bilans stanja i uspjeha kao osnov za poslovne odluke.doc

14
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET“VITEZ“ U TRAVNIKU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE CASE STADY BILANS STANJA I USPJEHA KAO OSNOV ZA POSLOVNE ODLUKE PREDMET:Menadzersk ra!"n#ds$# PRO%ESOR:Pr&' D!'dr'Z() Ve*edar ASISTENT:Dr'Ra+(z K(kan#(, STUDENTI: I+a+#(, A*e+ E+an Nadzak#(, Pa-(, %a$(+a ."r$ Me/+ed B"rek Re-ad M"r$(, M(rsada

Upload: antoskopljak

Post on 04-Oct-2015

19 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

BILANS STANJA I USPJEHA KAO OSNOV ZA POSLOVNE ODLUKE

SVEUILITE/UNIVERZITETVITEZ U TRAVNIKUFAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE CASE STADY BILANS STANJA I USPJEHA KAO OSNOV ZA POSLOVNE ODLUKEPREDMET:Menadzersko racunovodstvoPROFESOR:Prof. Doc.dr.Zijo VeledarASISTENT:Dr.Ramiz Kikanovi

STUDENTI:Imamovi Alem Eman Nadzakovi Pai Fatima urt Mehmed Burek Read

Murti MirsadaSADRAJ

1. Analiza poslovnog rezultata

2. Analiza profitabilnosti

3. Analiza obrta aktive

4. Analiza solventnosti i likvidnosti

5. Primjer

6. Zakljuak

7. Literatura

1. ANALIZA POSLOVNOG REZULTATA

Analiza uspjenosti poslovanja preduzea je izazov za svakog ekonomistu kako sa pozicije teoretskog tako i sa pozicija praktinog pristupa problemu (menaderi putem ovih analiza mogu dobiti informacije vane za donoenje poslovnih odluka).

Da bi dobili to relevantnije pokazatelje najee se koriste:

1. finansijski izvjetaji,

2. iskustveni podaci,

3. podaci iz drugih preduzea u istoj brani.Obino se sve gore spomenuto pretoava u:

analizu profitabilnosti,

analiza obrta aktive,

analiza investicionog potencijala,

analiza solventnosti i likvidnosti

U modernom poslovnom okruenju kakvom tei Bosna i Hercegovina preduzea e imati vanu prednost sa savremenim pristupom pri donoenju poslovnih odluka. Ovaj pristup osim dobrih poslovnih rezultata podrazumjeva i analizu poslovanja te mogunosti unapreenja, a sve to zahtjeva strateko upravljanje preduzeem.

2. ANALIZA PROFITABILNOSTI

Kljune mjere u analizi profitabilnosti su:

1. Profitna mara; koja se iskazuje kao odnos dobitka i prihoda od prodaje. To je ustvari procenat ostvarene dobiti (profita) prema vrijednosti uraenog posla izraenog kroz ostvaren prihod. Moe se raunati za jedan posao ili vie njih u nekom periodu. Shodno sklonostima i porebama postoje razliite izvedenice profitne mare: bruto profitna mara, operativna prof. mara, prof. mara prije oporezivanja, neto profitna mara ....

Za potrebe ovog rada koristie se:

2. Povrat na investirano: govori o menaderskoj efikasnosti na iskoriteni kapital i ponovo se pojavljuju mnogobrojne izvedenice, u zavisnosti od preferencija menadmenta (investirano se moe zamijeniti sa: ukupni kapital, dugoroni kapital, dioniki kapital...)

3. ANALIZA OBRTA AKTIVE

Ova analiza se provodi definisanjem koeficijenta obrta, koji nam govori koliko jedna jedinica aktive moe da donese prihoda. Ovdje se takoe mogu uzimati i drugi odnosi: dobit umjesto prihoda, zalihe umjesto ukupne imovine ...

4. ANALIZA SOLVENTNOSTI I LIKVIDNOSTILikvidnost se definie kao sposobnost preduzea da u roku podmiri sve kratkorone obaveze, a solventnost podrazumjeva plaanje u roku svih dugoronih obaveza.Jedna od najvanijih mjera likvidnosti je: tekui odnos tj. odnos izmeu tekue aktive i pasive. Tekua aktiva je sva aktiva koja moe biti pretvorena u gotovinu unutar jedne godine (novac na iro raunu, zalihe, potraivanja ...), a tekua pasiva mora biti plaena gotovinom unutar jedne godine (obaveze dobavljaima, porezi, dividende ... ). Ako tekua aktiva pokriva tekuu pasivu odnosom 2 : 1 onda svi kratkoroni vjerovnici mogu oekivati da e naplatiti svoja potraivanja. Naravno, kao i sve ostalo to moe biti izmjenjeno tj. odnos 2 : 1 moe biti idealan, a da menadment dovede preduzee u nelikvidnu poziciju (kapitalne investicije finansirane iz kratkoronih izvora) .

Mjere solventnosti su usmjerene na posmatranje dugorone finansijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne i finansijske strukture, te odnose pojedinih pozicija te strukture sa aktivom .

Pod finansijskom strukturom podrazumjeva se ukupna pasiva, a kapitalna struktura se odnosi na vlastiti kapital i dugorone obaveze.

5. PRIMJER Preduzee R.P. d.o.o. Sarajevo

Sluaj 1.

Preduzee koristi svoj monopolski poloaj na tritu, te ostvaruje dodatnu razliku u cijeni (prihodi vei za 40 000,00 KM). Zaradu investira u dugoronu aktivu (izgradnja objekta). Godina 2005 e biti poetna i promjene e biti prikazane preko indeksa.Skraeni bilans stanja i uspjeha bi izgledao ovako:

Kao to se vidi nakon iskoritavanja monopolskog poloaja i usmjeravanja zarade po tom osnovu u kapitalnu investiciju, profitna mara se poveala za 46,55 indeksnih poena; povrat na kapital je pao na 86,44 indeksnih poena; a koeficijent obrta aktive je pao na 92,91 ind. poena. U sutini ako se ovi pokazatelji tumae parcijalno onda menader moe imati lou sliku o poslovanju preduzea.

Prof. mara za 2005. godinu = 16,69%

Prof. mara za 2006. godinu = 24,46%

Indeks = Prof. mara iz 2006 / Prof. mara iz 2005 = 146,55

Sluaj 2.

Preduzee dodatno poveava kapital za 100 000,00 KM i uplaeni novac usmjerava u dugoronu aktivu. Dakle preduzee ne oekuje prihod u kratkom roku, pa stoga niti nema promjene prihoda.

U sutini je dolo do promjene na poziciji povrat na kapital tj. ista se smanjila na 54,67 ind. poena, a koef. obrta aktive se smanjio na 84,88 ind. poena. Ponovo se moe izvesti isti zakljuak ako se pozicije gledaju odvojeno. Ali je u osnovi poveanje kapitala pozitivna odluka samo je ugao gledanja drugaiji.Sluaj 3.

Preduzee die kratkoroni kredit u iznosu od 50 000,00 KM i usmjerava ga u tekuu aktivu, te po tom osnovu ostvaruje procentualno uvean prihod ali i rashod (oko 9%). Dobit koju ostvari ulae ponovo u tekuu aktivu.

Sada po prvi put dolazi i do promjene pozicije tekui odnos to je u osnovi odluka menadmenta da pojaa tokove u tekuoj aktivi i pasivi. Na slijedeem grafikonu se mogu uoiti tendencije profitne mare, povrata na kapital, koeficijenta obrta aktive i tekueg odnosa. Valja naglasiti da su ovi pokazatelji u direktnoj vezi sa razliitim menaderskim odlukama, ali mogua je i obrnuta situacija. Nakon generalnog opredjeljenja koje pokazatelje pratiti, menader moe sa izvjesnom dozom sigurnosti dobiti odgovor kako se ponaati i koje akcije poduzeti.

Ako menader pogleda profitnu maru i utvrdi znaajan rast (sluaj broj 2 tabele), oekivano pitanje je: Uzrok rasta?. Ako se zna da je profitna mara u ovom primjeru odnos dobitka i prihoda od prodaje, vrlo je lahko nakon toga provjeriti jedan od ova dva pokazatelja.Utvrdivi da je povrat na kapital znaajno smanjen (sluaj broj 3 tabele), istom metodologijom se moe dobiti odgovor.Indeksi za sluaj 1. se dobiju nakon: Extra RUC-a uzrokovanog monopolskim poloajem

Investiranja priliva u izgradnju objekta dakle netekuu aktivu

Ovo je u osnovi dobra pozicija za preduzee, ali samo gledano kroz brojke to je loe.

Indeksi za sluaj 2. se dobiju nakon:

Dodatno uplaenog kapitala

Usmjeravanja priliva u netekuu aktivu

I ponovo dobra pozicija za preduzee ali sa loim brojkama.

Indeksi za sluaj 3. se dobiju nakon:

Uzimanja kredita Ulaganja priliva u tekuu aktivu

Poveanja prihoda i rashoda

Ponovnog ulaganja prihoda u tekuu aktivu

Ovo je u osnovi i najkomplikovaniji sluaj u ovom primjeru, ali iskustva sa brojkama iz prethodna dva sluaja menadment bi morao imati u vidu.Sublimirano u jednom grafikonu mogu se uoiti tendencije, ali sa izvjesnom dozom opreza.

6. ZAKLJUAKNa osnovu prethodno navedenih informacija, moe se zakljuiti :

1. Profitna mara od 16,69%, znai da na svaku jedinicu ostvarenog prihoda, slijedi neto profit od 0,17 KM2. Povrat na kapital je 54%, tj. na svaku jedinicu vlastitog kapitala, ostvari se povrat od 0,54 KM3. Koef. obrta aktive je 64% jedna jedinica aktive daje oko 0,64 KM prihoda4. Tekui odnos je 1,01 preduzee je likvidno, tj. preduzee moe da podmiri sve tekue obaveze

Nakon ovakvog pregleda odnosa aktive i pasive, menadment moe biti zadovoljan rezultatima, te donijeti niz zakljuaka o svom poslovanju. Dodatnim vlastitim kapitalom i preciznim investiranjem, moe se dodatno poveati prihod, a nakon toga i profit od prihoda, koji e u svojoj strukturi biti povoljniji.Ali u svemu navedenom postoji i puno nejasnih stvari, kao naprimjer:

1. Ako preduzee u 2005. godini ima profitnu maru od 17%, a u 2006. (sluaj 1) ima 24,46%, to bi u osnovi znailo kretanje naprijed u poslovnom smislu, a to je rezultat dobrih poslovnih odluka. Meutim, ono to u literaturi nije do kraja razjanjeno jest osnovica za izraunavanje takvih koeficijenata. NPR: Profitna mara se dobije tako to se u odnos stave dobitak i prihod od prodaje. U ovom sluaju su i dobitak i prihod od prodaje iz ste poslovne godine.Profitna mara 200564915 / 387103=0,17

Profitna mara 2006104915 / 428963=0,24

Ali ta se deava kad se trai povrat na koriteni kapital; tj. kad se u odnos stavlja dobitak i investirano?. Drugim rijeima: ta je to investirano?.Pov. na kapital 200564915 / 120627=0,54

Pov. na kapital 2006104915 / 225542=0,47

U ovom radu pod investirano se podrazumjeva zbir kapitala i dobiti i to za tekuu godinu (onu godinu iz koje se uzima dobitak). Postavlja se pitanje: Nije li investirano trebalo biti iz godine prije?. Ako se prati hronologija prvo je investirano u 2005. godini, a zatim napravljena dobit u 2006. koja se nakon toga dodaje kapitalnoj strukturi. Nije li onda logino da je Povrat na kapital za 2006. godinu jednak odnosu dobitka iz 2006. godine i investiranog u 2005. godini. Ako se tako postavi koncept onda su pokazatelji sasvim drugaiji.

2. Slijedea nejasna stvar se primjeti kroz analizu kretanja pokazatelja koje menaderi prate i odluka koje donose na osnovu takvih pokazatelja. Vidjelo se kroz tri sluaja da su poslovni pravci preduzea ispravni, ali indeksi pokazuju pad.PoetnaSluaj 1.Sluaj 2.Sluaj 3.

Profitna mara100146,55100,00100,00

Povrat na kapital10086,4454,6768,70

Koef. obrta aktive10092,9184,8889,70

Tekui odnos100100,00100,00117,61

To moe biti ve spomenuti razlog: godina koja se stavlja u odnos. U sutini je vrlo bitno da menaderi sami izaberu pokazatelje koje e pratiti i da te pokazatelje dobro razumiju. Nakon toga je lahko uoiti pravce i dinamiku odstupanja te na osnovu toga donijeti ispravnu poslovnu odluku. Jo jedna potencijalna opasnost se krije u ovakvim analizama. Brojke su same po sebi suhoparne i ne mogu dati dobar pregled bez dubokog razumjevanja istih i praenja drugih pokazatelja koji e potvrditi brojke. Zato se kao jedna od bitnih menaderskih osobina navodi: intuicija i poduzetniki duh. Ili drugim rijeima reeno bez ovih analiza se moe, ali sa njima je puno lake.

7. LITERATURA

1. RAUNOVODSTVO; Prof.dr. Klobuar Janko; Sarajevo 20032. MENADERSKO RAUNOVODSTVO; Dr. Vinko Belak; Zagreb 19953. RAUNOVODSTVO TROKOVA; dr. Ivan Turk; Informator 19734. RAUNOVODSTVO; Spremi, Proklin; Zagreb 19955. RAUNOVODSTVO; Prof. dr. Jahi Mehmed; Sarajevo 20016. TROKOVNO RAUNOVODSTVO praktikum; Dr. Meliha Bai, Dr. Ibro Popi; Sarajevo 20057. TEORIJA I ANALIZA BILANSA; Dr. Kosta Vasiljevi; Beograd 19708. Ostala literatura (Zakon, MRS, .... )9. Primjena u praksi (vie malih preduzea)10. Bilans stanja i uspjeha preduzea R.P. za 2005 godinuKAPITALNA STRUKTURA

FINANSIJSKA STRUKTURA

U skladu sa modernim pristupom upravljanja preduzeem etri najvanije menaderske funkcije su: planiranje, organizovanje, voenjei, kontrola I upravljanje kadrovskim potencijalima preduzea.

Literatura koja se odnosi na ovu oblast vrlo esto spominje kao minimum stabilnosti odnos 2 : 1, to zavisi od sluaja do sluaja (tj. ako preduzee ima visok obrt onda je spomenuti odnost podloan smanjivanju i. t. d.)

Menadersko raunovodstvo, Belak, Zagreb 1995.

Prilog: Bilans stanja i uspjeha na dan 30.06.2005.

Obzirom da za ovu analizu ne trebaju sve pozicije B. S. i B. U. to su zbirno prikazane neke stavke, ali uz odravanje bilansne ravnotee.

Indeks profitne mare od 146,55 se dobije tako to je profitna mara jednaka odnosu dobiti i prihoda od prodaje*100, a to je za 2005. godinu 16,69%. Nakon istog postupka dobije se profitna mara za sluaj 1. u iznosu od 24,46%. Nakon stavljanja u odnos te dvije mare dobije se iznos od od 146,55 indeksnih poena. Ista metodologija e se koristiti i u daljoj razradi.

Zakljuak je izveden na osnovu 2005. godine

PAGE 14

_1188713137.unknown

_1216980603.unknown

_1217068384.xlsSheet1

BILANS STANJA2005Sluaj 1.indeks

AKTIVA

Dugor. Aktiva213167318082149.22

Tekua aktiva348029348029100.00

561196666111118.69

PASIVA

Kapital i dobit120627225542186.97

Dugor. obaveze9640996409100.00

Tekue obaveze344160344160100.00

561196666111118.69

BILANS USPJEHA

Prihodi388963428963110.28

Rashodi324048324048100.00

Dobit64915104915161.62

Profitna mara16.69%24.46%146.55

Povrat na kapital53.81%46.52%86.44

Koef. obrta aktive69.31%64.40%92.91

Tekui odnos101.12%101.12%100.00

_1218084495.xlsSheet1

BILANS STANJA

20042005

AKTIVA

Graevine153648153648Profitna mara64915 / 387103=0.17

Oprema5781259519

Sir, i materijal95893104Pov. na kapital64915 / 120627=0.54

Roba7850437138

Potraivanja118351186457Koef.obrta akt.387103 / 561196=0.69

Gotovina11523121330

429427561196Tekui odnos348029 / 344160=1.01

PASIVA

Kapital20002000

Ak. dobit53712118627

Dugor. obaveze11323896409

Tekue obaveze260477344160

429427561196

BILANS USPJEHA

Prihodi od prodaje154513387103

Trokovi prodaje96368254387

Bruto dobit58145132716

Trokovi distribucije4510763833

Dobit od aktivnosti1303868883

Ostali prihodi281860

Ostali rashodi43645828

Dobit870264915

_1317567816.xlsSheet1

PoetnaSluaj 1.Sluaj 2.Sluaj 3.

Profitna mara100146.55100.00100.00

Povrat na kapital10086.4454.6768.70

Koef. obrta aktive10092.9184.8889.70

Tekui odnos100100.00100.00117.61

Sheet1

Profitna mara

Povrat na kapital

Koef. obrta aktive

Tekui odnos

Sluaj

Indeks

Prikaz poslovnih situacija preduzea

_1217068219.xlsSheet1

BILANS STANJA2005Sluaj 2.indeks

AKTIVA

Dugor. Aktiva213167313167146.91

Tekua aktiva348029348029100.00

561196661196117.82

PASIVA

Kapital i dobit120627220627182.90

Dugor. obaveze9640996409100.00

Tekue obaveze344160344160100.00

561196661196117.82

BILANS USPJEHA

Prihodi388963388963100.00

Rashodi324048324048100.00

Dobit6491564915100.00

Profitna mara16.69%16.69%100.00

Povrat na kapital53.81%29.42%54.67

Koef. obrta aktive69.31%58.83%84.88

Tekui odnos101.12%101.12%100.00

_1217067989.xlsSheet1

BILANS STANJA2005Sluaj 3.indeks

AKTIVA

Dugor. Aktiva213167213167100.00

Tekua aktiva348029468786134.70

561196681953121.52

PASIVA

Kapital i dobit120627191384158.66

Dugor. obaveze9640996409100.00

Tekue obaveze344160394160114.53

561196681953121.52

BILANS USPJEHA

Prihodi388963423969109.00

Rashodi324048353212109.00

Dobit6491570757109.00

Profitna mara16.69%16.69%100.00

Povrat na kapital53.81%36.97%68.70

Koef. obrta aktive69.31%62.17%89.70

Tekui odnos101.12%118.93%117.61

_1216980558.unknown

_1184827076.unknown

_1184827593.unknown