima, transferza poticaj razvoju poduzetni{tva iobrta za 2008. godinu Vlada FBiH jeusvojila u iznosu od deset miliona KM.

Od toga su tri miliona KM nami-jenjena za izgradnju poduzetni~keinfrastrukture, poduzetni~kih zona,klastere, inkubatore i tehnolo{ke pa-rkove, za koje mogu aplicirati loka-lne zajednice i udruènja.

- Pet miliona KM predvi|eno je zadirektne poticaje poduzetni{tvu mla-dih, èna, za manifestacije, stru~nepublikacije, inovacije, sajmove i izlo-`be, te za certificiranje malih i sred-njih preduze}a. Od tog iznosa, 3,9miliona KM predvi|eno je za direkt-nu podr{ku MSP proizvodnog karak-tera, te 150.000 KM za podr{ku kan-tonalnim i federalnim obrtni~kimkomorama - kazao je sekretar Beji}.

Za direktne poticaje poduzetni-

{tvu mladih namijenjeno je 300.000KM, a poduzetni{tvu po projektimaGender centra 400.000 KM.

Oko 100.000 KM predvi|eno jeza poticaj u transferu tehnologija iznanja, za inovacije 70.000, dok jeza manifestacije i stru~ne publikacijeizdvojeno 80.000 KM.

Oko dva miliona KM predvi|enoje za direktnu podr{ku mikro, malimi srednjim preduze}ima.

- Distribucija tih sredstava vr{it }ese preko Investicijske banke FBiH, sagrejs periodom od godinu, rokompovrata od sedam godina, te kamat-nom stopom od dva odsto. U toku jepriprema tenderske dokumentacije,dok }e konkurs biti raspisan krajemaprila - istakao je Beji}.

Dokumentacija }e biti dostupnana web stranici Ministarstva, te uMinistarstvu u Mostaru.

Govore}i o proizvodnji u drvnojindustriji i {umarstvu, [emsa Alima-novi}, savjetnica za drvnu industriju uP/GKFBiH, istakla je da su od 2005.do 2007. godine u FBiH evidentnepozitivne strukturne promjene, {to jeuticalo na pove}anje izvoza finalnihproizvoda od drveta, ve}e kori{tenje

proizvodnih kapaciteta i pove}anjekonkurentnosti proizvo|a~a.

Proizvodnja namje{taja u 2007.pove}ana je za 27 odsto u odnosuna 2006., a izvoz je porastao za 7,7

odsto, te se o~ekuje njegov rast i uovoj godini.

Prema podacima Federalne up-rave za {umarstvo, drvna zaliha pohektaru visokih {uma relativno je do-bra {to se ne moè re}i za izdana~ke{ume i tu ostaje prostor za pove}anjeproizvodnosti {uma. Izradom {um-skoprivrednih osnova i utvr|ivanjemstvarnog stanja {uma mogu}i obimsje~a se smanjio sa 3.360.000 na2.963.000 m3. Veliko u~e{}e ogrevau ukupnoj neto drvnoj masi li{}aragovori o lo{oj kvalitativnoj strukturili{}ara, to je i znak drvnoj industrijiza kori{tenje novih tehnologija pre-rade drveta.

Glavni projekti u {umarstvu su: Izra-da {umarskog programa - rok zavr{etka18 mjeseci, Inventura {uma, Informacio-ni sistem {umarstva FBiH, Dràvni stan-dardi za certifikaciju {uma, Certifikacija{uma, FOPER - regionalni projekat obra-zovanja kadrova u oblasti {umarskepolitike, monitoring zdravstvenog stanja{uma, izra|en i na Vladi FBiH usvojenAkcioni plan za suzbijanje nezakonitihaktivnosti u sektoru {umarstva.

Potrebno je potpuno primijenitiZakon o {umama, usvojiti Zakon o

Grupacija {umarstva i drvne industrije P/GKFBiH

Izvoz ve}i za 7,7 odstoOd 2005. do 2007. godine evidentne su pozitivne strukturnepromjene, {to je doprinijelo pove}anju izvoza finalnih proizvo-da od drveta, ve}em kori{tenju proizvodnih kapaciteta, tepove}anju konkurentnosti proizvo|a~a


izmjenama i dopunama Zakona o {umama, u pot-punosti formirati Federalnu i kantonalne uprave za {u-marstvo, istakao je Omer Pa{ali}, direktor Federalneuprave za {umarstvo.

Jedna od ta~aka dnevnog reda bila je i Informacijao posjeti ~lanova Grupacije Nedàdu Brankovi}u, pre-mijeru Federacije BiH, koji je obe}ao da je Vladaspremna pomo}i unapre|enju razvoja drvne industrije.

Prezentiran je i Izvje{taj o radu Grupacije za 2007.,te Plan rada za 2008. godinu, kada }e osnovni pravcidjelovanja, uz ostalo, biti usmjereni na pripremu i orga-niziranje asocijacije vlasnika privatnih {uma, nastavakrada na uvo|enju certificiranja u {umarstvu, razvojKlastera prerade drveta i {umarstva na cijeloj teritorijiFBiH, te nastavak rada radionica “Made in BiH”.

Grupacija je pokrenula inicijativu oko organiziranjaudruènja privatnih {umovlasnika {to je dobar potez,jer se i privatnici trebaju uklju~iti u sve segmente gospo-darenja {umom rekao je Nusret Curi}, predsjednikGrupacije P/GKFBIH.

Kantonalne uprave za {umarstvo zavr{avaju gospo-darske osnove, pa }e se znati veli~ina i broj vlasnikaprivatnih {uma, a potom pripremiti i organizirati raz-govor sa njima vezano za udruènje.

S. D@INI] i [. ALIMANOVI]

Predstavljanje

Prvi specijalizovaniInternet portal za drvo-prera|iva~ku industriju

Prvi specijalizovani Internet portal za drvopre-ra|iva~ku industriju (www.bhwoodex.com) preze-ntiran je, sredinom aprila, u Sarajevu.

Ovaj portal je namijenjen, prvenstveno, proiz-vo|a~ima, agentima i trgovcima u drvnoprera|i-va~koj industriji BiH, te }e potencijalnim kupcimaiz inostranstva davati cjelovitu sliku aktuelnogstanja u drvnoj industriji BiH.

Direktor kompanije StrikConsulting, koja jeinicirala i implementirala ovaj projekat, Fuad Strikkazao je da ne postoji bolji na~in da se bh. drvnaindustrija prezentira na svjetskom trì{tu od ovogInternet portala.

“Portal je kreiran prema najmodernijim svjet-skim trendovima, a na njemu su svakodnevnoaùrirane izvozne ponude bh. firmi i aktuelnapotra`nja direktnih kupaca iz inostranstva.Preveden je na tri svjetska jezika, engleski,njema~ki i italijanski, jer su ova tri podru~ja najz-na~ajnija za bh. drvnu industriju”, kazao je Strik.

Prema njegovim rije~ima, portal nudi pregledsvih tendera u BiH za drvoprera|iva~ku industriju,pregled relevantnih vijesti i trendova, te najave saj-mova, tendera, ponuda i potra`nji u BiH i svijetu.

U Federaciji BiH

Prodaja {umskih sortimenatavi{a za 17,7 posto

Ukupna proizvodnja {umskih sortimenata u Federaciji BiHu prva dva mjeseca 2008. u odnosu na isti period prethodnegodine ve}a je za 17.000 kubnih metara ili 7,19 posto.Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statis-tiku, nivo proizvodnje sortimenata od ~etinara ve}i je za4.000 kubnih metara, dok je proizvodnja od li{}ara ve}a za13.000 kubnih metara.

Prodaja {umskih sortimenata u prva dva mjeseca 2008. uodnosu na isti period 2007. bila je vi{a za 36.000 kubnihmetara ili 17,7 posto.

Prodaja sortimenata od ~etinara bila je vi{a za 10.000, aod li{}ara za 27.000 kubnih metara.

U pripremi

UN-ova Studija o procjeniglobalnog {umskog bogatstvaGodine 2010. bit }e objavljena najopse`nija globalna

procjena {umskog bogatstva. UN-ova organizacija FAO poz-vala je sve zemlje svijeta da sudjeluju u toj procjeni kako bi seuistinu dobili najopse`niji podaci o {umskom pokrovu kojiprekriva 30% ukupne kopnene povr{ine. Ovakve procjenetraju ve} 60 godina, a sluè kako bi se dobili podaci o tomekoliko je povr{ine pod {umama, kako se gospodari {umama,te koliko se uni{tava {uma. Nadzor {uma, ~iji }e rezultat bitiobjavljen 2010. godine, trebao bi, osim toga, pokazati ipodatke o tome kako se koriste zemlji{ta koja se dobivajukr~enjem {ume, te uloga {uma u klimatskim promjenama.Izvje{taj bi, prema procjenama, trebao obuhvatiti 235 zemal-ja, od ~ega je 175 zemalja ve} imenovalo predstavnikezaduène za proslije|ivanje podataka.

[. A.

U Kranjskoj Gori

U maju 5. konferencija na {umibaziranih sektora

U Kranjskoj Gori se od 19. do 21. maja odràva 5. kon-ferencija na {umi baziranih sektora. Ovogodi{nja konferenci-ja nosi naziv “Rastu}i prema budu}nosti - Zajedni~ke inovaci-je za uspje{no poslovanje bazirano na {umarstvu u Evropi”.

U vrijeme globalizacije, klimatskih i dru{tvenih promjenaevropski {umarski sektor mora biti inovativan, stoga }e upra-vo zna~enje istraìvanja i inovacija za poslovanje {umarskogsektora biti glavna tema ove konferencije. Na konferenciji }ese govoriti i o uspje{no implementiranim inovacijama u prak-si, a izme|u ostalih i ~elnik Evropskog povjerenstva za naukui istraìvanje Janez Poto~nik.

Vi{e informacija na www.ftpc.si [. A.


Nafija [ehi}-Mu{i}, predstavnicaKomore, govorila je o aktivnostimaUdruènja za razvoj okolinskogupravljanja. U zadnjih nekoliko god-ina, svjesna ~injenice da tranzicijaprivrede u BiH uklju~uje i okolinskukomponentu, Komora je usmjerilasvoje aktivnosti da se okolinske kom-ponente uklju~uju u privre|ivanje,pridonose}i da se biznis okre}e ka~i{}im tehnologijama, kao i da usvoje sisteme upravljanja uklju~uje iokolinu. Formiranjem ovog udruè-nja, intenziviran je rad na ovim pita-njima s ciljem da se okupe predu-ze}a oko ekoproblematike, te da se

zajedni~kim radom omogu}i da seaktivnost odvija sa niìm tro{kovimauz ve}u efikasnost. Programske akti-vnosti Udruènja odvijaju se orga-niziranjem seminara, radionica, pro-mocija, okruglih stolova, javnih ras-prava i sli~no. I ova predavanja emi-nentnih stru~njaka sa Kraljevskogtehnolo{kog univerziteta u [tokhol-mu (KTH) rezultat su zajedni~ke su-radnje Ma{inskog fakulteta, Federa-lne privredne komore i KTH.

Seminar je okupio predstavnikefirmi koje se bave konkretnim poslo-vima recikliranja, organizacija kojase bave problemom otpada, instituta

i nevladinih organizacija koje radena prevazilaènju brojnih ekolo{kihproblema.

Na seminaru je prezentiranostanje u kojem se nalazi [vedska kaobogata evropska zemlja sa razvi-jenom ekolo{kom svije{}u i odrìvimrazvojem na polju ekologije. Preze-ntacije su obuhvatile teme recikliran-ja i ponovne upotrebe otpada, spalji-vanja, kompostiranja, odlaganja nadeponije, te metoda ~istije proizvod-nje u [vedskoj. Teme su prezentiraliprofesori Monika Olson i LenartNilson.

Iskustva iz [vedske govore da sesvaka odluka o problemu otpadajednostavno provodi kada to regulirazakon na dràvnom nivou. Primjer jeobaveza sakupljanja staklenih bocaradi recikliranja u mjestima 1.000km udaljenim od tvornice za recikli-ranje (od sjevera do juga zemlje).

Iskustva iz [vedske

Upravljanje otpadom i ja~anjekapaciteta ~istije proizvodnje

U organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH iMa{inskog fakulteta u Sarajevu, 14. i 15. aprila, odràn je se-minar u okviru TEMPUS projekta o temi “Prakti~na iskustva iz[vedske - upravljanje otpadom i ja~anje ~istije proizvodnje”


U [vedskoj se 50% otpada spa-ljuje, vode}i ra~una o emisiji gasova(filteri za ispu{tanje pre~i{}enih gaso-va), 33% se reciklira, 10% se biolo{kitretira i samo 5% se odvaja nadeponije. Uvedeni su veliki porezi nasve {to ide na deponiju, tako da, uzdodatnu cijenu odlaganja otpadnematerije, ukupna cijena od oko 130eura po toni navodi gra|ane (proiz-vo|a~e, potro{a~e i dr) da odvajajuotpad na recikliranje.

Odgovornost je na svima, odproizvo|a~a koji dobro razmi{lja otome da li njegov proizvod dajepuno otpada pri proizvodnji, koliki jeutro{ak sirovina, vode, hemikalija,da li sadrì opasne materije, da li }ese mo}i reciklirati, preko op}inskihvlasti koje prate i obezbje|uju pro-vo|enje zakona, pa do potro{a~akoji }e pri kupovini proizvoda raz-misliti da li se proizvod poslije moèreciklirati, kakvog je sastava i sli~no,jer sve ulazi i u cijenu.

Prikazan je i na~in tretiranjaorganskog otpada centralnim kom-postiranjem na gradskim kom-postanama i anaerobnom digestijomu skupim reaktorima. [ve|anima jepokazano kako i u BiH postoji svjes-nost o velikim koli~inama organskogotpada i kako se on ve} kompostira(decentralno kompostiranje i proiz-vo-dnja humusa, vo|eno Centromza ekologiju i energiju u Tuzli).

Naravno, za sve ove probleme

treba da postoje i da se provodedirektve EU. Potrebni su i odgovara-ju}i ekonomski instrumenti, kojimogu biti i problem ako se ne vodira~una o visini taksi i poreza, te sugra|ani “primorani” da odloè svojotpad u okoli{ ili u susjedstvo, a neplate odre|enu taksu. Tu su i bitnaadministrativna sredstva i edukacija,koja se nikako ne smije zanemariti.

Zavr{ne prezentacije odnosile suse na ~istiju proizvodnju kao dioindustrijskog okolinskog menad`me-nta. Naime, ~istija proizvodnja defi-nira se kao niz mjera za pobolj{anjeili prilago|avanje procesa proizvod-nje ili proizvoda, tako da se postigneefikasna potro{nja sirovina, energijei prirodnih resursa, uz minimum ilinikako otpada. To obuhvata i sman-jenje zaga|enja na samom po~etku,uklju~uju}i zamjenu sirovina, recikli-ranje i ponovnu upotrebu, koje }edoprinijeti o~uvanju okoli{a i istovre-menom smanjenju tro{kova proizvo-

dnje. Kao dijelovi ~istije tehnologijepredstavljeni su na~ini u{tede energi-je, u{tede vode, smanjenja zaga|e-nja vode i zraka, kao i smanjenjaotpada. Predstavljena je i metodolo-gija procjene za pripremu ~istijeproizvodnje, koja se sastoji od plani-ranja, evaluacije okolinskih perfor-mansi i ekonomske evaluacije.

Izlaganja {vedskih stru~njaka sig-urno su doprinijela ve}im prakti~nimsaznanjima iz oblasti upravljanjaotpadom i ja~anju kapaciteta ~istijeproizvodnje, koja }e na{im privred-nicima biti od koristi i pomo}i.

Prema rije~ima jedne od u~esnicaseminara Advije \onli}: “Seminar je usvakom slu~aju bio od koristi i pokre-nuo nas je da, opet, razmislimo {tasvako od nas moè u~initi za unapre-|enje okoli{a i kako da pokrenemo ina{e vladaju}e strukture da aktivnijerade na ovim problemima”.

N. [EHI] - MU[I]L.. SADAIKOVI]

Svaki ~ovjek je proizvo|a~otpada koji zaga|uje i optere}ujeprirodu, ali se ne reciklira ili se tone radi u dovoljnoj mjeri. Tako senpr. u SAD dnevno odbacuje oko426.000 mobitela, svakih petminuta oko dva miliona plasti~nihboca, svakih pet sekundi oko60.000 plasti~nih vre}ica. To nijenajozbiljniji ali je svakako najne-potrebniji problem u svijetu. Po-trebno je potencirati prevenciju unastajanju otpada, u smislu da sene proizvodi puno i da se neproizvodi opasno, {to je te{kozbrinuti. Svjetskog stanovni{tva jesve vi{e, pa se tako i vi{e tro{i,odnosno proizvodi, pa bi bilodobro da se potencira proizvodn-ja materijala koji se mogu recikli-rati, tj. ponovo upotrijebiti.

Predstavnici grupacije “PER-DER” u posjeti

Interes za trgova~ke lance

Predsjednik Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH Avdo Rapasa suradnicima, krajem aprila, razgovarao je sa predstavnicima turskihprivrednika koji su okupljeni u grupaciju “PER-DER”. Sastanku su prisustvo-vali i Enes Ali{kovi}, direktor Agencije za promociju izvoza Vanjskotrgovinskekomore BiH, i Sulejman Garib, ispred Federalnog ministarstva za izbjeglicei raseljene osobe.

Grupacija “PER-DER” okuplja 205 kompanija razli~itih djelatnosti sa oko25.000 uposlenih i ima godi{nji prihod od 4,5 milijardi USD.

Gosti su se interesovali za trgova~ke lance u kojima }e se na}i poredturskih i bh. proizvodi, kao i za ulaganje u proizvodne kapacitete. Istakli suda su poljoprivreda i prehrambena industrija grane za koje imaju intereso-vanje turski privrednici. Govorili su i o problemima na koje nailaze u proce-su i trajanju registriranja kompanija i traè pomo} kako bi se oni rije{ili.

Konstatirano je da bi suradnja sa turskim kompanijama mogla bitidaleko uspje{nija uz konkretnije razgovore koji su zna~ajni i od interesa zaobje strane.

Istaknuto je da proces tranzicije nije jo{ zavr{en i da tu ima prostora zauklju~ivanje turskih kompanija. Sa na{e strane je, tako|er, potenciranouklju~ivanje u tekstilnu industriju na adekvatan na~in, sagledavaju}imogu}nosti turske privrede, {to bi bilo od obostranog interesa.

Gostima su prezentirani katalozi iz metalskog i drvnoprera|iva~kog sek-tora, te im je napomenuto da mogu ulagati u ove sektore.

Avdo Rapa zatraìo je od gostiju da mu pismeno dostave pitanja koja ihinteresuju, a Komora }e pripremiti odgovore zajedno sa institucijama.

N. - [. M. i [. A.


Federalna uprava za inspekcijskeposlove, kao nosilac aktivnosti, uokviru redovnog plana rada za2008. godinu, utvrdila je izvje{taje oprovedenim aktivnostima poja~anoginspekcijskog nadzora u vi{e oblastiu Federaciji Bosne i Hercegovine,koje ilustriramo sljede}im ocjenama ipodacima.

Na zahtjev Sekci-je Udruènja pre-voznika, koja djelujeu okviru Privredne ko-more Federacije BiH,provedene su aktiv-nosti poja~anog ins-pekcijskog nadzoranelegalnog prevoza idrugih nezakonitostiu oblasti cestovnogprometa, od 10. 3.do 28. 3. 2008. go-dine. U kontroli jeneposredno u~estvo-valo 18 inspektora,od kojih 15 inspektora za cestovnipromet (federalnih, dràvnih i kan-tonalnih inspektora po ovla{tenjudirektora Federalne uprave za inspe-kcijske poslove), dva inspektora izoblasti rada i radnih odnosa i jedaninspektor tehni~ke inspekcije - kon-trola kvaliteta te~nih goriva.

U skladu sa nadle`no{}u propi-sanom Zakonom o cestovnom pre-vozu Federacije BiH, Zakonom ome|unarodnom i me|uentitetskomprevozu BiH, Zakonom o inspekcija-ma Federacije BiH, inspekcijski nad-zor je naro~ito bio usmjeren na nele-galni prevoz putnika i tereta, ugov-oreni prevoz radnika, u~enika i dr,ispunjavanje tehni~ko-eksploataci-jskih uvjeta za vozila u eksploataciji,pogonsko gorivo i zloupotrebe (lo`-ulje), prijava prihoda od prodatih

voznih karata, rad na crno, prijaveradnika i kontrola odjava, uplatedoprinosa za radnike itd.

Na osnovu dobijenih rezultatautvr|eno je da su izraène nepravil-nosti u radu i kr{enje navedenih pro-pisa od prevoznika - fizi~kih i pravnihlica koja se bave ovom djelatno{}u,te da u ve}em broju ne izvr{avaju

obaveze ili zna~ajno kasne u pogle-du izmirenja obaveza iz doprinosa iporeza na pla}e, te su time one-mogu}eni za dobijanje obrasca lice-nci “D” za vozila i produènja odo-brenja za javni prevoz putnika. Utom smislu, i resorna ministarstvaprometa i komunikacija ne provodezakonom utvr|ene mjere na poni-{tenju i oduzimanju odobrenja zajavni prevoz i pokretanje procedureza ukidanje djelatnosti kod nadle`nihop}inskih organa.

Zna~ajno je pomenuti da su u akti-vnostima u~estvovali kantonalni inspek-tori iz Tuzlanskog, Srednjobosanskog iZeni~ko-dobojskog kantona.

Aktivnosti inspekcijskog nadzorasu provedene u osam kantona.Najve}i broj inspektora angaòvanje u ~etiri kantona: Tuzlanskom, Ze-

ni~ko-dobojskom, Srednjobosan-skom i Hercegova~ko-neretvanskom,a, po procjeni, manji broj inspektora,u saradnji sa dràvnim inspektorimaza cestovni promet, djelovao je u~etiri kantona: Unsko-sanskom, Liva-njskom, Posavskom i Sarajevskom.Aktivnosti }e se u narednom periodunastaviti i u ostala dva kantona uFederaciji BiH.

Za provo|enje Operativnog pla-na poseban doprinos je dalo Fede-ralno ministarstvo prometa i komu-nikacija kroz dostavljanje potrebnihbaza podataka i drugih evidencija, tefederalni i kantonalni MUP-ovi, bez~ije podr{ke ne bi bilo mogu}e real-izirati planirane aktivnosti.

Na zahtjev Kantonalne uprave zainspekcijske poslove Tuzlanskog kan-tona, koja nema kadrovski popunje-na radna mjesta inspekcija iz oveoblasti, provedene su aktivnostipoja~anog inspekcijskog nadzora uoblasti sanitarne, zdravstvene i far-maceutske inspekcije, od 4. 3. do29. 3. 2008. godine. Federalni sani-tarni, zdravstveni i farmaceutski insp-ektori Federalne uprave za inspekcijskeposlove izvr{ili su inspekcijske nadzoreu privatnim stomatolo{kim ordinacija-ma, privatnim ljekarskim ordinacija-ma, privatnim zdravstvenim ustanova-ma (apoteke), privatnim i javnimapotekama, u Tuzlanskom kantonu.

U vr{enju inspekcijskog nadzorau~estvovala su tri tima koji su sa-~injavali: federalni sanitarni, zdrav-stveni i farmaceutski inspektori, kan-

Aktivnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove

Izvr{ene kontrole u osam kantonaNa zahtjev Sekcije Udruènja prevoznika, koja djeluje u okviruPrivredne komore Federacije BiH, Federalna uprava zainspekcijske poslove je provela aktivnosti poja~anog inspekci-jskog nadzora nelegalnog prevoza i drugih nezakonitosti uoblasti cestovnog prometa, od 10. 3. do 28. 3. 2008. godine

Za navedeni izvje{tajni period ostvareni su rezultati u tabeli:


tonalni tr`ni in-spektori i kan-tonalni inspek-tori rada.

U izvje{ta-jnom perioduza mart 2008.godine, feder-alna zdravstveno-sanitarna inspe-kcija izvr{ila je nadzor u 34 privatnestomatolo{ke ordinacije, 30 ljekar-skih (ginekolo{ke, internisti~ke, der-matovenerolo{ke, pedijatrijske, ordi-nacije op}e medicine i savjetovali{ta)i tri privatne zdravstvene ustanove, afederalna farmaceutsko-sanitarnainsp-ekcija izvr{ila je nadzor u 26

privatnih i tri javne apoteke i sedamprivatnih zdravstvenih ustanova(apoteka).

Mjere su poduzimane zbog nere-dovno izvr{enih povremenih zdrav-stvenih pregleda (jedanput godi{nje),isteklih rokova ampula anafilakti~keterapije, nepostojanja ljekarskih uv-jerenja prilikom zaposlenja, uvjere-

nja o ploènom stru~nom ispitu,prometovanja neregistriranih lijeko-va, herbalnih i galenskih pripravaka,odràvanja higijenskog stanja pros-torija, ispunjavanja minimuma kad-rovskih, prostornih, higijensko-teh-ni~kih, sanitarnih i uvjeta opremlje-nosti za bavljenje navedenom djelat-no{}u.

Za navedeni izvje{tajni period ostvareni su rezultati u tabeli:

Poruke sa me|unarodnog skupa “Prirodno ikulturno-historijsko naslje|e i novi modeliupravljanja razvojem turizma”

Fakultet za menad`ment i turizam univerziteta u Travnikubio je uspje{an organizator me|unarodnog simpozija“Prirodno-historijsko naslje|e i novi modeli upravljanja raz-vojem turizma”, organizovanom pro{log mjeseca na Vla{i-}u. Tridesetak referata ~iji su autori iz Bosne i Hercegovine,Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije prezentirano je u pris-ustvu brojnih predstavnika akademske javnosti, turisti~keprivrede, nevladinog sektora, te studenata.

Nije bezna~ajno da je simpozij odràn na Vla{i}u u sredi{tuSrednjobosanskog kantona, premamnogim ocjenama u~esnika, o naja-traktivnijoj turisti~koj regiji na Balkanu.

Prof. dr. Ze}ir Hadìahmetovi},predsjednik Organizacionog odbo-ra, odràvanje skupa obrazloìo jeto èljom da pomenuti fakultet i tra-vni~ki univerzitet doprinesu brèmuklju~ivanju BiH u globalne proceserazvoja turizma.

Da bi se to postiglo neophodnoje usvajati i primjenjivati mnoga no-va rje{enja u skladu sa svjetskim glo-balnim razvojem.

Ti novi procesi izme|u ostalih su:brz nau~no-tehnolo{ki razvoj, visokovrednovanje slobodnog vremena,nagla{avanje zna~aja nenaru{eneprirode, upravljanje potpunom kon-trolom kvaliteta, nastanak i razvoj malih preduze}a gdje tur-izam ima zna~ajno mjesto itd.

U tom cilju, prema njegovom mi{ljenju, potrebno jeuvesti nove standarde i u pona{anju ljudi i psiholo{kom

pripremanju stanovni{tva za tu novu globalnu djelatnost.Rektor Univerziteta prof. dr. Rasim Daci} je u referatu

“Razvoj turizma u posttranzicijskom periodu” nazna~io nekeod pravaca budu}eg djelovanja.

Zanimljiv set referata odnosio se na etiku u turizmu(Senad Softi}), organizaciju subjekata u turizmu (Adil Kurti}i Dèmal Kulovi}), ulogu investicija u turizmu i njihov uticajna zapo{ljavanje u BiH (prof. dr. Halid Kurtovi}), zna~ajizrade strategije razvoja turizma u BiH (mr. Nedeljko Babi}).

O boljem kori{tenju postoje}ih resursa, novim destinaci-jama i turisti~kim proizvodima referate su prezentirali NihadKori} (“Vla{i} ju~e danas, sutra”), dr. Ramo Kurtanovi} iNermina Omerba{i} (“Neki prirodni rariteti u BiH kao tur-isti~ke destinacije”), Elmir Pami} (“Profil Op}ine Fojnica za

potencijalne investitore sa akcentomna zimski turizam na lokalitetuBrusnice”), te Ibrahim Kli~i} i grupaautora (“Revitalizacija rudarskihprostora kroz projekat geostazagornjevrbaske regije i njegovistru~no - turisti~ki aspekti”).

Autori referata, gosti iz susjednihdràva akcenat su stavili na sarad-nju u oblasti turizma, duhovno i kul-turno povezivanje, naslje|e u svjetlunovih trendova razvoja turizma.

Simpozij je u zaklju~cima ukazaona potrebu hitne izrade strategijerazvoja ove privredne djelatnosti iformiranje ekspertnog tima koji }epratiti realizaciju razvojnih planova.Stimulisanje stranih ulaganja u tur-izam kroz prilago|avanje infrastruk-

ture i urbanisti~ko planiranje treba da bude stalan proces. To}e biti i podsticaj BiH na ubrzanju pridruìvanja Evropskoj uniji.

Organizator je najavio da }e ovaj simpozij postati tradi-cionalan. A. H.

Regionalni projektiMe|u brojnim mogu}nostima za

saradnju zemalja regije u turizmuistaknuta je mogu}nost povezivanjaNovog Pazara i Sjenice sa Travnikom. Sobzirom na to da se na tom geograf-skom podru~ju proizvode poznate vrstesireva, novi turisti~ki proizvod mogao bibiti “Put sira”, ~emu se moè priklju~iti iLivno, turisti~ki i kulinarski zanimljivadestinacija.

Kona~no, Plavska ljetna otvorena{kola, uz ponudu kulturnih sadràja,iskazala je interesovanje za saradnju saUniverzitetom u Travniku. Sli~ne inicija-tive stigle su i sa Kosova.

Simpozij o turizmu

Novi standardi u razvoju i upravljanju


Bosna i Hercegovina kona~no jedobila dokument na osnovu kojegmoè definisati nacionalnu energet-sku strategiju i ponuditi odgovore namnoga pitanja u vezi sa njenomenergetskom budu}no{}u. Strani idoma}i stru~njaci okon~ali su izraduStudije sektora energetike u Bosni iHercegovini ~iji su naru~ioci bile trielektroprivrede (BiH, HZ-HB i RS), afinansijer Svjetska banka preko IDAkredita.

Prema ovom dokumentu, BiH do2020. godine u ovaj sektor treba dauloì 6,2 milijarde eura, od ~eganajvi{e u nove elektrane, potom os-posobljavanje rudnika, prenosne idistributivne mreè, daljinsko grijanje,sektor gasa i za{titu okoli{a. Inve-sticije opravdava procjena da }e po-tro{nja energije do 2020. godine ra-sti znatno brè nego u dosada{njemperiodu. Primjera radi, potrebe zaelektri~nom energijom godi{nje }erasti za 2,3 do 2,7 posto.

Kada je rije~ o elektri~noj energi-ji njena proizvodnja bazira se na

postoje}im i novim elektranama:Stanari 2013., TE Gacko 2018. itd.

S pa`njom su obra|eni stanje iperspektiva rudnika uglja pri ~emuse isti~e potreba redukcije proizvo-dne cijene uglja ispod 2,0 euro zagiga dùl, smanjenje broja zaposle-nih sa 16.000 na 12.000, te dosti-zanje ve}eg stepena sigurnosti naradu.

Uz pove}anje proizvodnje Studijaproklamira novu politiku {tednjeenergije i kori{tenja obnovljivih izvo-ra. Potencijali u{teda procijenjeni suna 8,1 posto do 2020. u odnosu napotro{nju iz 2005. godine.

Dubinska analiza

S obzirom na ~injenicu da seza{tita okoli{a sve ~e{}e stavlja ukontekst proizvodnje i kori{tenjaenergije, u kona~nom izvje{taju Stu-dije iznosi se rezolutan stav da sesmanjenje emisija sumpordioksida

mora svesti na 65 posto sada{njeemisije.

Autori Studije su stru~njaci oku-pljeni oko konzorcija u sastavu Ene-rgetski institut “Hrvoje Poàr” (Hrva-tska), Ekonomski institut Banja Luka,Rudarski institut Tuzla i firma Solu-ciona iz [panije, a koordinator Mini-starstvo vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH, te resorna entitets-ka ministarstva.

Oni su imali zadatak da sa~inepregled i sintezu dosada{njih studijao energetskom sektoru, provedunova istraìvanja, predloè prepo-ruke za reformu i oja~anje energet-skog sektora, te na taj na~in po-mognu BiH u definisanju nacionalneenergetske strategije.

Dokument sadrì 14 modula savi{e od 4.000 stranica: energetskerezerve, proizvodnja, potro{nja i tr-govina, povijesne energetske bilan-se; anketa o potro{nji energije; pred-vi|anje potro{nje energije; energe-tske bilanse do 2020. godine; potro-{nja elektri~ne energije; proizvodnjaelektri~ne energije, prenos elektri~neenergije; distribucija elektri~ne ene-rgije; okvir za regulaciju i restrukturi-ranje elektroenergetskog sektora;podr{ka socijalno ugroènim potro-

{a~ima elektri~ne energije;rudnici uglja, centralno grija-nje; prirodni plin; nafta; upra-vljanje potro{njom, {tednjaenergije i obnovljivi izvorienergije; okoli{ i plan investi-cija i opcija finansiranja.

Javna raspravaPrema o~ekivanjima, na-

ru~ioci su dobili brojne infor-macije sadràne u ~etrdesetakizvje{taja, a neki od njih su in-teresantni sa stanovi{ta priv-rede kao {to su: prognoza pr-oizvodnje iz postoje}ih elek-trana do 2020., scenarij proi-zvodnje elektri~ne energije iznovih elektrana; nove prog-noze o potro{nji ugljena i in-vesticijama za njegovu eksp-loataciju; rekonstruisanje sek-tora prirodnog plina; pregled

sektora nafte i derivata, uvoza nafte;proizvodnja energije iz obnovljivih

Studija sektora energetike u Bosni i Hercegovini

Sveobuhvatna analiza stanja i ciljevaStvorene pretpostavke za definisanje nacionalne energetskestrategije * Do 2020. godine investicije od 6,2 milijarde eura

Plan investicija u energetski sektor BiH


izvora; izvje{taj o uticaju na okoli{svih oblika energije; izvje{taj o pre-porukama za sudjelovanje javnosti uprocesu dono{enja odluka vezanihza energetski sektor i edukacijskimprogramima vezanim za energetskisektor, plan investicija i opcije finan-siranja.

Sa stanovi{ta potro{a~a, posebnoprivrede pa`nju privla~e izvje{taji oopskrbi energijom iz razli~itih izvora,a za potrebe grijanja ku}anstava,pripremu tople vode i kuhanje, teevaluacija strukture cijene i posto-je}ih poreza.

Revizija Studije obavljena je na triradionice odràne u Sarajevu, BanjojLuci i Mostaru kojima je prisustvova-lo oko 400 predstavnika vladinogsektora, elektroprivrednih i ostalihenergetskih kompanija, Svjetskebanke i drugih me|unarodnih insti-tucija, stru~nih institucija, nevladinihorganizacija, nauke, te revidenata iautora.

Njihove primjedbe i sugestije bilesu zna~ajne za kona~nu finalizacijuovog dokumenta.

Studija je odgovorila na mnogado sada nepoznata pitanja, a njenaposebna vrijednost jeste bogatabaza podataka koja je prvi put zaBiH prezentirana u cjelini na jednommjestu. Studija je utvrdila nekonzis-tentnosti u pristupu rje{avanja poje-dinih pitanja, koje proizvode velikeprobleme u funkcionisanju energet-skog sektora. Analize predvi|anjapotro{nje i proizvodnje energije u

BiH su jasno pokazale da BiH imavelike ambicije u izvozu elektri~neenergije. Klju~na spoznaja odnosi sena ~injenicu da u Federaciji BiH do2020. godine nije predvi|ena izgra-dnja nijednog zna~ajnijeg proizvod-nog objekta, za razliku od RS gdje sudate egzaktne informacije o proizvo-dnim objektima, potrebnim investici-jama i rokovima pu{tanja u pogon.Po pitanju prenosne mreè, sti~e se

utisak da su planirane aktivnosti uvezi s povezivanjem BiH sa okolnimzemljama sagledavane vi{e saaspekta potreba Hrvatske nego BiH.Zbog svega ovoga, prilikom izboranosioca izrade Strategije energetikeBiH, bilo bi neophodno izabrati neu-tralnog konsultanta van na{e regije,kako bismo dobili strartegiju kojaodgovara interesima BiH.

A. H.

Prioriteti i potpora IPA programu

Pomo} EU poljoprivrednim proizvo|a~imaDelegacija Evropske komisije

podràla je izradu Studije izvodljivostirazvoja “Organizacija zajedni~kogtrì{ta (CMO) i primjena mjerakvaliteta u sektoru pljoprivrede uBiH”, kako bi se identifikovale prior-itetne radnje i potpora iz IPA progar-ma, u cilju potpunog usagla{avanjazakonske regulative sa agrarnompolitikom EU i zajedni~kog trì{ta.

Ekspertni tim, koji je radio naovom projektu, prezentirao je rezul-tate istraìvanja i tom prilikom istakn-

uo prioritetna CMO usagla{avanja saEU sa naglaskom na: vo}e i povr}e,mlijeko i mlije~ne prera|evine, mesoi mesne prera|vine, vino i med.

EU }e preko svojih instrumenatapodr{ke pomo}i poljoprivrednimproizvo|a~ima da maksimalno kori-ste svoje resurse, pobolj{aju produk-tivnost, kvalitet i marketing, okoli{ iodrìvost.

Instrumenti podr{ke su: Evropskipoljoprivredni fond za ruralni razvoj(EAFRD), Uredba 1698/05 i 1974/06

(detaljna pravila) - CAP, SAPARD iIPARD - pretpristupna pomo}.

Op}a pravila - EAFRD: Organiza-cija, bez obzira na to u kojempravnom obliku, koja okuplja oper-atere koji aktivno u~estvuju u progra-mu kvaliteta hrane za odre|enipoljoprivredni proizvod ili namirnicu.Profesionalne ili poluprofesionalneorganizacije koje predstavljaju jedanili vi{e sektora ne mogu se kvalifiko-vati kao “grupe proizvo|a~a”.

M. ME[ANOVI]


Kratkim pregledom kako jenastala dana{nja kompanija obratiose njen generalni direktor Muhamed[a}iragi} u pozdravnom govoru iuvodu o knjigi. Po~etak je bio pozavr{etku II svjetskog rata kada jeosnovano Dràvno - automobilskopreduze}e ili skra}eno DASP, zatim1946. godine Zemaljsko automobil-sko transportno pre-duze}e ili ZATP, koje ve}naredne godine mijenjaime u “Autoprevoz”, adalja transformacija je1951. godine u pre-duze}e “Udarnik”. Vre-menom se {iri i djelatnost,pa se preko prvih redo-vnih autobuskih linija poBiH po~inje i sa prevozomtereta, {pedicijom, taksiuslugama.

Najva`niji datum uistoriji Centrotransa jeste1. januar 1963. godinekada se ujedinjuju tri pre-duze}a “Autocentar”, “Dr-votransport” i “Udarnik” ipo~inju poslovati pod za-jedni~kim imenom Centrotrans Sa-rajevo koje je imalo pet organiza-cionih jedinica.

Opisati {ta se sve de{avalo unarednih 45 godina od prvihputni~kih linija po lo{im kolovozima,preko {irenja mreè linija prvo podràvi, zatim Evropi, pa i svijetu,pove}anju broja vozila, zaposlenih,pobolj{anju kvaliteta usluge, mod-ernizaciji itd, jeste, zapravo, tajtrnoviti put razvoja koji je pred samrat rezultirao preduze}em koje je

obuhvatalo na stotine zaposlenih usedam poslovnih centara i ~etiri sek-tora. Uz ulaganja u moderne auto-buske stanice, prevoz putnika ugradskom, prigradskom i me|ugrad-skom saobra}aju razvijaju se i kom-plementarne djelatnosti kao {to suservisi i opravka vozila, usluge auto-buskih stanica, turizam i ugostiteljst-

vo. Kulminacija u razvoju nastupila jekrajem sedamdesetih godina kada jeSloèna organizacija udruènograda obuhvatala 12 radnih organi-zacija i 32 osnovne organizacijeudruènog rada u 36 gradovatada{nje Jugoslavije, te radnejedinice u Iraku i Zambiji. U ovimokvirima djeluje i Pogon za prevozputnika, koji se transformi{e uCentrotrans prevoz putnika prvo kaoOOUR, a onda kao RO sa devetOOUR-a i Radnom zajednicom

zajedni~kih poslova, na ~ijim temelji-ma je nastao dana{nji CentrotransEurolines.

Me|utim, da snagu CentrotransEurolines ~ine, prije svega, njegoviljudi, menad`ment i zaposlenicipokazala su ratna i poratnade{avanja. Ukupna materijalna {tetauni{tenih i otu|enih prevoznih sred-stava i objekata procijenjena je na54 miliona KM. Ve}i gubitak su ljudi- 50 poginulih ili umrlih od posljedi-ca rata, a 176 ranjenih. Onda jesredinom 1994. godine, uprkossvemu, u~injen odlu~uju}i korak, a toje onaj neuni{tivi ljudski optimizam isnaga vizije. Vlastitim sredstvimakupljeno je {est kori{tenih MercedesaO303 prvih takve vrste u BiH kojim jenastavljen kontinuitet prevozni~kefunkcije. Od tada do pro{le godine

kupljeno je 280 autobusaili drugih voznih jedinica,obnovljeni, sanirani i mod-ernizovani poslovni pros-tori, {to je sve predstavljaloinvesticiju “te{ku” preko 40miliona KM.

Uklopiti se u savremenasvjetska kretanja zna~iusavr{iti primjenu najnovi-jih tehnolo{kih i organiza-cionih rje{enja - rezultat suISO standardi 9001:2000 i14001:2000. Globalnaorganizacija firme zasno-vana je na tri poslovnefunkcije: tehni~ka, market-ing i zajedni~ki i op{tiposlovi.

Centrotrans Eurolines jeuvezan i u saobra}ajni sistem Evrope~lanstvom u organizaciji Eurolines sasjedi{tem u Briselu. Bijeli autobusiprepoznatljivog dizajna poznati supo udobnosti i ljubaznom osoblju,kvalitetu usluge i prevoza. To je stan-dard u koji se ulagalo, vizija stara 60godina koju nisu promijenilaisku{enja - svrstati se me|u najbolje,do}i do vrha i ostati tamo kao lider usvojoj primarnoj djelatnosti - prevozuputnika.

S. BOGDANOVI]

Centrotrans

Razvoj poslovnog sistemaKada se izgovori slogan “Sa nama u Evropu” prvo na {ta sepomisli jeste Centrotrans Eurolines * Krajem aprila, poslovnisistem Centrotrans proslavio je 60 godina postojanja iuspje{nog rada promovi{u}i monografiju pod nazivom “Peraspera ad astra” * Brojni gosti, prijatelji, nekada{nji i sada{njizaposlenici okupili su se da se sjete po~etaka i uspjeha, ali ite{ko}a tokom {est decenija saètih u latinskoj poslovici “Prekotrnja do zvijezda”


Avdo Rapa ~estitao jubilejzaposlenima

u Centrotrans EurolinesPredsjednik P/GKFBiH Avdo

Rapa jedan je od sudionika u stva-ranju istorije Centrotransa, gdje jeradio ve} sada davne 1971. go-dine kao mladi pravnik. Jubilej ovekompanije obiljeìo je izjavom umonografiji u kojoj kaè:

- Mnogi datumi, posebno oniiza 1992. godine, svjedo~e okvalitetu ove firme, entuzijazmunjenih uposlenika koji su gotovocijeli svoj radni vijek posvetili orga-nizaciji prijevoza putnika u doma-}em i me|unarodnom transportu.@elja mi je da ova firma, prepoz-natljiva u privrednom sistemu Federacije BiH i dràve BiH i sistemume|unarodnog transporta, i dalje kora~a putevima uspjeha. LicencaEurolinesa jeste dokaz njene organizacije po standardima evropskogprijevoza putnika.

Komore u BiH u radu svojih organa sa ponosom imaju prisutnepredstavnike “Centrotrans Eurolines Bus-a” u segmentu ure|enjaekonomskog prostora i stvaranja jedinstvenog trì{ta u BiH - izjavio jeAvdo Rapa ~estitaju}i uposlenicima i poslodavcima jubilej.

Promocija monografijePromocija monografije poslov-

nog sistema Centrotrans Eurolinesodràna je povodom obiljeàvanja 60godina postojanja kompanije i 45godina imena Centrotrans.

- Monografija je mali presjek ra-zvoja Centrotransa, ali i drumskog bh.saobra}aja, kroz sve ove godine pos-tojanja - kazao je generalni direktorkompanije Centrotrans EurolinesMuhamed [a}iragi}.

Kako sam kaè, ideja o stvaranjumonografije stara je 12 godina i to jedug period tokom kojeg su autorizbog li~nih odnosa prema preduze}usmatrali da to treba kvalitetno uraditi.

Predsjednik Udruènja poslodava-ca FBiH Nihad Imamovi} kazao je dasu radnici i firma Centrotrans Eurolinesdoprinijeli ne samo razvoju bh. pri-vrede ve} i sporta, kulture i umjetnosti.

- Kada bi postojao muzej privrede,ova monografija bi imala centralnomjesto u tom muzeju. Ovo je vaàndokumenat u kojem je opisan razvojovog preduze}a - kazao je Imamovi}.

Profesor Univerziteta u SarajevuMirko Pejanovi} govorio je o knjizi injenim poglavljima u kojima je hrono-lo{ki zabiljeèn razvoj kompanije.Rekao je da svi oni koji su se voziliCentrotransom imaju neku emociju ida }e se on uvijek sa nostalgijomsje}ati 1967. godine kada je kao stu-dent putovao njihovim autobusima uSarajevo. A. P.


O politicilijekova u

Federaciji BiHVlada FBiH je, nakon razmatran-

ja, na 51. sjednici, koja je odrànapo~etkom aprila, dala saglasnost nadokument “Politika lijekova u Fede-raciji BiH” koju je pripremilo Federa-lno ministarstvo zdravstva. Cilj ovogdokumenta jeste da se osigura adek-vatna zakonska procedura u ovojoblasti, jednaka dostupnost kvalitet-nih lijekova po prihvatljivim cijenamaza korisnike, mogu}nost finansiranjaesencijalnih lijekova, te njihova raci-onalna upotreba, uz jasne uloge iodgovornosti svih aktera u farmace-utskoj djelatnosti.

Insistira se na kontroli kvaliteta li-jekova u koju se svrhu poja~ava odgov-ornost svih subjekata u proizvodnji, pr-ometu i potro{nji. Zbog toga je neo-phodno osigurati transparentnost radaFederalnog ministarstva zdravstva, Za-voda za kontrolu lijekova i zdravstvenihustanova u FBiH. U tome zna~ajnu ulo-gu ima i farmaceutska inspekcija.

U cilju osiguranja dostupnostilijekova na svim podru~jima preferi-ra}e se doma}i proizvodi i utvrditimjere protiv damping cijena stranihproizvo|a~a kako ne bi bila ugro-èna doma}a proizvodnja. Pa`nja }ese posvetiti informiranju o ovoj obla-sti preko registra lijekova, elektron-skih i pisanih medija, te ~asopisa,biltena i drugih publikacija.

Esencijalni lijekovi, kao jedan odosnovnih elemenata dràvne politikeu ovoj oblasti, imaju zna~aj po{toosiguravaju zadovoljenje potrebave}ine stanovni{tva i zbog toga udovoljnim koli~inama moraju bitidostupni u svakom trenutku na svimpodru~jima po prihvatljivim cijena-ma za korisnike. Pravljenje liste esen-cijalnih lijekova zahtijeva po{tivanjekriterija koje }e propisati ministarzdravstva i uskla|enost sa finansi-jskim mogu}nostima.

Sistem referalnih cijena osigura-va korisnicima dostupnost lijekova uzprihvatljive uvjete, te doprinosipravilnoj i racionalnoj potro{nji.

Cijenepoljoprivrednih

proizvoda u2008. godini

Vlada FBiH je, po~etkomaprila, utvrdila minimalneotkupne cijene pojedinihpoljoprivrednih proizvoda u2008. godini

Za kravlje, ov~ije i kozje mlijekosa 3,6 posto mlije~ne masti minimal-na cijena otkupa je 0,57 KM po litru.Za sirovi duhan u listu “virginija”otkupne cijene su od 0,50 KM pokilogramu (za bu|) do 3,40 KM pokilogramu (za prvu klasu), za sortu“berley” od 0,40 KM do 2,40 KM, aza sortu “hercegovac” od 0,50 do4,10 KM po kilogramu.

Otkup i isplatu ovih proizvoda mo-gu vr{iti privredni subjekti registrovani zatu djelatnost koji su u sistemu PDV-a.

Do pove}anih otkupnih cijenamlijeka do{lo je zbog toga {to se onenisu mijenjale od 2002. godine, a ume|uvremenu je do{lo do zna~ajnogpove}anja cijena ulaznih inputa i{teta prouzrokovanih su{om.

Otkupne cijene duhana se nisumijenjale i one su znatno ispod svjet-skih cijena. Ovog puta je Vlada do-nijela odluku da pove}a premije koje

Teku}i grantovi za podsticaj industrije i

rudarstvaVlada Federacije BiH donijela je Odluku o usvajanju

Progama utro{ka sa kriterijima za raspodjelu teku}ihgrantova “Podsticaj proizvodnji i prestrukturiranju industrijei rudarstva” utvr|enih u Budètu Federalnom ministarstvuenergije, rudarstva i industrije.

Prema Programu, za privredna dru{tva iz oblasti energi-je i rudarstva previ|ena su sredstva od 15.500.000 KM. Zaodràvanje i podizanje proizvodnje, nabavku i odràvanjeza{titne opreme, u~estvovanje u finansijskom saniranju,

unapre|enje tehnologije proizvodnje uglja, otkrivke inemetala, aktiviranje istraènih nalazi{ta, nova geolo{kaistraìvanja, rekultivaciju degradiranih povr{ina iublaàvanje ugroènosti materijalnog i socijalnog karakteranamijenjeno je 11.000.000 KM. Za izvoz, odràvanjezaposlenosti i proizvodnje, novo zapo{ljavanje, pove}anjeproduktivnosti rada, porast kvaliteta i konkurentnosti,angaòvanje inostranog kapitala, pove}anje stepena bezb-jednosti i za{tite na radu, stepena samofinansiranja progra-ma i pokretanje tehnologija koje ne zaga|uju okolinu,uvo|enje EU standarda, supstituciju uvoza i ublaàvanjeugroènosti materijalnog i socijalnog karaktera bi}eutro{eno 3.500.000 KM. Kao podsticaj nau~nim i stru~nimorganizovanim manifestacijama, aktivnostima i programi-ma udruènja i fizi~kim licima za individualni posebananga`man predvi|eno je 1.000.000 KM.

Vlada Federacije BiH


za sorte “berley” i “virginija” iznose150, a za “hercegovac” 180 KM.

Prema Odluci Vlade, zajam~enaotkupna cijena ovogodi{njeg rodakukuruza je 0,33 KM po kilogramu.Ovako utvr|ena cijena, u odnosu nacijenu koja se nije mijenjala posljed-njih {est godina, rezultat je pove-}anja cijena sirovina i nafte.

Izmjenama ranije Odluke o za-jam~enim cijenama pojedinih poljo-privrednih proizvoda ovogodi{njegroda utvr|uje se zajam~ena cijena zap{enicu i ra` svih klasa od po 0,35KM po kilogramu i za je~am 0,31KM po kilogramu. Do ove korekcijeje do{lo po{to je od utvr|ivanja ga-rantovane cijene ovih ìtarica u tokupro{le godine do{lo do pogor{anjauvjeta proizvodnje. To je uzrokovanoposkupljenjem mineralnih |ubriva,za{titnih sredstava i nafte.

Nove korigovane cijene otkupaìtarica, prema procjenama Federa-lnog ministarstva poljoprivrede, vo-doprivrede i {umarstva, omogu}a-vaju proizvo|a~ima da ostvare pozi-tivan ekonomski efekat.

Utvr|ena najniàsatnica u FBiH

Vlada je donijela Odluku kojomje utvr|ena najnià bruto satnica uiznosu od 3,26 KM i najnià netosatnica u iznosu od 1,95 KM.

Ovo je rezultat dogovora Savezasamostalnih sindikata BiH, VladeFBiH i Ekonomsko-socijalnog vije}aza teritoriju FBiH da se najnià brutoi neto satnica uskladi sa porastomtro{kova ìvota i cijena na malo.

Na ovaj na~in omogu}eno je za-posleniku da za prosje~an fond satiostvari pla}u u iznosu od 343 KM,odnosno bruto pla}u od 504,41 KM.

Izgradnjajonsko-jadran-skog gasovodaVlada je nakon razmatranja prih-

vatila Informaciju Federalnog min-istarstva energije, rudarstva i indus-trije o aktivnostima vezanim za pro-jekat izgradnje jonsko-jadranskoggasovoda sa osvrtom na u~e{}eBosne i Hercegovine.

Po{to se radi o projektu kojiomogu}ava dugoro~no pouzdanosnabdijevanje gasom i uklju~ivanjena{e zemlje u regionalnu ekonom-sku saradnju u oblasti energetike, uFederalnom ministarstvu energije,rudarstva i industrije su predloìli daVlada da saglasnost na pristupanjeBiH ovom projektu.

Vlada je usvojila zaklju~ak kojimse daje saglasnost Ministarstvu vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa BiH zapotpis Ministarske deklaracije o pro-jektu i podr{ku aktivnostima u pravcuuvr{tavanja na{e zemlje u pozicijuaktivnog u~esnika u projektu. Ovo jezna~ajno i zbog mogu}nosti da trasajadransko-jonskog gasovoda jednimdijelom prelazi i preko teritorije na{ezemlje (tranzit).

Zaduùje se BH gas da, sa Fede-ralnim ministarstvom energije, rudarst-va i industrije, u~estvuje u tehni~kojpripremi i sara|uje sa Radnom grupomzaduènom za izradu Studije izvodlji-vosti ovog projekta.

Prijedlog zakonao Razvojnoj banci

Vlada FBiH je utvrdila Prijedlogzakona o Razvojnoj banci FBiH. Osno-vni ciljevi ovog zakona su stvaranjeuslova za brì i racionalniji razvoj FBiH,ustanovljavanje efikasnih instrumentaVlade FBiH za provo|enje razvojnih cil-jeva, otklanjanje negativnih iskustava izfunkcioniranja dosada{njih razvojnihinstitucija (agencije i kreditne linijeInvesticijske banke), te objedinjavanje,funkcionalna kontrola i racionalnoekonomsko upravljanje svim razvojnimsredstvima (budètska, me|unarodnikrediti, grantovi i donacije).

Usvojen Prijedlog odluke oPrometnoj politici od 2007. do 2020.

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o usvajanju Prometnepolitike BiH za period od 2007. do 2020. godine koju je pripremiloMinistarstvo komunikacija i prometa.

Prometna politika BiH je jedan od tri strate{ka dokumenta u ovoj oblastina osnovu kojeg }e se, u procesu razvoja i napretka prometnog sektora,donositi strategija razvoja, zakoni, programi i drugi propisi.

Cilj Prometne politike je razvoj prometa u BiH zasnovan na o~ekivanomekonomskom i dru{tvenom razvoju, zadovoljenju potreba za pobolj{anommobilno{}u ljudi i roba, fizi~kom pristupu trì{tima, radnim mjestima, obra-zovnim centrima i ostalim dru{tvenim i ekonomskim zahtjevima.

Prometna politika usmjerena je na primjenu evropskih propisa i standar-da radi dostizanja zadovoljavaju}eg nivoa i harmonizacije prema stepenudostignutom u zemljama ~lanicama Evropske unije, a njeno usvajanje jedanje od uslova za daljnje napredovanje u procesu evropskih integracija.

Vlada Federacije BiH

Vije}e ministara BiH


“Nivo deviznih rezervi od 6,7 mil-ijardi KM predstavlja pove}anje zavi{e od 1,2 milijarde KM ili 22,9odsto u odnosu na 2006. godinu.Neto slobodne devizne rezerve 31.decembra 2007. godine iznosile su393,7 miliona KM”, kazao jeKozari}.

U 2007. godini CBBH je ostvarilai najve}i profit do sada u iznosu od142,6 miliona KM, od ~ega je 59,9miliona KM po~etkom aprila 2008.godine preba~eno u budèt instituci-ja BiH.

“U finansijskim izvje{tajima CBBHura|ene su analize koje pokazujuizloènost i osjetljivost na trì{nerizike. Analize su pokazale da CBBHima zadovoljavaju}u likvidnost, {tozna~i da su obaveze Banke adekvat-no pokrivene likvidnim sredstvima.Analize, tako|er, pokazuju da, pri-likom investiranja deviznih rezervi,Banka nije izloèna ve}im trì{nimrizicima, kao {to su rizik od promjenevalutnih kurseva, rizik promjenekamatnih stopa ili kreditni rizik”, ista-kao je guverner Kozari}.

Kao fiskalni agent dràve, CBBHje uredno servisirala vanjske obavezekoje su na kraju 2007. godine izno-sile 3,9 milijardi KM, a ukupan iznosvanjskog duga smanjen je za 167,2miliona KM ili 4,1 odsto u odnosu na2006. godinu.

“Godina je zavr{ena odlukomUpravnog vije}a CBBH o pove}anjustope obavezne rezerve za komerci-jalne banke sa 15 odsto na 18 odstokako bi se usporio kreditni rast. Ovaodluka primjenjuje se od po~etkaove godine, a efekti su ogledaju u

smanjenju kreditnog rasta u prvomkvartalu ove godine za 28,6 odsto itrendu opadanja”, kazao je Kozari}.

Tokom 2007. godine bio je prim-jetan nagli rast priliva direktnih stra-nih ulaganja u BiH, a prema procje-nama CBBH, strane direktne investi-cije tokom 2007. godine iznosile suoko 2,9 milijardi KM.

Razlog ovako zna~ajnog prilivadirektnih stranih ulaganja je realiza-cija velikih privatizacijskih sporazu-ma tokom 2007. godine, a ubjedlji-vo najve}i privatizacijski sporazum jeprodaja Telekoma Srpske, te privati-zacija preduze}a naftne industrije uRepublici Srpskoj.

“Godinu je obiljeìlo i nekolikonegativnih ekonomskih pokazatelja,inflacija od 4,9 odsto na godi{njemnivou, mjerena u decembru 2007. uodnosu na decembar 2006. godine,potom zaustavljen trend pada kama-tnih stopa u BiH i pogor{ana platno-bilansna pozicija. Vanjski debalans idalje predstavlja jednu od slabostibh. ekonomije s obzirom na veli~inudeficita teku}eg ra~una koji traje ve}niz godina”, rekao je Kozari}.

Prema njegovim rije~ima, do uk-upnog pove}anja deficita na teku-}em ra~unu do{lo je zbog veomavelikog pove}anja trgovinskog defici-ta tokom 2007. godine i, u su{tini,trgovinski deficit od oko osam mili-jardi KM lako se moè ozna~iti kaoglavni uzrok nesrazmjere na teku}emra~unu.

Razlozi pogor{anja trgovinskogdeficita u BiH su u velikom rastu uvo-za pojedinih grana i u ukupnom po-ve}anju nivoa cijena robe.

Direktorica Agencije za bankarst-vo RS Slavica Injac istakla je dabankarski sektor RS u 2007. godininastavlja pozitivne trendove u svimsegmetnima poslovanja, tako da jebilansna suma pove}ana za 67odsto u odnosu na 2006. i iznosi5,378 milijardi KM.

Devet banaka u RS je na krajugodine ostvarilo teku}u dobit od 34,1milion KM, a jedna banka, novoosno-vana, teku}i gubitak od 495.000 KM.

“Osnovni kapital je porastao za14 odsto u odnosu na 2006., depoz-iti imaju rast od 78 odsto i u izvorimasredstava ~ine 85 odsto. Sve bankebiljeè rast depozita stanovni{tva kojisu ve}i za 294 miliona KM ili 37 od-sto u odnosu na 2006.”, rekla je Injac.

Prema njenim rije~ima, plasmanistanovni{tvu dostigli su nivo od1,725 milijardi KM {to iznosi oko1.161 KM zaduènosti po stanovnikuRS i imaju blagi trend rasta.

Od ukupnih kredita za op{tupotro{nju, na nenamjenske kreditese odnosi 78 odsto, a najve}u stopurasta imaju krediti za kupovinu harti-ja od vrijednosti, ali je njihovo u~e{}eu ukupnim kreditima za op{tu potro-{nju svega jedan odsto.

Direktor Agencije za bankarstvoFBiH Zlatko Bar{ je kazao da je u2007. godini bankarski sektor u FBiHuspje{no poslovao, nastavljen jekontinuiran rast i razvoj pra}en ja~a-njem njegove stabilnosti i sigurnosti.

Banke u FBiH su u 2007. nastavilesa {irenjem mreè svojih organizacionihdijelova, tako da su banke iz FBiH otvo-rile 77 novih organizacionih dijelova i to56 u FBiH, 18 u RS, tri u Br~ko Distriktu,{to u odnosu na kraj 2006. predstavljaporast od 15,6 odsto.

Ina~e, najizrazitije promjene to-kom 2007. mogu se saèti na daljirast i razvoj sistema, ja~anje kapital-ne osnove, priliv novih stranih inves-ticija kroz kreditna i depozitna sred-stva i dokapitalizacije, {to je rezulti-ralo izmjenom vlasnieke strukture.

U 2007. mikrokreditni sektor po-staje sve zna~ajniji segment ukupnogfinansijskog sistema.

Pro{la godina rekordna za CBBH

Devizne rezerve 6,7 milijadi KMCentralna banka BiH (CBBH) ostvarila je u 2007. godini reko-rdne rezultate u toku svog desetogodi{njeg poslovanja, adosljednom primjenom valutnog odbora zadràna je monetar-na stabilnost i godina je zavr{ena sa rekordnim nivoomdeviznih rezervi od 6,7 milijardi KM, izjavio je guverner CBBHKemal Kozari} na press-konferenciji u Sarajevu, krajem aprila,na kojoj su prezentirani rezultati poslovanja CBBH ibankarskog sektora u BiH u 2007. godini


Neto aktiva banaka u FBiH u2007. je iznosila 14,2 milijarde KM iostvarila je godi{nji rast u odnosu nakraj 2006. od oko 2,7 milijardi KM ili24 odsto.

“Ukupni kreditni plasmani u2007. su iznosili 8,9 milijardi KM ili30 odsto vi{e nego 2006. Banke uFBiH u 2007. najvi{e kredita suplasirale stanovni{tvu, 4,46 milijardiKM ili 990 miliona KM vi{e negoprethodne godine, te privatnim pre-duze}ima, oko ~etiri milijarde KM ili968 miliona KM vi{e nego 2006.”,naglasio je Bar{.

Ukupan kapital banaka u FBiH u2007. je iznosio 1,5 milijardi KM {toje porast od 24 odsto u odnosu na2006. godinu, a neto kapital je izno-sio 1,9 milijardi KM ili 408 milionaKM vi{e nego prethodne godine.

Ostvarena dobit banaka u FBiH u2007. je iznosila 115,2 miliona KMili 30,5 odsto vi{e nego u 2006.

Gubitak su ostvarile ~etiri banke,u ukupnom iznosu od 8,3 milionaKM, a dobitak 18 banaka, u ukup-nom iznosu od 123,4 miliona KM.

Svjetska banka

BiH 105. po uslovima

poslovanjaPrema najnovijem istraìvanju

Svjetske banke o uslovima poslo-vanja u 178 zemalja, BiH senalazi na 105. mjestu.

“Najve}i problem za poslo-vanje u BiH su dràvna birokraci-ja, politi~ka nestabilnost, korupci-ja, kriminal i kra|e, visoki porezi,te pristup izvorima finansiranja,navodi se u izvje{taju Svjetskogekonomskog foruma.

Prema podacima Svjetskebanke, poduzetnici u BiH za porezizdvajaju vi{e od 44 postozarade. Od 175 zemalja Svjetskabanka je BiH rangirala na 90.mjesto po visini poreznih stopa.

Usporedbe radi, Hrvatska senalazi na 34., a Srbija na 53.mjestu

Izvje{taj Dun&Bradstreet

BiH me|u zemljama visokog rizika

Prema najnovijem Izvje{taju agencije za utvr|ivanje kreditnog bonitetaDun&Bradstreet (D&B), Bosna i Hercegovina spada u zemlje visokog kreditnogrizika, zauzimaju}i 17. mjesto.

Slovenija zauzima prvu poziciju na aprilskoj listi Regionalnog rizi~nogindikatora, koju su analiti~ari agencije napravili za 25 zemalja isto~ne i SrednjeEvrope i dràva nastalih raspadom Sovjetskog saveza. Slijede je Estonija,Ma|arska, Slova~ka i ê{ka.

Hrvatska je na toj listi deveta, Makedonija zauzima 13. mjesto, dok se Srbijana{la na 15., iza Kazahstana, a ispred Azerbejdàna. Crna Gora nije rangi-rana.

Zanimljivo je da je Rusija rangirana nisko, na 20. mjesto, iako raspolaèogromnim deviznim rezervama od 506 milijardi dolara i ostvaruje visoke stopeekonomskog rasta. Analiti~ari D&B tu ocjenu pravdaju politi~kom neizvjesno{}ukoja se poja~ala uo~i odlaska Vladimira Putina s predsjedni~kog poloàja.

Nova kreditna linija EBRD-a

250 miliona eura za podr{ku razvojaEvropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je pokretanje kreditne linije

od 250 miliona eura za podr{ku razvoja mikro, malih i srednjih preduze}a nazapadnom Balkanu.

Kako se navodi na sajtu www.ebrd.com, Odbor direktora EBRD-a razmatra}e nasastanku, zakazanom za 12. maj, odobravanje te kreditne linije za finansijske insti-tucije u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji, Hrvatskoj, Albaniji i na Kosovu.

Cilj projekta je da se oja~a kreditiranje malih i srednjih preduze}a i omogu}i daljirazvoj hipotekarnih kredita, lizinga, usluga faktoringa, odnosno otkupljivanja kratko-ro~nih dugovanja, kao i razvoj usluga osiguranja.

Za sredstva iz kreditne linije mo}i }e da konkuri{u banke i finansijske insti-tucije sa zapadnog Balkana koje su partneri EBRD-a, navodi se na sajtu.


BiH najvi{eizvozila uHrvatsku iNjema~ku

Iz BiH se u prva tri mjeseca ovegodine najvi{e izvozilo u Hrvatsku uvrijednosti od 262 miliona KM, {to je16,7 odsto od ukupno ostvarenog iz-voza, kao i u Njema~ku u vrijednostiod 226 miliona KM, odnosno 14,5odsto od ukupno ostvarenog izvoza,podaci su Agencije za statistiku BiH.

U istom periodu najvi{e se uvozi-lo iz Hrvatske u vrijednosti od 599miliona KM, {to je 16,3 odsto odukupno ostvarenog uvoza iNjema~ke u vrijednosti od 459 mil-iona KM, odnosno 12,5 odsto odukupno ostvarenog uvoza.

Posmatrano po sektorima har-moniziranog sistema (HS), odnosnoCarinske tarife BiH, u prva tri mjese-ca najve}e u~e{}e u izvozu ostvarenoje u sektoru “Obi~ni metali i proizvo-di od obi~nih metala” sa ukupnomvrijedno{}u od 445 miliona KM, {toiznosi 28,4 odsto od ukupnogizvoza.

Najve}e u~e{}e u uvozu ost-vareno je u sektoru “Ma{ine - elek-trotehni~ka oprema” sa ukupnomvrijedno{}u od 637 miliona KM, {toiznosi 17,3 odsto od ukupnog uvoza.

Inflacija umartu jedan

odstoInflacija u BiH, mjerena indek-

som potro{a~kih cijena, u martu2008., u odnosu na februar iste go-dine, iznosila je jedan odsto, podacisu Agencije za statistiku BiH.

Posmatrano po odjeljcima premanamjeni potro{nje (COICOP), u ma-rtu 2008., u odnosu na februar istegodine, najvi{e su porasle cijenehrane i bezalkoholnih pi}a (1,6odsto), prevoza (1,6 odsto), rekreaci-je i kulture (1,0 odsto), restorana ihotela (0,9 odsto), stanovanja, vode,elektri~ne energije, plina i drugihenergenata (0,6 odsto).

Cijene ostalih dobara i uslugaporasle su za 0,4 odsto, alkoholnihpi}a i duhana 0,1 odsto, te namje-{taja, ku}anskih ure|aja i redovnogodràvanja ku}e 0,1 odsto.

U okviru odjeljka hrana i beza-lkoholna pi}a rast cijena je uzroko-van porastom cijena pekarskih proiz-voda, svjeè ribe, sireva, te odre|e-nih vrsta vo}a i povr}a.

U odjeljku prevoza rast cijena jeuzrokovan pove}anjem cijena dizel-skog goriva i rezervnih dijelova zaodràvanje putni~kih automobila.

Ve}e cijene proizvoda u odjeljkuhrane i bezalkoholnih pi}a pove}ale

su inflaciju u martu 2008. godine za0,5 odsto, dok ju je porast cijena uodjeljku stanovanje, voda, elektri~naenergija, plin i drugi energenti pove}aoza 0,2 odsto i prevoza za 0,2 odsto.

U martu u odnosu na februar2008. godine do{lo je do sniènjacijena samo u odjeljku obrazovanja ito 0,2 odsto.

U istom periodu ostali odjeljcinisu zabiljeìli promjene cijena.

Robni promet sa inostranstvom

od 1,9 milijardi KMBiH je u martu ove godine ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom

u vrijednosti od 1,903 milijardi KM, od ~ega se na izvoz odnosi 535,5 milionaKM ili 28,1 odsto, a na uvoz 1,367 milijardi KM ili 71,9 odsto.

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u posmatra-nom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 39,1 odsto.

U prva tri mjeseca 2008. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 1,566 mil-ijardi KM, {to je za 14,8 odsto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine.

U prva tri mjeseca ostvaren je uvoz u vrijednosti od 3,672 milijarde KM, {toje za 27,4 odsto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine.

U istom periodu pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 42,7 odsto. U prva tri mjeseca 2008. godine BiH je u robnom prometu sa inostranstvom

ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti od 2,105 milijardi KM.

Agencija za statistiku BiH

Komora i ICE u edukacijikadra u industriji tekstila

Tri stipendije zadodiplomski

studij u ItalijiU saradnji sa Italijanskim insti-

tutom u Sarajevu ICE, Komora seuklju~ila u raspodjelu stipendijaza strane studente na Univerzitetuu Italiji gdje }e se obezbijediti tristipendije na trogodi{njem dodi-plomskom studiju za strane stu-dente na engleskom jeziku.

Stipendije se odnose na stu-dente koji su zainteresirani da stu-diraju tekstilni inìnjerig/na uni-verzitetu “Scholarship for Bache-lor’s Degree in Textile Engineeri-ng” - Biella, Italija.

Stipendije su u iznosu od30.000 eura za trogodi{nji studij,odnosno 10.000 eura godi{nje iuklju~uju smje{taj u modernomstudenskom domu.

Sve daljnje informacije o {ko-larini, kao i na~inu prezentacije za-htjeva moète na}i na Internetstranici namijenjenoj stranim stu-dentima http:/international.polito.it

Za dodatne informacije kon-takt osoba je Claudia Luciano -Internati-oonal Student s Office.

Telefon: + 39 015 855 1 169E-mmail: [email protected] dodiplomskog studija tek-

stilnog inìnjeringa na engleskomjeziku je na: www.cittastudi.org

Krajnji rok za podno{enje pri-java je 10. 05. 2008. godine.

H. BRAJKOVI]


Posmatrano prema glavnim indus-trijskim grupacijama, indeks cijenaintermedijarnih proizvoda, osim ene-rgije, vi{i je za 1,4 odsto, energije za0,6 odsto, te trajnih proizvoda za {iro-ku potro{nju za 0,1 odsto.

Pad indeksa cijena je registrirankod netrajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 0,2 odsto.

U ostalim grupacijama indeksi cije-na se nisu mijenjali u ovom mjesecu.

Posmatrano prema podru~jimaklasifikacije djelatnosti (KD), indeksicijena su vi{i u podru~ju snabdije-vanja elektri~nom energijom, plinom

i vodom za 0,7 odsto, te u podru~juprera|iva~ke industrije za 0,6 odsto.

U podru~ju rudarstva indeks cije-na se nije mijenjao u ovom mjesecu.

Posmatrano po odjeljcima, rastindeksa cijena je registriran kod proi-zvodnje elektri~nih ma{ina i aparata za12,8 odsto, proizvodnje metala za 3,7odsto, proizvodnje proizvoda od meta-la, osim ma{ina i opreme za 2,3 odsto,proizvodnje koksa, naftnih derivata inuklearnog goriva za 1,7 odsto, snab-dijevanja elektri~nom energijom,plinom, parom i toplom vodom za 0,8odsto, proizvodnje os-talih nemetalnihmineralnih proizvoda za 0,6 odsto.

Rast indeksa cijena je registrirankod proizvodnje i prerade drveta,osim namje{taja za 0,4 odsto,

proizvodnje hrane i pi}a, proizvodnjeproizvoda od gume i plastike za 0,3odsto, va|enja ostalih ruda i kamenaza 0,2 odsto, proizvodnje motornihvozila prikolica i poluprikolica, kao iproizvodnje namje{taja za 0,1 odsto.

Pad indeksa cijena je registriran kodproizvodnje hemikalija i hemijskih proi-zvoda za 4,1 odsto, proizvodnje celu-loze, papira i proizvoda od papira za1,5 odsto, te proizvodnje koè, izradegalanterije i obu}e za jedan odsto.

U ostalim odjeljcima indeksi cije-na se nisu mijenjali u ovom mjesecu.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda u martu 2008. vi{ije za 7,4 odsto u odnosu na prosje~anindeks iz 2007., za 4,2 odsto u odnosuna decembar 2007., a u odnosu na istimjesec prethodne godine za 6,3 odsto.

Za tri mjeseca ove u odnosu naisti period prethodne godine, indekscijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda je vi{i za 5,4 odsto.

Cijene industrijskih proizvoda vi{e za 0,6 odstoFederalni zavod za statistiku

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupanindeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u martu2008. godine vi{i je za 0,6 odsto u odnosu na prethodni mjesec

Industrijska proizvodnja u martu manja za 3,8 odsto

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u martu 2008. godine, u odnosuna prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2005., ve}a je za 13,2 odsto, a u odno-su na proizvodnju iz marta 2007. godine manja je za 5,7 odsto, dok je u odno-su na februar 2008. manja za 3,8 odsto.

Ukupna industrijska proizvodnja od januara do marta 2008. godine, uodnosu na isti period 2007. godine, ve}a je za pet odsto. U oblasti rudarstvave}a je za 10,8 odsto, prera|iva~ke industrije 2,6 odsto, a u oblasti opskrbeelektri~nom energijom, plinom i vodom ve}a je za 8,4 odsto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda, od januara domarta 2008. godine u odnosu na isti period 2007., proizvodnja biljeì pove}anjeenergije za 10,1 odsto, intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 9,6 odsto, kap-italnih proizvoda za 8,9 odsto, dok je zabiljeèno smanjenje trajnih proizvoda za{iroku potro{nju za 18,2 odsto i netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 1,4 odsto.

Indeks potro{a~kihcijena vi{i

za 0,91 odstoPrema podacima Federalnog

zavoda za statistiku, ukupan indekspotro{a~kih cijena u FBiH u martu2008. godine vi{i je za 0,91 odsto uodnosu na prethodni mjesec.

Rast cijena registriran je u odjeljkuprevoz za 1,68 odsto, u odjeljku hranai bezalkoholna pi}a za 1,54 odsto, uodjeljku restorani i hoteli za 1,17odsto, u odjeljku rekreacija i kultura za0,65 odsto, u odjeljku stanovanje,voda, elektri~na energija, plin i drugienergenti za 0,52 odsto, te u odjeljkuostala dobra i usluge za 0,31 odsto.

Rast cijena registriran je u odje-ljku namje{taj, ku}anski ure|aji iredovno odràvanje ku}e za 0,09odsto i u odjeljku alkoholna pi}a iduhan za 0,08 odsto.

U odjeljku zdravstvo cijene suniè za 0,34 odsto, u odjeljku komu-nikacije za 0,06 odsto, a u odjeljkuodje}a i obu}a za 0,01 odsto.

U odjeljku obrazovanje cijenese nisu mijenjale u ovom mjesecu.

Ukupan indeks potro{a~kih cijenau martu je vi{i za 7,40 odsto u odno-su na isti mjesec prethodne godine.

Javni poziv za kupovinu dionica uhrvatskim firmamaPrivredna/Gospodarska komora Fede-

racije BiH je posredstvom VeleposlanstvaRepublike Hrvatske u BiH dobila informacijuo objavljivanju Javnog poziva za prikupljan-je ponuda za kupnju dionica dru{tava: KIMd.d. Karlovac; IMOTA d.d. Imotski, ADRI-ACHEM d.d. Ka{tel Su}urac, “Bizova~ke

toplice” d.d. i “Prerada ̀ itarica” d.o.o.Zainteresirani privredni subjekti i po-

tencijalni kupci detaljne informacije mo-gu dobiti na web stranici www.hfp.hr ili:

KontaktHrvatski fond za privatizacijuIvana Lu~i}a 610000 ZagrebHrvatskaTelefon: +385 01 6346 111Faks: +385 01 6115 [email protected]

Vi{e od 50 godina nakon {to jeza potpisivanje dràva ~lanicaotvorena Konvencija o za{titi ljudskihprava i osnovnih sloboda (u daljemtekstu: ozna~ena kao Konvencija),postala je najzna~ajnji instrument uEvropi za za{titu ljudskih prava i slo-boda koji su u njoj sadràni.

Cilj Vije}a Evrope je postizanjeve}eg jedinstva izme|u njegovih ~la-nica u svrhu za{tite i realizacije ide-ala i principa koji su njihovo zajed-ni~ko naslje|e.

Podsje}aju}i na posve}enost svihzemalja ~lanica osnovnim principimapluralisti~ke demokratije, po{tivanju ljud-skih prava i vladavini zakona, kao {to jeponovo potvr|eno od {efova dràva ivlada na njihovom Drugom samitu uStrasbourgu 11. oktobra 1997.

Potvr|uju}i da osnovno pravo naslobodu izraàvanja i informacije,zagarantovano ~lanom 10. Konve-ncije, ~ini jedan od osnovnih temeljademokratskog dru{tva i jedan odosnovnih uslova za njegov progres iza razvoj svakog pojedinca, kao {toje izraèno Deklaracijom o slobodiizraàvanja i informacija od 1982.

Ukazuju}i na Deklaraciju o politi-ci medija za budu}nost, usvojenu na[estoj ministarskoj konferenciji opolitici mas medija u Krakovu 15. i16. juna 2000.

Podsje}aju}i na Rezoluciju (74) 26o pravu na odgovor - pozicija pojed-inca u odnosu na {tampu i Preporukubr R (99) 15 o mjerama koje se ti~umedijskog pokrivanja iz-bornih kam-panja.

Podsje}aju}i, tako|e, na Prepo-ruku br R (97) 20 o “govoru mr`nje”i isti~u}i da sloboda politi~ke debatene uklju~uje slobodu na izraàvanjerasisti~kih mi{ljenja ili mi{ljenja koja

navode na mr`nju, ksenofobiju, anti-semitizam i sve oblike netolerancije.

Svjesni Rezolucije 1165 (1998)Parlamentarne skup{tine o pravu naprivatnost.

Potvr|uju}i ogroman zna~aj slo-bode izraàvanja i informacije, po-sebno kroz slobodne i nezavisne me-dije, za garantovanje prava javnostida bude informisana o pitanjima odjavnog zna~aja i da provodi javninadzor nad javnim i politi~kim po-slovima, kao i za osiguravanje odgo-vornosti i transparentnosti politi~kihtijela i javnih organa koje su neo-phodne u demokratskom dru{tvu,bez predubje|enja o doma}im prav-ilima dràva ~lanica o statusu i od-govornosti javnih slu`benika.

Podsje}aju}i da primjena slobodeizraàvanja sa sobom nosi obaveze iodgovornosti, koje profesionalci umedijima moraju imati na umu, i damoè biti zakonito ograni~ena u ciljuodràvanja ravnoteè izme|u prim-

jene ovog prava i po{tivanja ostalihosnovnih prava, sloboda i interesaza{ti}enih Konvencijom.

Svjesni toga da fizi~ka lica kojasu kandidati, ili su izabrana, ili su sepovukla iz politi~kih tijela, imaju poli-ti~ku funkciju na lokalnom, regional-nom, dràvnom ili me|unarodnomnivou ili imaju politi~ki uticaj, u daljemtekstu “politi~ke li~nosti”, kao i fizi~kalica koja rade u javnim organima iimaju javne ovlasti na ovim nivoima,u daljem tekstu “javni slu`benici”,uìvaju osnovna prava koja mogu bitipovrije|ena prono{enjem informacijai mi{ljenja o njima u medijima.

Svjesni toga da neki doma}ipravni sistemi jo{ uvijek daju pravneprivilegije politi~kim li~nostima ilijavnim slu`benicima protiv prono{e-nja informacija i mi{ljenja o njima umedijima, {to nije u skladu sa pra-vom na slobodu izraàvanja i infor-macije kao {to je garantovano ~la-nom 10. Konvencije.

Deklaracija o slobodi politi~kedebate u medijima

Komitet ministara usvojio je Deklaraciju, 12. februara 2004., na sastanku zamjenika ministara

Evropska unija


21

Svjesni da pravo na vr{enje jav-nog nadzora nad javnim poslovimamoè uklju~iti prono{enje informaci-ja i mi{ljenja o pojedincima koji nisupoliti~ke li~nosti ni javni slu`benici.

Pozivaju}i zemlje ~lanice da ovuDeklaraciju u~ine dostupnom, gdjeje potrebno uz prevod, i da na njuskrenu pa`nju, posebno politi~kimtijelima, javnim organima i sudstvu,kao i da je u~ine dostupnom novina-rima, medijima i njihovim profesion-alnim organizacijama.

Ukazuju}i posebno na sljede}eprincipe koji se ti~u prono{enja infor-macija i mi{ljenja u medijima o poli-ti~kim li~nostima i javnim slu`benicima.

I Sloboda izraàvanja i informa-cije u medijima

Pluralisti~ka demokratija i slobo-da politi~ke debate zahtijevaju dajavnost bude informisana o pitanji-ma od javnog zna~aja, {to podrazu-mijeva pravo medija na prono{enjenegativnih informacija i kriti~kih mi-{ljenja o politi~kim li~nostima i javn-im slu`benicima, kao i pravo javnos-ti da ih sazna.

II Sloboda kritikovanja dràvnih ijavnih institucija

Dràva, vlada ili bilo koja institu-cija izvr{ne, zakonodavne ili sudskevlasti moè biti predmet kritike umedijima. Zbog njihovog dominan-tnog poloàja, ove institucije kao ta-kve ne bi trebale biti za{ti}ene krivi-~nim zakonom od klevetni~kih ili uv-redljivih izjava. Gdje, ipak, ove insti-tucije uìvaju takvu za{titu, ta za{titatreba biti primijenjena na restriktivanna~in, izbjegavaju}i u bilo kakvimokolnostima njenu upotrebu kako bise ograni~ila sloboda kritikovanja.Osobe koje predstavljaju ove institu-cije i dalje ostaju za{ti}ene kaopojedinci.

III Javna debata i nadzor nadpoliti~kim li~nostima

Politi~ke li~nosti odlu~ile su dasteknu povjerenje javnosti i prihvatileda se izloè javnoj politi~koj debati istoga su predmet neposrednogjavog nadzora i potencijalno velike izna~ajne kritike u medijima zbogna~ina na koji su obavljali ili obavl-jaju svoje du`nosti.

IV Javni nadzor nad javnimslu`benicima

Javni slu`benici moraju prihvatitida }e biti predmet javnog nadzora ikritike, posebno kroz medije, zbogna~ina na koji su obavljali ili na kojiobavljaju svoje funkcije, jer je ovoneophodno za osiguravanje trans-parentnosti i odgovornog obavljanjafunkcija.

V Sloboda satireHumoristi~ki i satiri~ni ànr,

za{ti}en ~lanom 10. Konvencije,dozvoljava vi{i stepen pretjerivanja,~ak i provokacije, sve dok javnostnije obmanuta o ~injenicama.

VI Reputacija politi~kih li~nosti ijavnih slu`benika

Politi~ke li~nosti ne treba dauìvaju ve}u za{titu reputacije i dru-gih prava od ostalih pojedinaca, istoga protiv medija po doma}im za-konima ne treba da budu predvi|eneteè sankcije ukoliko kritikuju politi~keli~nosti. Ovaj princip se, tako|e, prim-jenjuje na javne slu`benike; izuzeci sesmiju dopustiti jedino gdje su zaistaneophodni kako bi omogu}ili javneslu`benike da obavljaju svoje funkcijena pravi na~in.

VII Privatnost politi~kih li~nosti ijavnih slu`benika

Privatni i porodi~ni ìvot politi~kihli~nosti i javnih slu`benika treba biti

za{ti}en od medijskog izvje{tavanjapo ~lanu 8. Konvencije. Ipak, infor-macija o njihovom privatnom ìvotumoè biti iznesena kada je od direk-tnog javnog zna~aja za na~in na kojisu obavljali ili obavljaju svoje funkci-je, nastoje}i da se izbjegnenepotrebna {teta za tre}a lica. Kadapoliti~ke ili javne li~nosti privla~epa`nju javnosti na dijelove svog pri-vatnog ìvota, mediji imaju pravo date segmente izloè nadziranju.

VII Pravni lijekovi protiv kr{enjaprava od strane medija

Politi~ke li~nosti i javni slu`benicitreba da imaju pristup samo istimpravnim lijekovima koje imaju i pri-vatna lica u slu~aju povrede njihovihprava od strane medija. Od{tete ikazne za klevetu ili uvredu morajubiti proporcionalne povredi prava ilireputacije ostalih, uzimaju}i u obzirsve mogu}e efektive i adekvatnedobrovoljne pravne radnje koje suponudili mediji i prihvatile osobekoje su u pitanju. Kleveta ili uvredaod strane medija ne treba da dovedudo kazne zatvorom, osim akoozbiljnost kr{enja prava ili reputacijeostalih ~ini to izrazito neophodnomili proporcionalnom kaznom, poseb-no tamo gdje su ostala osnovnaprava ozbiljno povrije|ena krozklevetni~ke ili uvredljive izjave umedijima, kao {to je govor mr`nje.

Priredila: M. IDRIZOVI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH pozivaju sve zainteresirane privrednike da u~estvuju u promociji

privrede BiH i budu izlaga~i ili kao ~lan privredne delegacije na

ME\UNARODNOM OP]EM SAJMU - PRI[TINA 2008.03. do 06. juna 2008. godine

u Pri{tiniRok za prijavu je 5. maj 2008. godine.

Me|unarodni sajam u Pri{tini organizira Privredna komora Kosova u saradnji saMinistarstvom trgovine i industrije Kosova. Ovo je tre}i put da komore organiziraju

kolektivni nastup bosanskohercegova~kih preduze}a.

Cijena standardno ure|enog {tanda je 65 EUR-aa/m2.

Za sve detaljnije informacije obratite se kontakt osobama:[emsa Alimanovi}, telefon: 033 220 760, faks: 033 217 783, e-mail: [email protected] iLejla Sadikovi}, telefon: 033 211 280, e-mail: [email protected]



Zelena sedmica 2008.

“Samo je jedna planeta Zemlja”Brisel, od 3. do 6. juna

Ove godine, “Zelena sedmica” }e se fokusirati na centralno pitanje odrìvog ìvljenja - odrìvu potro{nju i proizvod-nju - pod sloganom “Samo je jedna planeta Zemlja”.

Evropska unija svakodnevno se hvata uko{tac sa ambicioznim ciljevima za smanjenje emisije ugljika, pa tako“Zelena sedmica” okuplja vode}e stru~njake za ova i srodna pitanja koja su danas od krucijalne va`nosti za biznis-mene, politi~are, nau~nike, kao i javno mnjenje op}enito.

“Zelenu sedmicu” ~ine godi{nja konferencija Evropske komisije i izlo`ba posve}ena okoli{u. Odràva se osmugodinu zaredom i pruà jedinstvenu priliku za razmjenu iskustava i najboljih rje{enja u o~uvanju okoli{a. To je najve}igodi{nji me|unarodni doga|aj posve}en ekolo{koj politici Evropske unije. Tokom “Zelene sedmice” odrà}e seizlo`ba inovativnih projekata u oblasti odrìvog razvoja iz cijele Evrope, zatim debate, prezentacije trenutnog stanja,{to }e pruìti mogu}nosti za kontakte sa ekspertima iz Evropske komisije, predstavnicima dràvnih i lokalnih vlasti,istraìva~kih i akademskih krugova, nevladinih organizacija i trgovinskog sektora.

Pored problema klimatskih promjena, oskudice prirodnih resursa i zaga|enja, mnogo je problema koji leè ispodtoga, a ti~u se proizvodnje, potro{nje i odlaganja otpada. Ve}ina ljudi nije svjesna brzine kojom se crpe prirodni resur-si i, isto tako, proizvodi otpad daleko brè nego {to ga je mogu}e vratiti u iskoristiv izvor.

“Zelena sedmica 2008” odràva se uo~i Svjetskog dana okoli{a 5. juna, a u obiljeàvanju sudjeluje nekoliko hil-jada u~esnika. Borba protiv globalnog zagrijavanja i potreba za iznalaènjem alternativnih izvora energije doveli suokolinsku problematiku na udarno mjesto svjetskih medija. “Zelena sedmica” postala je tako vode}a manifestacija iza novinare koji prate ovu problematiku, jer ima odjeka na njihove ~itaoce i publiku.

Kako bi “Zelena sedmica” bila u potpunosti okolinski prihvatljiva, organizatori su se pobrinuli da printani mater-ijali budu od recikliranog papira, hrana i pi}e su organski proizvedeni, {tandovi izra|eni, tako|er, od recikliranihmaterijala... L. SADIKOVI]

bih prioritetni partner - kfbih.com · bih trenutno preko 60 posto robe, posebice iz oblasti...

Documents