##8$148,KALENDAR

• H H i l

Bili

#NN H R V A T S K I

ŠUMARSKI KOLEDAR # ZA

#GG1885

PRIREDJEN

|#NPZA ŠUMARE, POMOĆNO OSOBLJE, DRVOTRŽCE I ZA SVAKOG PRIJATELJA ŠUMARSTVA.

•

IZDAJE (xA

#AAMIJO V R B A N I Ć , KR. NADZORNIK ŠIJMAH KOD KR. ZEM. VLADE.

| V I I . T K Č A J . i «T<3T ~ <&2T "o to

#MMU ZAGREBU. # P P K N J I G O T I S K A R A C. A L B R E C H T A .

Predgovor. Sedmim tečajem hrvatskoga šumarskoga

koledara nastojah, koliko moguće udovoljiti zahtjevom duha vremena, da uvrstim medju ostalim u šumarskoj praksi potrebite podatke i obličke za procjenu i uredjenje šumah, na-putke u službovanju, u lovnoj praksi nuždne ustanove, slovec'e o porezu na puške i o po-rezu na lov, nadalje točan šematizam šumar-skoga osoblja, namještenoga kod zemaljskih i državnih oblastih i uredah, kao i kod raznih moralnih korporacijah te kod privatnih šumo-posjednikah.

Molim dakle p. n. čitatelje, da šumarski koledar za god. 1885. prijazno primu, kao i dojakošnjih godinah, izdanjem bo rečenog ko-ledara neima obzirom na maleni broj iztiskat se imajućih primjerakah nikakove dobiti, jedino mi je vruća želja, da i naša liepa za narodno gospodarstvo osobito važna struka svoj koledar ima, kao i ostale strukovne grane.

Z a g r e b , mjeseca listopada 1884.

Mijo Vrbanić.

Predgovor. Unatoč njekih potežkoća podje mi ipak

za rukom i predležeći osmi tečaj našega hr-vatskoga koledara izdati, i tim nastojah po mogućnosti udovoljiti šumarskoj publici. Medju ostalim uvrstih u pomenuti koledar osobito u praksi potrebite podatke i obličke za šumsku procjenu i uredjenje šuma, naputke u službo-vanju, razne skrižaljke i obračune, nadalje še-matizam šumarskoga osoblja, namještenoga kod zemaljskih i državnih oblasti i uredba, kao i kod raznih moralnih korporacija, te kod pri-vatnih šumoposjednika.

Stupajuć ovim pred p. n. Šumarsku pu-bliku i ostale vriedne čitatelje, koji se zani-maju za napredak šumarske grane, nemogu ino, nego da jih zamolim, da šumarski koledar za god 1886. prijazno primu kao i dojakoš-njih godina.

Premučati nemogu ni to, da izdanjem upitnog koledara neima, obzirom na maleni broj iztiskat se imajučih primjeraka, nikakove dobiti; jedino mi bje na misli, držeć se gesla, koje će sigurno svakom svjestnom i čestitom šumaru u našoj domovini kažiputom služiti i „ g o j i , n j e g u j i č u v a j šumu1 1 da i naša šumarska za narodno gospodarstvo toli važna struka takodjer svoj koledar ima, kao i ostale strukovne grane.

Z a g r e b , mjeseca listopada 1885.

Mijo Vrbanić.

Predgovor. Da ne zaostaneino i mi šumari za <lru- ,

gimi strukami u zemlji, odvažili se ipak u predstojećem izdati deveti tečaj našega hr-vatskoga koledara. Zašto ga prošle godine neizdadob, razjasnio sam dogodice u na?em družtvenom organu. Medju ostalim uvrstih u poinenuti koledar osobito u praksi potrebite obličke za šumsku procienu, razne ^križaljke za obračunavanje, naputke o službovanju, jed-nom riečju, sve 0110, što upravni šumarski či-novnik i pomoćno tehničko osoblje skoro svaki dan potrebuje kao što se u narodu kaže: „kao koricu hleba."

Stupajuć ovim pred p. n. šumarsku pu-bliku i ostale vriedne naše prijatelje, koji se zanimaju i osobito nastoje 0 napredku doma-ćega šumarstva, nemogu ino, nego da jih učtivo zamolim, da šumarski koledar za god. 1888. prijazno prime, kao i dojakošnjih godina.

Z a g r e b , mjeseca listopada 1887.

Mijp Vrbanić.

mmmMm B i

ili

• r

Predgovor. Uređiv i jedanaesti tečaj hrvatskoga šu-

marskoga koledara za god. 1890., pobrinuo sam se da po mogućnosti udovoljim zahtjevom, koji se stavljaju na koledar u obće, a napose na onaj, koji je priredjen za šumarsku struku.

Uvrstio sam u isti sve skoro skrižaljke i naputke u službi, koje su u vanjskom i unutarnjem službovanju činovniku šumaru, ter i osoblju tehničko-pomoćnom, potrebite.

Sematizam sam sastavio, u koliko mi je moguće bilo, približno podpuno, naime kako sam nuždne podatke na ruku dobio.

Predajem dakle ovim naš šumarski ko-ledar za god. 1890. p. n. stručarom i ostalim vriednim prijateljem uz učtivu molbu, da iz-vole „ h r v a t s k i š u m a r s k i k o l e d a r za god. 1890." primiti prijazno, kao što su to i dosada učinili.

Z a g r e b , mjeseca listopada 1889.

Izdavatelj.

Predgovor. Urediv i dvanaesti tečaj hrvatskoga šu-

marskoga koledara za god. 1891., pobrinuo sam se, da po mogućnosti udovoljim zahtjevom, koji se stavljaju na koledar u obče, a napose na onaj, koji je priredjen za šumare i ostale prijatelje šumarstva.

Uvrstio sam u isti sve skrižaljke i na-putke u službi, koje su u vanjskom i unu-tarnjem službovanju činovniku Šumaru, ter i osoblju tehničko-pomoćnom, potrebite.

Sematizam sam sastavio, u koliko mi je moguće bilo, približno podpuno, naime kako sam nuždne podatke na ruku dobio.

Predajem dakle ovim naš šumarski ko-ledar za god. 1891. p. n. struftarom i ostalim vriednim prijateljem uz učtivu molbu, da iz-vole „ h r v a t s k i š u m a r s k i k o l e d a r z a g o d . 1891." primiti prijazno, kao š tosu to i dosada učinili.

Z a g r e b , mjeseca listopada 1890.

Izdavatelj.

Sadržaj. Strana

G o d i n a 1890: Godovni račun. — Pomrčine. — ! Pomične svetkovine. — Kvaterni posti. — Po-

četak četirim godišnjim dobam 1 [ K o l e d a r za katolike, protestante, pravoslavne i

Židove za god. 1890 : 2 [ K o l e d a r od god. 1801—1899 26 i N a š a v i s o k a c e s a r s k a i k r a l j e v s k a po-l r o d i c a i r o d b i n a 27 i K a d n j e , koje se u praksi u šumarstvu i lovstvu f tečajem pojedinih mjeseci godine izvadjati imaju 80 [ K o l e d a r o lovu na divljač u Hrvatskoj i Sla-

voniji i bivšoj hrv.-slav. Krajini . . . . . . . 49 [ K o l e d a r o leptirih i kukcih 50 » S t a r a a u s t r i j s k a b e č k a m j e r a i u t e z i : [ Mjere po duljini. — Mjere za ploštine ili ,po-I vršine. — Mjere po kubičnom sadržaju. — I Mjere šuplje za tekućine. — Mjere šuplje za [ suhe stvari. — Težine 58 I M e t r i e k a m j e r a i u t e z i : Mjere po duljini. [ — Mjere za ploštine ili površine. — Kubična I mjera. — Mjera za tekućine i krutnine. — I — Razmjer medju dutom i kubičnom mjerom. f — Metričke težine ili utezi 54

» T e ž i n a 1 k u b i č n o g a m e t r a r a z n i h v r s t i d r v a 58

P r o r a č u n a n j e t j e l e s n i n e p o j e d i n i h sta-b a l a i e i e l i h p o r a s t l i n a : Proračunanje tjelesnine pojedinih ležećih stabala. — Ležeća stabla s vršci. — Ležeća stabla bez vršaka. — Jake grane i vršci. — Grančice, panjevi i korjenje. — Proračunanje tjelesnine pojedinih

stojećih stabala: Pomoću oblikovnih brojeva. — Po Presslerovoj poneki o smjerištu. — Po Presslerovom novom pravilu . . . . . . . . . . . . . . . .

P r o r a č u n a n j e t j e l e s n i n e č i t a v i h s a s t o -j i n a : Računanje s pojedinimi stabli. — Pro-računanje promjera broja i visine stabala. — Posječenjem pokusnih stabala: Po popriečnih stablih. — Po Drandtovoj metodi. — Po Uri-chovoj metodi. — Bez posječenja pokusnih sta-bala: Pomoću oblikovnih brojeva. — Po Press-lerovoj nauci o smjerištu i novom pravilu . . . .

P r o r a č u n a n j e p o m o ć u p o k u s n i h p l o h a : Mjerenje ploha. — Bez mjerenja ploha . . . . . .

O p r e d i e l j i v a n j e d o b e k o d s a s t o j i n a s j e d n a k o i n e j e d n a k o s t a r imi s t a b l i : Sastojine s jednako starimi stabli. — Sastojine s nejednako starimi stabli. — Iz tjesnine i popriečnoga prirasta. Iz broja ploština de-balnih krugova i dobe. Iz plohe sastojine i dobe ; . . . . . ;

P r o r a č u n a n j e p r i r a s t a k o d p o j e d i n i h s t a b a l a i č i t a v i h s a s t o j i n a : Kod poje-dinih stabala. — Proračunanje godišnjega pri-rasta na visini. — Proračunanje godišnjega pri-rasta u debljini. — Proračunanje godišnjega prirasta u ploštini. — Proračunanje* prirasta na tjelesnini pomoću sekcije, i to pribrajanjem prirasta u tjelesnini zadnjih godina, pribrajanjem prirasta na debljini u zadnjih godinah i urar eunanjem prirasta na tjelesnini i debljini zad-njih godina. — Proračunanje prirasta na tjelesnini iz središnje debljine: Po Pressleru. — Prora-čunanje prirasta u tjelesnini po popriečnom ukupnom dobnom prirastu. — Proračunanje pri-rasta na tjelesnini po postoteih: Po izkustvom nadjenih postoteih prirasta i po prirastu kod pojedinoga drveta. — Kod sastojina: Po po-priečnom ukupnom prirastu. — Po izkustvom nadjenih postoteih prirasta. — Po prirastu po-jedinoga stabla. — Oblikovnimi brojevi. — Pomoću tabela o normalnom dohodku

H r v a t s k o - s l a v o n s k e t r g o v a č k e u z a n c e za franeezku bačvarsku gradju ( d u g e ) . . . . . . .

, v i t

i S k r i ž a l j k a za obračunanjekub. sadržaja Spru-K lja i motaka od 4—9 cm. promjera doljne debljine 79

Si. S k r i ž a l j k a za obračuhanjei kubičnog sadrža-• ja šprulja, motaka, debala, kolaca i balvana od

K 10 - 120 cm. srednjega promjera (s naputkom I za uporabu «• lili. S k r i ž a l j k a za obračunanje kubičnoga sa-I držaja debala počam od 10 — 30 met. dužine I i od 10 .fg 120 cm. srednjega promjera (s na-I putkom za uporabu)

• V . Sk r i ž a 1 j k a za obračunanje kubičnog sadr-I žaju piljenog ili otesanog drva 138

• V . S k r i ž a l j k a za označenje odgovarajućedeb-

II ljine u okruglom za stanovitu debljinu i širinu«, | u četvrt otesat ili izpilit se moguće gradje iz

debela 148 R7I. S k r i ž a l j k a prihoda za visoke šume hrastove I (Slavonija) po ravnatelju dobara A. Danhelovsky-u .149

• V I I . S k r i ž a l j k a prihoda za visoke bukove šume po Dr. (xrebe-u, valjana za Austro-Ugarsku . . 150

ivin. S k r i ž a l j k e za izračunanje drvne gromade stojećih stabala, kad se izmjeri promjer u prsnoj visini, ter se uzme u račun ciela visina stabla. (Za hraste, bukve, jele i smreke; bavar-

I ske skrižaljke) .' 151 • S k r i ž a l j k a o o b l i k o v n i h brojevih(činbe-nicih drvne punoće) po iztraživanjuDr. Burkharta 171 • S k r i ž a l j k a t j e l e s n i n e od 100 k o m a d a f r a n -

c e s k i h d u ž i c a (k tomu skrižaljka A) okoli-čini dužica, koje se mogu izciepati iz jednoga furka, (i skrižaljka B) o količini dužica, koje se

| mogu izciepati iz jednoga stabla 172 • O b l i č k i za proračunanje najvažnijih ploština i • tjelesa 181 • S k r i ž a l j k a kamata i renta 185 I T. S k r i ž a l j k a konačne vriednosti 188 [ IT. S k r i ž a l j k a za prvobitnu vriednost . . . . . 189 f III . S k r i ž a l j k a za periodične rente . . . 190

P r o c j e n a š i š k e 191 P r o c j e n a ž i r o v i n e 191 N j e k o j i p r a k t i č n i n a p u t c i i z šum. t e h n o l o -

g i j e : Proizvadjanje dasaka, platina i l e t a v a i z trupina ili stabala. — Proizvadjanje raznoga

vin gradjevnoga materijala i drugih šumskih pro-izvoda 191

R a z n i š u m s k o - o g o j n i p o s l o v i 194 S I u ž b e n e d u žn o s t i o s o b l j a š u m s k e

o b r a n b e . 195 N a č e l a , po kojih se ima sačinjavati cjenik za •

štete šumske i naknađjivati šteta 202 Z a k o n o l o v u . . . . 208 Š e m a t i z a m šumarskog osoblja, namještena

kod zemaljskih i državnih oblasti i ureda, te kod moralnih korporacija i privatnih posjednika šuma 215

K r . g o s p o d a r s k o - š u m . u č i l . u K T i ž e v c u 237 H r v . - s ^ v o a . š u m a r s k o d r u ž t v o u Z a g r e b u . 238 B i l j egovnčT l j e s t v i c e . . . . 240

Grod-ina. 1890. I. Bodovni račun.

1. Zviezda vladalica Mars i2. Zlatni broj ili krug mjesečni 10 i2. Mjesečno kazalo (epakta) po Gregoriju IX f ... » >, i J u l i j u X X [4. Nedjeljno slovo po Gregoriju E

» « >, Juliju G 5. Godina daće Rimske (indikcije) 8 6. Krug sunčani 23

II. Pomrčine. Pomrčine bit će ljetos d v i e s u n č a n e i j a d n a mje-

s e č n a , od kojih će se kod nas viditi samo prva sun-čana. I. K o l u t a s t a s u n č a n a pomrčina bit će 17. lipnja, (i to od 9 sat. 24 č. pr. podne do 0 s. 12 č» poslie podne), a k o l u t a s t a i p o d p u n a 12. prosinca. H. D i o n a m j e s e č n a pomrčina bit će 26. studenoga.

III. Pomične svetkovine. Za k a t o l i k e :

Pepelnica 19. velj. HJskrs 6. trav. ISpasovo 15. svib. iDuhovi. 25. svib. iTielovo 5. lip. t nedjelja advent. 30. stud.

Za g r č k o - i z t o č . : Triodij .21 . sieč. Mesopust. . 4.velj . Siropust . 11. velj. Uskrs 1. trav. Spašov dan . . . . . 10. svib. Trojice 20. svib

IV. Krate iProljetni: 26. i 28. veljače

i 1. ožujka. [Ljetni: 28.,30.i3'1.svibnja.

V. Početak četirim proljeću 20. ožuj. 4 s. 46

čas. u večer. [Ljetu: 21. lip. 1. s. 0 č. t u večer.

mi posti. Jesenski: 17., 19. i 20. r u j Zimski: 17., 19.i 20. pro-

sinca. ,

godišnjim dobam. Jeseni: 23. ruj. 3 sat. 29

čas. po podne. Zimi: 21. pros. 9 s. 50 č.

u večer.

Predgovor. Kod priugotavljanja t r i n a e s t o g a te-

č a j a h r v a t s k o g a š u m a r s k o g a k o l e -d a r a z a g o d i n u 1892., nastojao sam, u koliko moguće, udovoljiti svim zahtjevom naše struke.

U isti su naime uvrštene razne skrižaljke a i mnogi nuždni naputci, koji se uporabljuju u unutarnjem i vanjskom službovanju, ter koje upravljajući šumar a i lugarsko-tehničko-pomoćno osoblje svaki čas potrebuje.

Sematizam sam sastavio dosta točno, u koliko sam naime dotične podatke još za vremena na ruku dobio.

Predajem dakle i ovaj tečaj našega s t r u -k o v n o g a p r i r u č n i k a p. n. gg. šumarom i ostalim vriednim prijateljem šumarstva uz molbu, da i trinaesti tečaj h r v a t s k o g a š u m a r s k o g a k o l e d a r a primiti izvole prijazno, kao i dojakošnjih godina.

U to i m e u s r d n i o d z d r a v !

Z a g r e b , mjeseca listopada 1891.

Izdavatelj,,

Predgovor. Prigodom sastavka predležedega č e t r -

n a e s t o g a t e č a j a h r v a t s k o g a š u m a r -s k o g a k o l e d a r a za g o d i n u 1893. pobrinuo sam se, da se u isti uvrste mnoge skrižaljke i ini potrebiti naputci za unutarnje i vanjsko službovanje svakoga šumara i lugarsko-tehničko-pomoćnog osoblja.

Naročito sam sve skrižaljke pomno pre-gledao i prema potrebi izpravio; skrižaljke pako za obračunavanje vriednosti šuma na-dopunio sam i primjeri točno obrazložio i razjasnio.

Šematizam šumarskog osoblja sastavio sam, u koliko mi bje moguće, prilično točno, a onoj cienjeuoj p. n. gg., koji mi u to ime pružiše podatke, zahvaljujem se ovim naj-usrdnije.

I ovaj tečaj našega s t r u k o v n o g a k o l e d a r a predajem dakle našoj vriednoj šumarskoj publici i ostalim velecienjenim pri-jateljem šumarstva uz učtivo molbu, da ga izvole primiti prijazno, kao što to do sada učiniše.

Z a g r e b , mjeseca studenoga 1892,

Izdavatelj.

Predgovor. Prigodom sastavka p e t n a e s t o g a te-

č a j a h r v a t s k o g a š u m a r s k o g a k o l e -d a r a za g o d i n u 1894. pobrinuo sam se, da se u isti uvrste mnoge skrižaljke i ini potrebiti naputci za unutarnje i vanjsko služ-bovanje svakoga šumara i lugarsko-tehnicko-pomoćnog osoblja.

Naročito sam uvrstio novi zakon o lovu od 27. travnja 1893., te sam takodjer i sve skrižaljke pomno pregledao, i prema potrebi izpravio.

Šematizam šumarskog osoblja sastavio sam, u koliko mi bje moguće, prilično točno, a onoj cienjenoj p. n. gg., koji mi u to ime pružiše podatke, zahvaljujem se ovim naj-usrdnije.

I ovaj tečaj našega s t r u k o v n o g a ko-l e d a r a predajem dakle našoj vriednoj šu-marskoj publici i ostalim velecienjenim pri-jateljem šumarstva uz učtivu molbu, da ga izvole primiti prijazno, kao što to do sada učiniše.

Z a g r e b , mjeseca prosinca 1893.

Izdavatelj.

PREDGOVOR. Prigodom sastavka š e s t n a e s t o g a

t e č a j a h r v a t s k o g a š u m a r s k o g a k o l e d a r a za g o d i n u 1895, pobrinuo sam se, da se u isti uvrste važni naputci a i mnoge poučne skrižaljke, koje su potrebite za unutarnje i vanjsko službovanje svakoga šumara i lugarsko-tehničko-pomoćnog osoblja.

Naročito sam uvrstio zakon o lovu od 27. travnja 1893. te i odnosnu provedbenu naredbu k istom zakonu, pak sam takodjer i sve skrižaljke pomno pregledao, i prema potrebi izpravio,

Šematizam šumarskog osoblja sastavio sam u koliko mi bje moguće, prilično točno, a onoj cienjenoj p. ri. gg., koji mi u to ime pružiše podatke, zahvaljujem se ovim naj-usrdnije.

I ovaj tečaj našega s t r u k o v n o g a k o l e d a r a , koga je u ostalom i v i s o k a kr. zem. v l a d a , o d j e l za u n u t a r n j e p o s l o v e , posebnim odpUom kao p o u č n o s t r u k o v n o p o m a g a l o preporučili udo-stojala, predajem našoj vnednoj šumarskoj publici i ostalim velecienjenim prijateljem šumarstva uz učtivu molbu, da ga izvole primiti prijazno, kao što to do sada učiniše.

Z a g r e b , mjeseca listopada 1894.

Izdavatelj.

m t- •

f M I J O V R B A N I C , kr. šum. nadzornik.

H R V A T S K I

ŠUMARSKI KOLEDAR i 1 1 l i I , s » ""/OS /

I 1 8 9 7 . ^

PRIREDJEN

L ŠUMARE, POMOĆNO OSOBLJE, DRVOTRŽCE k ZA SVAKOG PRIJATELJA ŠUMARSTVA.

IZDAJE I UREDJUJE

# U R V A T R O S L A V R A Č K I # ,

• kral j , zemaljski Šumarski nadzornik rt. razreda.

1 •»:.•

• ... • . . 1 8 ^

XVIII. TEČAJ.

LK I NAKLADA KNJIŽ ARE L. HARTMANA (KUGLI I DBOTSCH) ZAGRKB, IMCA 30.

PREDGOVOR I ako me službeni i privatni poslovi moji

u toliko zaokupljuju, da mi jedva za potrebiti odmor dostaje vremena, ipak sam odlučio moju dokolicu na to upotrebi ti, da uredjujem ovaj koledar barem dotle, dok se na to koja vrstnija tom poslu sila ne odvaži.

Na to potaknula me imenito okolnost, što bi se ovaj čas izdavanjem koledara prekinuti moralo, pa to mi nije dopustila uspomena na dičnoga nam Miju Vr b a n i ča , kojega za-sluge od nas šumarskih strukovnjaka bez-uvjetno iziskuju, da mu harnošću njegovu uspomenu visoko dižemo i da ništa njegova mara u zaborav ne propuštamo.

S toga latih se toga posla znajući dobro, da ću ugoditi svim šumarskim strukovnjakom, koji će za cielo ovaj moj podhvat odobravati već i zato, što smo obvezani donjekle barem u nasliedovanju njegova rada odužiti se dič-nomu našemu marniku Miji Vrbaniću.

Poznavajući privrženost, što ju uživao po-kojnik u svim strukovnim krugovim, pobrinuo sam se, da čelo „Hrv. šumarskog koledara", kojega je on punih 17 godina uztrajno i po-žrtvovno izdavao i uredjivao, riesi lik Mije Vrbanića, da mu se tim likom spomen što dublje uvrieži u srcima svih štovatelja njegovih.

Z a g r e b , koncem listopada 1896.

V. R

S A D R Ž A J . Strana

G o d i n a 1897.: Godovni račun. — Pomrčine. — Pomične svetkovine. — Kvatreni posti. — Po-četak četirim godišnjim dobam . . . . . . 1

K o l e d a r za katolike, protestante, pravoslavne i Židove za 1897. . . . . . 2

K o l e d a r od godine 1891.—i899. . . . . . 26 N a š a v i s o k a e e s a r s k a i k r a l j e v s k a po-

r o d i c a i r o d b i n a 28 R a d n j e , koje se u praksi u šumarstvu i lovstvu

tečajem pojedinih mjesecih g< dine izvadjati imaju 80 K o l e d a r o l o v u na divljač u Hrvatskoj i Sla-

voniji i bivšoj hrv.-slav. Krajini 49 K o l e d a r o l e p t i r i h i k u k c i h . . . . . . 50 S t a r a a u s t r i j s k a b e č k a m j e r a i u t e z i :

Mjere po duljini. - Mjere za ploštine ili površine. — Mjere po kubičnom sadržaju. — Mjere šuplje za tekućine -— Mjere šuplje za suhe stvari. — Težine 53

M e t r i č k a m j e r a i u t e z i : Mjere po duljini. — Mjtre za ploštine ili površine. — Kubična mjera. — Mjera za tekućine i krutine. - - R izmjer inedju dutom i kubičnom mjerom. — Me ričke težine iii utezi . . . . . . 54

T e ž i n a 1 k u b i č n o g a m e t r a r a z n i h v r i t i d r v a . 58

P r o r a č u n a n j e t j e l e s n i n e p o j e d i n i h s t a -b a l a i c i e l i h p o r a s t l i n a : Proračunanje tjelesnine pojedinih ležećih stabala. — Ležeća stabla sa vršci. — Ležeća stabla be^ vršaka. — Jake grane i vršci. — Grančice, panjevi, Korienje. — Proračunanj ; tjelesnine pojedinih stojećih s tabala: Pomoćju oblikovnih brojeva. — 0 j Presslerovoj poučbi 0 Smjerištu. — Po Pressle-A'ovom novom pravilu . . . . . . . . . 59

V I

Strana P r o r a č u n a n j e t j e l e s n i n e č i t a v i h s a s t o -

j i n a : Računanje sa pojedinimi stabli. Proraču-nanje promjera broja i visine stabala. — Posje-čenjem pokusnih stabala: Po popriečnih stablih. — Po Drautovoj metodi. — Po Urichovoj me-todi. — Bez posječenja pokusnih stabala: po-moćju oblikovnih brojeva. — Presslerovoj nauci o smjerištu i novom pravilu . . . . . -. . 61

P r o r a č u n a n j e p o m o ć j u p o k u s n i h p l o h a . — Mjerenje ploha. — Bez mjerenja ploha . . 66

O p r e d i e l j i v a n j e d o b e k o d s a s t o j i n a sa j e d n a k o i n e j e d n a k o s t a r i m i s t a b l i : Sastojine sa jednako starimi stabli. — Sastojine sa nejednako starimi. stabli. — Iz tjelesnine i popriečnoga prirasta. — Iz broja ploština de-balnih krugova i dobe. Wm. Iz plohe sastojine i dobe . . . • 67

P r o r a č u n a n j e p r i r a s t a k o d p o j e d i n i h s t a b a l a i č i t a v i h s a s t o j i n a : Kod pojedinih stabala. — Proračunanje godišnjega prirasta na visini. — Proračunanje godišnjega prirasta u debljini. — Proračunanje godišnjega prirasta u ploštini — Proračunanje prirasta na kubičnom sadržaju pomoćju sekcije i to pribrajanjem pri-rasta na tjelesnim zadnjih godina, pribrajanjem prirasta na debljini u zadnjih g> dinah i uraču-nanjem prirasta na kubičnom sadržaju i debljini zadnjih godina Proračunanje prirasta u tjelesnini iz središnje debljine: Po Pressleru. — JProraču-nanje prirasta u tjelesnini po popriečnom ukup. dobnom prirastu. — Proračunanje prirasta na tjelesnini po postoteih: Po izkustvom nadjenih postoteih prirasta i po prirastu kod pojedinoga drveta. -— Kod sastojina: Po popriečnom ukup. dobnom prirastu. — Po izkustvom nadjenih po-stoteih prirasta. Po prirastu pojedinoga stabla. — Oblikovnimi brojevi. — Pomočju tabela o normalnom dohodku . . . . . . . . . . 68

H r v a t s k o - s l a v o n s k e t r g o v a č k e u z a n c e za francezku bačvarsku gradju (duge) . . . 72

I. S k r i ž al j k a za obračunanje kubičnoga sadržaja šprula i motaka 4 — 9 cm. promjera dolnje

VII

Strana debljine, računajući 0-9 cm. od odrezka (ruba) ter od 3—9-5 m. dužine . . . . . . . . 79

II. 8 k r i ž a l j k a za obračunanje knbičnoga sa-držaja, šprulja, motaka, debala, kolaca i balvana od 10—120 cm. srednjega promjera (s naputkom za uporabu) . . 85

III. S k r i ž a l j k a za obračunanje kubičnoga sa-držaja debala poćev od 10—30 metara dužine i od 10—120 cm. srednjega promjera (s naputkom za uporabu) . . . . . . . . . . . . . 109

IV. S k r i ž a l j k a za obračunanje kubičnog sa-držaja pilenog ili otesanog drva 133

V. S k r i ž a l j k a za označenje odgovarajuće debljine u okruglom za stanovitu debljinu i Širinu u četvrt otesat ili izpilit se moguće gradje iz debala. . . . . . . - . . . . - . • 148

VI. S k r i ž a l j k a prihoda za visoke šume hrastove (Slavonija) po ravnat. dobara A. Danhelovsky-u 149

VII. S k r i ž a l j k a prihoda za visoke bukove šume po dr. Grebe-u, valjana za Austro-Ugarsku . . 150

VIII. S k r i ž a l j k a za izračunanje drvne gromade stojećih stabala, kad se izmjeri promjer u prsnoj Visini i uzme u račun ciela visina stabla. (Za hraste, bukve, jele i smreke; bavarske križaljke) 151

S k r i ž a l j k a u o b l i k o v n i h b r o j e v i h (činbe-nicih drvne punoće) po iztraživanju dr. Burkbarta 171

S k r i ž a l j k a t j e l e s n i n e do 100 k o m a d a f r a n -c e z k i h d u ž i c a (k toma skrižaljka A) o količini dužica, koje se mogu izciepati iz jednoga furka (i srižaljka B) o količini dužica, koje se mogu izciepati iz jednoga stabla 17

S k r i ž a l j k a I. Ploha okruga za promjere od 1 do 200 centimetara 178

N a p u t a k k križaljci p l o h a o k r u g a za prora-čunanje kubičnoga sadržaja stabla u kubičnih metrih • 180

O b l i č k i za proračunanje najvažnijih ploština i tjelesa . . . . . . . . . . . . • • • 181

S k r i ž a l j k a kamata 1 renta . . . . . . . 184 I. S k r i ž a l j k a konačnih vriedijosti . . . . . 186 II. S k r i ž a l j k a početnih vriednosti 187 III. S k r i ž a l j k a konačnih vriednosti renta . . 188 IV. S k r i ž a l j k a početnih vriednostih renta . . 1 8 9

v r n

Strana. | V. S k r i ž a l j k a početnih vriedn periodičnih renta 190 ® P r o c i e n a š i i k e 191 ' P r o c i e n a ž i r o v i n e 191 N e k o j i p r a k t i č n i n a p u t c i i z š u m a r s k e

t e h n o l o g i j e . Proizvadjanje dasaka, platina i letava iz trupiua ili stabala. — Proizvadjanje raznoga gradjevnoga materijala i drugih šumskih proizvoda . . . . 193 1

B a z n i š n m s k o - o g o j n i p o s l o v i 194 ] S l u ž b e n e d u ž n o s t i o s o b l j a šum. o b r a n e 195 M Z a k o n , od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje

stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, ttojeeih pod osobitim javnim nadzorom . . . 202 j

S e m a t i z a m šumarskog osoblja, namještena kod zemaljskih i državnih oblasti i ureda, te kod mo-ralnih korporacija i privatnih posjednika šuma 209

K r . g o s p o d a r . - š u m u č i l i š t e u K r i ž e v c i h 247 f H r v . - s l a v . š u m a r , d r u ž t v o u Z a g r e b u . 249 B i l j e g o v n e l j e s t v i c e . . . . . . . . . 251 :

Godina 1897. I. Bodovni račun.

1. Zviezda vlađalica . . . Mars 2. Zlatni broj i l i krug mjesečni 17 8. Mjesečno kazalo (epakta) po Gregoriju XXVI

Ne2jel]no s lovo po "Gregoriju . v n

4. Ne2jel]no s lovo po "Gregoriju . 0 » » „ » Juliju E

5. Godina daće Rimske (indikcije) , . 10 6. Krug sunčani . 2

II. Pomrčine. (Oznake vremena sa po srednjem zagrebačkom | vremena).

U godini 1897. b i t i će đ v i e p o m r č i n e s u n c a i od kojih ali nijedna u našim krajevima vidl j ivom bit i neće . P o m r č i n e m j e s e c a neće bit i u ovoj godini .

I. K o l u t a s t a p o m r č i n a s u n c a d n e l . v e l j a č e . Početak pomrčine u 6 sati 27 čas. na večer. Svršetak pomrčine u 12 sat i 12 čas. na večer.

II. K o l u t a s t a p o m r č i n a s u n c a d n e 29. s r p n j a . Početak pomrčine u 2 sata 6 čas. na večer. Svršetak pomrčine u 7 sat i 57 čas. na večer.

III. Pomične Za kato l ike:

Pepelnica . . s. ožuj. Uskrs . . . 18. trav. Spasovo . . . 27. svib. Duhovi . . . 6. lip. Tie lovo . . . 1 7 . l ip. I. nedj adv. . 28. stud.

svetkovine. Za grčko-iztoč.:

Triodij . . . 2. velj . Mesopust . . 16. velj . Siropust . . 28. velj . Uskrs . . . . 13. trav. Spasov dan . 22. svib. Trojice . . . 1. l ip.

IV. Početak četirima godišnjima dobama. Početak proljeća dne 20. ožujka u 9 sati 20 čas. pr. p. Početak ljeta dne 21. lipnja u 5 sati 27 čas u jutro. Početak proljeća dne 22. rujna u 7 sati 68 čas. večer. Početak z ime dne 21. prosinca u 2 sati 17 čas. po p.

PREDGOVOR. Izdanjem X I X . tečaja »Hrv. š u m a r s k o g

k o l e d a r a « za god. 1898 zadovoljiti ću jamačno obćoj želji prijatelja, stručnjaka i ljubitelja šumarske struke, da taj jedini strukovni koledar na hrvatskom jeziku bude po mogućnosti praktičnim pomagalom i priručnom knjižicom stručnjakom, a donjekle da se time i na polju šumarskog knjižtva po koje zrnce pribere.

Potreba, da svaki šumar mora poznavati zakone, koji zasiecaju i normiraju šum. odnošaje u našoj domovini, — nadalje praktična poraba samoga koledara kod izvršivanja vanjskog službo-vanja ponukala me je, da sam ovogodišnje izdanje moga mezimčeta donjekle u n o v o ruho zaodjeo time, što sam neke prijašnje skrižaljke izostavio, nadomjestiv je n o v i mi, koje će bolje poslužiti stručnjaku kod procjenbenih radnja u šumi.

I druge kraće d o p u n j k e strukovnog sadr-žaja uvrstio sam u ovo novo izdanje koledara, koji se dopunjci sravnivanjem sa lanjskim kole-darom lako opaziti mogu.

U Z a g r e b u , koncem studenoga 1897.

V. R.