Stevija (Stevia rebaudiana) viegodinji je zeljasti grm iz porodice glavoika (Asteraceae), koji moe narasti u vis i do jednog metra. Biljke stevia ima oko 150 vrsta, na primjer Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, naravno, Stevia rebaudiana, koja, za razliku od ostalih vrsta iz svog roda, sadri znaajne koliine slatkih glikozida. Listovi stevije dugi su oko pet centi metara, a iroki oko dva centi metra. Svjee lie stevije ugodna je, slatkog ukusa zbog glikozida steviozida, iji je ekstrakt 200 - 300 puta slai od eera. "ZABRANJENA" BILJKA Porijeklom iz Paragvaja stevija se danas uzgaja u Brazilu, Urugvaju, centralnoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Japanu, Koreji i Kini. U drugim dijelovima svijeta stevija je niz godina, zahvaljujui amerikom tvrdom stavu o "tetnosti ", zbog interesa velikih kompanija vjetakih zaslaivaa i eera, bila "zabranjena" biljka. Napokon, nakon 30 godina amerika Agencija za hranu i lijekove konano je promijenila svoj stav i stevija od kraja 2008. godine vie nije "zabranjena" biljka. Dobila je "GRAS-status" kojim se sastojci stevije (slatki glikozidi) smatraju sigurnim za upotrebu, pa se mogu koristi ti kao prirodni zaslaivai pia i hrane. Time e se konano moi zamijeniti vjetaka sladila (saharin, aspartami i sl.). Nakon promjene tog stava, velike su amerike kompanije osvjeavajuih pia objavile da e ubudue koristi ti samo prirodni zaslaiva stevije,

nakon ega je potreba za stevijom porasla u itavom svijetu. Steviju su inae stoljeima upotrebljavali Guarani indijanci u Paragvaju u medicinske svrhe i kao zaslaiva. Osueno lie stevije je oko 40 puta slae od eera. U listovima stevije nalazi se osam razliiti h glukozida, a najznaajni su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se zavisno o nainu uzgoja i sorti nalaze u liu u razliiti m procenti ma i o tome zavisi koliko e biti "slatki". PRIMJENA STEVIJE Prema novijim svjetskim istraivanjima stevija ima irok spektar primjene i moe da se koristi u: - orbama, umacima, raznim predjelima; - Salatama, jelima od sira, tjesteninama itd.; - U konzerviranju povra i voa umjesto eera (jer ne fermenti ra); - U proizvodnji sladoleda, keksa i kolaa jer stevija ostaje stabilna i na 200 C; - Osueno lie stevije se moe koristi ti kao zaslaiva i dodatak u razliiti m mjeavinama ajeva, kafe, mlijeka, kakaoa, vonim sokovima i ostalim piima; - Osueno lie stevije kao dodatak hrani poboljava probavu i ima vanu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu; - Redovnim konzumiranjem stevije pospjeuje se akti vacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se nivo "loeg" holesterola (LDL-a) i nivo glukoze u krvi; - Stevija nema kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0; - Odlina je za dijabeti are jer redovno uzimanje stevije

sti mulie rad guterae (stvara se vie insulina); - Uestalim koritenjem stevije smanjuje se visok krvni priti sak i pospjeuje se prokrvljenost (mikro-cirkulacija krvi) u cijelom ti jelu; - Poboljava funkciju miokarda; - Stevija ima anti septi ko, anti alergijsko i anti mikrobno djelovanje (zbog anti -mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za vakanje); - Jaa regeneracijske procese u organizmu; - Neutralie toksine i pospjeuje njihovo izluivanje iz organizma (ukljuujui i radionukleide); - Usklauje rad endokrinih lijezda; - Sti mulie digesti vne i urinarne procese u organizmu; - Ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti koe (kupke za "ienje" koe); - Konzumiranjem stevije redukuje se zavisnost o alkoholu i puenju itd. - Generalna preporuka o doziranju pri koritenju stevije je 3-5 mg/kg/tt (tjelesne teine), zavisno o tome radi li se o istom ekstraktu stevije (doraeno) ili samo o prirodno samljevenom suvom liu. PRIPREMA Ubrano lie stevije najprije treba posve osuiti . Mikrotalasna pe moe da se upotrebi na srednjoj snazi, u intervalima 30-60 sekundi (kako listovi ne bi izgorjeli). Kada je lie posve suvo i kada se lako lomi pod prsti ma, gotovo

je. Sada lie treba usitniti . Mlin za kafu, podeen na najfi nije i samo nekoliko sekundi dovoljno je da se dobije fi ni prah. Dvije ajne kaiice praha stave se u dva decilitra prokuvane vode i ostavite tako da kljua jo pet do deset minuta. Na ovaj nain dobijena tekuina zelene je boje. Ako elite da dobijete neobojenu tekuinu, potrebno je istu koliinu praha staviti u mlaku vodu i ostaviti 24 asa. Obje tekuine potrebno je drati u friideru. PRIRODNI INSEKTICID Jo je jedno vrlo interesantno i nadasve korisno svojstvo stevije. Naime, zbog njenog slatkastog ukusa tetoine nerado napadaju steviju, pa se ona ak sadi i meuredno s povrtnim biljkama jer djeluje repelentno na veinu insekata. Slino djelovanje ima i kopriva, samo to je stevija jo bolja i efi kasnija u tom smislu. Mogua je kod stevije pojava nekih gljivinih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji, ne dolazi do veih oteenja. Stevija, viegodinji zeljasti grm iz porodice glavoika Biljka koja lijei DIJABETES Stevija efi kasno regulie eer u krvi kod osoba s dijabetesom i hipoglikemijom, dovodei ga na normalan nivo. Nakon upotrebe ne ostavlja nikakve

promjene i ne poveava koliinu ugljenih hidrata u krvi