bilten 14. državnog natjecanja iz povijesti
DESCRIPTION
bilten za sudionike natjecanjaTRANSCRIPT
Lovran, 17. – 19. travnja 2013.
XIV. državno Natjecanje iz povijesti
Povijest me (m)uči
Karte, godine i bilješke u glavu trpam
I znanje svoje stalno krpam.
Znam na primjer da je Ludovik I. boj vodio
Da bi našu Dalmaciju od Mlečana oslobodio.
Usput se molio da bude Zadarskoga mira
I dobrog paškog sira.
Ta povijest zna mi zadati muke teške,
Ali uz malo mašte od nje se mogu složiti priče bez greške.
Iz serije o Sulejmanu Veličanstvenom sve brzo i lako naučim,
A pritom se, vjerujte, ni najmanje ne mučim.
Kad bi se tako ispričala lekcija svaka,
Nijednom đaku povijest ne bi bila tlaka.
TEREZIJA KOPRIVNJAK, 6. a
POVIJESNI RAZVOJ LOVRANA
Područje istočne obale istarskog poluotoka bilo je nastanjeno još u prethistoriji, o čemu nam
svjedoče različiti pronađeni arheološki ostaci.
Prve informacije o povijesnom nastanku i razvoju Lovrana daje nam anonimni geograf iz
Ravene, koji je pisao najvjerojatnije krajem 7. stoljeća, a koji u svom djelu navodi jedno od
najranijih naziva Lovrana – Lauriana. Najvjerojatnije je da je naselje ime dobilo po latinskom
nazivu za lovor koji raste na cijelom području Lovrana i okolice.
U vrijeme rimske vlasti prostor Lovranštine je pripadao rimskoj provinciji Dalmaciji.
Stanovništvo koje je živjelo na tom području pripadalo je romaniziranim Liburnima.
Uglednijim građanima Rima je na području Istre bilo dopušteno graditi svoje rezidencije i
poljoprivredno-proizvodna dobra, tzv. villae rusticae. Tako je na trgovačkom putu između
Pule i Trsata, a na mjestu današnjeg Lovrana, svoju vilu rustiku sagradio rimski patricij,
državnik, vojskovođa i kartograf Marko Vipsanije Agripa (Marcus Vipsanius Agrippa još u 1.
stoljeću prije Krista. Ova vila rustika smatra se začetkom Lovrana kao naselja, a pokoreni
Liburni koji su kao robovi ovdje uzgajali vinovu lozu i masline, njegovim prvim stanovnicima.
Rano srednjovjekovlje daje malo podataka o Lovranu, ali jedan od zanimljivijih vezan je za
priču o vladavini Franaka na području Istre te njihovim vojnim pohodima protiv doseljenih
Hrvata i Avara. Po nekim izvorima u okolici Lovrana se 799. godine odigrala bitka između
Franaka i Hrvata u kojoj je poginuo franački vojskovođa i friulski markgrof Erik. O toj pogilji
akvilejski je patrijarh Paulin (776. - 802.) spjevao Versus Paulini de Herico Duce (Paulinov
spjev o knezu Eriku), u kojem kao mjesto Erikove pogibije spominje Mons Laurentus
(Lovransko brdo). I danas se jedno brdo iznad Lovrana naziva Knezgrad i kod lokalnog
stanovništva postoji vjerovanje da je upravo to brdo na kojem su Hrvati potukli Franke.
Pisani podatak iz tog vremena u Vita Caroli Magni (Život Karla Velikog) koju je napisao
povjesničar Einhard, kaže da se ova bitka odigrala kraj Trsata.
U vrijeme nastanka srednjovjekovne hrvatske države Lovran ostaje u njenim okvirima sve do
11. stoljeća.
U 12. stoljeću Lovran se spominje u opisu arapskog geografa El Idrissija koji ga opisuje kao
velik i napredan grad s razvijenom brodogradnjom i velikim brojem lađa, koji teritorijalno
pripada pod vlast Akvileje. U 15. st. Istra je podijeljena između dviju političkih sila: Mlečana
(Venecije) koji su držali čitavu zapadnu obalu i dio istočne te Habsburgovaca koji su
kontrolirali čitavu unutrašnjost poluotoka i preostalu obalu. Habsburška Istarska grofovija
obuhvaćala je 20 općina, a Lovran je bio jedna od tih općina smještena između Općine
Veprinac i Općine Mošćenice.
U 16. i 17. stoljeću uslijed osmanlijskih provala u Hrvatsku i uskočkih ratova s Venecijom,
oko Lovrana se grade obrambene zidine. Sve do smrti Petra Kružića, junačkog branitelja
Klisa, 1537. godine, Lovran je bio glavna luka za brodove koji su ljudstvom i ratnim
materijalom opskrbljivali klišku utvrdu.
Najteža stradanja Lovran je doživio za vrijeme uskočkih ratova, kada su ga 1599. i 1614.
Mlečani dva puta spalili, a 1616. godine gotovo u potpunosti uništili. Godine 1689. I. W.
Valvasor u svojem je djelu Slava Vojvodine Kranjske opisao Lovran kao važan pomorski i
trgovački centar s okolicom bogatom vinogradima, maslinicima i kestenima.
U 18. stoljeću Lovran se spominje kao naselje pomoraca, kapetana i brodovlasnika, ojačavaju
trgovačke veze s Dalmacijom, otokom Pagom, Venecijom te Anconom. Razvoj gospodarstva
uzrokuje povećanje broja stanovnika o čemu govore crkveni popisi stanovnika koji spominju
da Lovran tad ima 2900 stanovnika.
19. stoljeće područje Lovranštine ponovno dolazi pod austrijsku vlast i uključeno je u
austrijsku pokrajinu Istru. Procvat gospodarstva vezan je za razvoj brodarstva na jedra te se
Lovran prometnuo u jedno od većih brodarskih središta na Kvarneru.
Kriza jedrenjaka nakon početka primjene parobroda koja je zahvatila cijeli svijet, odrazila se i
na hrvatske krajeve koji su živjeli od brodarstva, pa je tako pogodila i Lovran. Iako je izgubio
ulogu važne pomorske luke sjevernog Jadrana, blizina Opatije, novog turističko-lječilišnog
središta, utjecala je i na razvoj Lovrana kao turističko-lječilišnog odredišta liburnijske rivijere.
Tako se jako brzo stanovništvo Lovrana preorjentiralo na novu granu gospodarstva-turizam.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na području Lovrana izgrađuju se mnogobrojni hoteli i
privatne zgrade za odmor i oporavak, s uređenim parkovima i vrtovima. Tijekom tog
razdoblja nastaju neki od najljepših primjera arhitekture koji i danas svjedoče o popularnosti
liburnijske rivijere među tadašnjim europskim plemstvom, vladarskim kućama i bogatim
građanstvom koji su za svoj odmor odabirali baš Lovranštinu zbog izuzetnih blagodati klime i
podneblja.
KULTURNO-POVIJESNE ZNAMENITOSTI LOVRANA
Prekrasna srednjevjekovna jezgra grada sama je po sebi spomenik na otvorenom, koji je
sačuvao detalje iz povijesti mediteranske urbane arhitekture, freske, pročelja i zidine.
Među najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti Lovrana spada župna crkva Svetog
Jurja, izgrađena u razdoblju romanike u 13. st. koja je u 15. st. dobila novo ruho,
kasnogotičke freske, djelo domaćih umjetnika. Danas je vrijedno djelo spomeničke baštine i
simbol grada. Nasuprot crkve smjestila se stara zgrada poglavarstva, koja potječe iz srednjeg
vijeka, a koja na sebi čuva lik Svetoga Jurja, zaštitnika grada Lovrana i lovranske župe.
Značajna sakralna građevina je i crkvica Svetog Trojstva, jednostavna, mala gotička crkva, a
nalazi se iznad lovranske lučice. U njoj se danas nalazi grob lovranskog župnika Gašpara
Bekarića iz 16.st.
Još jedan prepoznatljiv simbol grada i ostatak fortifikacijskog sustava srednjovjekovnog
Lovrana je masivna gradska kula. Kvadratnog je tlocrta, izvorno sačuvana do određene visine
sa svojim pravilno isklesanim kamenim blokovima. Gornji dio kule je dozidan nakon ratnih
razaranja u 17. stoljeću. Unutrašnjost kule je nakon nedavne rekonstrukcije prenamijenjena
za muzejske postave i izložbe.
Jedna od zanimljivosti je i luneta portala zgrade na Trgu sv. Jurja okružena drvenim reljefom
brkate i bradate figure zastrašujućeg pogleda – Mustaćona. Po legendi je čuvao kuću od svih
mogućih neprijatelja i nevolja.
Još jedno vrijedno graditeljsko postignuće je izgradnja obalna šetnice (Strandweg –
Lungomare) koja dužinom od 12 kilometara spaja Lovran s Voloskom i omogućuje šetnju i
uživanju u blagodatima morske klime i pogledu koji nudi šetačima, prvenstveno na poznate
lovranske vile i uređene perivoje i vrtove.
Glagoljska ostavština na zidovima crkve svetog Jurja u Lovranu
Najveći istraživač hrvatskih glagoljskih grafita Branko Fučić (1920. – 1999.) odgonetnuo je 48
grafita otkrivenih na freskama u župnoj crkvi svetog Jurja u Lovranu. Među tim je grafitima 6
pisanih ustavnom glagoljicom, 38 kurzivnom te 4 miješanim oblicima ustavnoga i kurzivnoga
pisma, a svi potječu iz 15. i 16. stoljeća.
Razgledali smo ih, „prevodili“ na latinicu, zamislili se i za vas izabrali sljedeća dva:
to govore mrtvi živomu: ča me gledaš ale ča se čudiš ale ne znaš da sam bil i jas včera kako si ti danas, a ti oćeš bit zutra kako sam jas danas .čfkz. to pisa žakan marko
To govore mrtvi živomu: Ča me gledaš ale ča se čudiš?
Ale ne znaš da sam bil i jas včera kako si ti danas,
a ti oćeš bit zutra kako sam jas danas.
1549. to pisa žakan Marko.
va ime božje i devi marije, amen. .čfl . . miseca sektebra na dan 1g. ta dan se va lovrane javi nagla smert i umre do .l. ljudi. Va ime Božje i Devi marije, amen.
1558. miseca sektebra na dan 14. Ta dan se va
Lovrane javi nagla smert i umre do 50 ljudi.
Mitologija našega kraja
Slavenska mitologija uglavnom govori o vremenu nastanka svijeta i ljudi, upoznavanju
bogova, nastajanja njihove djece i rođaka. U cijeloj mitologiji isprepliću se borbe između
dobra i zla. To su bila vremena kada se često ratovalo i ljudski je život bio u opasnosti i od
ljudi i od tada divljih i neukroćenih prirodnih elemenata. U ljetu su, plodonosnom i toplom,
vidjeli dobre bogove (Perun, Svantevid, Danica, Lada, Svarog... ), a u hladnim i neplodnim
vremenima zle (Crnobog, Črt, Morana, Bjesomir...). Slaveni su se borili protiv neprijatelja, a
kada nije bilo rata, uzgajali su stoku, obrađivali zemlju, priređivali gozbe posvećene moćnim
bogovima.
Perun je najmoćniji slavenski bog, bog grmljavine, donositelj plodnosti, ratničko je božanstvo
kojem su prinašane biljne i životinjske žrtve i donošen ratni plijen. Stari Slaveni su vjerovali
da grmljavina nastaje kada siloviti Perun izleti iz svojih dvora i upotrijebi svoje magično
oružje, strijele (munje).
Veles/Volos je bog pastira, svih rogatih životinja, bog zemljoradnje (zemlje i vode). Ima gustu
bradu i prekriven je dlakom od snažnih nogu pa do uznosite glave koju su krasili veliki rogovi,
zastrašujućeg obličja i kadkad divljeg ponašanja. Štuju ga ratari i pastiri kao pralik pastirskog
boga. Veles se pretvara u razne životinje, kao što su zmaj ili zmija. U stalnom je sukobu s
Perunom. Malo mjesto Volosko kod Opatije ima veze s bitkom Volosa i njegovih sinova protiv
sile zla. Slavan završetak bitke Volosa i njegovih sinova protiv sila tame bio je popraćen silnim
slavljem, uz gozbu, tustu veprovinu i potoke medovine. Naselje na mjestu pobjede prozvali
su Volosko kao uspomenu na pobjedu.
Obronci Učke bili su od posebna značaja za prve slavenske doseljenike na Kvarner –
najvažnije i najsvetije mjesto gdje su se klanjali i pridonosili žrtve svojim bogovima. Dpšavši u
novu zemlju Slaveni su morali na odgovarajuća mjesta postaviti svoje bogove i božanstva.
Većinom su to brda ili humovi, od kojih je jedan posvećen bogu svjetlosti i dobra, te stoji na
lijevoj strani vode, dok je drugi posvećen bogu tame i zla, na desnoj strani. Pod Perunovom
gorom mora biti voda, kao što pod Perunom nad Mošćenicama teče Potok. Time bi Potoška
je vala, kako ju zovu njezini stanovnici ili Mošćenička Draga bila bitan dio svetišta kao i gora
Perun. S gore se do Potoka spušta stjenovita strmina, upravo kako se očekuje u Perunovu
svetištu. Pod Perunom na vodi je mlin koji je bitan kao mjesto gdje je Gromovnik kamenom
ubio zmaja.
Bog gromovnik Perun, zamišljan je kao orao koji sjedi na suhoj ili zlatnoj grani na vrhu bora i
gleda na sve četiri strane svijeta kako bi vidio što tko radi. Do njega sjedi kćerka, kukavica
Mara i devet orlića koji su joj braća. Dolje ispod gore, na vodi gdje raste vrba, u njenom
korijenu obitava Veles zamišljen kao pernata ili dlakava životinja (poput medvjeda) ili pak
zmija. Nesreća nastaje onda kada se zmija počne penjati na goru gdje vlada Perun. Zmija želi
oduzeti vodu koja ljudima, poljima i stoci znači život. Perun tada udara ognjenom munjom i
tjera Velesa dolje u korijen, u vodu gdje mu je i mjesto. Priča kaže da tamo gdje zemlju
pogodi Perunova munja nikne perunika.
Kada su se Hrvati pokrštavali, stara vjerovanja nije bilo lako potisnuti. Crkva je uspjela
prenijeti Perunove karakteristike na novog kršćanskog sveca – svetog Iliju koji tako postaje
gromovnik na osnovi starozavjetnih karakteristika (vozio je vatrenu kočiju nebom). Moguće
je da je u nekim mjestima zamijenjen svetim Vidom, a ponegdje su značajke prenesene i na
kršćanskog Boga. Perunova su obilježja prenesena i na svetog Jurja koji od negdašnje
legende sveca mučenika postaje svetac vitez i zmajoubojica (povezanost zmaja i zmijskog
Velesa). U brojnim se krajevima i do današnjih dana održao kult Zelenog Jurja. Jurju se
pjevalo u sušnim vremenima da donese kišu ( kišu kao rezultat borbe Peruna i Velesa), a bio
je i zaštitnik plodnosti općenito. Jurjevo označava početak proljeća, aktivnog dijela godine,
početak prvih seljačkih radova izvan kuće.
Toponimi našeg kraja, vrh Perun na 888 m. n. v. i zaseok Trebišća, osim ljepote prirodnog
krajolika, pričaju jednu maštovitu priču drevnih stanovnika tog područja. Danas se tu nalazi
mitsko-povijesna staza u sklopu Parka prirode „Učka“.
RAZVOJ ŠKOLSTVA
Razvoj pismenosti na području Lovrana može se povijesno pratiti sve do antičkih vremena, ali
pravi razvoj hrvatske pismenosti veže se za djelovanje Konstantina i Metoda te širenje
glagoljske pismenosti na hrvatske krajeve. Na područje Liburnije glagoljica se širila s prostora
Krka, centra glagoljičke pismenosti, te se održala i očuvala u raznim glagoljičkim natpisima.
Tijekom srednjovjekovlja pismenost je uglavnom bila pod utjecajem stranih vlasti odnosno
Austrijanaca i Mlečana. U razdoblju do 19. st. bilo je jako malo pismenih ljudi jer je
prevladavalo mišljenje da je škola potrebna jedino budućim svećenicima koji su nerijetko bili
jedini pismeni ljudi.
S razvojem gradskih naselja pojavila se potreba za obrazovanim ljudima tako da u 19. st.
započinje pravi razvoj školstva na ovim prostorima. 1819. godine, u većim istarskim
naseljima niču tzv. glavne škole, a iste godine se otvara i dvorazredna škola u Lovranu u
kojoj se nastava održavala na talijanskom jeziku.
U razdoblju istarskog narodnog preporoda, 11. studenog 1877. otvorena je nova školska
zgrada u Lovranu. Škola je imala dva kata. Na prvom katu bio je prvi razred i stan za
upravitelja, a na drugom katu drugi razred i stan za učiteljicu.
Pored talijanskog jezika „naučni“ jezik u školi bio je i hrvatski. Godine 1884. Ministarstvo za
bogoštovlje i nastavu Austro-Ugarske Monarhije na zahtjev Talijana odobrilo je podjelu škole
na hrvatsku i talijansku paralelku. Tada zapravo počinje teško razdoblje za hrvatsku školu u
Lovranu. Školske godine 1904./05. u hrvatskoj paralelki bilo je 160 učenika, a samo jedan
učitelj. Od 1909. do 1914. godine škola je dvorazredna, a dalje trorazredna, što znači da se
povećavao broj djece.
Godine 1945. opet se u staroj školi održavala nastava na hrvatskom jeziku. 1961. godine na
prijedlog Školskog odbora ove škole Savjet za prosvjetu Narodnog odbora Općine Opatija
predlaže Općinskom vijeću novo ime škole te je na kraju i odlučeno da škola u Lovranu dobije
ime Viktora Cara Emina, jednog od najpoznatijih književnika, publicista i preporoditelja te
boraca za hrvatski jezik, koji je bio bivši učenik lovranske škole.
1967. g. završena je nova, moderna školska zgrada u kojoj i danas učimo.
Opći podaci o školi
Osnovnu školu Viktora Cara Emina, Lovran u školskoj
godini 2012./2013. čine matična škola i četiri područne škole
PŠ „Eugen Kumičić“ u Mošćeničkoj Dragi (osmogodišnja)
PŠ Mošćenice (trogodišnja)
PŠ Brseč (trogodišnja)
PŠ Dobreć (trogodišnja)
U matičnoj školi učenici su raspoređeni u 16 razrednih odjela od prvog do osmog.
Ukupan broj učenika Osnovne škole Viktora Cara Emina u školskoj godina 2012./13. je 371.
MOJA ŠKOLA
U mom mjestu postoji jedna zgrada,
u kojoj pamet ne dolazi bez rada.
U njoj se piše i šara
I tako se pamet stvara.
To je mjesto gdje djeca vrijedno uče,
da bi se roditeljima pohvalila kod kuće.
Ta zgrada koja nas čini tako sretnima,
Je Osnovna škola Viktora Cara Emina.
Mia Stojšić, 5. b
Naše misli o životu potaknute glagoljskim grafitima
Život je najšarenija livada na svijetu.
Irena Petković
(Život je najšarenija livada na svijetu. Irena Petković)
Svaki život može biti lijep, ili barem ljepši.
Leo Prenc
(Svaki život može biti lijep, ili barem ljepši.
Leo Prenc)
Pogreške su dio ljudskog života, životne lekcije
iz kojih se uč i, samo na teži nač in.
Sara Puharić (Pogreške su dio ljudskog života, životne lekcije iz kojih se uči,
samo na teži način. Sara Puharić)
Darujemo li ljubav, možemo promijeniti svijet.
Sara Puharić (Darujemo li ljubav, možemo promijeniti svijet.
Sara Puharić)
Život je kao more, ovisi o vjetru.
David Smolč ić (Život je kao more, ovisi o vjetru.
David Smolčić)
Živi život punim pluć ima jer je dragocjen i
kratak.
Alen Grubić (Živi život punim plućima jer je dragocjen i kratak.
Alen Grubić)
Uvijek gledaj vedru stranu života.
Laura Sam
(Uvijek gledaj vedru stranu života. Laura Sam)
Ljudski je vijek kratak, ali neka č ovjekova djela
su trajna. Njegujmo baštinu koja nas definira.
Robert Zuljani
(Ljudski je vijek kratak, ali neka čovjekova djela su trajna. Njegujmo baštinu koja nas definira.
Robert Zuljani)
U životu ima uspona i padova, ne odustaj!
Daniel Rubinić (U životu ima uspona i padova, ne odustaj!
Daniel Rubinić)
Život je samo jedan, proživi ga pametno.
Lucia Žagar
(Život je samo jedan, proživi ga pametno. Lucia Žagar)
Vjeruj u svoje snove i oni ć e se ostvariti.
Damian Žagar
(Vjeruj u svoje snove i oni će se ostvariti. Damian Žagar)
Potrudi se svaki trenutak života uč initi što
boljim, veselijim ljepšim.
Lucija Barunč ić
(Potrudi se svaki trenutak života učiniti što boljim,
veselijim ljepšim. Lucija Barunčić)
NAVIGAT BIN OTEL
Navigat bin otel, videt celi svet. Mat mi govori da nij to za me, ma ča moren, mene more zove i vuče...
More parat i navigat, to mi ni sada neda spat. Judi moji ča da storin!? Ni san neznan. Ma ja MORAN navigat!
ALEN MATAJIĆ, 7. b
Popis pozvanih učenika na Državno natjecanje iz povijesti za osnovne i srednje škole 2012./2013.
7. razred
Prezime i ime učenika Škola Prezime i ime mentora
Lesničar, Ivana OŠ Rikard Katalinić Jeretov, Opatija Host, Ljiljana
Vrvilo, Petar OŠ Jurja Dalmatinca, Šibenik Marinović, Miranda
Peček, Teodora OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec Poljak, Sonja
Šego, Branko OŠ Ivana Mažuranića, Vinkovci Velić, Ivana
Mabić, Valentin OŠ Luka, Sesvete Ćavar, Zrinka
Vizinger, Zoja OŠ Nedelišće, Nedelišće Špiranec, Sanja
Arelić, Josip OŠ Brestje, Brestje Ćavar, Zrinka
Grozdanić, Ruben OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod Tomičić, Marija
Jakobušić, Petar OŠ Marina Držića, Dubrovnik Šilje-Capor, Jelena
Jurišić, Antonija OŠ Popovača, Popovača Kujundžić, Manuela
Kolovrat, Ana Lucija OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Zagreb Gambiraža, Knez Anita
Maruna, Paula OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar Pepić, Nenad
Šram, Marko OŠ Ivana Filipovića, Osijek Vračević, Ksenija
Vlaše, Tea OŠ Petra Zoranića, Stankovci Delić Žepina, Božena
Erstić, Lorena OŠ Luka, Sesvete Ćavar, Zrinka
8. razred
Prezime i ime učenika Škola Prezime i ime mentora
Sorić, Ivan OŠ Majstora Radovana, Trogir Šimić, Marijana
Šošo, Liana OŠ Eugena Kumičića, Rijeka Lusina, Marina
Zadro, Lucija OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb Pervan, Slavica
Sušanj, Sven OŠ Podmurvice, Rijeka Baraba, Iva
Vrkić, Karla OŠ Strožanac, Podstrana Jujnović, Ivan
Siročić, Jan I. osnovna škola, Čakovec Matotek, Višnja
Končar, Ilija OŠ Grgura Karlovčana, Đurđevac Tomrlin, Katica
Petravić, Veronika OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Zagreb Gambiža Knez, Anita
Medančić, Lea OŠ Veruda, Pula Kalender Anić, Sabina
Blagojević, Jakov OŠ Ljudevita Gaja, Osijek Lukić, Marijana
Topkin, Valerija OŠ Martijanec, Martijanec Pirc, Sanja
Kovačević, Korina OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica Crnkoci, Goranka
Komazec, Katja OŠ Ivana Filipovića, Zagreb Babić, Ana
Strmota, Lucija OŠ Turanj, Karlovac Perković, Ilija
Škrlec, Borna OŠ Ksavera Šandora Đalskog, Donja Zelina Stanković Belić, Mirjana
Prva skupina
Prezime i ime učenika Ime škole Prezime i ime mentora
Vereš, Matej I. gimnazija, Osijek Sokol, Anđa
Justament, Jasmina SŠ Ivanec Bolčević, Milena
Leš, Borna V. gimnazija , Zagreb Rendulić, Vlatka
Orlić, Petar XV. gimnazija, Zagreb Naletilić, Zdravko
Sršić, Petra Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti,
Osijek Pandžić, Marija
Kušec, Iva SŠ Dragutina Stražimira, Sveti Ivan Zelina Crneković, Jasna
Slivar, Luka SŠ August Šenoa , Garešnica Prodanić, Milka
Milas, Jakov SŠ Ivanec Bolčević, Milena
Petrović, Ante I. gimnazija, Zagreb Mandušić, Ivica
Perkov, Gabrijela Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik Paić, Jasminka
Martinić, Lorena Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok Pevec, Daniel
Rukavina, Luka V. gimnazija, Zagreb Rendulić, Vlatka
Druga skupina
Prezime i ime učenika Ime škole Prezime i ime
mentora
Babok, Edita Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok Petrač, Božica
Ninčević, Ivan Borna Gimnazija – Karlovac Jadrić, Natalija
Njegovan, Juraj IV. gimnazija, Zagreb Dumančić, Lidija
Pelin, Dunja SŠ Tina Ujevića, Kutina Orešković, Anita
Stanić, Matej Klasična gimnazija fra M. Lanosović, Slavonski Brod Jonjić, Drago
Vuković, Saša Gimnazija – Čakovec Mutvar, Verica
Havliček, Petar SŠ August Šenoa, Garešnica Prodanić, Milka
Kuprešak, Katarina Gimnazija – Županja Marković, Ana
Kolar, Klara Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac Leščan, Zdravko
Fel, Leo Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti,
Virovitica Drvenak, Hrvoje
Curić, Marin Gimnazija – Metković Vidović, Zoran
Todić, Jasna SŠ Vela Luka Prižmić, Ivana
Šaško, Tea Druga gimnazija – Varaždin Slunjski, Nikola
Perčinlić, Tomislav SŠ Vrbovec Radić, Stjepan
Sušak, Marijana Gimnazija Velika Gorica Vondra, Ivan
Ivanković, Blaž XVI. gimnazija, Zagreb Kantolić, Zoran
Treća skupina
Prezime i ime učenika Ime škole Prezime i ime
mentora
Pleić, Tvrtko SŠ Donji Miholjac Falamić, Zvonimir
Percan, Matej Pazinski kolegij – Klasična gimnazija Pazin s pravom
javnosti Bogešić, Daniel
Malešić, Lucija SŠ Hrvatski kralj Zvonimir, Krk Gordija, Marijan
Ivanković, Tinka I. gimnazija, Zagreb Lovrić, Andrija
Cirkvenčić, Filip Prva gimnazija, Varaždin Burek, Višnja
Kranjčec, Dominik XV. gimnazija, Zagreb Naletilić, Zdravko
Pale, Tonka XV. gimnazija, Zagreb Naletilić, Zdravko
Tkalec, Anamarija Prva gimnazija, Varaždin Barulek, Jurica
Bajkovec, Lucija Gimnazija – Čakovec Mutvar, Verica
Janković, Marta Gimnazija – Čakovec Mutvar, Verica
Karlić, Tomislav Gimnazija A.G.Matoša, Đakovo Damjanović, Nikola
Crnković, Ana Gimnazija – Bjelovar Štimac, Melita
Krce-Ivančić, Ana Dubrovačka privatna gimnazija, Dubrovnik Capor, Katarina
Jurić, Ivan Gimnazija – Županja Kegalj, Danijela
Sušilović, Lucija Gimnazija Fran Galović, Koprivnica Ač, Irenka
Četvrta skupina
Prezime i ime učenika Ime škole Prezime i ime
mentora
Škegro, Albert V. gimnazija – Zagreb Rendulić, Vlatka
Fiala, Hana SŠ August Šenoa, Garešnica Prodanić, Milka
Darabuš, Elena Druga gimnazija, Varaždin Slunjski, Nikola
Matijaščić, Marko Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb Pavlović, Jadranka
Asanović, Frane Privatna srednja škola Marko Antun de Dominis, Split Lozančić, Ivana
Smiljanić, Ivan Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica Novosel, Ana
Matijević, Mislav Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik Paić, Jasminka
Bohač, Bruno Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod Katušić, Tihomir
Gržetić, Ivan Gimnazija Pula Šek, Željko
Boić, Hrvoje XV. gimnazija, Zagreb Gogić, Petar
Odorčić, Iva Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod Ramšak, Ana
Pejić, Igor Salezijanska klasična gimnazija – s pravom javnosti,
Rijeka Maraš Krapić, Linda
Vladić, Marko Gimnazija – Karlovac Štranjgar, Snježana
Volarić, Kristian Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka Caput, Mirela
Trutanić, Jure SŠ Bol Škrbić, Milan
Samostalni istraživački rad
Ime i prezime učenika Naslov rada Mentor Škola
Marin Mićunović
Toni Žunić
Pustinjski Split od 1944. do
1945. Radoslav Jurković
V. gimnazija
“Vladimir Nazor”,
Split
Dorijan Lesić
Borna Lovrić Rukometna bajka Miroslav Novosel
Gimnazija Petra
Preradovića,
Virovitica
Lucija Kerovec
Klaudija Molnar Juraj Hus Rasinjanin Gordana Trnski
Gimnazija “Fran
Galović”,
Koprivnica
Antonia Kovač
Marin Softić
Pošumljavanje i
poljepšavanje Maloga Lošinja Lidija Kosmos
Srednja škola
Ambroza
Haračića, Mali
Lošinj
Gabrijela Perhaj
Valentina Pongračić
Urbarijalna regulacija u
sučijama Majerje, Nova Ves i
Sračinec u Donjopoljskom
kotaru Varaždinske županije
(1773.–1783. godine)
Višnja Burek
Prva gimnazija
Varaždin,
Varaždin
Antonela Aračić
Maja Reštegorac
Razvitak tvornice Badel
1945.–1960. Petar Tadić
Srednja škola
Sesvete, Sesvete
Agata Lučić
Mia Matijević
Gliptoteka HAZU Od privatne
zbirke do muzejskog
kompleksa
Marica Vrdoljak
Škola
primijenjene
umjetnosti i
dizajna, Zagreb
Marko Buovac
David Plečko
Banka i štedionica d.d.
Krapinske Toplice Marija Kantoci
Srednja škola
Pregrada,
Pregrada
Dora Kufner
Klara Špančić
“Pakračka groblja” Spomenici
davna vremena Branko Križan
Srednja škola
Pakrac, Pakrac
Ante Lucin Stakleni izvori Igor Artić Gimnazija
Vladimira Nazora,
Lujo Stanišić Zadar
Ana Marušić
Lana Mišić
“Savršena domaćica” – ideal
žene i rodna stereotipija u
Daruvaru tridesetih godina
20. Stoljeća
Valerija Turk-Presečki Gimnazija
Daruvar, Daruvar
Tea Načinović
Lucian Mrzlić Raša – grad rudara Dijana Muškardin
Srednja škola
Mate Blažine,
Labin
Josipa Kolar
Iva Horvatić Vukovarska bolnica 1991. g. Dubravko Žuvić
Gimnazija
Vukovar, Vukovar
Petra Kasap
Iris Perica Vječna glazba moga grada Irena Sačić
Gimnazija Antuna
Vrančića, Šibenik
Marta Bilandžija
Dražena Ćušković
Barun Franjo Filipović i
oriovački kotar (1878.-1880.) Krešimir Škuljević
Srednja škola
Matije Antuna
Reljkovića,
Slavonski Brod
Mentori
Prezime i ime mentora Ime škole
Host Ljiljana OŠ Rikard Katalinić Jeretov
Marinović Miranda OŠ Jurja Dalmatinca
Poljak Sonja OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog
Velić Ivana OŠ Ivana Mažuranića
Ćavar Zrinka OŠ Luka i OŠ Brestje
Špiranec Sanja OŠ Nedelišće
Tomičić Marija OŠ Hugo Badalić
Šilje-Capor Jelena OŠ Marina Držića
Kujundžić Manuela OŠ Popovača
Gambiraža Knez Anita OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića
Pepić Nenad OŠ Šimuna Kožičića Benje
Vračević Ksenija OŠ Ivana Filipovića
Delić Žepina Božena OŠ Petra Zoranića
Šimić Marijana OŠ Majstora Radovana Trogir
Lusina Marina OŠ Eugen Kumičić Rijeka
Pervan Slavica OŠ Tituša Brezovačkog Zagreb
Baraba Iva OŠ Podmurvice Rijeka
Jujnović Ivan OŠ Strožanac Podstrana
Matotek Višnja I. osnovna škola Čakovec
Tomrlin Katica OŠ Grgura Karlovčanina Đurđevac
Kalender Anić Sabina OŠ Veruda Pula
Lukić Marijana OŠ Ljudevita Gaja Osijek
Pirc Sanja OŠ Martijanec Martijanec
Crnkoci Goranka OŠ Jurja Habdelića Velika Gorica
Babić Ana OŠ Ivana Filipovića Zagreb
Perković Ilija OŠ Turanj Karlovac
Stanković Belić Mirjana OŠ Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina
Sokol Anđa I. gimnazija Osijek
Bolčević Milena SŠ Ivanec Ivanec
Rendulić Vlatka V. gimnazija Zagreb
Naletilić Zdravko XV. gimnazija Zagreb
Pandžić Marija Isusovačka klasična gimnazija Osijek
Crneković Jasna SŠ Dragutina Stražimira Sveti Ivan Zelina
Prodanić Milka SŠ August Šenoa Garešnica
Mandušić Ivica I. gimnazija Zagreb
Paić Jasminka Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik
Pevec Daniel Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok
Petrač Božica Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok
Jadrić Natalija Gimnazija Karlovac Karlovac
Dumančić Lidija IV. gimnazija Zagreb
Orešković Anita SŠ Tina Ujevića Kutina
Jonjić Drago Klasična gimnazija fra.M.L. Slavonski Brod
Mutvar Verica Gimnazija Čakovec Čakovec
Marković Ana Gimnazija Županja Županja
Leščan Zdravko Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac
Drvenak Hrvoje Katolička klasična gimnazija Virovitica
Vidović Zoran Gimnazija Metković Metković
Prižmić Ivana SŠ Vela Luka Vela Luka
Slunjski Nikola Druga gimnazija Varaždin
Radić Stjepan SŠ Vrbovec Vrbovec
Vondra Ivan Gimnazija Velika Gorica
Kantolić Zoran XVI. gimnazija Zagreb
Falamić Zvonimir SŠ Donji Miholjac Donji Miholjac
Bogešić Daniel Pazinski kolegij Pazin
Gordija Marijan SŠ Hrvatski kralj Zvonimir Krk
Lovrić Andrija I. gimnazija Zagreb
Burek Višnja Prva gimnazija Varaždin Varaždin
Barulek Jurica Prva gimnazija Varaždin Varaždin
Damjanović Nikola Gimnazija Antuna Gustava Matoša Đakovo
Štimac Melita Gimnazija Bjelovar
Capor Katarina Dubrovačka privatna gimnazija Dubrovnik
Kegalj Danijela Gimnazija Županja Županja
Ač Irenka Gimnazija Fran Galović Koprivnica
Pavlović Jadranka Gimnazija Lucijana Vranjanina Zagreb
Lozančić Ivana Privatna srednja škola Split
Novosel Ana Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
Katušić Tihomir Gimnazija Matija Mesić Slavonski Brod
Šek Željko Gimnazija Pula
Gogić Petar XV. gimnazija Zagreb
Ramšak Ana Gimnazija Matija Mesić Slavonski Brod
Maraš Krapić Linda Salezijanska klasična gimnazija Rijeka
Štanjgar Snježana Gimnazija Karlovac
Caput Mirela Prva riječka hrvatska gimnazija Rijeka
Škrbić Milan SŠ Bol
Jurković Radoslav V. gimnazija V. Nazor Split
Novosel Miroslav Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
Trnski Gordana Gimnazija Fran Galović Koprivnica
Kosmos Lidija SŠ Ambroza Haračića Mali Lošinj
Tadić Petar SŠ Sesvete
Vrdoljak Marica Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb
Kantoci Marija SŠ Pregrada Pregrada
Križan Branko SŠ Pakrac Pakrac
Artić Igor Gimnazija Vladimira Nazora Zadar
Turk-Presečki Valerija Gimnazija Daruvar
Muškardin Dijana SŠ Mate Blažine Labin
Žuvić Dubravko Gimnazija Vukovar
Sačić Irena Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik
Škuljević Krešimir SŠ Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
Članovi državnog povjerenstva Natjecanja iz povijesti
Ime i prezime člana
Sonja Bančić, prof. Osnovna škola Stoja, Pula
Franjo Čičak, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje, podružnica Osijek
dr. sc. Ljiljana Dobrovšak Institut društvenih znanosti Ivo Pilar , Zagreb
Katarina Domljanović, prof. V. gimnazija "Vladimir Nazor", Split
dr. sc. Hrvoje Gračanin Filozofski fakultet, Zagreb
dr. sc. Zlatko Hasanbegović Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zafreb
dr. sc. Željko Holjevac Filozofski fakultet, Zagreb
Nera Malbaša Kovačić, prof. OŠ "Drago Gervais“, Brešca"
Mara Krznarić, prof Srednja škola Otočac, Otočac
Smiljana Lazić Marinković, prof. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb
mr. sc. Marijana Marinović Agencija za odgoj i obrazovanje
Melita Jesih Matić, prof. Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb
Željka Matijević, prof. Osnovna škola Viktora Cara Emina, Lovran
Loranda Miletić, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje, podružnica Split
Helena Miljević, mr. sc. Osnovna škola dr. Andrija Mohorovičić, Matulji
Suzana Pešorda, prof. Srednja škola Sesvete, Sesvete
Boris Petković, prof. Gimnazija Gospić, Gospić
Mario Racić, prof. OŠ Josipa Antuna Ćolnića, Đakovo
dr. sc. Gordan Ravančić Hrvatski institut za povijest
Vesna Slaviček, prof. prof.
Alen Šimičić, prof. prof.
dr. sc. Jasna Turkalj Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Svjetlana Vorel, prof. V. gimnazija, Zagreb
SPONZORI NATJECANJA
Primorsko-goranska županija
Upravni odjel za kulturu, obrazovanje i sport
Turistička zajednica općine Lovran
Pomorski i povijesni muzej
Hrvatskog primorja Rijeka
Izdavačka kuća Adamić Jami d.o.o.
Muzej grada Rijeke Kroasana d.o.o.
Katedra čakavskog sabora
Lovran
IMPRESUM
Iva Erceg, dipl. uč.
Nastja Srok, prof.
Sandra Salopek, dipl. knjiž.
Željka Matijević, prof.
Ingrid Baljak, prof.
Sanja Kapović, prof.
Senka Strgar, prof.
Tonči Peranić, prof.
Damir Ožbolt, prof.