bilten 11 09stars2/bilten/2009/bilten1109.pdf · 2015. 1. 26. · 6 studeni bilten 11 / 2009 4....

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBil t e n

11 / 2009

GODINA XXIII STUDENI 2009.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Ksenija CindriÊ, dipl.inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Ivona HerljeviÊ, dipl.inæ.*

Ivana Hrga, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Marina Mileta, dipl.inæ.

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Tomislavov trg, Zagreb

Naklada 200 primjeraka

Tisak: ZT Zagraf

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ...... 12Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl. inæ.) .............................. 15

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 15Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 15Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 20

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................... 20Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 20OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 24KakvoÊa zraka (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 26

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 28

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ................................................................................................ 30

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 33

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) ...................................................................................... 35

©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ........................................................................ 39

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 40

PRILOZI

PRVA KONFERENCIJA HRVATSKE PLATFORME - KONFERENCIJA O SMANJENJU RIZIKA OD KATASTROFA(dr. sc. Branka IvanËan-Picek) .................................................................................................................................... 45

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2009. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 48

5

BILTEN 11 / 2009 Studeni

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Dana 1. studenog na vrijeme je utjecalo polje

poviπenog tlaka zraka. Bilo je djelomice, a osobito

na Jadranu i preteæno sunËano, po kotlinama i

dolinama rijeka ujutro s maglom. Bilo je ugodno

toplo.

Zatim je 2. i 3. studenog bilo kiπe i snijega. U

gorju sa snjeænim pokrivaËem, a snijega je bilo i

u niæim predjelima.

Nad Atlantikom i zapadnom Europom je bilaprostrana ciklona. Sekundarna ciklona nastala je nadGenovskim zaljevom, ali se produbila na sjever-nom Jadranu. Visinsko strujanje je bilo jugozapad-

no i zapadno, a zatim se premjestila dolina. 2. stu-denog je prijepodne bilo djelomice sunËano, ali se br-zo naoblaËilo, pa je bilo kiπe, na Jadranu i obilne ipraÊene grmljavinom. U gorju je palo i dvadesetakcm snijega, a snijega je bilo i u nizinama, osobito za-padnog i sjeverozapadnog dijela zemlje. Puhalo jejako jugo, a zatim bura koja je brzo oslabila. Zahladiloje.

Od 4. do. 10. studenog je bilo povremeno um-

jerene, pa i obilnije kiπe, 8. i 9. na sjevernom Jadranu.

U naπe je krajeve pritjecao vlaæan, ali i razmjer-

no topao zrak.

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 3. studenog 2009. u

00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 3. stude-

nog 2009. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

6

Studeni BILTEN 11 / 2009

4. studenog preko naπe zemlje premjestila sehladna fronta. Tijekom dana se naoblaËilo, pa je bi-lo kiπe, a samo u viπem gorju snijega. Po visini jepoËeo pritjecati topliji zrak. 5. studenog se u veÊemdijelu zemlje djelomice razvedrilo, ali se naπim pred-jelima pribliæila nova, sekundarna ciklona, u sklopuprostrane ciklone koja je zahvaÊala velik dio Europe.Ona se premjeπtala juænije od naπe zemlje, te je snjom 6. studenog najviπe kiπe bilo na juænom Jadranu.Samo u najviπem, gorju je bilo malo snijega, a nasjevernom i dijelu srednjeg Jadrana puhala je umjere-na i jaka bura. Zatim je 7. studenog bilo uglavnomsuho, u mnogim predjelima sa sunËanim razdoblji-ma, a u kopnenom podruËju je ujutro bilo magle.Novo ciklonalno polje i hladna fronta su 8. studenogdonijeli kiπu u cijeloj zemlji, a samo u najviπem gor-ju je bilo malo snijega. U Istri je ponegdje bilo tuËe,πto je rijetka pojava u ovom dijelu godine. SljedeÊegdana, 9. studenog, oborine su oslabile i uglavnomprestale. Bilo je razmjerno toplo jer je u jugozapad-noj struji pritjecao topao zrak.

I 10. studenog je bilo mjestimiËne kiπe, najviπe

na srednjem i juænom Jadranu, dok su drugdje

oborine bile slabe. Na veÊem dijelu Jadrana je za-

puhala bura.

Od 11. do 22. studenog je bilo djelomice ili

preteæno sunËano i iznadprosjeËno toplo. Maksimalne

temperature zraka bile su viπe od 20°C. Potkraj

razdoblja je mjestimice bilo dugotrajne magle.

Magle je ponegdje bilo i na Jadranu.

Na vrijeme poËela utjecati anticiklona s jugoza-pada kontinenta, odnosno Azorska anticiklona. Frontalnisustavi svojom glavninom kretali su se dosta sje-vernije od naπe zemlje. Po visini je bio termobariË-ki greben, a u visinskoj struji pritjecao je topao zraks juga kontinenta. Bilo je djelomice, pa i preteænosunËano. OblaËnije je bilo na sjevernom Jadranu igorskim krajevima, te povremeno u nizinskim di-jelovima unutraπnjosti. Malo kiπe bilo je tek ponegdje,a povremeno je bilo umjerenog i jakog juænog i ju-gozapadnog vjetra. Ujutro je mjestimice bilo maglei slojevitih oblaka koji su bili dugotrajni prema kra-ju razdoblja, kada se srediπte anticiklone premjesti-lo nad srednju Europu. Najviπe oblaka, ali uglavnomsuho, bilo je na sjevernom Jadranu. Temperatura zra-ka je bila znatno iznad prosjeka za ovo doba go-dine.

Zatim se 23. studenog prolazno naoblaËilo, pa

je mjestimice bilo slabe kiπe, osobito u unutraπnjosti

i na sjevernom Jadranu.

Preko naπih krajeva se premjestila atmosferskafronta sa zapada kontinenta, te je palo malo kiπe.

Prizemno je bilo polje poviπenog tlaka zraka.

Od 24. do 26. studenog je bilo barem djelomi-

ce sunËano.

Na vrijeme je utjecala anticiklona. Bilo je uglavnomsuho i stabilno, te djelomice ili preteæno sunËano, uunutraπnjosti mjestimice s maglom. Na sjevernomJadranu je bilo promjenljive naoblake. Vjetar je bioveÊinom slab.

Slika 3. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom i

toplinskom dijelu spektra 3. studenog 2009. u 09 UTC

(izvor: EUMETSAT)

Slika 4. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom i

toplinskom dijelu spektra 9. studenog 2009. u 12 UTC

(izvor: EUMETSAT)

7


27. i 28. studenog je bilo promjenljivo s kiπom,

najviπe na Jadranu, ali i dalje razmjerno toplo.

Polje visokog tlaka zraka se poËelo naruπavati,a visinsko stujanje je bilo zapadno i jugozapadno.Preko naπih krajeva se u sklopu plitkog ciklonalnogpolja premjestila hladna fronta. NaoblaËilo se, za-puhao je juæni i jugozapadni vjetar, a najviπe kiπe jebilo u noÊi od 27. na 28. studenog i 28. studenog pri-jepodne. Snijega je nakratko bilo samo u viπim plani-nama.

Zatim je 29. i 30. studenog bilo uglavnom suho,

potkraj razdoblja u zapadnim predjelima s mjes-

timiËnom kiπom.

Na vrijeme je utjecalo polje poviπenog tlaka zra-ka. Bilo je djelomice sunËano, a 30. studenog seponovno postupno naoblaËilo, te je do kraja danamjestimice bilo kiπe u zapadnim predjelima. Bilo jerazmjerno toplo. Puhao je jugozapadnjak i jugo.

Studeni je u gotovo cijeloj zemlji bio topliji odviπegodiπnjeg klimatskog prosjeka, a oborine je biloneπto manje. Posljedica je to dugotrajnog utjecajaogranka Azorske anticiklone.

Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu i visinsku sinop-tiËku situaciju (izvor NjemaËka meteoroloπka sluæ-ba), a slike 3 i 4 su satelitske slike oblaka 3. studenog(EUMETSAT MSG), odnosno 9. studenog 2009.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka bile su ustudenom 2009. godine viπe od viπegodiπnjeg pros-jeka (1961.-1990.). Temperaturna odstupanja kreta-la su se od 0.4°C na Hvaru i Dubrovniku do 3.5°C uOgulinu.

Prema raspodjeli percentila, temperaturne pri-like u veÊem dijelu Hrvatske nalaze se u kategorijitoplo, zatim slijedi kategorija normalo, a samomanji dijelovi svrstani su u kategoriju vrlo toplo.

Srednje mjeseËne temperature zraka su u pri-obalju i na otocima prelazile 10.0°C, dok su nakontinentu bile do 10.0°C. Kretale su se u rasponuod 2.4°C na Zaviæanu do 14.1°C u Dubrovniku.

Apsolutni maksimumi su iznosili od najmanjih12.2°C na Zaviæanu, do najviπih 22.2°C u Ogulinu.

Apsolutni minimumi su bili u rasponu od -7.2°Cna Zaviæanu, do 9.3°C u Dubrovniku.

Srednje dnevne temperature zraka u prvoj deka-di studenog, a ponegdje i koji dan viπe, imale suvrijednosti niæe od prosjeka, zatim slijede dani kojiuglavnom topliji od odgovarajuÊih dnevnih prosje-ka.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatu-ra zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriË,Split-Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjihsrednjaka i standardne devijacije koriπteni su cijeliraspoloæivi nizovi podataka temperature, to jest zarazdoblje 1862.-2008. za Zagreb-GriË te 1948.-2008.za Split Marjan i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija srednje dnevne temperature zrakapremaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna anomalijapremaπi dvije standardne devijacije.

U Zagrebu na GriËu zabiljeæen je izvanrednotopli dan 18. studenog, kad je srednja dnevna tempera-tura zraka iznosila 13.8°C, te 30. studenog kada jesrednja dnevna temperatura zraka bila 14.4°C.

U Rijeci je takoer zabiljeæen izvanredno toplidan, i to 30. studenog, i radi se o rekordno toplomdanu. Dnevna temperatura zraka je dostigla 16.0°C(do sada najviπa temperatura zraka izmjerena na 30.studenog u raspoloæivom nizu 1948.-2009. iznosilaje 13.4°C).

U Splitu na Marjanu u studenom nisu zabiljeæeniizvanredni dani.

KoliËine oborine su se kretale od 56 % prosjekau Senju do 161 % u PoreËu.

Slika 5. Pet najtoplijih jeseni na postaji Zagreb-GriË

8


Slika 6. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za STUDENI 2009. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-25-20

-15-10-505

10152025

3035

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

010

2030405060708090100

110120

mm OSIJEK

-25-20-15-10

-505

10

1520253035

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

010203040506070

8090100110120

mm

RIJEKA

-25-20-15

-10-505

1015202530

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

01020

30405060708090100110

120mm

SPLIT MARJAN

-25-20-15-10-505

101520253035

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0102030405060

708090100110120

mm

OGULIN

-25-20-15-10

-50

5101520253035

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

01020304050

60708090100110120

mm

DUBROVNIK

-25-20-15-10

-505

101520253035

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0102030405060708090100110120

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

9


Slika 7. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za STUDENI 2009. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C OSIJEK

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

RIJEKA

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

SPLIT MARJAN

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

OGULIN

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

DUBROVNIK

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

10


odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

Dubrovnik

1.8

0.4

62

2.8

1.0

80

Osijek92

Knin

87

2.7

2.7

Komiæa

89

2.0

0.6

65

94

2.8

M. Loπinj

Rijeka90

Varaædin90

92Zagreb Bjelovar

Sisak90

2.8

Sl. Brod2.4

1.2

Pazin2.3

Ogulin

82

0.5

2.7GospiÊ90

0.8Split

Daruvar

3.5

94

Karlovac

0.4Hvar

62

0.6Lastovo

66

71

91Zaviæan

88

2.9

73

PoreË

Senj

©ibenik

91

2.0

85

0.7

69

1.7

Zadar

Slika 8. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u STUDENOM 2009. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

68

65

95

66

31

108

119

Ogulin69

32

79

Pazin

Split

Knin

Daruvar59

77

10541

81

114

82

Karlovac

91

M. Loπinj

Rijeka

41Zaviæan

104

Varaædin52

Zagreb Bjelovar

64

113

Zadar

SisakOsijek

149

74

DubrovnikLastovo138

78

7955

Komiæa98

132

75

51 Sl. Brod

43

PoreË

Senj

©ibenik

107

133

GospiÊ

88

161

56

25

93

52

61

61

59

142

88

49

Hvar

Slika 9. MjeseËne koliËine oborine u STUDENOM 2009. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

11


odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

Dubrovnik

1.3

0.6

73

1.8

0.7

80

Osijek95

Knin

91

2.2

1.5

Komiæa

98

0.4

0.7

78

85

1.7

M. Loπinj

Rijeka93

Varaædin94

98Zagreb Bjelovar

Sisak96

1.8

Sl. Brod1.8

1.0

Pazin0.9

Ogulin

89

0.4

1.6GospiÊ94

0.6Split

Daruvar

1.9

95

Karlovac

0.4Hvar

67

0.3Lastovo

68

63

66Zaviæan

93

2.1

73

PoreË

Senj

©ibenik

87

1.2

91

0.5

71

1.3

Zadar

Slika 10. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za JESEN 2009. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

46

37

73

97

51

96

93

Ogulin77

25

55

Pazin

Split

Knin

Daruvar23

85

7534

74

81

51

Karlovac

60

M. Loπinj

Rijeka

26Zaviæan

80

Varaædin6

Zagreb Bjelovar

48

96

Zadar

SisakOsijek

98

54

DubrovnikLastovo141

89

6358

Komiæa104

102

56

23 Sl. Brod

20

PoreË

Senj

©ibenik

81

99

GospiÊ

51

98

67

22

85

40

50

27

28

100

72

19

Hvar

Slika 11. MjeseËne koliËine oborine za JESEN 2009. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

12


-10123456789

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-10123456789

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-10123456789

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862.-2008.) SPLIT - MARJAN (1948.-2008.) RIJEKA (1948.-2008.)

-t+σ

-t-σ

-t+2σ

-t+σ

-t-σ

-t+2σ

-t-σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 12. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u STUDENOM 2009. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

Oborinske prilike u najveÊem dijelu zemljesvrstane su u kategoriju normalno, dok je u Istri,Malom Loπinju i Dubrovniku bilo kiπno.

Najviπa vrijednost maksimalne dnevne koliËineoborine dostigla je 110.5 mm u Dubrovniku.

Jesen 2009.

Srednje jesenske temperature zraka (rujan, listopad,studeni) u 2009. godini bile su viπe, a ponegdje i znat-no viπe od prosjeka (1961. - 1990.). Odstupanja suse kretala od 0.3° C na Lastovu do 2.2 °C u Bjelovaru.

Prema raspodjeli percentila temperaturne prilikesvrstane su u najveÊem dijelu zemlje u kategoriju vr-

lo toplo, zatim slijede kategorije toplo i normalno.

U Zagrebu na GriËu (1862.-2009.) ovogodiπnjajesen je 4. najtoplija jesen. Meu pet najtoplijih je-seni Ëak tri su u ovoj dekadi.

Na Jadranu jesenske temperature zraka nisu to-liko odstupale od prosjeËnih vrijednosti. U Splitu jejesen 2009. bila 19. najtoplija jesen.

Prevladavale su koliËine oborine manje od je-senskih prosjeËnih vrijednosti i kretale su se od 60%jesenskog prosjeka u Varaædinu do 141% u Dubrovniku.

Oborinske prilike u najveÊem dijelu zemlje bilesu u kategoriji normalno dok su manji dijelovi bilisuπni (npr. Daruvar, Karlovac, podruËje oko Rijekei Senja, te Lastovo), vrlo suπni (Varaædin), te kiπni

(Dubrovnik).

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

Suπni i kiπni uvjeti na dnevnoj skali su u stude-nom 2009. na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani po-moÊu dvije metode. PraÊene su kumulativne koliËineoborine od poËetka do kraja studenog i usporeenesu s teorijskim percentilima izraËunatim pomoÊu sred-njih mjeseËnih vrijednosti koliËine oborine iz 40-godiπnjeg razdoblja (1961-2000). Zatim su analiziranisljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËinomoborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.

U kontinentalnoj Hrvatskoj su u prvih pet danastudenog prevladavale normalne oborinske prilike, azatim do polovice mjeseca vrlo kiπne (percentil 91-98) i kiπne (percentil 75-91) prilike. U drugoj polovi-ci studenog prevladavale su normalne oborinske pri-like. Najdulje suπno razdoblje, u trajanju od 17 dana,zabiljeæeno je u Varaædinu i moæe se oËekivati sva-kih 27 godina.

13


U gorskoj Hrvatskoj vrijednosti kumulativnihkoliËina oborine u prvoj dekadi studenog upuÊuju naprevladavajuÊe kiπne prilike. Samo su na podruËjuParga prvih 20 dana prevladavale normalne prilike,a u zadnjoj dekadi mjeseca suπne prilike (percetnil 9do 25). Na postaji Zaviæan je najdulje kiπno razdobljetrajalo devet dana, a to se moæe oËekivati jednom upribliæno 14 godina.

Na obalnom podruËju Hrvatske su prevladavalekiπne i vrlo kiπne oborinske prilike, a najkiπovitije jebilo na podruËju Pule gdje je u drugoj dekadi stu-denog pala ekstremna kumulativna koliËina obo-rine (percetil > 98). Ekstremne koliËine oborine sutakoer zabiljeæene na postajama Mali Loπinj iDubrovnik. Samo su na podruËju Senja zadnjih tjedandana prevladale suπne oborinske prilike. Prema anali-zi kiπnih razdoblja, najdulji kiπni slijed u trajanjuod devet dana je zabiljeæen na postajama Hvar iDubrovnik. Takvo kiπno razdoblje na Hvaru pred-

stavlja iznimno rijedak sluËaj i javlja se jednom u 170godina, dok se u Dubrovniku moæe oËekivati sva-kih 35 godina. U Senju je pak zabiljeæeno rijetkosuπno razdoblje u trajanju od 18 dana koje se javljajednom u kojih 50 godina.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U studenom 2009. godine su mjeseËne koliËineoborina na veÊini postaja u Republici Hrvatskojbile u granicama normale (slika 13). Ekstremna odstu-panja mjeseËnih koliËina oborina od medijana nisuzabiljeæena.

Na vremenskoj skali od tri mjeseca su zabiljeæenivrlo suπni uvjeti u Varaædinu (SPI6; -1.64). Umjerenosuπni uvjeti su prevladavali u Daruvaru i Pargu (SPI3;-1.03 i -1.43). Na ostalim postajama u Hrvatskoj su

Slika 13. Kumulativne koliËine oborine (mm) u STUDENOM 2009., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir,

Rijeku, Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno

14


Slika 14. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u STUDENOM 2009.

15


3-mjeseËne koliËine oborine bile unutar granica nor-male. Jedino su u Dubrovniku prevladavali umjerenokiπni uvjeti (SPI3; 1.20).

U proteklih πest mjeseci su zabiljeæeni vrlo suπniuvjeti u Slavoniji, Gorskom kotaru i na sjevernomJadranu (SPI6; Daruvar; -1.86, Ogulin; -1.65, Pargi Senj;-1.64). Umjereno suπni uvjeti su bili u Bjelovaru,Karlovcu, Kriæevcima, Osijeku, Rijeci, Varaædinu ina Zaviæanu (SPI6; -1.49, -1.23, -1.02, -1.03, -1.09,-1.22 i -1.11). Na juænom dijelu Jadrana (SPI6;Dubrovnik; 1.44, Hvar; 1.21, Split Marjan; 1.03) suu proteklih πest mjeseci zabiljeæeni umjereno kiπniuvjeti.

Prostorna razdioba SPI-a na 12 mjeseËnoj vre-menskoj skali je bila vrlo sliËna prostornoj razdiobina vremenskoj skali od πest mjeseci. Vrlo suπni uvjetisu zabiljeæeni u Slavoniji (SPI12; Osijek; -1.74,Daruvar; -1.87) dok su umjereno suπni uvjeti bili uPodravini (SPI12; Bjelovar; -1.32) i na sjevernomJadranu (SPI12; Senj; -1.21). Zanimljivo je da su uproteklih godinu dana u Pazinu zabiljeæeni umjerenokiπni uvjeti, dok su u Senju zabiljeæeni umjereno suπniuvjeti, to jest postoji gradijent 12 mjeseËnih koliËi-na oborina na vrlo malom podruËju (zapad - istok;Pazin - Senj). Na juænom Jadranu u Dubrovniku suzabiljeæeni umjereno kiπni uvjeti (SPI12; 1.41), ana postaji Hvar vrlo kiπni uvjeti (SPI12; 1.64)

KoliËine oborina su na veÊini postaja u Hrvatskoju protekle dvije godine bile manje od medijana.Ekstremno suπni uvjeti su zabiljeæeni u Bjelovaru(SPI24; -2.10). Vrlo suπni uvjeti su zabiljeæeni uDaruvaru, Osijeku, Slavonskom Brodu, Zagrebu iSenju (SPI24; -1.88, -1.56, -1.50, -1.55 i -1.64).Umjereno suπni uvjeti su prevladali u GospiÊu,Kriæevcima i Varaædinu (SPI24; -1.20, -1.44 i -1.39).Na postajama srednjeg i juænog Jadrana su koliËineoborine u proteklih dvije godine bile u granicamanormale, no veÊe od medijana (medijan = 50 per-centil).

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su zabiljeæeniekstremno suπni uvjeti u Bjelovaru (SPI48; -2.09).Vrlo suπni uvjeti su bili u Pargu (SPI48; -1.63) a um-jereno suπni uvjeti u Kriæevcima, Zagrebu, GospiÊui Zadru (SPI48; -1.20, -1.03, -1.41 i -1.22). Jedino suna juænom Jadranu zabiljeæene mjeseËne koliËineoborine u protekle Ëetiri godine bile veÊe od medi-jana.

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata semoæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

Tijekom studenog ove godine povrπinska je tem-perature mora duæ istoËne obale Jadrana bila uglavnomunutar klimatoloπkih vrijednosti, iako ponegdje neπtoniæa od prosjeka. Srednje mjeseËne vrijednosti bilesu najniæe u podruËju Senja (14.5°C) i Raba (16.0°C),dok su se u podruËju srednjeg Jadrana kretale izmeu16.2°C (postaja Split) i 17.9°C (Komiæa). Nastavljase kontinuirani pad temperature mora kao posljedi-ca sezonskog ohlaivanja atmosfere i djelovanja po-jaËanog vjetra. Na veÊini je postaja tijekom mjese-ca srednja dnevna temperatura mora bila malo vari-jabilna, odraæavajuÊi samo kontinuirano smanjenjetemperature prema kraju mjeseca. Zabiljeæeno jemeutim znatnije ohlaivanje u razdoblju od 17. do23. u mjesecu kada je na veÊini postaja zabiljeæennagli pad temperature povrπinskog sloja mora uzroko-van prodorom hladnog zraka koje je zahvatilo Jadran.U tom se razdoblju biljeæe i najniæe srednje dnevnevrijednosti. U Senju je 22. u mjesecu zabiljeæena naj-niæa temperatura od 13.4°C, dok je apsolutni mak-simum temperature povrπinskog sloja mora iznosa19.2°C zabiljeæen u Hvaru poËetkom mjeseca. Uodnosu na viπegodiπnje vrijednosti, ekstremnih dananije bilo.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

U studenom su zabiljeæeni neπto viπi vodostajiu odnosu na listopad. Na Savi kod Zagreba vo-

16


RAB

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

Anomalija (°C) SENJ

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

Anomalija (°C)°C

HVAR

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

Anomalija (°C)°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 15. Srednje dnevne temperature mora (°C) za STUDENI 2009., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

17


dijelu mjeseca uslijedio je kontinuirani pad na ci-jelom toku. Vodostaji su se kretali na granici niskihi srednje niskih voda, a vodnost je bila Ëak i neπtoniæa u odnosu na listopad. Zabiljeæen je deficit otje-canja od nekih 25%. Nakon poËetnog opadanja, naDunavu su vodostaji poËeli ponovno rasti od sredineprve dekade. Lagani porast zabiljeæen je do poËetkazadnje dekade kada je ponovno doπlo do laganogopadanja vodostaja. Tijekom cijelog mjeseca vodosta-ji na Dunavu kretali su se u domeni srednje niskihvodostaja.

Na Kupi je sredinom prve polovice mjeseca zabi-ljeæen jedan kratkotrajan porast vodostaja. Tada suvodostaji bili u domeni srednje niskih vodostaja. Uostatku mjeseca zabiljeæeni su vodostaji s laganimkontinuiranim opadanjem i kretanjem vodostaja u

dostaj je od poËetka mjeseca rastao sve do sredineprve polovice mjeseca, nakon Ëega je uslijedio kon-tinuirani pad vodostaja do samog kraja mjeseca. Naostalom toku Save prvih dana mjeseca vodostaj jeopadao, ali je sredinom prve dekade mjeseca poËeorasti. Porast je bio kratkotrajan i veÊ je poËetkomdruge dekade uslijedio lagani pad vodostaja. Vodostajisu se kretali veÊi dio mjeseca u domeni niskih vo-dostaja, osim u vrhovima vala kada se radilo o vo-dostajima u domeni srednje niskih vodostaja. VodnostSave je, bez obzira na kratkotrajan porast vodosta-ja, u studenom i dalje bila mala, deficit otjecanja nacijelom toku kretao se izmeu 35 i 45%.

Na Dravi u kretanju vodostaja nije bilo nekih ve-likih razlika u odnosu na listopad. U prvoj polovicimjeseca zabiljeæeni su manji porasti, ali u drugom

STUDENI 2009. STUDENI 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 92,5 01.11. 53,5 144 344

SavaJasenovac 230 03.11. 141 349 1024Slavonski Brod 314 04.11. 182 507 1472Æupanja 381 30.11. 223 584 1512

KupaKamanje 11,2 01.11. 6,01 24,3 77,5JamniËka Kiselica - - 13,1 62,0 156

Mura Mursko SrediπÊe 132 30.11. 49,2 95,7 237

DravaBotovo 211 16.11. 105 222 510Donji Miholjac 319 30.11. 168 314 590

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 210 88,4 396 1077

SavaJasenovac 469 191 804 1593Slavonski Brod 589 238 1007 2282Æupanja 718 294 1141 2678

KupaKamanje 43,8 13,8 109 207JamniËka Kiselica - 29,0 235 476

Mura Mursko SrediπÊe 174 60,1 141 286

DravaBotovo 352 225 481 1046Donji Miholjac 399 228 499 1044

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 495 07.11. 114 1095 2328Jasenovac 889 09.11. 254 1412 2422

Sava Slavonski Brod 1057 10.11. 318 1609 3444Æupanja 1306 11.11. 384 1860 3956

KupaKamanje 150 07.11. 56,9 538 1118JamniËka Kiselica - - 51,6 605 1125

Mura Mursko SrediπÊe 302 09.11. 71,4 287 747

DravaBotovo 636 10.11. 405 955 2022

Donji Miholjac 597 11.11. 305 846 1672

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u STUDENOM 2009. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdobljuQmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

18


0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

1600

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000


Q (m3/s)

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

4000

4400


Q (m3/s)

Qsred studeni 2009. studeni 1961-2005.

Qmin studeni 2009. studeni 1961-2005.

Qmaks studeni 2009. studeni 1961-2005.

Slika 16. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u STUDENOM 2009. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

19

Listopad BILTEN 10 / 2009

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

.

-150

-100-50

050

100150

200250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100

-50

0

50

100

150200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0100200300400500600700800900

10001100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0102030405060708090

100110120130140150

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u STUDENOM 2009.

Slika 18. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u STUDENOM 2009.

20

BILTEN 10 / 2009 Listopad

domeni niskih voda. Vodnost je u studenom bila neπtoviπa nego u listopadu, ali i deficit od 60% ukazuje namanjak vode Kupe u studenom.

Minimalni protoci bili su na uglavnom manji odsrednjih minimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su uglavnom manji od sred-njih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su uglavnom manji odsrednjih maksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

Na slivnom podruËju rijeke Save u studenom sei dalje biljeæe niske razine podzemne vode u uspored-bi s prosjeËnim vrijednostima. Na obje mjerne posta-je zagrebaËkog vodonosnika, MiËevec i Borovje,poËetkom mjeseca zabiljeæene su najniæe mjeseËnerazine podzemne vode. Nakon toga uslijedio je znaËa-jan porast vodostaja, posebice na mjernoj postajiMiËevec, gdje su poËetkom druge dekade zabiljeæenenajviπe mjeseËne vrijednosti razine podzemne vode.Ostatak mjeseca vodostaj je kontinuirano opadao dopred sam kraj mjeseca. Iako je porast tijekom mjese-ca bio znaËajniji, joπ uvijek se radilo o niskim razi-nama, tako da su zabiljeæene minimalne, srednje imaksimalne mjeseËne vrijednosti na obje mjernepostaje bile ispod prosjeËnih vrijednosti za studeniza razdoblje obrade 1982.-2006.

Na slivnom podruËju rijeke Drave tijekom stu-denog zabiljeæeno je kretanje razine podzemne vodesliËno listopadu. Na svim analiziranim mjernim posta-jama dravskog sliva, kako uzvodnim tako i nizvod-nim, razina podzemne vode kretala se unutar petnaestcentimetara. Zabiljeæene minimalne, srednje i mak-simalne mjeseËne razine na mjernim postajama Repaπ,Gornji Miholjac i »aavica bile su ispod prosjeËnih,a na mjernoj postaji Gornja ©uma iznad prosjeËnihvrijednosti za studeni za razdoblje obrade 1988.-2006.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Visine sloja mijeπanja tijekom studenog 2009.na postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u termini-ma 00 i 12 UTC su prikazane na slici 22. Na osnoviproraËuna je vidljivo da je u Zagrebu visina slojamijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 15. studenog(1218 m), a u Zadru 30. studenog (1134 m). NajveÊavisina sloja mijeπanja u terminu 12 UTC je u ZagrebuproraËunata 16. studenog (972 m), a u Zadru 11. stu-denog (1921 m). ProsjeËna mjeseËna visina slojamijeπanja je u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila186 m, dok je u Zadru bila 154 m. U terminu 12 UTCsu prosjeËne vrijednosti visine sloja mijeπanja iznosile376 m (Zagreb) i 788 m (Zadar).

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u STUDENOM 2009.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,16 02.11. 103,01 104,59 106,21Zagreb-MiËevec 99,53 03.11. 99,52 101,35 102,68

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,47 103,19 105,09 107,19Zagreb-MiËevec 99,93 99,72 101,92 103,44

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,75 11.11. 103,35 105,60 108,71Zagreb-MiËevec 100,39 10.11. 99,94 102,68 105,20

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

21

Listopad BILTEN 10 / 2009

102.9

103.0

103.1

103.2

103.3

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

103.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.0

115.1

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.5

99.6

99.7

99.8

99.9

100.0

100.1

100.2

100.3

100.4

100.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

103.9

104.0

104.1

104.2

104.3

104.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

95.5

95.6

95.7

95.8

95.9

96.0

96.1

96.2

96.3

96.4

96.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 19. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za STUDENI 2009. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

22

BILTEN 10 / 2009 Listopad

Tijekom noÊi je na postaji Zagreb-Maksimirprizemni sloj atmosfere najËeπÊe bio neutralan i um-jereno stabilan (D i F klasa stabilnosti; s Ëestinom30% i 50%,. tablica 4). U terminu 12 UTC su najËeπÊezabiljeæene B, C i D Pasquillove klase stabilnosti(24%; 17%; 46%). SliËno je bilo na podruËjuZadra. Atmosfera je u 00 UTC najËeπÊe bila neutral-na, malo stabilna i umjereno stabilna (D, E i F klasestabilnosti; 31%, 24% i 38%). U 12 UTC atmosferaje bila jako labilna (A klasa stabilnosti; 24%), um-jereno labilna (B klasa stabilnosti; 38%), malo labil-na (C klasa stabilnosti; 10%) i neutralna (D klasa sta-bilnosti; 24%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi.U Zagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæeno 24 sluËa-ja (37%) s prizemnom, 14 sluËaja s podignutom in-verzijom (21%) i 28 sluËajeva s visinskom inverzi-jom (42%). U terminu 12 UTC je visinska inverzijazabiljeæena u 23 sluËaja (43%), podignuta inverzijau 18 sluËajeva (34%) a zabiljeæena su i 3 sluËaja (6%)bez inverzije. U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊevisinske inverzije (30 sluËaja, 66%) i situacije sa

podignutom temperaturnom inverzijom (13 sluËaje-va; 26%). SliËno je bilo u terminu 12 UTC kada jezabiljeæeno 19 sluËajeva s visinskom inverzijom (56%)i 11 sluËaja sa podignutom temperaturnom inverzi-jom (32%).

Vertikalni presjeci Pasquillovih klasa stabilnos-ti na postaji Zagreb Maksimir u studenom 2009. (slike20 i 21) omoguÊuju detaljniji uvid u vertikalnu struk-turu atmosfere od tla do 3 km visine. Tijekom noÊi(termin 00 UTC) je atmosfera u Zagrebu pri tlu veÊi-nom umjereno stabilna ili neutralna, a porastom vi-sine, atmosfera vrlo brzo postaje neutralno stabilna.U terminu 12 UTC je atmosfera pri tlu ËeπÊe nesta-bilnija, ali s porastom visine raste stabilnost atmos-fere i ona postaje neutralna.

Koeficijenti provjetravanja su bili poveÊani napostajama Varaædin (1.3), Kriæevci (1.5), Pazin (4.5),Senj (8.0), Zadar (1.7), ©ibenik (1.4) i Split (2.0). Naostalim analiziranim postajama u Hrvatskoj koefi-cijenti provjetravanja su zbog niskih srednjih vrijed-nosti modula vjetra bili manji od 1 (slabo provjetra-vanje). Vektorski srednjak vjetra je na postajama uHrvatskoj bio promjenjivog smjera (slika 23).

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u STUDENOM 2009.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,47 27.11. 115,20 115,58 116,27Gornja ©uma 116,49 03.11. 115,46 115,84 116,56Gornji Miholjac 103,91 01.11. 103,10 104,39 105,29»aavica 95,95 01.11. 95,82 96,90 98,34

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,52 115,25 115,78 116,52

DRAVAGornja ©uma 116,53 115,50 115,96 116,77Gornji Miholjac 103,94 103,17 104,46 105,31»aavica 96,06 95,87 97,02 98,35

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,59 11.11. 115,30 116,04 116,97Gornja ©uma 116,58 12.11. 115,56 116,09 117,06Gornji Miholjac 103,96 08.11. 103,22 104,54 105,35»aavica 96,12 29.11. 96,02 97,14 98,36

23


Slika 20. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za STUDENI 2009. u terminu 00 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

Slika 21. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za STUDENI 2009. u terminu 12 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

24


U studenom 2009. godine su na veÊini postaja

mjeseËne koliËine obrorine bile u granicama normale.

Zato se moæe pretpostaviti, da je mjeseËno taloæenje

oneËiπÊujuÊih tvari oborinom (mokra depozicija)

na podruËju Hrvatske bilo u skladu s prosjekom.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Tijekom studenog su koncentracije duπik diok-sida — NO2 u usporedbi s onim u listopadu bilepoveÊane, ali joπ uvijek unutar propisanih graniËnih

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 1 3 0 0 7 24 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 7 24 0 0 11 38 umjereno labilno - BC - malo labilno 4 13 5 17 0 0 3 10 malo labilno - CD - neutralno 9 30 13 46 9 31 7 24 neutralno - DE - malo stabilno 2 7 1 3 7 24 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 15 50 2 7 11 38 1 4 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 0 0 0 0 2 7 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom STUDENOG 2009. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 0 0 3 6 2 4 3 9 ne postojiprizemna 24 37 9 17 2 4 1 3 prizemnapodignuta 14 21 18 34 13 26 11 32 podignutavisinska 28 42 23 43 33 66 19 56 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za STUDENI 2009. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Slika 22. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u STUDENOM 2009. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

25


Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

Zagreb

Ogulin

Zaviæan

Split

Krapina

Puntijarka

©ibenik

Zadar

Bilogora

PazinSenj

Kriæevci

Daruvar

Sl. Brod

Karlovac

0.528

Komiæa

Varaædin

0.325

sumpor

duπik

1.239

0.544

0.386

0.203

0.1750.315

0.539

0.239

0.395

1.3670.623

0.43

0.338

1.777

0.3720.54

0.551

0.623

0.612

1.495

0.806

0.6150.9

0.7

K.P.

1 m/s

Osijek

0.64

0.43

1.50

1.15

0.22

4.50

1.68

1.72

2.03

8.00

1.40

0.11

0.90

1.37

Slika 23. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeËna brzina i smjer strujanja,

te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za STUDENI 2009. godine

vrijednosti za mjerenja u preteæno ruralnom podruËju(Uredba o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊihtvari u zraku, NN broj 133/2005., str. 2467, GV-graniËna vrijednost je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak,a godiπnji srednjak 40 μg/m3). U Slavonskom Broduje ponovo izmjerena najveÊa srednja mjeseËna kon-centracija duπik dioksida od 21 μg/m3, dok je najveÊa24-satna koncentracija zabiljeæena 28/29. studenogi iznosila je 49 μg/m3, a to je gotovo dvostruko viπenego u listopadu. SljedeÊa najveÊa srednja mjeseËnakoncentracije duπikovog dioksida je u studenom zabi-ljeæena na mjernoj postaji u GospiÊu i iznosila je 12μg/m3 a najveÊa dnevna 2/3.studenog, 16 μg/m3.

U studenom je na svim promatranim postajamazabiljeæena veÊa koliËina oborine nego u listopadu.S obzirom na poveÊanu koliËinu oborine, ispiranjeoneËiπÊenja iz atmosfere je bilo znatno, na πto upu-Êuje i veÊi udio kiselih kiπa nego u listopadu. Na pro-matranim mjernim postajama se koliËina kiπe u stu-

denom kretala od 68.1mm u Slavonskom Brodu doËak 218.3 mm na visinskoj GMP Zaviæan-Velebit(1594 m, EMEP program). Prema dnevnim uzorci-ma oborine koji se u DHMZ-u veÊ dugi niz godinaprikupljaju otvorenim uzorkovaËem, tzv. bulk metodom,i onda analiziraju na glavne ione, ovaj mjesec je bi-lo mnogo viπe kiselih kiπa nego u listopadu. Naj-veÊi udio kiselih kiπa je zabiljeæen u Karlovcu, 67%,zatim na Zaviæanu, 64%, u Krapini, 63%, u Ogulinu,57%, u Dubrovniku, 56%, na Puntijarci -Sljeme, teu Slavonskom Brodu po 40%, u Pazinu, 39%, naBilogori te u GospiÊu po 21%, dok je najmanje kiselihkiπa bilo u Zadru, 9%.

U Slavonskom Brodu gdje se uzorkovanje provo-di i automatskim uzorkovaËem, udio kiselih kiπa izno-sio je Ëak 90%. Na naπem podruËju zapravo ima mno-go viπe kiselih kiπa od onog na πto upuÊuju ovi po-daci, jer je otvoreni uzorkovaË pod utjecajem veÊegili manjeg suhog-gravitacijskog taloæenja, ovisno o

26


Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za STUDENI 2009.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH

min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 100 10 5.49 4,53-6,98 0.329 0.155 2 6Krapina 100 9 5.47 4,76-6,15 0.367 0.22Bilogora 100 14 5.48 4,53-7,09 0.676 0.394Slavonski Brod 99 10 5.33 4,94-6,70 0.809 0.35 21 49Karlovac 100 11 5.13 4,52-6,19 0.576 0.306Ogulin 100 12 5.41 4,85-7,10 0.485 0.423 4 10GospiÊ 100 14 5.78 4,97-6,88 0.365 0.231 12 19Zaviæan 100 14 5.51 4,38-6,02 0.197 0.314 4 10Pazin 100 13 5.64 5,22-7,47 0.372 0.284Rijeka 100 16 5.35 4,66-7,22 0.732 0.663 7 17Zadar 100 11 6.03 5,56-7,36 0.912 0.322 7 28Dubrovnik 100 9 5.65 5,59-5,77 0.85 0.258

Slika 24. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za STUDENI 2009.

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

1.6

1.8

2

Puntijarka Krapina Bilogora Sl. Brod Karlovac Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

vremenskim prilikama tijekom dana. Vrijednosti pHdnevnih uzoraka kretale su se od 4.38 na Zaviæanudo 7.36 u Zadru (Puntamika). S obzirom na koliËinukiπe (mm=L/m2) i rezultate analizom dobivenih kon-centracija (mg/L), ukupno mjeseËno taloæenje (kg/ha)sumpora odreenog u obliku sulfata (SO4-S) je iznosi-lo od 0.338 kg/ha u Krapini (92.1mm), do1.367 kg/hau Rijeci (186.8 mm). Taloæenje anorganskogduπika iz nitrata (NO3-N) je opet bilo najmanje uKrapini i iznosilo je 0.203 kg/ha, dok je najveÊe od1.239 kg/ha zabiljeæeno u Rijeci. Podaci ostalih glavnihiona iz oborine nalaze se u bazi ekoloπkih podatakaDHMZ-a.Tijekom studenog ekosustavi na podruËjuRepublike Hrvatske su uglavnom bili pod velikim ut-

jecajem mokrog, tj. oborinskog taloæenja oneËiπÊu-juÊih tvari iz atmosfere.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom studenoga 2009. dominantni oneËiπÊi-vaË bile su lebdeÊe Ëestice (PM10) πto je karakteri-stiËno za ovo doba godine. Dnevni srednjaci koncen-tracija ove oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min.

27


Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za STUDENI 2009. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NOparametar PM 10

Min 16,23 0,49 16,15 4,25 3,63Dana 8.stu 11.stu 3.stu 19.stu 3.stuMax 61,49 1,52 99,55 33,09 59,21Dana 20.stu 13.stu 13.stu 14.stu 20.stuSr.vrj. 30,66 0,85 65,34 17,51 38,4Median 28,63 0,87 72,77 17,91 45,51Percentil 98 56,2584 1,2988 94,5098 31,8836 58,84Br. dana preko GV za 24 h 1 0 0 -Br. dana preko TV za 24 h 0 0 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

16.23, do max. 61.49, dok je srednja mjeseËna kon-centracija bila 30.66, a percentil 98 iznosio je 56.26μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da jeoneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujed-naËeno za cijeli mjesec. (slika 25)

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka zapostaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec studeni, vidlji-vo je da je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (indeksmanji od 50, slika 26), sa izuzetkom 20. studenog ka-da je zrak bio umjeren (indeks je iznosio 52).

0102030405060708090

100110

1.11

.2.

11.

3 .1 1

.4 .

1 1.

5 .1 1

.6 .

1 1.

7 .1 1

.8 .

1 1.

9 .1 1

.1 0

. 11 .

1 1. 1

1 .1 2

. 11 .

1 3. 1

1 .1 4

. 11 .

1 5. 1

1 .1 6

. 11 .

1 7. 1

1 .1 8

. 11 .

1 9. 1

1 .2 0

. 11 .

2 1. 1

1 .2 2

. 11 .

2 3. 1

1 .2 4

. 11 .

2 5. 1

1 .2 6

. 11 .

2 7. 1

1 .2 8

. 11 .

2 9. 1

1 .3 0

. 11 .

Dan

NO2 PM 10 O3

Slika 25. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica, duπiËnog dioksida i ozona za STUDENI 2009. godine

μg/

m3

28


0

10

20

30

40

50

60

1.11

.2.

11.

3.11

.4.

11.

5.11

.6.

11.

7.11

.8.

11.

9.11

.10

.11.

11.1

1.12

.11.

13.1

1.14

.11.

15.1

1.16

.11.

17.1

1.18

.11.

19.1

1.20

.11.

21.1

1.22

.11.

23.1

1.24

.11.

25.1

1.26

.11.

27.1

1.28

.11.

29.1

1.30

.11.

Dan

PM10 O3

Slika 26. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za STUDENI 2009.

0

10

20

30

40

50

60

70

1.11

.2.

11.

3.11

.4.

11.

5.11

.6.

11.

7.11

.8.

11.

9.11

.10

.11.

11.1

1.12

.11.

13.1

1.14

.11.

15.1

1.16

.11.

17.1

1.18

.11.

19.1

1.20

.11.

21.1

1.22

.11.

23.1

1.24

.11.

25.1

1.26

.11.

27.1

1.28

.11.

29.1

1.30

.11.

Dan

CO NO

Slika 27. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog monoksida (μg/m3) za STUDENI 2009. godine

μg/

m3

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostiodreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom ograniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u studenome oci-jenjen na naËin prikazan u tablici 7.

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV iTV za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊu-juÊe tvari odreene Uredbama.

Koncentracije niti jedne od mjerenih oneËiπÊu-juÊih tvari nisu preπle graniËnu vrijednost niti toleran-tnu vrijednost.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Studeni 2009. godine je na svim analiziranimbio postajama svjeæ, dok je prosjeËni studeni iz raz-

doblja 1961-1990. hladan, pa je ovogodiπnji stu-deni na veÊini postaja bio znatno topliji, a u GospiÊuËak izvanredno topliji od prosjeËnoga.

U prvoj dekadi tijekom dana je prevladavaoosjet svjeæega, dok su jutra i veËeri bili svjeæi i ËeπÊehladni. PoËetkom dekade je u nekoliko navrata bilovrlo hladno, dok je u popodnevnim satima znalobiti i ugodno, osobito u Splitu. Ova je dekada uglavnombila u granicama normalnih biometeoroloπkih prili-ka za poËetak studenog. Odstupanja od normale zabi-ljeæena su samo u Splitu (hladnije veËeri i znatnohladnija jutra) i Slavonskom Brodu (jutra izvanred-no hladnija od prosjeËnih).

Druga je dekada bila joπ toplija od prve. Popodnevasu bila svjeæa ili joπ ËeπÊe ugodna Ëak i u unutraπnjosti,tako da su u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Splitupopodneva u prosjeku bila Ëak ugodna. Jutra su najËeπÊebila hladna, u Zagrebu svjeæa, a veËeri su svugdjebile svjeæe. VeÊim dijelom ova je dekada bila znat-

29


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2009. od 1961-1990. Odstupanje 2009. od 1961-1990. Odstupanje 2009. od 1961-1990. Odstupanje 2009. od 1961-1990.

Slika 28. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za STUDENI 2009. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

Prosjek 2009. Prosjek 2009. Prosjek 2009. Prosjek 2009.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3

30


no ili izvanredno toplija od prosjeËne druge dekadestudenoga. Samo su jutra u Splitu bila u granicamanormale, a u Slavonskom Brodu hladnija.

Posljednja je dekada bila sliËna prethodnim.Prevladavalo je svjeæe, u popodnevnim satima povre-meno ugodno, osobito u Splitu, a jutra su uglavnombila hladna, osim u Zagrebu. Ova je dekada najveÊimdijelom takoer bila znatno ili izvanredno toplijaod prosjeËne i samo su jutra u Splitu bila u granica-ma normalnih biometoroloπkih prilika a u SlavonskomBrodu hladnija od prosjeËnih.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Globalna ozraËenost

MjeseËne ozraËenosti za studeni bile su uglavnomizmeu 10000 J/cm2 i 20000 J/cm2. Najmanje, sve-ga 9719 J/cm2 dozraËeno je u Rijeci, a najviπe, 21240J/cm2 u Dubrovniku. U Zagrebu, te na srednjem ijuænom Jadranu je najviπe zraËenja pristiglo u dru-goj dekadi, oko 40% mjeseËnog iznosa.U Rijeci jeenergetski najbogatija bila prva dekada, a u GospiÊutreÊa, koja je na drugim postajama, osim u Zadru, bi-la s najmanje ozraËenosti.

Srednje dnevne ozraËenosti iznosile su izmeu324 J/cm2 u Rijeci i 708 J/cm2 u Dubrovniku. Maksimalnednevne ozraËenosti bile su veÊe od srednjih od 1.8do Ëak 3.6 puta πto je bio sluËaj u Rijeci. Na sjeveruje maksimalna dnevna ozraËenost iznosila 1000 J/cm2,dok je na krajnjem jugu Hrvatske poprimila vrijed-

nost 1276 J/cm2. Na svim postajama su maksimumiizmjereni 1. studenog.

Prema srednjem dnevnom hodu najveÊe satneozraËenosti su kroz cijeli dan bile u Dubrovniku, gdjesu sredinom dana dosezale vrijednost 124 J/cm2. Uprijepodnevnim satima su splitske satne ozraËenos-ti bile gotovo jednake dubrovaËkim, ali su u posli-jepodnevnim satima bile i do 20 J/cm2 niæe. Najmanjesrednje satne ozraËenosti gotovo cijelog dana bile suu Rijeci, s najveÊom vrijednoπÊu 55 J/cm2 u podne.Prilikom zalaska Sunca najmanje ozraËenosti imaloje zagrebaËko podruËje. Na svim je postajama biloviπe ozraËenosti prijepodne nego poslijepodne.

Apsolutne maksimalne satne ozraËenosti izmje-rene su 1. studenog u 12 sati na veÊini postaja. GospiÊkimaksimum je bio najmanji. Iznosio je 183 J/cm2, aizmjeren je sat vremena kasnije nego na ostalim posta-jama. RijeËki maksimum je iznosio 192 J/cm2, doksu svi ostali bili oko 204 J/cm2, odnosno u Dubrovniku208 J/cm2.

Difuzna ozraËenost

Difuzne mjeseËne ozraËenosti su u studenom bilepodjednake na obje postaje. Iznosile su neπto viπe od1400 J/cm2, πto daje udio od 56% u globalnoj ozraËenos-ti u Zagrebu, odnosno 38% u Splitu. Gotovo identiË-na je na obje postaje bila dekadna razdioba difuzneozraËenosti. U prvoj dekadi je bilo oko 32% mje-seËnog iznosa, u drugoj viπe od 36%, a u treÊoj nez-natno manje nego u prvoj.

0

20

40

60

80

100

120

140

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

r aË e

n os t

( J/ c

m2 ) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 29. Srednja satna globalna ozraËenost

u STUDENOM 2009. godine

05

101520253035404550

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 30. Srednja satna difuzna ozraËenost,


31


Srednje dnevne ozraËenosti iznosile su oko248 J/cm2, dok su maksimumi bili za viπe od 60%veÊi. Splitski maksimum je bio 37 J/cm2 veÊi odzagrebaËkog. ZagrebaËki maksimum je izmjeren 5.studenog, a splitski 14. studenog.

Iz srednjeg dnevnog hoda proizlazi da su prije-podnevne difuzne satne ozraËenosti bile veÊe u Zagrebu,a poslijepodnevne u Splitu. U Zagrebu je najveÊasrednja vrijednost bila u 12 sati i iznosila je 43 J/cm2,dok je u Splitu to bio sluËaj sat vremena kasnije, aiznos je bio 44 J/cm2. Na obje je postaje bilo viπeozraËenosti prijepodne nego poslijepodne.

Apsolutni satni maksimumi su izmjereni 4.studenog u 12 sati. ZagrebaËki maksimum je iznosio87 J/cm2, a splitski 94 J/cm2 J/cm2.

U studenom je na zagrebaËkom podruËju bio iz-nimno visok udio difuznog zraËenja u globalnom. Pri

maloj visini Sunca bio je veÊi od 0.7, dok je u ranoposlijepodne iznosio malo viπe od 0.5. U Splitu jekroz cijeli dan difuzno zraËenje iznosilo manje odpolovice globalnog. Pri izlasku i zalasku Sunca jeudio bio izmeu 0.43 i 0.47, dok je najmanji bio u 11sati i iznosio je 0.32.

Trajanje sijanja Sunca

Izuzetno velike razlike u trajanju sijanja Suncaobiljeæile su studeni 2009. godine. Najmanja mjeseË-na suma bila je u Rijeci, svega 49 sati. Na zagre-baËkom podruËju je Sunce sijalo 72 sata, a u Pargu,GospiÊu i Zadru oko 84 sata. Gotovo trostruko viπenego u Rijeci iznosio je sijanje Sunca na juænomJadranu. U GospiÊu je najsunËanija bila treÊa deka-da, dok je na ostalim postajama bila druga dekada.

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 439,8 1006,4 76,4 13195,3 4095,3 5049,7 4050,3 0Parg 720Rijeka 324,0 1164,5 8,1 9718,5 3846,9 3271,6 2600,0 0GospiÊ 452,4 1125,3 71,8 13570,6 4131,7 4560,0 4878,9 0Zadar 531,8 1225,5 145,2 15955,2 4708,8 6311,5 4934,9 0Split 647,0 1226,8 167,8 19409,3 5789,3 8056,6 5563,4 0Dubrovnik 708,0 1275,7 55,1 21239,6 6560,4 8613,0 6066,2 6ZG-Maksimir 247,0 390,4 76,0 7410,5 2379,5 2782,7 2248,3 0Split 248,4 426,7 110,0 7450,8 2378,1 2701,3 2371,4 0

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - STUDENI 2009.

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 32. Srednje satno trajanje sijanja Sunca


0

0.10.2

0.3

0.40.5

0.6

0.70.8

0.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 31. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u STUDENOM 2009. godine

32


0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

Traj

anje

sija

n ja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

Traj

anje

sija

nja

S unc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10Tr

ajan

je s

i j an j

a S u

n ca

( sa t

i )PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

Traj

anje

sija

nja

S unc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 33. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u STUDENOM 2009. godine

33


SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 2,4 7,9 72,1 19,3 29,5 23,3Parg 2,8 8,3 83,2 14,7 38,0 30,5Rijeka 1,6 9,3 49,1 18,9 20,4 9,8GospiÊ 2,8 8,5 85,1 19,2 26,2 39,7Zadar 2,8 9,3 83,9 21,5 34,8 27,6Split 4,7 9,2 141,8 34,9 66,0 40,9Dubrovnik 5,1 9,4 152,2 37,1 68,5 46,6

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - STUDENI 2009.

Zanimljivo je da su dekadne sume druge dekade uSplitu i u Dubrovniku veÊe od mjeseËne sume u Rijeci.Najmanje je insolacije bilo u prvoj dekadi, osim uRijeci gdje je suma treÊe dekade iznosila svega 9.8sati.

ProsjeËno je dnevno bilo svega 1.6 sati sijanjaSunca u Rijeci. Na zagrebaËkom podruËju je Sunceu prosjeku sjalo oko 2.4 sata, Parg, GospiÊ i Zadarimali su 2.8 sati sijanja Sunca, Split 4.7 a DubrovnikËak 5.1 sat. Maksimalne dnevne sume bile su i neko-liko puta veÊe od srednjaka. Najmanji dnevni mak-simum je zabiljeæen u Zagrebu, 7.9 sati, a najveÊi uDubrovniku, 9.4 sata. Na veÊini postaja je naviπesijanja Sunca bilo 1. studenog. U Zagrebu je naj-sunËanije bilo 13. studenog, a u GospiÊu 22.

Srednji dnevni hod pokazuje da je nakon izlas-ka, najmanje sijanja Sunca bilo u Zagrebu, a prije za-laska u Pargu. Izmeu 9 i 16 sati u Rijeci je u pros-jeku Sunce sjalo svaki sat oko 2 desetine sata, a uZagrebu, Pargu, GospiÊu i Zadru izmeu 3 i 4 dese-

tine. Sredinom dana su na splitskom i dubrovaËkompodruËju srednje satne sume bile veÊe od 6 desetina.Na svim je postajama, osim Splita, bilo sunËanijeposlijepodne nego prijepodne. NajsunËanije je bilou Splitu u 11 sati, u Rijeci u 12 sati, u Zadru u 13 sati,u Zagrebu, GospiÊu i Dubrovniku u 14 sati, te u Parguu 15 sati. NajveÊe srednje satne sume bile su u rasponuod 0.23 sata u Rijeci do 0.73 u Dubrovniku.

Studeni 2009. godine je u kontinentalnom dijelui na juænom Jadranu bio sunËaniji od prosjeka, uiznosima izmeu 5 % u Pargu i 21 % u GospiÊu.Manjak od 32 % zabiljeæen je u Zadru, dok je na ri-jeËkom podruËju bilo Ëak 54 % manje insolacije odviπegodiπnjeg prosjeka.

PRIZEMNI OZON

Iz dostupnih podataka prizemnog ozona u Gradiπtuza druge dvije dekade studenog vidljivo je da su medi-jani bili manji od 20 ppb, a na dane 16., od 20. do 23.te 26. i 27. studenog Ëak manji i od 10 ppb. Najmanjavrijednost je zabiljeæena 23. a najveÊa 30. stu-denog, kada je ujedno bio i jedini dan s medijanomveÊim od 20 ppb. Izraæena dnevna promjenjivost uiznosu od pribliæno 30 ppb zabiljeæena je 26. stu-denog, dok se tijekom dana ozon najmanje mije-njao 16. studenog.

U Makarskoj su neπto veÊe vrijednosti izmjereneu prvoj dekadi, te sredinom i krajem mjeseca, kadasu medijani bili izmeu 30 ppb i 40 ppb. Od sredinemjeseca vrijednosti medijana su opadale do vrijed-nosti 19 ppb koja je zabiljeæena 21. studenog. Potom

-60

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

30

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 34. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

STUDENOM 2009. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

34


Slika 35. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u STUDENOM 2009.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

05

1015202530354045505560

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 37. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu u

STUDENOM 2009.

GRADI©TE

je uslijedio porast na maksimalnih 43 ppb 27. stu-

denog. Velika dnevna promjenjivost, veÊa od 35 ppb,

odlika je 5. i 13. studenog, dok su izrazito male dnevne

varijacije zabiljeæene 27. i 30. studenog, ne prekoraËivπi

vrijednost 6 ppb.

Obiljeæje srednjeg dnevnog hoda u Gradiπtu sunoÊne vrijednosti manje od 10 ppb, minimum u 9 satiu iznosu od 6 ppb, te maksimum u 14 sati u iznosuod 20 ppb. Minimalne vrijednosti nisu prekoraËile6 ppb, dok su maksimalne bile uglavnom izmeu20 i 30 ppb.

Slika 36. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u STUDENOM 2009.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

05

1015202530354045505560

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 38. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Makarskoj

u STUDENOM 2009.

MAKARSKA

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 21,0 30. 30,5 26. / 14 0 0 378Makarska 41,9 27. 46,5 14. / 15 0 0 4

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), STUDENI, 2009.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

35


U Makarskoj su srednje satne vrijednosti u noÊ-nim satima bile oko 30 ppb. Najmanje srednje satnevrijednosti iznosile su 25 ppb i zabiljeæene su u 8 i9 sati, a najveÊe 36 ppb, u 14 i 15 sati. Apsolutni mak-simumi bili su pribliæno konstantni tijekom dana ivarirali su izmeu 41 i 47 ppb. Apsolutni minimu-mi su vrijednosti veÊe od 20 ppb poprimali izmeu11 i 15 sati, a manje od 10 ppb izmeu 8 i 9 sati, te16 i 19 sati.

Prema Uredbi o ozonu u zraku, u studenom 2009.godine niti na jednoj lokaciji nisu prekoraËene graniËnevrijednosti.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Temperature tla

Tijekom studenog je tlo na 5 cm dubine u Lici,Gorskome kotaru, Hrvatskom zagorju, Meimurju iPodravini, u zapadnoj i dijelu istoËne Slavonije, teu Dalmaciji bilo u klasi toplo. U ostalim dijelovimaHrvatske je tlo na 5 cm dubine bilo u klasi vrlo

toplo.

Srednje mjeseËne temperature tla na 5 cm du-bine bile su viπe od viπegodiπnjeg prosjeka i to uKriæevcima i GospiÊu 1.9°C, a u Osijeku i Daruvaru2.3°C.

U istoËnim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatsketlo je na 20 cm dubine bilo toplije od tla na 5 cmdubine 0.8°C, dok je na 100 cm dubine u sjeveroza-padnim dijelovima Hrvatske bilo toplije 4.6°C, a uistoËnim 5.2°C.

Na 100 cm dubine srednja mjeseËna temperatu-ra tla se kretala od 10.3°C (GospiÊ) do 14.0°C (Vinkovci).

Maksimalne terminske vrijednosti temperaturetla na 5 cm dubine narasle su u istoËnim i sjeveroza-padnim dijelovima Hrvatske u prvoj dekadi mjesecado 12.1°C (Zagreb- Maksimir), u drugoj dekadi do14.8°C (Daruvar), a u treÊoj dekadi do 13.0°C (Daruvari Slavonski Brod). U Istri i Dalmaciji njihove su

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za STUDENI 2009. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 12.1 3.8 10.8 7.2 13.2 5.0 11.7 8.4 10.4 4.3 10.0 7.6Slavonski Brod 11.2 3.2 11.7 7.5 14.6 4.2 11.9 8.5 13.0 3.5 10.6 7.6Daruvar 11.3 3.2 9.8 7.0 14.8 4.9 12.0 8.0 13.0 3.1 10.2 6.8Kriæevci 10.0 2.1 8.6 5.4 13.8 4.2 11.7 7.3 11.1 3.7 8.8 6.3Krapina 11.6 1.8 8.6 6.0 14.5 2.7 10.4 6.8 12.7 3.0 9.2 6.7Zagreb 10.5 2.6 9.1 6.8 13.8 3.1 11.4 7.0 11.7 3.5 9.6 7.2Ogulin 9.6 1.4 8.5 3.6 13.4 3.0 11.2 6.2 12.6 4.2 10.0 8.0GospiÊ 10.6 0.7 7.5 4.6 14.4 1.2 10.8 4.7 11.5 1.5 8.5 6.0Pazin 13.0 3.5 10.4 8.2 14.1 5.1 12.4 8.4 12.2 8.0 11.6 10.3Rab 15.2 6.9 12.9 10.6 16.2 8.0 14.3 11.1 13.4 9.1 12.8 11.8Mali Loπinj 15.3 8.0 12.9 10.7 15.9 7.5 14.7 10.8 14.4 11.3 14.3 12.7Zadar 15.4 6.2 13.4 11.0 17.0 6.8 14.4 10.8 15.7 8.8 13.8 12.3Komiæa 18.1 8.4 15.5 12.4 18.1 9.0 15.6 12.0 17.0 10.9 15.1 13.0Dubrovnik 18.4 8.6 15.6 12.4 17.4 7.2 14.4 11.2 16.0 8.2 14.0 11.4

III

III

Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-20.0

-10.0

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

( m

m )

dekada

Slika 39. Bilanca vode u tlu po dekadama

za STUDENI 2009.

36


OSIJEK

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C KRIÆEVCI

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

OGULIN

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C ZADAR

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

Slika 40. Dnevne terminske minimalne i maksimalne temperature tla (°C)

na 5 cm dubine za STUDENI 2009. godine

Minimalna temperatura Maksimalna temperatura

-40

-20

0

20

40

60

80

100

O_ujakZagreb Varaædin Krapina Slavonski Brod

Osijek Ogulin GospiÊ Zadar

PoreË Dubrovnik Daruvar

m

Slika 41. Bilanca vode u tlu za STUDENI, 2009.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

O_ujakZagreb Varaædin Slavonski Brod Osijek

Ogulin GospiÊ Zadar PoreË

Dubrovnik Daruvar Krapina

Slika 42. Efektivne oborine za STUDENI, 2009.

37


Slika 43. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 69.0 4.5 -7.7 -57.1 -81.4 -59.4 -108.6 -87.1 -88.4 12.7 53.5

Efekt. oborine 78.3 29.7 45.0 26.9 45.7 63.6 43.3 46.2 4.6 59.2 74.5

Evapotranspiracija 9.3 25.2 52.7 84.0 127.1 123.0 151.9 133.3 93.0 46.5 21.0

I II III IV V VI VII VIII IX X XI

Krapina

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 62.8 13.6 -0.4 -65.7 -60.9 -53.0 -96.4 -46.4 -69.0 -13.3 44.8

Efekt. oborine 75.2 41.6 58.5 33.3 72.4 82.0 61.7 90.0 18.0 39.4 68.8



Ogulin

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 105.2 71.7 61.4 52.4 -84.9 -58.6 -76.7 -78.1 -19.5 81.5 73.2

Efekt. oborine 114.5 96.9 107.9 133.4 38.1 64.4 72.1 52.1 55.5 121.8 97.2



.

Dubrovnik

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 73.3 12.9 8.6 -61.2 -137.5 -25.0 -180.3 -125.5 -85.4 48.9 76.1

Efekt. oborine 141.5 96.9 120.2 46.8 29.9 128.0 5.7 57.4 52.6 151.2 139.1



GospiÊ

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 109.7 83.1 30.8 26.1 -81.3 -45.2 -125.5 -96.4 -15.3 96.1 69.1

Efekt. oborine 122.1 111.1 78.4 104.1 39.1 77.8 35.7 46.2 71.7 142.6 96.1



SlavonskiBrod

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 47.3 -0.1 -17.1 -77.3 -89.6 -33.6 -99.9 -105.9 -62.4 -1.6 36.7

Efekt. oborine 56.6 25.1 38.7 12.7 40.6 86.4 55.1 27.4 27.6 41.8 60.7



Varaædin

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 72.1 11.6 -8.3 -65.8 -64.7 -50.0 -74.5 -75.6 -68.4 -18.4 39.1

Efekt. oborine 87.6 45.2 53.7 33.2 65.5 85.0 80.5 57.7 24.6 37.4 66.1



PoreË

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 17.4 -9.9 -19.7 -66.2 -152.5 -100.7 -144.0 -124.4 -118.0 -34.1 72.7

Efekt. oborine 73.2 54.5 67.1 41.8 2.5 55.3 36.0 61.6 29.0 64.9 123.7



38


vrijednosti bile joπ veÊe, pa su tako u prvoj dekadi

iznosile 18.4°C (Dubrovnik), u drugoj dekadi 18.1°C

(Komiæa), te u treÊoj dekadi 17.0°C (Komiæa).

Hod terminskih temperatura tla na 5 cm dubine

ukazuje kako je tlo na toj dubini bilo najtoplije u dru-

goj dekadi mjeseca. Naime, u toj je dekadi maksi-

malna temperatura zraka na postaji u Kriæevcima i

Osijeku svakodnevno bila viπa od 10.0°C.

Bilanca vode

Vodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.Poznato je da biljka koristi samo jedan dio oborina- efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedandio se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna eva-potranspiracija (Eto) je definirana kao vrijednost eva-potranspiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jed-noliËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokri-vaËa, koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudi-jeva u vodi. Evapotranspiracija je izraËunata po meto-di Penman-Monteeithu, a efektivne oborine metodomUSBR.

U studenom se tijekom dana evapotranspiraci-jom prosjeËno gubilo od 0.6 mm (Zagreb-Maksimir)do 2.1 mm (Dubrovnik) vode iz tla.

Najviπe efektivne oborine bilo je u Dubrovniku(139.1 mm), a najmanje u Osijeku (57.0 mm).

OsijekZagreb

Sisak

Sl. BrodOgulin

GospiÊ

Daruvar

OpekeVinkovci

Kriæevci

Varaædin

–akovoRijeka

Slika 44. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za STUDENI 2009. godine

Tablica 12. Srednje mjeseËne temperature tla (°C)

na 100 cm dubine u STUDENOM 2009. godine

Postaja Srednja mjeseËna temperatura tla na 100 cmOsijek 13.2Daruvar 12.7Kriæevci 11.4Zagreb 12.9Sisak 13.1Ogulin 11.4GospiÊ 10.3Pazin 13.3

39


0

100

200

300

400

500

600

vrlo mala mala umjerena velika vrlo velika

prognozastvarno

Slika 45. Usporedba prognoziranih i stvarnih (opaæenih)

klasa opasnosti od πumskih poæara za STUDENI 2009. za

sve postaje zajedno.

Bilanca vode u tlu je u Zagrebu i Zadru bila nega-tivna samo u drugoj dekadi mjeseca.

MjeseËna bilanca vode u tlu je na svim analizi-ranim postajama bila pozitivna.

Najmanja mjeseËna vrijednost pozitivne bilancevode u tlu zabiljeæena ja u Zadru a najveÊa u Dubrovniku.

©UMSKI POÆARI

Vremenske prilike uvelike utjeËu na uËestalosti razmjere πumskih poæara, πto se pokazalo i ovegodine, Ëiji su ljetnji mjeseci (lipanj, srpanj i kolovoz)u najveÊem dijelu zemlje bili topliji od viπegodiπnjegklimatoloπkog prosjeka. Srednja temperatura zrakana Jadranu i priobalju je bila veÊinom za 1 do 2 °Cviπa od klimatoloπkog prosjeka, pa je ljeto gotovoposvuda bilo u kategoriji vrlo toplo i ekstremno top-

lo. ©toviπe, primjerice prema mjerenjima na meteoroloπkojpostaji Split-Marjan od 1948. godine ovogodiπnje lje-to spada u deset najtoplijih do sada. Najtoplije je bi-lo 2003. koja je i πto se broja poæara otvorenog pros-tora i opoæarene povrπine bila ekstremna. I u Crikvenicikoja ima mjerenja od 1891. ovo ljeto spada meu pet-naest najtoplijih.

Na veÊem dijelu sjevernog i srednjeg Jadranakiπe je u ljetnim mjesecima bilo malo manje odviπegodiπnjeg prosjeka. Meutim, u unutraπnjostiDalmacije i mnogim dijelovima juæne Dalmacijeoborine je bilo viπe od prosjeka. Takve prostorneanomalije nisu uobiËajene za ljetnje mjesece. Posljedicaje to kretanja ciklona preko Sredozemlja, πto se vidi

i u raspodjeli vremenskih reæima u lipnju. Tada suoborinski vremenski tipovi i na srednjem i na juænomJadranu bili jednako uËestali kao radijacijski u koji-ma nema kiπe, a vjetar je uglavnom slab. Bilo ih jeoko 50%.

U rujnu je srednja mjeseËna temperatura zrakabila uglavnom viπa od prosjeka, dok je oborina biloveÊinom neπto manje.

Analizirane su srednje klase opasnosti od nas-tanka i πirenja πumskih poæara za lipanj, srpanj, kolovozi rujan 2009. godine. RaËunaju se svakodnevno pokanadskoj metodi na osnovi meteoroloπkog indeksaopasnosti (FWI- Fire Weather Index) za meteoroloπkepostaje (PoreË, Rovinj, Pazin, Pula, Rijeka, MaliLoπinj, Rab, Senj, Zadar, Knin, Sinj, Imotski, ©ibenik,Split, Makarska, Hvar, Komiæa, PloËe, Lastovo,Goveari-Mljet, Dubrovnik, GospiÊ i Zaviæan).

Ovo razdoblje je odabrano jer najveÊi broj πum-skih poæara s najveÊim posljedicama nastaje upravood lipnja do rujna, dok je u listopadu njihov broj, teprije svega opoæarena povrπina, manja.

Za to razdoblje je srednja klasa opasnosti naveÊem dijelu Jadrana i u unutraπnjosti Dalmacije, tegospiÊkom podruËju bila umjerena. Srednja klasa jebila mala u Rovinju i na podruËju Imotskog, a veli-ka na veÊini otoka i sjevernog Jadrana i Dalmacije,te na makarskom podruËju. NajveÊa srednja klasa zanastanak i πirenje πumskog poæara od lipnja do ruj-na ove godine je bila na Rabu (velika, 3.8). Primjericeproπle je godine srednja klasa opasnosti u navede-nom razdoblju bila umjerena, a juænije od Splita veÊi-nom velika. Takva prostorna raspodjela posljedica je

Slika 46. Prostorna razdioba srednje klase opasnosti od

πumskih poæara za STUDENI 2009. godine

40


ËeπÊih prodora vlaænog i nestabilnog zraka tijekomovogodiπnjeg ljeta u Dalmaciju, posebice juænu. Idalje 2003. godine ostaje ekstremna sa velikom sred-nom klasom opasnosti od poæara otvorenog prosto-ra na gotovo cijelom Jadranu i priobalju.

BuduÊi da se proteklih godina raËunao i prog-nostiËki indeks opasnosti, usporeen je broj stvarnihi prognoziranih klasa opasnosti (slika 45). UoËava seda su sveukupno klase opasnosti razmjerno dobroprognozirane. Broj klasa s umjerenom i velikom opas-nosti je neπto veÊi od prognoziranih. S druge straneklase najveÊe, dakle vrlo velike opasnosti su prog-nozirane u neπto veÊem broju, πto je s glediπta upo-zorenja radi zaπtite od poæara otvorenog prostora po-voljnije.

OBRANA OD TU»E

Uvod

Poslovi priprema operativne sezone obrane odtuËe (nadalje OT) 2009. godine obavljeni su u oæuj-ku i travnju, sukladno Planu rada operativne OT.Sezona je poËela redovno 1. svibnja.

Branjeno podruËje je po razmjerima ostalo istokao i prothodnih godina. Promjene nije doæivjela ni-ti mreæa postaja OT. Za djelovanje prizemnim gene-ratorima je osposobljeno 588 generatorskih postaja,od kojih 366 i za djelovanje sa raketama. PodruËjeBaranje i Podunavlja ostalo je branjeno samo prizem-nim generatorima.

U pripremnom periodu je, kao i prethodnih go-dina, Meimurska æupanija inicirala pripremu pro-jekta obrane od tuËe avionima na podruËju Meimurskei Varaædinske æupanije, ali rad avionima tijekom se-zone OT nije bio realiziran zbog nepripremljenostidokumentacije i izvrπitelja. Tako je i na podruËju tedvije æupanije sustav OT funkcionirao u potpunostii raketama i prizemnim generatorima.

Krajem oæujka ugovorena je nabava 80.000 lotopine a poËetkom travnja 6000 komada raketa, odkojih 2000 velikog dometa i 4000 srednjeg. Sredstvadjelovanja su isporuËivana sukcesivno od poËetka se-zone do rujna. UobiËajeno u listopadu i studenom suobavljeni zavrπni poslovi pospremanja sredstava djelo-

vanja, aæuriranja podataka i izrade izvjeπÊa. Potomje rad nastavljen na pripremama naredne sezone.

Financijska sredstva iz proraËuna su redovnopristizala, no problem u financiranju predstavljao jei ove godine neredovit i nedostatan priliv sredstavaod æupanija.

Stanje i djelovanje sustava obrane

od tuËe

PoËetkom sezone je na raspolaganju bilo 44.821l otopine za prizemne generatore i 8.374 komada rake-ta za obranu od tuËe, pa su postaje opskrbljene sa60 l otopine i sa 18 raketa.

Tijekom lipnja su zbog uËestalih neispravnosti,rakete velikog dometa, tipa TG-10, stavljene vanupotrebe. Sakupljene su da bi se predale na kontrol-ni pregled. UnatoË ovoga opskrbljenost postaja sred-stvima djelovanja bila je zadovoljavajuÊa tijekom ci-jele sezone OT.

Ove sezone je u 57 dana bilo akcija sustava obraneod tuËe, od Ëega u 55 prizemnim generatorima i u 37dana raketama. U djelovanjima je utroπeno 3.360 ko-mada raketa protiv tuËe, od kojih je 20 bilo neis-pravno. Utroπak otopine za prizemne generatore ovesezone je nadprosjeËan, utroπeno je 100.564 l otopine.Ovogodiπnja sezona je po broju dana s djelovanjimaiznad prosjeka posljednjih 15 godina (vidi tablicu 14)Ëemu su ponajviπe doprinijela nadprosjeËno uËesta-la nevremena u svibnju i lipnju. Utroπak raketa je is-podprosjeËan s obzirom na prosjek utroπka posljed-njih 15 godina, πto je posljedica slabijeg intenzitetakumulonimbusa, od uobiËajenog, u srpnju i kolovozu.Ove sezone je isijano najviπe jezgri zaleivanja nahektar branjene povrπine po danu s djelovanjem OTu posljednjih 25 godina kao posljedica pojaËanepotrebe preventivnog djelovanja prizemnim genera-torima (tablica 3, slika 48). S obzirom na teoretskepostavke konkurentnog djelovanja u svrhu smanje-nja zrna tuËe u korelaciju s tim moæemo dovesti iispodprosjeËnu Ëestinu pojave πtete od sugradice ituËe na postajama OT.

Aktivni dio sezone obrane od tuËe je zavrπio 30.rujna. Nastavljeni su poslovi postsezonskog sprema-nja sredstava djelovanja u centralna skladiπta, teposlovi na konzerviranju opreme i izradi izvjeπÊa oradu.

41


NA

PO

ME

NE

! K

ori

πten

i po

dac

i su

iz m

reæe

po

staj

a o

bra

ne o

d t

uËe

(OT

). D

o 1

994.

go

-d

ine

po

staj

e su

bile

sam

o la

nsir

ne a

od

199

4. u

ved

ene

su i

gen

erat

ors

kep

ost

aje.

Sez

ona

ob

rane

od

tuË

e re

do

vno

tra

je o

d 1

5.04

. do

15.

10. 1

5.04

.tj.

184

dan

a. G

od

ina

1991

, 199

2 i 1

993.

sez

ona

ob

rane

od

tuË

e tr

ajal

a je

kraÊ

e (1

54, 1

31 i

153

dan

a). T

ih g

od

ina

ob

rana

od

tuË

e se

pro

vod

ilasa

mo

na

po

dru

Ëju

Sje

vern

e i S

jeve

roza

pad

ne H

rvat

ske.

Go

din

e 19

94.

rad

ilo s

e sa

gen

erat

ori

ma

na c

ijelo

m b

ranj

eno

m p

od

ruËj

u iz

uzev

UN

P-a

io

kup

iran

ih p

od

ruËj

a. S

ezo

na je

tra

jala

107

dan

a. U

sez

oni

199

5. g

od

ine

uz g

ener

ato

re n

a p

od

ruËj

u S

jeve

rne

i Sje

vero

zap

adne

Hrv

atsk

e p

ono

vno

su u

ved

ene

rake

te. O

d s

ezo

ne 1

999.

pa

do

dan

as r

adilo

se

od

01.

05. d

o30

.09.

(153

dan

a). U

200

4. g

od

ini r

aket

e se

nis

u up

otr

eblja

vale

do

25.

08.

Rad

ilo s

e sa

mo

pri

zem

nim

gen

erat

ori

ma.

LEG

EN

DA

:

AB

roj d

ana

s g

rmlja

vino

m.

BB

roj d

ana

s tu

Ëoo

pas

nim

kum

ulo

nim

bus

ima

i akc

ijam

a o

bra

ne o

d t

uËe.

CB

roj d

ana

sa s

ugra

dic

om

ili t

uËo

m.

DB

roj d

ana

sa π

teta

ma

od

sug

rad

ice

ili t

uËe.

GB

roj a

ktiv

nih

lans

irni

h p

ost

aja.

HB

roj p

oja

va s

ugra

dic

e na

lans

irni

m p

ost

ajam

a.I

Bro

j po

java

tuË

e na

lans

irni

m p

ost

ajam

a.J

Bro

j po

javl

jivan

ja π

tete

od

sug

rad

ice

ili t

uËe

na la

nsir

nim

po

staj

ama.

KU

kup

na b

ranj

ena

po

vrπi

na u

100

0 km

2.L

Uku

pno

isija

no je

zgri

zal

eiv

anja

/10

15.

MIs

ijano

jezg

ri z

ale

ivan

ja /

1012

po

km

2u

dan

u s

akci

jom

ob

rane

od

tuË

e .

1.R

elat

ivna

Ëes

tina

dan

a s

grm

ljavi

nom

.A

/t)*

100

2.R

elat

ivna

Ëes

tina

dan

a s

tuËo

op

asni

m k

umul

oni

mb

usim

a i a

kcija

ma.

(B/t

)*10

03.

Rel

ativ

na Ë

estin

a d

ana

s tu

Ëom

ili s

ugra

dic

om

.°C

/t)*

100

4.R

elat

ivna

Ëes

tina

dan

a sa

πte

tom

.(D

/t)*

100

5.»

estin

a su

gra

dic

e na

lans

irni

m p

ost

ajam

a.(H

/G)*

100

6.»

estin

a tu

Ëe n

a la

nsir

nim

po

staj

ama.

(I/G

)*10

07.

»es

tina

po

jave

πte

te o

d s

ugra

dic

e i t

uËe

na la

nsir

nim

po

staj

ama.

(J/G

)*10

0t

- b

roj d

ana

traj

anja

sez

one

OT

Tab

lica 1

3. P

regle

d a

kti

vn

ost

i ob

ran

e o

d t

uËe u

Rep

ub

lici

Hrvats

koj

za p

erio

d o

d 1

985. d

o 2

009. god

ine

GO

D.1

985

1986

19

87

1988

19

89

1990

19

91

1992

##

#19

94

1995

19

96

1997

19

98

1999

20

00

2001

20

02

2003

20

04

2005

20

06

2007

20

08

2009

S

RE

D.

A76

77

71

64

86

81

71

54

67

65

96

77

87

74

72

58

79

87

83

70

69

90

91

77

79

76

.0

B55

50

42

32

56

35

39

13

21

45

66

57

70

65

60

44

41

61

61

50

61

55

70

52

57

50

.3

C39

28

24

27

54

37

27

26

30

36

41

36

46

42

41

28

35

39

36

40

37

50

51

43

41

37

.4

D34

27

21

10

29

15

14

12

7

15

22

16

27

18

15

10

18

15

16

19

18

20

27

24

21

18.8

G44

2 44

6 45

1 46

3 46

8 46

4 43

8 13

9 13

8 34

1 41

3 48

1 48

2 48

8 49

1 49

1 48

9 49

4 52

8 52

8 58

2 58

5 58

7 58

8 58

8 46

4.2

H41

1 52

0 33

4 31

7 64

1 35

9 29

4 13

0 19

8 14

9 37

1 24

4 35

9 26

2 32

1 26

2 26

4 17

9 16

9 18

6 15

6 17

4 21

7 16

9 11

6 27

2.1

I12

8 18

4 19

0 99

15

1 82

85

63

51

16

9 13

9 87

20

1 19

5 22

8 11

1 26

3 11

1 28

9 36

1 33

9 24

0 41

1 41

1 25

0 19

3.5

J14

3 10

7 13

8 67

10

3 49

55

35

31

11

6 97

50

15

2 11

1 10

5 54

11

7 37

99

12

5 13

4 70

15

0 17

3 75

95

.7

K25

.2

25.2

25

.2

25.2

25

.2

25.2

25

.2

11.0

11

.0

22.0

23

.8

23.8

23

.8

23.8

23

.8

23.8

23

.8

23.8

24

.1

24.1

26

.8

26.8

26

.8

26.8

26

.8

23.7

L28

440

2986

0 19

200

1850

0 34

400

1766

0 24

550

1229

30

68

1486

99

47 1

0587

245

19 2

9008

120

25

8932

2456

8 22

507

1992

5 28

057

2237

8 58

487

7122

3 54

089

6237

8 ##

##

M20

.6

23.7

18

.2

23.0

24

.4

20.0

25

.0

8.6

13.3

1.

5 6.

3 7.

8 14

.7

18.8

8.

4 8.

5 25

.2

15.5

13

.6

23.3

13

.739

.738

.038

.840

.819

.6

1.41

.3

41.8

38

.6

34.8

46

.7

44.0

46

.1

29.3

36

.4

38.7

56

.8

43.3

48

.9

41.6

46

.8

37.9

51

.6

56.9

54

.2

45.8

45

.1

58.8

59

.5

50.3

51

.6

45.9

2.

29.9

27

.2

22.8

17

.4

30.4

19

.0

25.3

9.

9 16

.0

26.8

39

.1

32.0

39

.3

36.5

39

.0

28.8

26

.8

39.9

39

.9

32.7

39

.9

35.9

45

.8

34.0

37

.3

30.9

3.21

.2

15.2

13

.0

14.7

29

.3

20.1

17

.5

14.1

16

.3

21.4

24

.3

20.2

25

.8

23.6

26

.6

18.3

22

.9

25.5

23

.5

26.1

24

.2

32.7

33

.3

28.1

26

.8

22.6

4.18

.5

14.7

11

.4

5.4

15.8

8.

2 9.

1 6.

5 3.

8 8.

9 13

.0

9.0

15.2

10

.1

9.7

6.5

11.8

9.

8 10

.5

12.4

11

.8

13.1

17

.6

15.7

13

.7

11.3

5.93

.0

116.

6 74

.1

68.5

13

7.0

77.4

67

.1

55.6

85

.0

43.7

89

.8

50.7

74

.5

53.7

65

.4

53.4

54

.0

36.2

32

.0

35.2

26

.829

.737

.028

.719

.760

.2

6.29

.0

41.3

42

.1

21.4

32

.3

17.7

19

.4

26.9

21

.9

49.6

33

.7

18.1

41

.7

40.0

46

.4

22.6

53

.8

22.5

54

.7

68.4

58

.241

.070

.069

.942

.539

.4

7.32

.4

24.0

30

.6

14.5

22

.0

10.6

12

.6

15.0

13

.3

34.0

23

.5

10.4

31

.5

22.7

21

.4

11.0

23

.9

7.5

18.8

23

.7

23.0

12.0

25.6

29.4

12.8

20.2

42


Vremenska situacija

Tijekom sezone je u 79 dana bilo nestabilnosti,na branjenom podruËju ili u neposrednoj blizini, πtoje neznatno iznad prosjeka posljednjih 25 godina.Pojava tuËonosnih Cb-a bilo je u 62 dana. U 41 danje bilo pojava sugradice ili tuËe na ukupno 366 posta-ja, a u 21 dan na 75 postaja bilo je πteta od tuËe,najËeπÊe manjih razmjera do maksimalno 60% poprocjeni raketara. Po ovim parametrima je ovogodiπnjasezona znaËajno ispod prosjeka posljednjih 25 godi-na.

NeuobiËajeno nestabilne vremenske prilike bilesu u svibnju i lipnju kako po uËestalosti tako i pointenzitetu. Pojava kumulonimbusa, kao praviloposljednjih nekoliko godina, bila je Ëesto praÊenaolujnim vjetrom a nerijetko i pijavicama.

Najintenzivnija olujna nevremena bila su2009. godine 12., 22., 26. na 27. svibnja, 10. i 16. lip-nja, 7. na 8. i 18. srpnja te 3. kolovoza.

Slijedi saæeti pregled vremenskih situacija i djelo-vanja po mjesecima u sezoni OT 2009. godine.

Svibanj

Vrijeme je u svibnju bilo vrlo promjenjivo.Nestabilnosti je na branjenom podruËju bilo u 22dana. NajuËestalije i najizraæenije nestabilnosti bile

su u drugoj i treÊoj dekadi mjeseca. Nestabilnostisu bile uËestalije u zapadnom dijelu branjenog po-druËja.

U 14 dana svibnja bilo je potrebe za djelovanjemsustava obrane od tuËe. Svih dana prizemnim genera-torima a u 10 dana i raketama. Utroπeno je 23.108 lotopine meteoroloπkog reagensa za prizemne genera-tore i 1.105 komada protugradnih raketa, od kojihje 9 bilo neispravno. Po ovim pokazateljima svibanjje bio znaËajno iznad prosjeka posljednjih 15 godi-na, a napose prethodne godine kada je u 9 dana sdjelovanjima utroπeno dvostruko manje otopine i 2.5puta manje raketa za obranu od tuËe.

Sugradice ili tuËe je bilo u 14 dana, sugradice na45 postaje, a tuËe na 98 postaja. ©teta je bilo u 6 danana 20 postaja. Po broju dana sa pojavama ovogodiπnjisvibanj je iznad prosjeka, dok je po broju postaja sapojavama i πtetom ispod prosjeka posljednjih 10 go-dina. Najviπe πteta je bilo 12. svibnja na podruËjuPoæeπko-slavonske i Brodsko-posavske æupanije na7 postaja obrane od tuËe od 15 do 30% po procjeniraketara. VeÊih πteta je bilo 26. svibnja na podruËjuMeimurske i Varaædinske æupanije na 4 postaje od5 do 50 % po procjeni raketara.

Lipanj

Ove godine je u lipnju, na branjenom podruËju,u 17 dana bilo nestabilnosti. One su imale jaËi inten-

Tablica 14. Pregled pokazatelja aktivnosti OT po mjesecima u 2009. godini i usporedba sa srednjakom

Mjesec Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Sezona

2009 Srednjak 2009 Srednjak 2009 Srednjak 2009 Srednjak 2009 Srednjak 2009 Srednjak

Parametar 95-09 95-09 95-09 95-09 95-09 95-09

Broj dana sa akcijama

generatorima 14 11.9 13 13.4 13 13.9 11 11.3 4 4.3 55 54.8

Broj dana sa akcijama

raketama 10 5.9 10 8.1 8 8.5 7 6.6 2 1.9 37 31.0

Broj dana sa sugradicom 12 9.5 7 8.7 5 7.1 4 6.5 2 3.6 30 35.3

Broj dana sa tuËom 13 6.3 8 6.5 7 6.1 5 5.5 1 1.7 34 26.1

Broj dana sa πtetom 6 4.3 5 5.4 6 4.5 3 3.9 1 1.0 21 19.1

Broj LP sa sugradicom 45 77.5 48 66.2 12 38.1 5 28.2 6 14.2 116 224.2

Broj LP sa tuËom 98 60.4 100 86.3 33 44.3 16 44.1 3 8.9 250 244.0

Broj LP sa πtetom 20 19.2 34 43.7 14 20.4 5 15.7 2 3.7 75 102.7

Utroπak otopine (l) 23,108 16,155.0 31,470 21,507.1 23,478 17,814.7 16,551 13,406.4 5,957 3,850.1 100,564 72733.3

Utroπak raketa ukupno 1105 699.6 1121 1,442.9 610 976.9 435 706.1 89 103.4 3360 3929.0

43


zitet u sjeverozapadnim i srediπnjim djelovima bra-njenog podruËja. Bila su karakterizirana velikomkoliËinom oborine, a u nekoliko navrata olujni oblacisu bili popraÊeni pojavama pijavica.

Tijekom lipnja djelovanje sustava provedenoje u 13 dana, sve dane prizemnim generatorima, a u10 dana i raketama. Utroπena je 31.470 l otopine zaprizemne generatore i 1.121 komada raketa, od ko-jih je 6 bilo neispravno.

Sugradice ili tuËe je bilo u 10 dana, od Ëega u 5dana i πteta od tuËe. Sugradica je zabiljeæena na 48postaja u 7 dana, tuËa na 100 postaja u 8 dana, a πtetana 34 postaje u 5 dana. Prema dojavama raketara πtetesu se kretale od 5% do 60%. NajveÊe πtete su bile usjeverozapadnim i srediπnjim podruËjima 10. i 16.lipnja kada su bila i najintenzivnija nevremena.

Srpanj

U 16 dana srpnja je, na branjenom podruËju, pos-tojala opasnost od pojave tuËe. Nevremena su ËeπÊezahvaÊala zapadni i srediπnji dio branjenog podruË-ja i bila su vezana uz uËestali prolazak ciklona i hlad-nih fronti.

Sugradice ili tuËe bilo je u 8 dana na 47 postaja.U 6 dana je zabiljeæena πteta od tuËe na ukupno 14postaja. ©tete su bile od 10 do najviπe 40 % i lokalnogkaraktera.

Djelovanje sustava prizemnim generatorima usrpnju, provedeno je u 13 dana, πto je u okvirima pros-jeka posljednjih 10 godina. Utroπeno je nadprosjeËnih23.478 l otopine, Ëemu je doprinijela neuobiËajenoËesta pojava nestabilnosti napose tijekom prve dekadesrpnja, kada je u 9 dana utroπeno 19.084 l otopine. U8 dana je provedeno i djelovanje raketama. Utroπenoje 610 komada raketa, od kojih 511 u 8 dana prvedekade. Prilikom djelovanja, 5 raketa je bilo neis-pravno. Ukupni utroπak raketa je ispod prosjekaposljednjih 10 godina. Ovo sve ukazuje da je una-toË prosjeËno Ëestoj pojavi tuËoopasnih kumulonim-busa, njihov intenzitet bio slabiji od uobiËajenog zasrpanj.

Kolovoz

U ovogodiπnjem kolovozu vrijeme je na bra-njenom podruËu obrane od tuËe bilo nadprosjeËnotoplo. Nestabilnosti su bile uËestalije nego lani, alibitno slabijeg intenziteta. Nevremena su u veÊinisluËajeva bila posljedica prolaska hladnih fronti saW i advekcije nestabilnog i vlaænog zraka sa SW.

Na branjenom podruËju, ili u neposrednoj blizi-ni, bilo je u 15 dana nestabilnosti. U 7 dana na 26postaja bilo je sugradice ili tuËe, a u 3 dana bilo jeπteta od tuËe na 5 postaja. NajveÊe πtete bile su 3.

Slika 47. Relativne Ëestine broja dana s pojavama kumu-

lonimbusa (Cb-a), tuËoopasnih Cb-a i djelovanjem obrane

od tuËe, tuËe ili sugradice i πtete na branjenom podruËju

od 1985. do 2009. godine. Odnose se na ukupan broj dana

sezone OT.

Slika 48. Relativne Ëestine pojavljivanja sugradice, tuËe i

πtete na postajama OT i koliËina isijanih jezgara

zaleivanja (AIN) po hektaru branjene povrπine po danu

djelovanja od 1985. do 2009. godine. Relativne Ëestine se

odnose na ukupan broj postaja OT koje su motrile pojave.

44


na 4. kolovoza, do 30% na 3 postaje u istoËnom di-jelu branjenog podruËja.

U 11 dana kolovoza bilo je potrebe za djelova-njem sustava obrane od tuËe prizemnim generatori-ma a u 7 dana djelovanje je provedeno i raketama. Udjelovanjima je utroπeno 435 komada raketa. Uz ovoutroπeno je za kolovoz iznadprosjeËnih 16.551 l otopineza prizemne generatore.

Valja spomenuti da je tijekom kolovoza na ne-branjenom podruËju 4. kolovoza bilo u dolini Neretvei juænoj Dalmaciji i 12. kolovoza na podruËju Drniπajake tuËe koja je poËinila velike πtete u poljoprivre-di i na vozilima.

Rujan

Ovogodiπnji rujan bio je topao, a po broju danas pojavom nestabilnosti prosjeËan. U 9 dana rujna bi-lo je nestabilnosti, na branjenom podruËju ili u neposred-noj blizini. Nestabilnosti su bile uobiËajeno slabijegintenziteta nego prethodnih mjeseci i lokalnog karak-tera. Pojava sugradice ili tuËe je zabiljeæena u 2 danana 9 postaja, πto je znaËajno ispod prosjeka posljed-njih 10 godina. Manjih πteta je, na branjenom po-druËju, bilo jednog dana na 2 postaje obrane od tuËe.

Djelovanje sustava je u rujnu provedeno u 4 danaprizemnim generatorima, od kojih u dva i raketa-ma. U djelovanjima je utroπeno 5.957 l otopinemeteoroloπkog reagensa za prizemne generatore i 89komada raketa.

ZakljuËak

Sezona obrane od tuËe 2009. godine obiljeæenaje natprosjeËnom uËestalosti nestabilnosti i njihovomtuËoopasnoπÊu u svibnju i lipnju, te prosjeËnom iliispodprosjeËnom Ëestinom u ostalim mjesecima se-zone. Takoer, obiljeæena je iznadprosjeËnom potroπnjomotopine meteoroloπkog reagensa, te ispodprosjeËnompotroπnjom raketa protiv tuËe. Isijana je najveÊa koliËi-

na aktivnih jezgara zaleivanja po hektaru branjenepovrπine u danu djelovanja gledajuÊi djelovanja uposljednjih 25 godina. Ujedno je bila najmanja Ëesti-na pojava πteta na postajama obrane od tuËe u posljed-njih 25 godina. Djelovanja sustava obrane od tuËe ti-jekom cijele sezone realizirana su sa dovoljnim koliËi-nama sredstava djelovanja, te korektnim funkcioni-ranjem svih komponenti sustava, te je sezona uspjeπnoprivedena kraju.

Ove sezone pokusna obrana od tuËe zrakoplovi-ma na podruËju Meimurske i Varaædinske æupani-je nije se provodila.

TehniËke poteπkoÊe tijekom sezone uslijed stav-ljanja van upotrebe raketa protiv tuËe TG-10 sustavje rijeπio u najkraÊem vremenu koriπtenjem raspoloæivekompatibilne opreme, te preraspodjelom raketa drugihtipova. Time je pokazana zadovoljavajuÊa vitalnostsustava zahvaljujuÊi posljednjih godina korektnomplaniranju koliËina sredstava djelovanja te odræava-nju potrebne opreme.

Financijska recesija pokazala je sve svoje nega-tivne uËinke koji imaju za posljedicu nepravovre-meno podmirenje stvorenih financijskih obveza ZavodadobavljaËima zbog neispunjenja svojih zakonskih ob-veza dijela æupanija temeljem Zakona o sustavu obraneod tuËe.

Ukoliko se zadræi takvo stanje, sustav neÊe bitiu stanju ispunjavati sve postavljene zahtjeve koji seposljednje dvije godine javljaju kao posljedicausklaivanja zakonskih propisa sa zakonskom legi-slativom Europske unije. Ovo se prije svega moæeodnositi na nuæne poslove osposobljavanja posluæite-lja lansirnih postaja, te ishoenje svih dozvola zapriruËna skladiπta za rakete protiv tuËe na lansirnimpostajama. Navedeni zahtjevi traæe dodatna finan-cijska sredstva, pored redovito traæenih svake godine,koja se realno u ovome trenutku teπko mogu dobiti.

To posljednjih godina nije bio sluËaj kada jeZavod operativno realizirao nesmetanu provedbu svihpotrebnih operativnih poslova sukladno Zakonu osustavu obrane od tuËe vodeÊi raËuna o potrebnojkvaliteti poslova i napose o racionalnosti troπkova.

45


Hyogo okvirni plan djelovanja usvojila je Generalnaskupπtina UN-a. Dræave koje su usvojile plan imajuobvezu njegove uspostave kroz donoπenje na-cionalnih platformi za smanjivanje rizika od katas-trofa. Naslijedno tomu, Vlada Republike Hrvatske,10. oæujka 2009. godine, na zatvorenom dijelu svo-je sjednice, usvojila je Odluku o odræavanju konfe-rencije Hrvatske platforme za smanjenje rizika odkatastrofa.

Pristupi u uspostavi nacionalnih platformi raz-likuju se od zemlje do zemlje, sukladno kulturoloπkim,strategijskim i politiËkim ciljevima i pristupima usmanjenju rizika. Neke zemlje su postojeÊe sustaveza odgovor na prijetnje nazvale nacionalnim platfor-mama, πto ne odgovara ni potrebama za jaËanjesustava niti moæe izravno doprinijeti smanjenju rizikado katastrofa. Druge zemlje su uspostavi nacionalneplatforme pristupile na naËin da otvore prostor zaukljuËivanje svih zainteresiranih sudionika svakod-nevnog æivota, iz znanosti, uprave, gospodarstva,obrazovanja, udruga graana, vjerskih zajednica imedija. U tim zemljama su nacionalne platforme fo-rumi za raspravu i usklaivanje stavova o unaprjee-nju procesa smanjenja rizika. Za takav pristup od-luËilo se i u Republici Hrvatskoj, ne zapostavljajuÊi

Pod predsjedanjem potpredsjednice Vlade RepublikeHrvatske –ure AdleπiÊ, a u organizaciji Dræavne up-rave za zaπtitu i spaπavanje (DUZS), u Zagrebu je 9.studenoga 2009. godine odræana prva konferencijaHrvatske platforme - konferencija o smanjenju rizikaod katastrofa. "Nacionalna platforma" opÊi je terminkoji se koristi za nacionalne mehanizme za koordi-naciju te za politiËke smjernice o smanjivanju rizikaod katastrofa, koji moraju biti multi-sektorski i inter-disciplinarni u praksi, uz sudjelovanje javnosti, civilnogdruπtva i svih zainteresiranih strana u dræavi (ukljuËu-juÊi UN agencije koje djeluju na nacionalnom nivou).Hrvatska je tom konferencijom na zavrπetku procesaustrojavanja Hrvatske platforme za smanjenje rizikaod katastrofa, kao srediπnjeg foruma za razmjenustavova, prijedloga i miπljenja o smanjenju rizika odkatastrofa i usklaivanju djelovanja na provedbiutvrenih zajedniËkih stavova i zakljuËaka.

Na Svjetskoj konferenciji o smanjenju rizika odkatastrofa, odræanoj od 18. do 22. sijeËnja 2005. go-dine u Kobeu u Japanu, na kojoj je sudjelovalo 168dræava, meu kojima i Hrvatska, usvojen je desetogodiπnjiplan pod nazivom Hyogo okvirni plan djelovanja2005. - 2015. (Hyogo Framework for Action - HFA):Izgradnja otpornosti naroda i zajednica na katastrofe.

PRVA KONFERENCIJA HRVATSKE PLATFORME -

KONFERENCIJA O SMANJENJU RIZIKA OD KATASTROFA

9. studeni 2009., Zagreb

Konferencija se odræavala u dvorani Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu

46


Pozdravni govor Damira Truta, ravnatelja DUZS-a

razvitak snaga za odgovor, πto je treÊi strategijski ciljHyogo okvirnog plana.

Cilj nacionalne platforme je razmjena informa-cija, iskustava i miπljenja u smanjenju rizika od katas-trofa, usmjeravanje razvoja u svim segmentima druπtva,ukljuËivanje politike u smanjenje rizika od katas-trofa te podizanje svijesti i kulture sigurnog pona-πanja kroz edukaciju.

U usvojenom planu djelovanja utvreni su sljedeÊiprioriteti:

1. Osigurati da je politika smanjenja rizika od katas-trofa nacionalni prioritet i prioritet lokalne zajed-nice, sa snaænom institucionalnom osnovom zanjenu primjenu

2. Identificirati, procjenjivati i pratiti rizike za nas-tanak katastrofa i razvijati sustav ranog upozora-vanja

3. Koristiti znanje, inovacije i edukaciju za razvi-tak i izgradnju kulture sigurnosti i otpornosti nasvim razinama

4. Smanjivati postojeÊe rizike za nastanak katastro-fa

5. JaËati pripravnost za uËinkovito djelovanje uodgovoru na katastrofe

Ususret Prvoj konferenciji Hrvatske platforme,DUZS je u sklopu DPPI-a (Inicijative za spremnosti prevenciju katastrofa dræava JI Europe) te u surad-nji s Tajniπtvom UN ISDR-a (Meunarodne strate-gije za prevenciju katastrofa), organizirala od 29.-30.rujna 2009. godine u Puli meunarodni seminar natemu "Nacionalne platforme za smanjivanje rizikaod katastrofa". U nastavku ovog seminara od 1.-3.

listopada 2009. odræana je radionica pod naslovom“Rana upozorenja na katastrofe“ koja je bila poseb-no fokusirana na ulogu nacionalnih meteoroloπkih ihidroloπkih sluæbi u procesu ranih najava i upozo-renja na opasne pojave. Radionica je organizirana usuradnji DHMZ-a, Svjetske meteoroloπke organizaci-je i UNDP-a.

Predstavnice u Odboru Hrvatske platforme zasmanjenje rizika od katastrofa od strane Dræavnoghidrometeoroloπkog zavoda su dr.sc. Branka IvanËan-Picek i dr.sc. Vlasta Tutiπ. StruËni odbor Hrvatskeplatforme bio je u sastavu: Damir Trut, ravnateljDUZS-a; dr.sc. Katica BiljakoviÊ, Ministartvo znanos-ti, obrazovanja i sporta; dr.sc. Branka IvanËan-Picek,DHMZ; Ivan Glavina, DEFIMI - istraæivaËko-razvoj-ne i intelektualne usluge i Anto ZeliÊ, Ministarstvoobrane RH.

Od svih katastrofa u Hrvatskoj najveÊu ekonom-sku πtetu uzrokuju opasne prirodne pojave. Ukupneπtete u 2008. prouzroËene od tuËa, oluja, poplava,suπa i dr. iznosile su gotovo 968 milijuna kuna, a za2007., zbog izuzetnih vruÊina i suπe, i viπe od tri mili-jarde kuna. Vaænost rane najave takvih pojava pre-poznata je i na konferenciji Hrvatske platforme ko-ja je bila podijeljena na tri sesije:

1. Upravljanje rizicima od katastrofa2. Smanjenje rizika od opasnih prirodnih pojava3. Smanjenje rizika od industrijskih nesreÊa

Na konferenciji je prikazano ukupno 47 radovakoji Êe biti objavljeni u Zborniku konferencije Ëiji seizlazak iz tiska oËekuje u prvoj polovici 2010. go-dine. Od strane DHMZ-a prikazani su sljedeÊi radovi:

Pozdravni govor potpredsjednice Vlade Republike

Hrvatske –ure AdleπiÊ

47


1. Procjena klimatskog rizika u Hrvatskoj (M. GajiÊ-»apka, K. ZaninoviÊ i K. CindriÊ)

2. Sustav rane najave opasnih meteoroloπkih poja-va i uloga meteoroloπke i hidroloπke sluæbe (B.IvanËan-Picek) - usmeno izlaganje

3. MoguÊnosti i ograniËenja prognoze opasnihmeteoroloπkih pojava (V. Tutiπ)

4. Olujni vjetar u Hrvatskoj (A. BajiÊ)5. Voda: uzrok prirodnih katastrofa (D. TrniniÊ) -

usmeno izlaganje6. Operativna suradnja DHMZ-a i DUZS-a (V. Tutiπ,

R. Mikac) - usmeno izlaganje

Po zavrπetku konferencije struËni odbor donioje zakljuËke Prve konferencije Hrvatske platformeza smanjenje rizika od katastrofa:

1. Republika Hrvatska uspostavlja Hrvatsku plat-formu za smanjenje rizika od katastrofa kao stal-ni forum za razmjenu miπljenja, te iznoπenje stavo-va, prijedloga i postignuÊa koji doprinose sma-njenju rizika od katastrofa u svim podruËjimaljudskog djelovanja. Time se ujedno ispunjava iosnovni cilj Hrvatske platforme, da politika sma-njenja rizika od katastrofa postane nacionalni pri-oritet i prioritet lokalne zajednice, sa snaænominstitucionalnom osnovom za njenu primjenu,kako je i utvreno ZakljuËkom Vlade RepublikeHrvatske kad je pokrenut proces uspostave Hrvatskeplatforme za smanjenje rizika od katastrofa.

2. Konferencija je kroz veliki broj prijavljenih rado-va pokazala da postoji potreba za stalnim djelo-vanjem na smanjenju rizika od katastrofa. Ujednose pokazuje da razliËite djelatnosti, srediπnja ti-jela dræavne uprave, znanstvene ustanove, nevla-dine udruge, te gospodarski subjekti iz razliËi-tih podruËja djelovanja procjenjuju smanjenjerizika od katastrofa bitnim za vlastiti napredak irazvitak, te treba oËekivati da aktivno u buduÊnos-ti doprinose smanjenju rizika od katastrofa ulokalnim sredinama i na dræavnoj razini.

3. Kroz radove i rasprave na Konferenciji naglaπenaje potreba boljeg povezivanja i razumijevanja ra-zliËitih znanstvenih i druπtvenih disciplina, te jemoguÊe uoËiti izraæen interes za njihovo povezi-vanje u razvoju i djelovanju, a time i u diobi

odgovornosti za smanjenje rizika od katastrofa.Procjenjivanje rizika treba razvijati kroz prim-jenu najnovijih znanstvenih postignuÊa i tehnoloπkihrjeπenja, te ukljuËivati u sustave ranog upozora-vanja, u Ëemu znanost ima posebnu ulogu. Zbogtoga Konferencija potiËe povezivanje znanstvenihinstitucija i svih subjekata ukljuËenih u djelova-nje na smanjenju rizika od katastrofa i odgovoruna katastrofu kad i ako se ona dogodi, te izgrad-nji sustava ranog upozoravanja

4. ZnaËajna komponenta ranog upozoravanja je iz-gradnja svijesti o postojanju rizika od katastrofakod svih graana. U tome posebnu ulogu treba-ju imati obrazovni i odgojni sustavi i procesi,od obitelji, predπkolskog odgoja do visokoπkol-skog obrazovanja. U nastavne programe po-trebno je ugraditi teme koje pojaπnjavaju potre-bu za smanjenjem rizika od katastrofa i izgrad-nju sigurnog ponaπanja, a razvijaju kulturu samopo-moÊi i solidarnosti sa svima koji su ugroæeni opas-nostima od katastrofa.

5. Rasprava na prvoj Konferenciji potvrdila je sprem-nost znanosti, struËnih institucija, gospodarskihsubjekata, tijela dræavne uprave i udruga graana,te medija da aktivno doprinose poveÊanju si-gurnosti u Republici Hrvatskoj kroz proaktivnoponaπanje u cilju smanjenja rizika od katastrofa.U tom procesu vaæno mjesto pripada i razvitkui jaËanju javno-privatnog partnerstva, jaËanjugospodarske osnove druπtva, uz uvaæavanje speci-fiËnosti regija i lokalnih raznolikosti, te posebiceskrb o ravnomjernom razvitku i skrb o jaËanjururalnih sredina i regija.

6. Usmjeravanje svih sudionika na vlastiti doprinosi djelovanje u procesu smanjenja rizika do katas-trofa bitno je postignuÊe prve Konferencije.Sudionici su naglasili da su prepoznali svoje za-daÊe u razvoju kapaciteta za djelovanje i uprav-ljanje u katastrofama, i to na politiËkoj, tehniËkoji institucionalnoj razini. Napredak bi se u buduÊnos-ti trebao osigurati kroz jaËanje dijaloga, uspostavukoordinacije i razmjenu informacija izmeu kriznihmenadæera i razvojnih sektora, te regionalni ilokalni pristup odgovoru na katastrofe, sa foku-som na smanjenje rizika.

dr. sc. Branka IvanËan-Picek

48


probleme u prometu, tj. prometovalo se usporeno iuz manja kaπnjenja. U gorskim predjelima Hrvat-ske proglaπeni su zimski uvjeti, πto znaËi da su svavozila morala imati zimsku opremu, a pojedinim ka-tegorijama vozila promet je bio zabranjen. Teretnavozila iskljuËivana su iz prometa u blizini Karlovca.Snijeg je bio mokar i gust, ralice su morale Ëistitiprometnice.

Na obali je zapuhala bura, pa je prometovanjecestama bilo ograniËeno na dionicama uz more.Nekoliko je trajektnih i brodskih linija bilo u prekidu.Valovi su bili visoki 1.5 metara.

2. studeni 2009.

Potres. Epicentar je bio u moru izmeu otoka»iova i ©olte, dogodio se u 1 sat i 31 minutu. Magnitudapo Richteru bila je 2.2, a intenzitet je procijenjen naII stupanj MCS ljestvice. Potres se slabo osjetio napodruËju Splita i Trogira.

3. studeni 2009.

Snijeg, pao je u Lici i Gorskom kotaru, Hrvatskomzagorju, Zagrebu i okolici. U Delnicama je napada-lo 14 cm snijega, na Sljemenu 11, na Zaviæanu πest,a u Bednji dva cm. Snijeg je na cestama uzrokovao

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2009. GODINE

BiciklistiËki entuzijazam,

3. studenog 2009.

Jaka bura u Senju,

3. studenog 2009.

Snijeg u Gorskom kotaru, 3. studenog 2009.

49


Olujno jugo. U PetrËanima je u more na du-

binu πest metara potonuo bager koji se nalazio na

platformi. Jugo je pomaknuo platformu koja se

nagnula.

5. studeni 2009.

Potres, dogodio se u 20 sati i 41 minutu. Epicentar

je bio u Hrvatskom zagorju kod Huma StubiËkog.

Magnituda je iznosila 2.1 po Richteru, a intenzitet jeprocijenjen na III do IV stupanj MCS ljestvice. Potresse slabo osjetio u nekim dijelovima Zagreba. ©tetenisu zamijeÊene.

6. studeni 2009.

Obilne oborine, u Dubrovniku. Kiπa je padalanekoliko sati. Poplavljeni su brojni stambeni objek-ti, neke su prometnice morale biti zatvorene zbogvode na kolniku, pa je promet bio paraliziran. ZamuÊenoje izvoriπte rijeke Omble, pa je zamuÊena i voda uvodoopskrbnoj mreæi grada, te se prije upotrebe moralaprokuhavati. Na viπe su mjesta morali intervenirativatrogasci i policija. Poplavljena je tvornica ugljenografit-nih proizvoda, poπta na Lapadu itd. Palo je preko 100litara kiπe po m2. Zbog kvara na dalekovodu koji jenastao zbog nevremena, bez struje su ostala po-druËja Æupe DubrovaËke i Konavala. Zbog pritiskavode u odvodnom sustavu πahtovi su izlijetali iz leæiπta.Na raskrπÊima su se stvorili bazeni vode, automobilisu se gasili i ostajali u visokoj vodi.

7. studeni 2009.

Potres, epicentar je bio 45 km istoËno od Dubrovnikau Crnoj Gori. Magnituda je iznosila 3.7 po Richteru,

Ralica u punom pogonu, 3. studenog 2009.

Delnice, 3. studenog 2009.

50


a intenzitet je procijenjen na V stupanj MCS ljestvice.Potres se osjetio na krajnjem jugu Hrvatske.

8 i 9. studeni .2009.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, tuËa, uPuli i okolici. Poplavljene su ulice, stanovi, maslini-ci, a automobili su od napadalog leda pobijelili. Na

prometnicama i raskrπÊima su se stvorili bazeni vode.Voda je bila viπa od kotaËa automobila, pa su mno-gi automobili ostali u vodi jer se nisu mogli pokrenu-ti motori. Na parkiraliπtima su vozila zaplivala i uda-rala u zidove zgrada. Vatrogasci su intervenirali is-pumpavanjem vode na viπe mjesta. U pojedinim po-drumima voda je bila visoka dva metra, u njima jesve uniπteno, nastala je velika materijalna πteta. Prometje na mjestima bio potpuno blokiran. U dva dana pa-

Nevolje DubrovËana, 6. studenog 2009.

Okoliπ pulske arene, 8. i 9. studenog 2009.

51


VrgoraËko polje pod vodom, u studenom 2009.

lo je preko 70 litara kiπe po m2, a u dijelovima Pulenestalo je i struje. Sustav odvodnje ne moæe izdræatiovako veliku koliËinu oborine. Na ceste je nane-πena velika koliËina zemlje i drugog materijala.

Tjedan od 2. do 8. studeni 2009.

Obilne oborine. Poplavljeno je 300 ha obradi-vih povrπina u VrgoraËkom polju. Palo je preko 60litara kiπe po m2, proradili su brojni izvori, u polja semoæe samo Ëamcima.

20. do 22. studeni 2009.

Magla, u Osijeku. Promet je bio vrlo oteæan.Javili su se brojni zdravstveni problemi vezani za res-

piratorne funkcije. Medicinsku pomoÊ su najviπetraæili astmatiËari.

26. studeni 2009.

Potres, epicentar je bio u Hvarskom kanalu.Magnituda je bila 2.3 po Richteru, a intenzitet je pro-cijenjen na III stupanj MCS ljestvice. Potres se slaboosjetio na makarskom podruËju.

27. studeni 2009.

Potres, epicentar je bio u blizini DraËa na Peljeπcu,dogodio se u 23 sata i 6 minuta. Magnituda je iznosi-la 3.2 po Richteru, intenzitet u epicentru bio je V stup-nja MCS ljestvice.

Ulice Pule, 8. i 9. studenog 2009.

Nevolje Puleæana, 8. i 9. studenog 2009.

Magla u Osijeku, 22. studenog 2009.

52


28. studeni 2009.

Potres, u blizini Zagreba. Epicentar je bio naMedvednici izmeu Donje Stubice i Kaπine. Dogodiose u 10 sati i 39 minuta, magnituda je bila 2.5 poRichteru.

30. studeni 2009.

Olujno jugo. U Dalmaciji je jugo puhalo na udare90 km/h. VeÊi broj brodskih linija je bio u prekidu,otoci su ostali odsjeËeni od kopna. More je u Ninubilo visoko, doπlo je do samog ruba πetnice, a jugoje diglo velike valove koji su zalijevali obalu i pro-laznike.

Visoko more - Ninski most, 30. studenog 2009.

Veliki valovi juga potopili brodiÊ “Vihor”,

30. studenog 2009.

bilten 11 09stars2/bilten/2009/bilten1109.pdf · 2015. 1. 26. · 6 studeni bilten 11 / 2009 4....

Documents