2/2001

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63

551.506.1

551.509.617

551.510.4

551.515

551.519.9

551.577.13

551.582.2

551.586

556.04

627.51

628.11

630.431.1

BILTENiz podruËja meteorologije, hidrologije, primjenjene

meteorologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa

2 / 2001

GODINA XV VELJA»A 2001. BROJ 2

BILTEN IZ PODRU»JA METEOROLOGIJE, HIDROLOGIJE,

PRIMJENJENE METEOROLOGIJE I ZA©TITE »OVJEKOVA OKOLI©A

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

Telefon: (01) 45 65 715

http://www.tel.hr/dhmz

e-mail:nikolic@cirus.dhz.hr

telefax: 45 65 757

U R E – I V A » K I O D B O R

Glavni urednik: Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika: mr. IvanËica MihoviliÊ

TehniËki urednik: Ivan Lukac, graf.inæ.

»lanovi odbora: Æeljko CindriÊ, dipl.inæ.

Vesna –uriËiÊ, dipl.inæ.

mr. Draæen KauËiÊ

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

dr. Draæen Poje

Tomislava Boπnjak, inæ.

mr. Viπnja ©ojat

mr. Ksenija ZaninoviÊ

Lidija Srnec, dipl.inæ.

Naslovna strana korica: Volonteri u meteorologiji i hidrologiji

Straænja strana korica: »asna sestra Josipa Jenko, motritelj na meteoroloπkoj postaji Cres

S A D R Æ A J

StranaVREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ................................................................................. 5

Klimatoloπki pregled (Lidija Srnec, dipl. inæ.) .................................................................................... 6

HIDROLO©KE PRILIKE (–urica Petek) ............................................................................................................... 12

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike (Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) ..................................................................... 14

OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. Viπnja ©ojat) .................................................................................. 15

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. Ksenija ZaninoviÊ) ......................................................................................17

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. Draæen KauËiÊ) .......................................................................................19

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ ZA VELJA»U 2001. (Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ........................................................................... 20

BILTEN 2 / 2001 5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Prvog dana veljaËe srediπte ciklone je bilo nadTirenskim morem, dok se visinska dolina nalazila za-padnije od naπe zemlje. Prevladavalo je umjereno iznatno oblaËno, a uslijed pritjecanja hladnijeg zra-ka ponegdje je padao slab snijeg. Premjeπtanjemvisinske doline u sljedeÊa dva dana strujanje je bilosjeverozapadno, a prizemno se nad naπim podruËjemnalazilo polje sniæenog tlaka zraka. Bilo je promje-

njivo oblaËno s viπe oblaka na sjevernom Jadranu iu gorskim krajevima. Nad Britanskim otoËjem je 4.veljaËe bilo srediπte ciklone koja je zahvatila veÊi diozapadne i sjeverozapadne Europe, a naπi krajevi suse nalazili na njezinoj prednjoj strani. Po visini jepostupno jaËao greben. Vrijeme je i dalje bilo vrlopromjenjivo, ali sve toplije, sa slabom kiπom ponegdjeu najzapadnijim predjelima. SliËna sinoptiËka situaci-ja zadræala se sve do 8. veljaËe, kada se naπoj zem-lji pribliæila ciklona, a nad Genovskim zaljevom jenastalo sekundarno ciklonalno srediπte. Bilo je vjetro-vito, na Jadranu s umjerenim i jakim, na udare oluj-nim jugom. Vrijeme je bilo toplo i sve oblaËnije, mjes-timiËno i kiπovito. SljedeÊeg dana hladna fronta i cik-lona premjestile su se na jugoistok, a u visinskoj stru-ji se u naπe krajeve spustio hladniji zrak, pa je u viπemgorju palo do 40 cm snijega. Na Jadranu je zapuha-la bura, koja je jaËanjem anticiklone iz srednje Europe11. veljaËe u Dalmaciji bila vrlo jaka, s olujnim udari-ma. Zbog utjecaja anticiklone u cijeloj zemlji serazvedrilo. Ogranak polja visokog tlaka zraka i visin-ski greben je i sljedeÊih dana uvjetovao stabilno, tebarem djelomice sunËano vrijeme. Vjetar je oslabio,a nakon vedre noÊi ujutro je u unutraπnjosti mjes-timice bilo slabog mraza i magle. SliËno vrijeme pre-vladavalo je sve do 18. veljaËe, kada se naπojzemlji pribliæila hladna fronta sa sjevera. Njezinimpremjeπtanjem postalo je oblaËnije, a sasvim malosnijega palo je ponegdje u istoËnim predjelima. Podutjecajem polja visokog tlaka zraka 19. veljaËe jeponovno bilo sunËanije. IduÊeg dana, 20. veljaËe,preko naπe zemlje premjestila se oslabljena hladna

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija

24. veljaËe 2001. u 12 UTC

Slika 2. Prizemna sinoptiËka situacija

26. veljaËe 2001. u 12 UTC

Slika 3. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa

26. veljaËe 2001. u 00 UTC

jed noÊnog ohlaivanja osobito su jutra u kontinen-talnim krajevima bila vrlo hladna.

Klimatoloπki pregled

Srednje mjeseËne temperature zraka za veljaËu2001. su bile izmeu -3.2 °C na planinskoj postajiZaviæan i 11.0 °C na opservatoriju Split Marjan. Uusporedbi s tridesetgodiπnjim srednjakom (1961-1990.) na Ëitavom podruËju Hrvatske je bilo toplije.Odstupanja su iznosila od 1.1 °C (Zaviæan, SplitMarjan) do 3.2 °C (Bjelovar). Prema raspodjeli per-centila temperature zraka podruËja Daruvara, Istre,Banije, Korduna, Like, Gorskog kotara, Dalmatinskezagore i Splita uvrπtena su u razred normalno, a os-tali dio Hrvatske u razred toplo.

Srednje dnevne temperature zraka su u usporedbis prosjeËnim uglavnom bile viπe. Negativne anoma-lije zabiljeæene su samo poËetkom mjeseca (prva pen-tada), nakon Ëega je na kontinentalnim postajama do10. veljaËe bilo pribliæno 10 °C toplije. Pozitivneanomalije manjih iznosa zadræale su se tijekom drugei poËetkom treÊe dekade, i u najveÊem broju sluËaje-va nisu prelazile 5 °C. Posljednji dani veljaËe bili suhladniji od prosjeka, s uglavnom negativnom sred-

6 BILTEN 2 / 2001

fronta. Ponegdje je bilo malo kiπe, a u gorju snije-ga. Zatim je tlak zraka postupno padao, nad sjever-nom Italijom nastala je ciklona koja se produbljavala,a sjevernije se premjeπtala topla fronta. Ciklona se24., 25. i 26. veljaËe premjeπtala preko naπih kraje-va, a u njezinoj je cirkulaciji poËeo pritjecati hlad-niji zrak. Bilo je kiπe i grmljavine, a snijega najprijeu Gorskom kotaru i Lici (izmeu 25 cm i 60 cm), teuz osjetno zahlaenje i u niæim podruËjima. Ponegdjeje na sjevernom i srednjem Jadranu padao snijeg noπenburom koja je mjestimice bila i olujna. Slike 1 i 2prikazuju prizemnu sinoptiËku situaciju 24. i 26. ve-ljaËe u 12 UTC, a slika 3 visinsku sinoptiËku situaci-ju 26. veljaËe u 00 UTC na AT 500 hPa. Slika 4 jesatelitska snimka naoblake u toplinskom dijelu spek-tra 25. veljaËe.

U posljednja dva dana veljaËe anticiklona jedonijela sunËano vrijeme. Joπ je bilo hladno, a usli-

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

Slika 5. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË)

za VELJA»U 2001. godine u usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim

devijacijama (s) (1862-1990.)

-t

-t+2s

-t+s

Slika 4. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu

spektra 25. veljaËe 2001. u 15.24 UTC

-t-s

BILTEN 2 / 2001 7

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

1.7

1.4

81

2.7

1.7

85

Osijek83

Knin

74

3.2

1.9

Komiæa

87

1.1

1.2

72

74

2.9

M. Loπinj

Rijeka81

3.0

Varaædin83

86Zagreb Bjelovar

Sisak84

3.0

Sl. Brod2.3

79

1.5

Pazin1.3

Ogulin

Zadar80

1.5

1.7GospiÊ74

1.1Split

73

Daruvar

2.1

75

1.2Karlovac

66

1.3Hvar

81

1.2Lastovo

84

79

66Zaviæan

Slika 6. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u VELJA»I 2001. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

GospiÊ

30

37

14

37

55

Ogulin88

46

27

10

Pazin28

Split

Knin

59Daruvar

20

17

423

147

23

11

1

Karlovac26

0

M. Loπinj

Rijeka11

83Zaviæan

31

Varaædin<1

6Zagreb Bjelovar

6

24

Zadar29

66Hvar

Sisak

Sl. Brod47

Osijek9

10

20

13

DubrovnikLastovo74

41

Komiæa

41

3526

16

23

Slika 7. MjeseËne koliËine oborine u VELJA»I 2001. godine izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

8 BILTEN 2 / 2001

Slika 8. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. (za Dubrovnik 1978-1990.) u VELJA»I 2001. godine

Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

BILTEN 2 / 2001 9

Slika 9. Minimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih minimalnih temperatura

zraka za razdoblje 1961-1990. (za Dubrovnik 1978-1990.) u VELJA»I 2001. godine

Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature

ZAGREB MAKSIMIR

-15

-10

-5

0

5

10

15

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C OSIJEK

-15

-10

-5

0

5

10

15

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

RIJEKA

-15

-10

-5

0

5

10

15

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

SPLIT MARJAN

-15

-10

-5

0

5

10

15

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

OGULIN

-15

-10

-5

0

5

10

15

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

DUBROVNIK

-15

-10

-5

0

5

10

15

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

10 BILTEN 2 / 2001

Slika 10. Maksimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih maksimalnih temperatu-

ra zraka za razdoblje 1961-1990. (za Dubrovnik 1978-1990.) u VELJA»I 2001. godine

Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature

ZAGREB MAKSIMIR

-10

0

10

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C OSIJEK

-10

0

10

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

RIJEKA

-10

0

10

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

0

10

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

OGULIN

-10

0

10

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

DUBROVNIK

-10

0

10

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

BILTEN 2 / 2001 11

Slika 11. Dnevne koliËine oborina (mm) u VELJA»I 2001. godine

ZAGREB MAKSIMIR

0

10

20

30

40

50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

mm OSIJEK

0

10

20

30

40

50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

mm

RIJEKA

0

10

20

30

40

50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

mm

SPLIT MARJAN

0

10

20

30

40

50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

mm

OGULIN

0

10

20

30

40

50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

mm

DUBROVNIK

0

10

20

30

40

50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

mm

njom dnevnom temperaturom zraka na kontinental-nim postajama. Na opservatoriju Zagreb GriË supoËetkom veljaËe zabiljeæena tri izuzetno topla dana.Tako je 5. veljaËe srednja dnevna temperatura zra-ka iznosila 10.8 °C, 7. veljaËe 13.1 °C, a 8. veljaËe12.4 °C. Srednja dnevna temperatura zraka zabiljeæena7. veljaËe je ujedno najviπa do sada izmjerena u povi-jesnom nizu ove postaje. Dotadaπnja najviπa dnevnatemperatura u nizu 1862-2000. zabiljeæena je 1894.godine i iznosila je 10.7 °C.

Srednje maksimalne temperature zraka bile suizmeu -0.3 °C na Zaviæanu i 14.1 °C u Hvaru. U us-poredbi s tridesetgodiπnjim srednjakom ove su tem-perature posvuda bile viπe, dok je najveÊe odstupa-nje zabiljeæeno u Sisku, 4.1°C. Najviπa maksimalnatemperatura zraka je izmjerena u Kninu 7. veljaËe iiznosila je 19.2 °C.

Srednje minimalne temperature zraka su se kre-tale od -6.1 °C na Zaviæanu do 8.1 °C u Dubrovniku.U odnosu prema srednjim mjeseËnim minimalnimtemperaturama posvuda je bilo toplije, osim uSlavonskom Brodu (-0.1 °C) i Karlovcu (-0.2 °C).Najniæe dnevne temperature zraka izmjerene su 2. i3. veljaËe, a potom u posljednja dva dana mjeseca.Najhladnije je bilo 27. veljaËe u GospiÊu gdje je iz-mjereno -15.7 °C.

U veljaËi 2001. je palo od 0 mm oborine u Vara-ædinu do 220 mm na Zaviæanu. U odnosu prematridesetgodiπnjim srednjim koliËinama oborine, nasvim postajama izuzevπi Zaviæan, Ogulin i Dubrovnikzabiljeæen je manjak oborine. U Ogulinu je palo 105%,u Dubrovniku 137%, a na Zaviæanu 256% prosjeËnihvrijednosti. Prema raspodjeli percentila oborine sjeve-rni dio Hrvatske i unutraπnjost Istre gdje su zabi-

ljeæene najmanje koliËine oborine uvrπteni su u razredekstremno suπno, srediπnji dio Hrvatske u razred vr-lo suπno, dok su podruËja Daruvara, SlavonskogBroda, duæ jadranske obale i njene unutraπnjosti, os-im krajnjeg juga, uvrπteni u razred suπno. Najmanjaodstupanja u usporedbi s prosjeËnim vrijednostimazabiljeæana su na krajnjem istoku i jugu Hrvatske, uHvaru te na podruËju Karlovca i Ogulina pa su ovapodruËja prema raspodjeli percentila bila u razredunormalno, dok je podruËje Zaviæana bilo u razred vr-lo kiπno.

Iz mjeseËnog hoda oborine vidi se da je poËetkommjeseca bilo nekoliko dana s oborinom. VeÊe koliËineoborine izmjerene su 10. veljaËe. Tijekom drugedekade, koja je uglavnom protekla bez oborina, zabi-ljeæen je najviπe jedan dan s oborinom veÊom od 0.1mm. U treÊoj dekadi su izmjerene najveÊe koliËineoborine. NajveÊa dnevna koliËina oborine je izmje-rena na Zaviæanu 10. veljaËe i iznosila je 86.7 mm.

Snijeg je tijekom veljaËe padao samo poËetkomi potkraj mjeseca. U usporedbi s prosjeËnim brojemdana sa snijegom i prosjeËnim maksimalnim visi-nama snijega, na gotovo svim postajama su zabilje-æene negativne anomalije. Snjeæni pokrivaË na tlu sezadræao tijekom Ëitavog mjeseca samo na planinskojpostaji Zaviæan, gdje je 27. veljaËe izmjerena mak-simalna visina snijega 122 cm. Istog je dana u Splitusnjeæni pokrivaË bio 1 cm.

HIDROLO©KE PRILIKE

Na analiziranim vodotocima vodnost je uglavnombila u granicama prosjeËnih vrijednosti.

12 BILTEN 2 / 2001

-400

-200

0

200

400

600

800

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

SAVA ZAGREBSAVA SLAVONSKI BRODDRAVA DONJI MIHOLJACKUPA KARLOVAC

t(dan)

H (cm)

Slika 12. Nivogrami Save, Drave i Kupe u razdoblju od 1. do 28. veljaËe 2001. godine

BILTEN 2 / 2001 13

Na Savi kod Zagreba zabiljeæeni je manjak ot-jecanja iznosio 4%, a kod Slavonskog Broda je viπakotjecanja bio 10%. Na Dravi kod Donjeg Miholjcaviπak otjecanja iznosio je 12%. Srednji mjeseËni vo-dostaj Kupe kod Karlovca pokazuje da se u usporedbis prosjeËnim vrijednostima radilo o neπto veÊem ot-jecanju.

PoËetkom mjeseca zabiljeæeni su viπi vodostaji,naroËito u donjem toku Save, gdje je kod SlavonskogBroda vodostaj bio 581 cm (1. veljaËe), a krajemmjeseca zamjeÊena je tendencija opadanja vodosta-ja. Na Kupi kod Karlovca zabiljeæena su dva vodnavala, prvi 6. veljaËe s najviπim vodostajem 434 cm,

Slika 13. Hidrogrami Save i Drave u razdoblju od 1. do 28. veljaËe 2001. godine

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

SAVA ZAGREB

SAVA SLAVONSKI BROD

DRAVA DONJI MIHOLJAC

t(dan)

Q(m3/s)

Vrijednosti za Vrijednosti za VELJA»URijeka Postaja Parametar VELJA»U 2001. za period obrade*

min. sred. max. min. sred. max.

Sava Zagreb H (cm) -233 -163 -47 -308 -82 317Q (m3/s) 163 291 505 60 302 1655

Sava Sl. Brod H (cm) 179 384 581 -12 362 772Q (m3/s) 581 1279 1910 204 1167 2672

Drava D.Miholjac H (cm) -24 17 82 -126 14 230Q (m3/s) 350 434 570 176 386 984

Kupa Karlovac H (cm) 7 150 432 -76 117 785Q (m3/s) - - - - - -

* Period obrade 1946-1996.

Tablica 1. Pregled hidroloπkih parametara za VELJA»U 2001. godine

Stanje voda u veljaËi 2001.SAVA - Vodnost u granicama prosjeËnih vrijednosti u gornjem toku, a u donjem toku vodnost neπto

veÊa od prosjeËnih vrijednostiDRAVA - Vodnost neπto veÊa od prosjeËnih vrijednostiKUPA - Vodnost neπto veÊa od prosjeËnih vrijednosti

a drugi, neπto, niæi 380 cm, 11. veljaËe. Zatim je dokraja mjeseca vodostaj na Kupi bio u opadanju.

Neπto viπi vodostaji zabiljeæeni su na Uni kodKostajnice, 253 cm; na Korani kod Veljuna, 318 cm,te D. Dobri kod LeπÊa, 151 cm.

Detaljan pregled hidroloπkih parametara za ve-ljaËu 2001.godine prikazan je u tablici 1, dok su nivo-grami i hidrogrami kao i odnos prosjeËnih vrijednostiH i Q za VELJA»U 2001. prikazani na slikama 12,13 i 14.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Na πirem podruËju Zagreba, u veljaËi 2001. go-dine, prevladavala je tijekom noÊi viπe ili manjestabilna stratifikacija (tablica 4), uz plitki sloj prizemne

temperaturne inverzije iznad kojeg je obiËno posto-jao i sloj podignute ili visinske temperaturne inver-zije (tablica 3). U situacijama neutralne ili malo sta-bilne stratifikacije prizemnog graniËnog sloja posto-jali su i tijekom noÊi uvjeti za vertikalno mijeπanje,pa je tako odreen i sloj mijeπanja (tablica 2), iakoon nije postojao prema strogim kriterijima odreiva-nja. Sredinom dana prevladavala je neutralna strati-fikacija prizemnog sloja zraka (tablica 4), uz redovitoprisustvo podignute ili visinske temperaturne inverzije(tablica 3). Sloj mijeπanja formirao se tijekom danasvaki dan, a najËeπÊa mu je visina bila izmeu 250 i1000 metara, odnosno srednja za cijeli mjesec 938metara. Opisane karakteristike prizemnog graniËnogsloja nad Zagrebom omoguÊile su dosta dobro mi-jeπanje u sloju do pribliæno 1000 metara visine, pasu uvjeti za disperziju oneËiπÊenja zraka bili uglavnomdobri.

Strujanje je na podruËju Zagreba bilo uobiËajenoslabo. Prevladavale su tiπine, a najËeπÊi smjer vjetrabio je NNW, dok su jaËi bili vjetrovi smjera SSW iSW. S obzirom da je vjetar bio slab i promjenjivogsmjera (stalnost vektorskog srednjaka vjetra iznosi-

14 BILTEN 2 / 2001

Sloj noÊ daninverzije N % N %ne postoji 1 4 4 15prizemna 18 69 0 0podignuta 6 23 10 37visinska 13 50 11 41

Tablica 3. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluËajeva sa

slojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima

u Zagrebu za VELJA»U 2001.Visina sloja noÊ danmijeπanja (m) N % N %ne postoji 11 42 0 0< 250 m 2 8 0 0251-1000 m 2 8 16 591001-2500 m 6 23 10 37> 2500 m 5 19 1 4

ZBROJ 26 100 27 100

Tablica 2. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visi-

nom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u

Zagrebu za VELJA»U 2001.

Slika 14. ProsjeËni mjeseËni protok Q, odnosno vodostaj H za prosinac za razdoblje 1946-1995.

Srednji mjeseËni protok Q, odnosno vodostaj H za VELJA»U 2001.

0200400600800

10001200140016001800

Sava Zagreb Sava Sl.Brod Drava D.Miholjac

Q(m3/s)

0

50

100

150

200

Kupa Karlovac

H(cm)

la je svega 5%), teπko je govoriti o znaËajnomprijenosu oneËiπÊenja bilo sa zagrebaËkog podruËja,bilo na njega, a i provjetravanje grada uslijed vjetraje bilo slabo (koeficijent provjetravanja bio je 0.03sat-1, slika 15).

U veljaËi je podruËje Zagreba bilo vrlo suπno, teje zbog manjka oborine izostalo i ispiranje zrakaoborinom, a smanjen je i iznos mokrog taloæenjaoneËiπÊenja na tlo.

Kao πto se vidi iz slike 15 duæ obale je prevla-davalo strujanje s kopna na more, pa je i prijenosoneËiπÊenja zraka bio u tom smjeru. Ucrtanom vek-

BILTEN 2 / 2001 15

torskom srednjaku vjetra doprinijelo je nekolikosituacija s pojaËanom burom duæ cijele obale (oko1., 14. i 25. veljaËe), premda je bilo i nekoliko situaci-ja s pojaËanim jugom ili jugozapadnjakom (krajemmjeseca). U kopnenom dijelu Hrvatske vjetar je biopromjenjiviji, te manjih brzina, pa je provjetravanjekopnenih gradova bilo slabije.

Ispiranje zraka oborinom i mokro taloæenje bi-lo je slabo zbog vrlo male koliËine oborine u veljaËiu cijeloj Hrvatskoj, izuzev krajnjeg istoka i juga zem-lje, te Gorskog kotara.

OneËiπÊenje zraka i oborine

U veljaËi su masene koncentracije sumporovog(IV) oksida i duπikovog (IV) oksida bile u prosjekuna gotovo istoj razini kao u sijeËnju. Manje prom-jene zabiljeæene su jedino na mjernoj postaji Koza-la u Rijeci, gdje je uoËeno poveÊanje srednje mjeseËnekoncentracije sumporovog (IV) oksida. Izmjereno je14 µg m-3 (11 µg m-3 u sijeËnju), dok je u Zagrebuna GriËu uoËeno smanjenje koncentracije sumporovog(IV) oksida, 3 µg m-3 (8 µg m-3 u sijeËnju).

Na visinskim postajama Puntijarka-Medvednicai Zaviæan-Velebit se 1. veljaËe prestalo s praÊenjemsumporovog (IV) oksida, jer dosadaπnjom metodomu proteklom periodu motrenja tijekom veÊeg dijela

Stabilnost noÊ danN % N %

A - jako labilno 0 0 0 0B - umjereno labilno 0 0 0 0C - malo labilno 0 0 0 0D - neutralno 7 27 25 93E - malo stabilno 9 35 2 7F - umjereno stabilno 5 19 0 0G - jako stabilno 5 19 0 0ZBROJ 26 100 27 100

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa po-

jedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u

prizemnom sloju zraka u Zagrebu za VELJA»U 2001.

Tablica 5. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za VELJA»U 2001.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO42--S NO3

--N SO2 SO2max NO2 NO2max

RRmj % NA

pH min-max mg / L mg / m3

Zagreb-GriË 95 4 5.36 4.67-7.26 1.19 1.36 3 9 22 38

Puntijarka 98 6 5.15 4.56-6.29 0.63 0.96 - - 2 5

Krapina 98 5 5.69 5.45-7.47 0.81 1.03 - - - -

Bilogora 95 7 6.48 6.01-8.31 1.27 1.45 - - - -

Ogulin 100 10 6.16 5.31-7.47 0.62 0.68 - - 5 20

GospiÊ 99 8 6.81 6.42-7.64 0.80 0.33 - - 6 19

Zaviæan 100 13 5.87 5.11-6.32 0.75 0.79 - - 2 3

Pazin 99 3 5.96 5.74-7.15 1.69 0.52 - - - -

Rijeka 100 4 5.66 4.15-6.59 1.37 1.12 14 37 10 20

Zadar 98 5 6.65 6.32-7.13 2.64 0.78 - - 4 9

Dubrovnik 100 7 6.19 5.18-7.14 3.39 0.44 - - 0 0

Sl. Brod 95 5 6.06 5.86-7.92 2.04 1.17 - - - -

Postaja

16 BILTEN 2 / 2001

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

0.46

0.37

0.23

0.27

Varaædin

Zagreb

Osijek

Ogulin

0.68

0.74

Zaviæan1.34

1.93

Split

sumpor

duπik

K.P.

1 m/s

0.07

0.09Krapina

Puntijarka

5.48

©ibenik

Zadar1.17

0.34

0.26

0.400.18

0.19Bilogora

Pazin

Senj

0.71

0.58

0.18

0.40.9

3.6

2.9

0.27

0.11

7.0

Kriæevci

0.7

1.0

0.03

Daruvar

Sl. Brod0.37

0.21

Slika 15. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeËna brzina i smjer strujanja, te ko-

eficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za VELJA»U 2001. godine

Slika 16. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za VELJA»U 2001.

0

1

2

3

4

5

6

POSTAJE

Zag

reb-

GriË

Pun

tijar

ka

Kra

pina

Bilo

gora

Ogu

lin

Gos

piÊ

Zav

iæan

Paz

in

Rije

ka

Zad

ar

Dub

rovn

ik

Sla

vons

ki B

rod

kg/h

a

POSTAJE

BILTEN 2 / 2001 17

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

VeljaËa 2001. godine bila je prema osjetu ugod-nosti hladna i u kontinentalnom dijelu zemlje (ZagrebMaksimir, Slavonski Brod, GospiÊ) i na obali (Split).U odnosu na 30-godiπnje prosjeËne biometeoroloπkeprilike, veljaËa je u Zagrebu bila toplija od normale,dok je u Slavonskom Brodu, GospiÊu i Splitu bila ugranicama normalnih prilika.

U prvoj su se dekadi veljaËe u kontinentalnomdijelu Hrvatske uglavnom izmjenjivali osjeti hladnogi svjeæeg, a povremeno i vrlo hladnog. Prva polovi-ca dekade bila je hladnija od druge. Sam poËetakdekade u Zagrebu i GospiÊu bio je vrlo hladan, dokje u ostalim danima prevladavalo hladno. U drugojje polovici dekade u nizinskom dijelu hrvatske prevla-davao osjet svjeæeg, a u Slavonskom Brodu do kra-ja dekade su se zadræala hladna jutra. Zanimljivo jeda je 8. i 9. veljaËe u popodnevnim satima u SlavonskomBrodu bilo Ëak ugodno. U GospiÊu su se u drugomdijelu ove dekade izmjenjivali osjeti hladno i svjeæe.U Splitu je raspon osjeta bio veÊi nego u kontinen-talnom dijelu Hrvatske. Tako je u prva dva dana,zbog dosta jake bure, bilo uglavnom vrlo hladno, apovremeno Ëak izvanredno hladno. SljedeÊih je danabilo hladno, kratkotrajno polovicom dekade svjeæe ikrajem dekade ponovno hladno ili vrlo hladno. Ovaje dekada u Splitu bila u granicama normalnih bio-meteoroloπkih prilika, kao i popodneva u GospiÊu.Jutra i popodneva u Zagrebu, te jutra i veËeri u Slavon-skom Brodu i GospiÊu bili su topliji od normale. Odnormalnih biometeoroloπkih prilika najviπe su odstu-pale veËeri u Zagrebu i popodneva u SlavonskomBrodu, koji su bili znatno topliji od normalnih.

U drugoj su dekadi na svim analiziranim lokaci-jama jutra i veËeri bili hladni, a popodneva najËeπÊesvjeæa u nizini i na obali, dok je u GospiÊu i u popod-nevnim satima najËeπÊe bilo hladno. U nekoliko jesluËajeva u Splitu i GospiÊu bilo i vrlo hladno,uglavnom u situacijama s pojaËanim vjetrom. U ovojsu dekadi najviπe odstupala popodneva u Zagrebukoja su bila znatno toplija od normalnih, dok su uSlavonskom Brodu, Splitu i GospiÊu popodneva iveËeri bili topliji od normalnih. Ostali su termini biliu granicama noramalnih biometeoroloπkih prlika.

Posljednja dekada veljaËe u kontinentalnomnizinskom dijelu Hrvatske je uglavnom bila hlad-na. U samo nekoliko sluËajeva u popodnevnimsatima je bilo svjeæe, a krajem dekade bilo je i neko-liko epizoda vrlo hladnog. GospiÊ je poËetkom dekadebio uglavnom hladan ujutro i uveËer, a povremeno

godine nisu zabiljeæene koncentracije sumporovog(IV) oksida. Prekid ovih mjerenja Êe trajati dok nebude moguÊe uvesti osjetljivije metode za praÊenjelebdeÊih Ëestica - aerosola (prema preporukama zaprovedbu EMEP-programa).

OneËiπÊujuÊe tvari iz oborine tijekom veljaËe bilesu u usporedbi s onima u sijeËnju uglavnom manje,jer je i koliËina oborine bila manja, a s time i broj ana-liziranih uzoraka.

Na primjer, broj analiziranih dnevnih uzorakaoborine iznosio je od 3 u Pazinu (17 u sijeËnju) do 13na Zaviæanu (24 u sijeËnju).

Oborine (snijeg-kiπa) su bile slabije kiselosti,tj. vrijednosti pH kiselih oborina iznosile su od 4.15u Rijeci na Kozali do 5.45 u Krapini. U usporedbisa sijeËnjem, viπe kiselih kiπa je zabiljeæeno u Zagrebu,Ëak 75%, na Zaviæanu 54% i Puntijarki 50%. U Rijeci,Ogulinu i Krapini njihov udjel iznosio je do 25%. Napreostalim postajama u veljaËi kisele kiπe nisu zabi-ljeæene. S obzirom na koliËinu oborine, i taloæenjetvari koje utjeËu na kiselost oborine, (npr. sulfati, ni-trati) znatno je smanjeno. Jedino je u DubrovnikuprimjeÊeno odstupanje taloæenja sulfata izraæeno kaosumpor, koje je iznosilo 5.48 kg ha-1 (utjecaj aeroso-la mora; a ovisno o meteoroloπkim Ëiniteljima).

Na ostalim postajama taloæenje sulfata izraæenokao sumpor iznosilo je izmeu 0.07 kgha-1 u Krapinii 1.34 kg ha-1 na Zaviæanu. Taloæenje nitrata izraæenokao duπik na veÊini je postaja smanjeno. Iznimka jeovaj puta bio Zaviæan gdje je zabiljeæen najveÊi iznosod 1.93 kg ha-1.

Na ostalim postajama taloæenje nitrata izraæenokao duπik kretalo se od 0.09 kg ha-1 u Krapini do 0.74kg ha-1 u Ogulinu (slika 15).

UËinak πtetnog djelovanja svakodnevnog taloæe-nja kiselih sastojaka (sulfati, nitrati) iz atmosfere napojedine ekosustave ovisi o mnogobrojnim Ëim-benicima. Jedan od njih je kapacitivna moguÊnostekosustava za trajni prihvat oneËiπÊujuÊih tvari - kri-tiËno optereÊenje. Tim pojmom se definira ona razi-na izlaganja jednoj ili viπe πtetnih tvari ispod koje pre-ma dosadaπnjem stupnju saznanja neÊe doÊi do znaËajnogπtetnog uËinka na odreenu osjetljivu jedinku okoliπa.

Na primjer, izuËavanjem kartiranja kritiËnogtaloæenja kiselih sastojaka iz atmosfere za πumski eko-sustav dijela sjeverozapadne Hrvatske, bave se naπistruËnjaci koji sudjeluju u meunarodnom projektukartiranja kritiËnog optereÊenja πumskog ekosusta-va.(V. JelaviÊ i drugi 1998; S. Fijan, V. JelaviÊ i dr.1999, Zaπtita zraka ‘99, str. 367).

18 BILTEN 2 / 2001

Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990.

Slika 17. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za VELJA»U 2001. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001.

izvanredno hladno

vrlo hladno

hladno

svjeæe

ugodno

toplo

vruÊe

vrlo vruÊe

izvanredno vruÊe

izvanredno ispod normale

znatno ispod normale

ispod normale

normalno

iznad normale

znatno iznad normale

izvanredno iznad normale

BILTEN 2 / 2001 19

svjeæ u popodnevnim satima, ali je u drugoj polovi-ci dekade uglavnom bilo vrlo hladno. U Splitu jeraspon osjeta ponovno bio πiri nego u unutraπnjosti- najËeπÊe je bilo hladno ili svjeæe, ali povremeno ivrlo hladno, a 26. veljaËe je uz pojaËanu buru u popod-nevnim i veËernjim satima bilo izvanredno hladno.Ipak, ova je dekada u svim dijelovima Hrvatske bi-la u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

U veljaËi je tlo bilo vrlo toplo. Na 5 cm i 20 cmdubine srednja mjeseËna temperatura tla u istoËnimi zapadnim dijelovima Hrvatske bila je u usporedbis prosjeËnim viπegodiπnjim vrijednostima viπa 1.9°C,a na 30 cm dubine i 2.5°C. Na 30 cm dubine tlo je uusporedbi s onim na 20 cm dubine bilo u Kriæevcimatoplije 0.2°C, u Osijeku 0.4°C te u Zagrebu 0.5°C.

Dakle, pliÊi su slojevi tla ovog mjeseca bili hladni-ji, πto je u zimskim mjesecima normalno.

Tijekom prve dekade mjeseca, u tlu na 20 cmdubine bilo je dovoljno vode. No, u dubljim je slo-jevima tla sadræaj vode u Slavoniji i Baranji bio ne-dovoljan. Na 100 cm dubine do poljskog vodnog ka-paciteta u Osijeku je nedostajalo 70% vode. Kako ti-jekom druge dekade mjeseca nije bilo oborine, vodeje u tlu na ovoj dubini bilo joπ manje. Oborine uposljednjoj dekadi mjeseca razlogom su potpune za-siÊenosti tla vodom na 20 cm dubine. Na 100 cm du-bine tlo je joπ uvijek bilo nedovoljno vlaæno. Dopoljskog vodnog kapaciteta u Osijeku je i dalje ne-dostajalo pribliæno 70% vode. Dakle, u veljaËi 2001.je izostalo uobiËajeno akumuliranje vode u tlu, ko-jim se osigurava rezerva vode za proljetne, pa i ljetnemjesece.

Stanje ozimih ratarskih usjeva bilo je vrlo do-bro, jer je tlo u zoni korijenja bilo dovoljno vlaæno itoplo.

4.0

Bjelovar

4.1 4.4

Osijek

5.0

Ogulin

4.4 4.9

Pazin

5.1 5.3

GospiÊ

3.4 3.9

Dubrovnik

9.5 10.0

3.9

4.0

3.72.8

4.5

9.3

3.8

Kriæevci

Zagreb

4.8 5.34.0

Knin

6.0 6.55.5

Makarska

9.3 9.59.2

4.2

Zadar

9.08.5

Rab

8.2 8.47.9

Postaja

°C °C

5 cm

20 c

m

30 c

m

°C

Sl. Brod

5.14.5 4.9

9.5

4.6

Slika 18. Srednje mjeseËne temperature tla na dubini 5 cm, 20 cm i 30 cm u mjesecu VELJA»I 2001. godine

skupine vozila, djelomice prekinut ili poremeÊen tra-jektni promet. U Lici se na mjestima stvarali snjeæninanosi.

26. veljaËe 2001.

Snijeg, bura, u cijeloj Dalmaciji. Snijeg pao i uSplitu, ©ibeniku i na otocima. Oteæan je bio ces-tovni promet, autobusne linije prema Dalmaciji kas-nile najmanje sat i pol, zabiljeæeno dvadesetak promet-nih nezgoda s materijalnim posljedicama. Snijeg je uveljaËi u Splitu pao u dva navrata u 50 godina, naBraËu na cesti Selce - NereæiπÊe bila je obvezna zim-ska oprema. Zabijelio se i poluotok Peljeπac. Prometniceu Splitu bile su zakrËene, s obzirom da su vozaËibili nepripremljeni na ovakve prilike, opskrba trgovi-na je izostala. U Imotskoj krajini na mjestima snijegvisok 1.5 metar. U dolini Neretve zbog niskih tem-peratura moguÊa oπteÊenja agruma i povrtlarskih kul-tura. Promet je u Zadarskoj æupaniji bio paraliziran.Zbog bure zatvorena cesta Senj - Karlobag, bura puha-la do 110 km/h. MasleniËki most bio je zatvoren zasva vozila, a KrËki i Paπki za pojedine kategorije vozi-la. Nastali poremeÊaji u trajektnom prometu. Gustisnijeg u Lici i Gorskom kotaru donio je brojneprobleme u prometu i opskrbi, kamionski promet krozta podruËja u potpunosti je stao. Problema ikaπnjenja bilo je i u æeljezniËkom prometu. Snijegje pao i u Slavoniji, ali nije bilo veÊih posljedica os-im nekoliko prometnih nezgoda.

26/27. veljaËe 2001.

Snijeg, niske temperature zraka. U Sinju i okoli-ci snijeg se smrznuo, pa je nastala poledica, te jepromet, ali i hodanje ulicama bilo oteæano. Graanipadali na kliskim ulicama, te se ozlijeivali, uËenicinisu stizali na nastavu.

27. veljaËe 2001.

Niske temperature zraka. Na podruËju Vrbovskogizmjerena temperatura - 23°C.

28. veljaËe 2001.

Snijeg, u Rijeci, usporio promet. SliËno je bilo iu Zagrebu, gdje je zabiljeæeno viπe od 60 promet-nih nezgoda uzrokovanih snijegom. Snijeg je pao iu okolici Pazina, gdje je uzrokovao zastoje uprometu. Promet preko Vratnika oteæan.

20 BILTEN 2 / 2001

1. veljaËe 2001.

Nepovoljne biometeoroloπke prilike. U Sisku hlad-no vrijeme uzrokovalo zdravstvene tegobe, graani seæalili na glavobolje, teæinu u rukama i bol u grudima.

14. veljaËe 2001.

Potres, u okolici Drniπa, dogodio se u 21 sat i 3minute. Magnituda potresa po Richteru iznosila je 2.6,a intenzitet po MCS ljestvici bio je IV stupnja. VeÊihmaterijalnih πteta nije bilo. Drniπani su ipak nakratkoizaπli iz kuÊa.

19. veljaËe 2001.

Bura, olujne jakosti na Makarskom primorju, puha-la prosjeËno 107 km/h, a na udare dosezala brzinu 177km/h. Prekinute pojedine trajektne linije, polomljenaborova stabla i masline. U Makarskoj luci potopljenatri Ëamca, crijepovi letjeli sa krovova, prevrnula se ijedna kamp prikolica. Sruπio se zid visine 3 metra aduæine 15 metara. OπteÊeno i nekoliko dalekovoda,oteæan i cestovni promet. U Omiπu popucala brojnaprozorska stakla, ruπili se dimnjaci, na Cetini se pota-pljale brodice, desetak naselja ostalo bez struje. Na br-du Perun kod Ærnovnice bura sruπila dalekovod, a zbognastalog iskrenja planuo je poæar, intervenirali vatro-gasci i avioni za gaπenje poæara.

Potres, u Kaπini, zbio se u 16 sati i 36 minuta.Magnituda potresa u epicentru bila je 2.1 prema Richteru,a intenzitet se procjenjuje na IV stupanj MCS ljestvice.Njihali su se lusteri.

24. veljaËe 2001.

Obilan snijeg, bura, prouzroËili poteπkoÊe u prome-tu kroz gorske dijelove Hrvatske, Liku i Gorski kotar.Snijeg noπen vjetrom djelomice je smanjivao vidljivost,poremeÊen trajektni promet.

Potres, s epicentrom u blizini GlamoËa (BiH), os-jetio se i na podruËju Splita i Sinja. Magnituda potre-sa u epicentru iznosila je 3.9 po Richteru, a intenzitetje procijenjen na V stupanj MCS ljestvice. U epicen-tru se oËekuju manje πtete.

25. veljaËe 2001.

Snijeg, poledica, bura, prouzroËili poteπkoÊe uprometu kroz gorske dijelove Hrvatske, Liku i Gorskikotar. MasleniËki i KrËki most zatvoreni za pojedine

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM

IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U VELJA»I 2001. GODINE