bilten 3-4-08 3-4-2008.pdf · obi~ne, zemaljske `elje: povrat duga za lije-kove – poput dobitka...

›2008-3/42008-3/4‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Mate Portolan, mr. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Lektura:Tomislav Salopek

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:2 800

ISSN:ISSN 1846-1794

GODI[TE III. PROSINAC 2008. BROJ 3.-4.

Sadr`ajuvodnik 131Na kraju godine … 131

~lanci 139Privatizacija u hrvatskome zdravstvenom sustavu – model zakupa 139Doprinos EU ljekarnika zdravstvenom sustavu 144Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [5] 158Europska praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku usluga na daljinu 161

izvje{}a 167Rad Vije}a Komore od srpnja do studenoga 2008. 167Europski simpozij klini~ke farmacije u Dubrovniku 170

zakonodavstvo 175Zakon o medicinskim proizvodima 175Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima 176Izmjene i dopune Zakona o ljekarni{tvu i Zakona o zdravstvenoj za{titi 177Pravilnik o osnivanju ljekarni 178Uvjeti za mentora i ljekarnu 180Odluka o maloprodajnim cijenama 182

doga|anja 185Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontraceptiva 185Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibiotike 187Migracije i nedostatak farmaceuta u Europi 187Njema~ka policija poziva na zabranu prodaje lijekova putem interneta 189

dopisi 191HLJK o gospodarenju medicinskim otpadom 191

jezik 195Pomast 195Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. III. dio: materija medika F-P 202

prilozi 211Ljekarni{tvo u Hrvatskoj 211

iz tiska 67Izvje{}e britanskog Ureda za za{titu tr`i{nog natjecanja o izravnoj razdiobi lijekova prema ljekarnama 213

Ljekarna – kiosk na `eljezni~koj postaji 214

iz ureda 217Izdavanje metilfenobarbitona 217Izdavanje ortopedskih pomagala 217Izdavanje Izosana-G i Neopitroida 217@ivini toplomjeri 218Nostrifikacija diplome 219Izradba i izdavanje magistralnog pripravka u obliku podijeljenih pra{aka 219Elektroni~ko vo|enje o~evidnika 221Izdavanje koncentriranog etanola 221^lanska iskaznica HLJK-a 221Ozna~ivanje gotovih lijekova 221Deklaracije na proizvodima 222Lijekovi bez deklaracije ili upute na hrvatskom jeziku 222Prikazivanje cijena 222Broj magistralnih pripravaka na jedan recept 223Izdavanje Subutexa 223

kazaloKazalo imena autoraBiblioteka VARIA

131

uvodnikNa kraju godine...

Pribliàva nam se kraj jo{ jedne ka-lendarske godine, a time nadolaze i znani nam blagdanski dani. A uz blagdane }e sva-koga razveseliti ako dobije kakav poklon. Hrvatska ljekarni~ka komora stoga Vam s ve-seljem poklanja ovaj dvobroj Biltena HLJK u kojemu je ~estitka s najboljim èljama za is-punjenje ìvotnih èlja, za du{evni sklad, za ostvarivanje vlastitih ciljeva, za po voljan svr{etak kakva napora i za poslo vni uspjeh. Ovu kalendarsku godinu valja ispratiti s na-dom da }e nadolaze}a godina biti uspje{nija od sada{nje stare, a valja pogledati i unatrag i sagledati kako smo i koliko uspje{no rje {a-vali i vlastite i stru~ne probleme te kako se ostva ruju neki na{i zacrtani planovi. «Valja se nadati boljemu» duhovni je lijek i neka ko po-vezan s vjerom, s vjerovanjem u is pra v nost, istinitost i nadolazak ~ega dobroga. Nada na svojoj prizemnoj razini iskazuje o~ekivanje nekog ishoda, obi~no ispunjenje neke sasvim obi~ne, zemaljske èlje: povrat duga za lije-kove – poput dobitka na lutriji, re cimo. No, nada na nekoj ljudski uzvi{enoj razini zna~i i ne{to mnogo sudbinskije, ne {to mnogo ìvotnije: ona tad obuhva}a ne sa mo vjeru i neizvjesnost nego i pouzdanje i rizik. A u na{emu ljekarni~kom poslu ima i vjere i neiz-vjesnosti i pouzdanja i rizika, i to na pretek, ima toga vi{e nego {to je potrebno.

Gledaju}i unatrag, znano je kako su dva problema obiljeìla ovu godinu koja polako

biva iza nas. Naime, po~etkom oùjka 2008., nakon rasprave o ljekarni{tvu u Sa-boru, prihva}en je prijedlog Vlade RH o izmjeni Zakona o ljekarni{tvu kojim «prije-nos osniva~kih prava nad ljekarnama ~iji je osniva~ ùpanija na druge pravne ili fizi~ke osobe nije dopu{ten».1 Drugi vrlo zna~ajan problem jest dug HZZO-a ljekarnama. Na-kon {to je sredinom godine 2007. rebalan-som dràvnoga prora~una podmiren koli-ko-toliko dug ljekarnama, a rok pla}anja doveden na ugovorenih 120 dana, HZZO je do kraja teku}e godine opet nastavio s umanjenim uplatama pa je dug do kraja godine porastao ~ak na 500 milijuna kuna. Nerealno planiranim prora~unom za lijeko-ve u godini 2008. i pove}anom potro{njom lijekova, koja prosje~no iznosi vi{e od 280 milijuna kuna mjese~no, dug je nanovo iz mjeseca u mjesec bivao sve ve}i. Polugo di{-njim rebalansom prora~una u godini 2008. izdvojeno je za lijekove na recept samo 200 milijuna kuna, {to je tek ublaìlo te{ke prilike u kojima se ljekarni{tvo nalazi. Pot-kraj listopada ove godine dug je ljekarna-ma porastao na 1,2 milijarde kuna, a do kraja godine o~ekuje se 1,4 milijarde kuna

1 Vidjeti: Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 3-8.

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : 2008 - 3/4

132

duga uz pla}anje «u roku» nepodno{ljivo dugom od 270 dana.

Unato~ pisanim objavama za medije, orga-niziranju vi{e tiskovnih konferencija te upu-}ivanju dopisa Hrvatske ljekarni~ke komore Vladi RH, Ministarstvu zdravstva i socijal-ne skrbi, kao i HZZO-u, problem dugova-nja ljekarnama nije rije{en. K tomu veletr-govine lijekovima (veledrogerije) najavljuju pokretanje postupka ovrhe prema ljekarna-ma du`nicima. U isto vrijeme Ministar zdrav stva poru~uje da }e problem dugova HZZO-a i pla}anja lijekova na recept su-stavno rije{iti potkraj ove godine, {to }e se tek vidjeti u prijedlogu prora~una za godi-nu 2009.

Najavljena reforma zdravstva, kojom bi se uspostavila stabilnost zdravstvenog susta-va, trebala bi zna~iti dolazak stanovitih pro-mjena i neke nove organizacije: u sus ta vu financiranja zdravstva i u pronalaènju no-vih izvora financiranja. Ovo bi se pos ljednje ostvarilo uvo|enjem privatnoga do punskog osiguranja, a o tome i o zamislima za pot-pu nu reformu zdravstva ve} je bilo pisa-no.2 Zbog va`nosti problema i njegova hit nog rje{avanja, HLJK je s Hrvatskom udru gom poslodavaca (HUP) i Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) dogovori-la zajedni~ki nastup prema javnosti, medi-jima i zdravstvenim vlastima u smislu izja-ve: radi osiguravanja normalne opskrbe li je-kovima dràva mora hitno izdvojiti 500 do

600 milijuna kuna kako bi se smanjio dug za lijekove.

Kao {to smo i najavili, kraj ljeta i razdoblje jeseni u na{oj su Komori obiljeèni mno-gim aktivnostima, od ispunjavanja obveza iz podru~ja zakonodavstva pa do pra}enja brojnih zbivanja u ljekarni{tvu. Ve}inu oba-vijesti prenosimo vam i u ovom uvodniku i u pojedinim ~lancima ovoga broja Biltena HLJK. Druge teme nastojat }emo objaviti u sljede}em broju ~asopisa. Obavijestili smo vas kako je Hrvatski Sabor u hitnom po-stupku prihvatio izmjene zdravstvenih za-kona, kao i dono{enje nekih novih zakona u kojima se prvi put regulira djelatnost pri-maljstva3 i fizikalne terapije.4 Izmjenom Za kona o zdravstvenoj za{titi, Zakona o lje kar ni{tvu i ostalih strukovnih zakona u zdrav stvu, uskla|eno je hrvatsko zakono-davstvo s odgovaraju}im zdravstvenim za-kon skim odredbama za uspostavljanje za-do voljavaju}eg, odnosno normiranog sta-nja struke, a koje vrijede u zemljama EU prema Direktivi 2005/36/EC. Tako je lje-karnicima, dràvljanima zemalja ~lanica EU, koji posjeduju odgovaraju}u stru~nu kvalifikaciju, od sada omogu}eno obavlja-nje ljekarni~ke djelatnosti u Hrvatskoj, i to

2 Vidjeti o tome ~lanak: Prora~un za lijekove na recept HZZO-a u 2008. u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 29-30.

3 Primaljstvo – medicinska struka koja pruà zdravstve-nu za{titu èni u trudno}i, poro|aju i nakon njega te vodi brigu o novoro|en~adi [V. G.].

4 Fizikalna terapija – primjena prirodnih i umjetnih fi-zikalnih ~initelja radi lije~enja. Njima se djeluje na orga-nizam lokalno ili udaljeno, refleksno ili ukrièno. Dio je to fizijatrije ili fizikalne medicine, grane medicine koja se bavi prou~avanjem i primjenom fizikalnih ~imbenika u svrhu sprje~avanja, dijagnostike, lije~enja i rehabilita-cije bolesnika s razli~itim bolestima [V. G.].

III : 2008 - 3/4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

133

bez polaganja stru~nog ispita i {kolskog znanja hrvatskoga jezika, ali uz poznavanje hrvatskog jezika najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nu`nu komunika-ciju s bolesnicima. Hrvatska ljekarni~ka ko-mora podràla je izmjene zakona jer je bilo jasno kako }e i Komora, pa tako i poslodav-ci, biti u mogu}nosti odlu~ivati o stanovi-tim posebnim uvjetima koje }e trebati ispu-niti pri upisu u registar Komore, odnosno za dovoljiti stanovite posebne uvjete pri zapo{ljavanju.

U rujnu ove godine mediji su objavili dva ~lanka o ljekarni{tvu u kojim se ~itatelje upo-zorava na propuste u ljekarni~kom ra du. Tako je Jutarnji list objavio ~lanak «Ilegalni popusti u privatnim ljekarnama» u kojem se navodi da neke ljekarne u Zagrebu ogla{avaju 10-postotni popust na lijekove uvo|enjem dnevnih «happy hour» akcija. Ljekarne koje provode takve radnje {alju ja-snu i {tetnu poruku javnosti i svim korisni-cima ljekarni~kih usluga: lijek je trgova~ka roba, a ljekarna trgovina u kojoj je najva`nije ostvariti {to ve}u zaradu. Sve se to doga|a u struci dok HLJK od MZ-a i HZZO-a traì pove}anje vrijednosti ljekar ni~ke usluge, poku{ava osigurati jednaku dostupnost i cijenu lijekova na cijelom po dru~ju Hrvat-ske te nastoji sprije~iti nelojalno suparni{tvo (konkurenciju). Ljekarne ogla{avanjem po-pusta {alju poruku o vi{ku prihoda u ljekarni{tvu. U tim {tetnim radnjama lako je prepoznati i nakane nekih lje karni~kih lana-ca za preuzimanje samostalnih ljekarni ili malih ljekarni~kih ustanova, koje te{ko pod-

nose financijski pritisak koje mu su izloène zbog nelikvidnosti i nepla }anja HZZO-a. Odgovornost za takve postupke ne leì samo na vlasnicima ljekarni ili na vlasnicima ljekarni~kih lanaca koji su u potrazi za ve}im prometom i zaradom, ve} i na pojedinim ljekarnicima i voditeljima ljekarni koji pod-lijeù pritiscima ili pak sami osmi{ljavaju akcije sa svrhom ostvarivanja ve}e osobne stimulacije – poticanjem boljega rada i unapre|ivanja poslovanja davanjem nov-~anih nagrada ili drugih povlastica, odno-sno radi posebnih isplata kao naknada za dobro godi{nje poslovanje (bo nusa). Umje-sto smanjivanja cijena lijekova, zna~ajno pove}avanje kvalitete ljekarni~ke usluge i spremnost na pruànje dodatnih ljekarni~kih usluga trebali bi biti predmet me|usobnog nadmetanja i lojalnog supar ni{tva. S tim u vezi, a radi sprje~avanja dalj njih negativnih aktivnosti ljekarnika Vije}e HLJK izmijenilo je odluku o oblikovanju cije na,5 a predlaè se i primjena sustava lje kar ni~kih usluga pri izdavanju lijekova na privatne recepte po uzoru na neke zemlje EU.

Veliku pozornost javnosti izazvali su televi-zijski prilozi i novinski napisi o rizicima pri-mjene oralnih kontraceptiva, posebice lije-ka Yasmin. Sve je po~elo objavom vijesti da je u splitskom KBC-u u rujnu umrla od po-sljedica plu}ne embolije mlada djevojka iz Zadra. Sumnja se da je uzrok smrti pove-zan s uzimanjem lijeka Yasmina. Novinarka Slobodne Dalmacije obi{la je vi{e ljekarni

5 Vidjeti ~lanak Odluka o maloprodajnim cijenama u ovo-me broju Biltena HLJK.


134

u Splitu i utvrdila da se u nekim ljekarnama lijek Yasmin moè kupiti bez lije~ni~kog re-cepta. Nakon toga uslijedili su pozivi novi-nara koje je zanimalo {to }e Hrvatska ljekarni~ka komora poduzeti protiv ljekar-nika koji izdaju Yasmin bez recepta. Objav-ljeni su i neki primjeri iz drugih gradova o propustima u propisivanju i izdavanju Ya-smina, dakle o odgovornosti i lije~nika i lje-karnika. Odgovaraju}i na novinarska pita-nja, upozorio sam osobno javnost da se Yas min, kao i ostali oralni kontraceptivi, iz-daju isklju~ivo na temelju lije~ni~kog re-cepta. Pravilnim savjetovanjem osoba koje uzimaju oralni kontraceptiv i upozorenjima o mogu}im nuspojavama ljekarnici i te kako mogu sprije~iti neèljene posljedice uzimanja oralnih kontraceptiva. Na tu temu Bilten HLJK donosi i posebni ~lanak.6 Upo-zorio sam da su ljekarnici ~esto izloèni pritisku, pa i prijetnjama, nekih pacijenata koji bez lije~ni~kog recepta ili medicinske dokumentacije poku{avaju kupiti receptni lijek. înjenice da farmaceutske inspekcije za sada ne obavljaju svoju funkciju i zakon-ski ne potvr|uju prekr{aje utje~u na to da se ~esto ne po{tuju propisi o izdavanju li-jeka. A svakom ljekarniku stalno bi trebalo biti na pameti da je odgovoran zdravstveni stru~njak i samostalan u polju svojega stru~-nog djelovanja. Stoga, kada izdaje lijekove, ljekarnik je uvijek duàn postupati odgovor-no prema pravilima struke, stalno vode}i bri gu o zdravlju i sigurnosti i svojih boles ni-

ka i svih drugih koji mu do|u po savjet u ljekarnu.

U ovom slu~aju, kada smo upozoreni na mogu}e propuste u radu ljekarnika, HLJK je obvezna provesti postupak provjere na-vo da novinara kako bi utvrdila je li bilo ne-savjesnog postupanja ljekarnika u prozva-nim ljekarnama. Povjerenstva za stru~ni nadzor i Povjerenstvo za etiku i deontolo-giju, u skladu sa svojim ovlastima, provode odgovaraju}e postupke nakon kojih }e se utvrditi je li bilo propusta i nesavjesnog po-stupanja ljekarnika. Ovim radnjama Komo-ra {titi ugled cjelokupnog ljekarni{tva i svih pojedinaca koji se u svojem radu pri-dràvaju zakonskih i stru~nih propisa. Neki vlasnici ljekarni nisu svjesni ozbiljnosti i odgovornosti koju zahtjeva obavljanje lje-kar ni~ke djelatnosti, a uz to ni poznavanje mogu}ih neèljenih posljedica koje mogu izazvati lijekovi. Odgovorno obavljanje lje-kar ni~ke djelatnosti mnogo je vi{e od ugo-varanja rabata s dobavlja~ima, od utrke za zaradom, natjecanja u otvaranju ljekarni, ili putovanja na koje ih vode njihovi poslovni partneri.7 Stoga nas ne trebaju iznenaditi povremeni napisi novinara koji nam poru-~uju da je do{lo vrijeme da «pometemo» sve ono {to ne valja u ljekarni~koj struci, kao i da postoje}e probleme prestanemo «gurati pod tepih».

6 Vidjeti ~lanak Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontra-ceptiva u ovome broju Biltena HLJK.

7 S tim u vezi, pa i zbog moèbitne dileme: biti ljekarnik (imati uporabnu vrijednost) ili trgovac (imati razmjensku vrijednost), preporu~uje se pro~itati knjigu njema ~kog filo-zofa i psihoanaliti~ara Ericha Fromma Imati ili biti (Napri-jed, Zagreb, 1979.), u kojoj se, me|u ostalim, rasprav lja


135

U pro{lome broju Biltena HLJK objavljene su smjernice za izradbu novoga Zakona o ljekarni{tvu. Kao {to smo i o~ekivali, smjer-nice su izazvale nezadovoljstvo me|u rav-nateljima ùpanijskih ustanova koji ne prihva}aju koncesiju kao model privatizaci-je ljekarni~ke djelatnosti prilago|en potre-bama zdravstvenog sustava. Predlaù pre-tvorbu8 ljekarni~kih ustanova u vlasni{tvu ùpanije u dioni~ka (trgova~ka) dru{tva i privatizaciju9 putem radni~kog dio ni~ar-

stva10 u kojem bi radnici otkupili ve}inski paket dionica.11

HUP-ov predstavnik, koji zastupa interese ljekarni~kih lanaca u vlasni{tvu proizvo|a~a i dobavlja~a, predlaè pretvorbu ùpanij-skih ljekarni u trgova~ka dru{tva na na~in da kontrolni dio vlasni~kog udjela ostaje u vlasni{tvu pojedine ùpanije, manjinski dio vlasni~kog udjela ponudio bi se sada{njim i biv{im zaposlenicima ljekarne, a preostali bi se dio ponudio strate{kom partneru. Tako predloènom pretvorbom ̀ upanijskih ljekarni u trgova~ka dru{tva, uz sada{nje uvjete obavljanja djelatnosti, ljekarni{tvo bi doista doìvjelo pretvorbu iz zdravstvene u trgova~ku djelatnost, a u trgova~koj dje-latnosti, dakako, profit ili dobit neumoljivo je jedino mjerilo vrijednosti i kvalitete. Lje-karnici pritom postaju najamni radnici, bez svojih stru~nih sloboda, i tako poni{teni kao stru~njaci s jedinom zada}om u slu`bi ostvarivati dobit, vi{ak novca koji ostaje kad se odbiju ukupni tro{kovi ljekarne.

Nasre}u, prema sada{njim zakonima RH, nije mogu}e preoblikovati ùpanijske lje-karne u trgova~ka dru{tva, a Hrvatska jo{ nema zakonodavstvo kojim se regulira radni~ko (zaposleni~ko) dioni~arstvu. Vo-

o dvojstvu ljudskoga bi}a, koje se ostvaru je u dva (ob)lika. Stru~nom svojstvu ili obilje`jem osobe suprotstavlja se tzv. trì{no svojstvo osobe, a ono se za sniva na do ̀ ivlja-vanju samoga sebe kao robe, i na do ̀ ivljavanju vla stite vrijednosti, i to ne kao «uporabne», ve} kao «raz mjenske vrijednosti». @ivo bi}e posta je u tom svojstvu roba na «trì{tu ljudi». Valja pritom imati na umu da je op}e na~elo vrednovanja isto, kako na trì{tu ljudi, tako i na trì{tu robe: na prvom se pro da ju ljudi, na drugome roba. Trgovac moè imati, a istinski ljekarnik moè op-stati i biti. Tu je ljekarnikova prednost i vrijednost. Lje kar-nik }e opstati, odràti se u stru~ nom ìvotu, u ljekar ni~-kom radu, na du`nosti ugled nog stru~njaka. Istinski je lje karnik pritom kao filozofski bitak, jednostavno, bi}e u svo joj cjelini i punini, pravi i zbiljski, oslobo|en sve se bi~-nosti i pohlepe za imovinom, s etikom postojanja, dije lje-nja i solidarnosti. Ta osnovna eti~ka pozicija primje njuje se i na njegov odnos prema drugim ljudima i na nje gov odnos prema stva rima. Za njega vrijedi ~ak i ono bibli j-sko odreknu}e od vlastita prava (Matej 5, 39-42; Luka 6, 29 i dalje), kao i zapovijed da se voli vlastitog ne-prijatelja (Matej 5, 44-48; Luka 6, 27 i dalje 6, 32-36), ~ak i radikalnije od zapovijedi Staroga zavjeta «voli bli`-njega svoga», nalog koji nagla{ava punu brigu za druga ljudska bi}a i potpuno napu{tanje sve sebi~nosti [V. G.].

8 Pretvorba – tranzicijski proces preimenovanja dru{ tve-nog vlasni{tva u poznato vlasni{tvo, dràvno ili privat-no.

9 Privatizacija – pretvaranje dràvnoga vlasni{tva u pri-vatno (npr. poduze}a, zemlji{ta, banaka, ljekarni).

10 Radni~ko dioni{tvo/dioni~arstvo – odnos radnika kao dionika u imovini, vlasnika dijela imovine prema cjelini imovine; suvlasni{tvo.

11 Dionica – vrijednosni papir o ~lanstvu u dioni~kome dru{tvu i iznosu idealnog udjela u dru{tvu koji vlasniku donosi dividendu. Ve}inski paket dionica donosi vla-sniku i posebna trgova~ka prava.


136

de}i stru~njaci za pretvorbu12 upozoravaju da se u privatizaciji javnih djelatnosti i do-bara ne mogu primijeniti isti modeli kao i za gospodarstvo koje djeluje po trì{nim na~elima. Poseban zakon kojim se regulira privatizacija u zdravstvu nije donesen, a ljekarni{tvo je sastavni dio zdravstvene djelatnosti. Upravo sada u tijeku je pred-stavljanje reforme zdravstva u kojoj je kon-cesija,13 kao nadomjestak za zakup,14 jav-no prikazana kao model privatizacije u zdravstvenoj djelatnosti. Nije neva`no istak nuti da je na{a Komora prva promovi-rala koncesiju kao model koji bi zamijenio zakup u razgovorima s predsjednikom sa-borskog Odbora za zdravstvo i ministrom zdravstva, o ~emu smo ve} pisali.15 Tada je dogovoreno da se do kona~nog rje{enja treba do}i zajedni~kim dogovorom politike i struke. U ovom slu~aju predstavnici stru-ke nisu ni HUP ni ravnatelji (iako ve}inu njih ~ine farmaceuti), ve} HLJK, HFD i FBF. Stoga je Komora zapo~ela s pripremom radnog materijala Nacrta teksta zakona o

ljekarni{tvu u skladu s prihva}enim smjer-nicama u ~iju je izradbu uklju~ila sve pred-stavnike ljekarni~ke struke. Nakon {to Vije-}e komore prihvati radni materijal s prijed-logom }e se upoznati svi ljekarnici po Podru~nim vije}ima. Samo model koji }e osigurati stru~ne i radne slobode ljekarni-cima te im omogu}iti da odlu~uju o svim va`nim stru~nim i poslovnim odlukama, prihvatljiv je model privatizacije za ve}inu ljekarnika.

U Dubrovniku je od 22. do 24. listopada 2008. uspje{no odràn 37. Europski sim-pozij klini~ke farmacije (37th European Symposium on Clinical Pharmacy) uz su-djelovanje vi{e od 800 sudionika iz Euro-pe i s ostalih kontinenata. Za ve}inu od sto tinjak farmaceuta iz Hrvatske bila je ovo prigoda da se upoznaju sa zanimljivim i ak-tualnim temama iz klini~ke farmacije. Vje-rujemo da }e to biti i poticaj za sna`niji razvoj ove nove grane znanstvene i stru~ne farmacije u Hrvatskoj. Vrijedi istaknuti da su prvi doticaji za organiziranje takvog simpozija u Hrvatskoj uspostavljeni s pred-stavnicima Europskog dru{tva klini~ke far-macije upravo posredni{tvom predstavnika Hrvatske ljekarni~ke komore u prigodi 36. Europskog simpozija odrànog pro{le go-dine u Istanbulu.

Nadamo se da smo vam od objavljivanja prvoga broja Biltena HLJK u srpnju 2006. pa do danas uspjeli pribliìti mnoge aktiv-nosti i probleme s kojima se svi zajedno susre}emo u obavljanju ljekarni~ke djelat-nosti. Vjerujemo da smo vam putem ~aso-

12 Razgovor novinara s profesorom Darkom Tipuri}em, stru~njakom za radni~ko dioni{tvo/dioni~arstvo, obja-vljen pod naslovom: Sto hrvatskih korporacija zrelo za radni~ko dioni~arstvo, mre`na stranica na internetu.

13 O koncesiji je pisano u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 2, str. 71.

14 Zakup – pravni posao kojim se ure|uje davanje i uzi-manje imovine radi uporabe na ugovoreno vrijeme uz pla}anje zakupnine. Vidjeti tako|er ~lanak Privatizacija u hrvatskom zdravstvenom sustavu – model zakupa u ovom broju Biltena HLJK.

15 Vidjeti ~lanak Privatizacija u Biltenu HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 248-249.


137

pisa pru`ili i odgovore na mnoga pitanja s kojima se susre}ete u svakodnevnoj ljekar-ni~koj praksi, a uz to i upoznali vas sa sta-no vitim zanimljivim promjenama koje zah-va }aju ljekarni{tvo diljem Europe.

Na kraju, drage kolegice i dragi kolege, jo{ jednom vam se zahvaljujem na povjerenju i potpori koju nam pru`ate u nadi da }emo u sljede}oj kalendarskoj godini biti jo{ uspje {niji.

Svima vama i va{im obiteljima u povodu nadolaze}ih blagdana i osobno ̀ elim mno-go uspjeha, sre}e i zadovoljstva. �

Mate Portolan, mr. pharm

Ljekarni~ka staklena boca (Njema~ka, XVIII, st.) Natpis: OL[EUM] SCORPION[UM].

139

~lanciPrivatizacija u hrvatskome zdravstvenom sustavu – model zakupa

Nakon postanka Republike Hrva-tske dolazi do promjena u svim segmenti-ma dru{tva pa tako i u organizaciji zdrav-stvenog sustava u zemlji. Jedno od pitanja koje je trebalo rije{iti jest i pitanje vlasni{tva u zdravstvu. Vrsta vlasni{tva u zdravstvu samo je jedan od ~initelja koji utje~u na cjelokupni u~inak zdravstvenog sustava. No, to je ne samo bitan nego i sloèn ~ini-telj o kojemu umnogome ovisi dostupnost, neprekidnost i u~inkovitost zdravstvene usluge, a moè i te kako utjecati i na stru~nu slobodu u svakodnevnom radu. Cilj privatizacije u zdravstvu usmjeren je na pove}avanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene za{tite osiguranicima.

Da bi se bolje razmotrili i razumjeli model zakupa u privatizaciji dijela primarne zdravstvene za{tite, u sklopu koje je i ljekarni~ka djelatnost, trebamo se podsjeti-ti pravnih okvira koji su pratili ovaj sada jo{ nedovr{en pravni postupak.

U Narodnim novinama broj 76 od 13. ko-lovoza 1993. izlazi tada novi Zakon o zdravstvenoj za{titi, koji u ~lanku 181. prvi put spominje model zakupa. Taj ~la-nak u cijelosti glasi:

napisala : Slavka Bla{ko / Ljekarna Bla{ko-Maltar, Vara`dinske Toplice [predsjednica Udru-ge ljekarnika privatne prakse u zakupu i ~lan Vije}a HLJK-a]

@upanije, odnosno Grad Zagreb dono-se odluku o prodaji zdravstvenih usta-nova primarne zdravstvene za{tite i lje~ili{ta po prethodnom mi{ljenju Hr-vatskog fonda za privatizaciju i uz pret-hodnu suglasnost ministra zdravstva i Zavoda, a prema planu i programu koje donosi ministar zdravstva.

Plan i program iz stavka 1. ovoga ~lanka ministar zdravstva donosi u roku od go-dine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prodaja zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene za{tite i lje~ili{ta drugim vlasnicima obavit }e se prema poseb-nom zakonu.

Do dono{enja posebnog zakona iz stav-ka 3. ovoga ~lanka ùpanije, odnosno Grad Zagreb mogu davati u zakup zdravstvene ustanove primarne zdrav-stvene za{tite i lje~ili{ta pod uvjetima koje }e propisati ministar zdravstva.

Kao {to se vidi iz toga ~lanka model zaku-pa trebao je trajati ograni~eno, i to do dono{enja posebnog zakona o prodaji zdravstvenih ustanova, odnosno do pot-pune privatizacije.

Nakon prethodno citiranog Zakona objav-ljuje se godine 1996. Pravilnik o uvjetima


140

za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene za{tite i lje~ili{ta (NN, 6/96.). Tim je pravilnikom omogu}eno da lije~nici, magistri farmacije, stomatolozi i medicinski biokemi~ari mogu prekinuti svoj radni odnos s domom zdravlja, odno-sno s ljekarni~kom ustanovom1 i postati ugovorni privatni zdravstveni radnici koji samostalno obavljaju svoju djelatnost u prostorima u kojima su do tada radili, od-nosno omogu}eno im je da taj prostor uzmu u zakup.2 Takvi zdravstveni radnici3 mijenjaju svoj radno-pravni poloàj, te prestaju biti zaposlenici4 i postaju osobe koje samostalno obavljaju svoju stru~nu djelatnost. Dakle, rije~ je o modelu po ko-jemu se privatizira zdravstvena djelatnost, a ne zidovi i oprema.

Na ovom mjestu treba razjasniti stanovite neistinite tvrdnje koje se svih ovih godina pripisuju ljekarnicima privatne prakse u za-kupu, primjerice: nisu imali ulaganja, dobi-li su atraktivne lokacije, nemaju tro{kove pri otvaranju ljekarne, dobili su zalihu lije-

kova, nemaju obvezu odràvanja gra|evina i tomu sli~no. One se doista mo`da na prvi pogled, neupu}enima, ~ine prihvatljivima, no takve tvrdnje uop}e nisu to~ne i ne od-govaraju stvarnomu stanju.

U po~etnom vremenu provedbe zakupa vla dale su op}a zaprepa{tenost, zgranu-tost i/ili zbunjenost, jer je ljekarnicima nare|eno kako moraju i}i u zakup i pritom su morali potpisati otkaz i u}i u ne{to do-tad nepoznato. Istodobno, oni koji su mo-gli ostati na dràvnoj pla}i bezbri`no su radili u svojoj sigurnosti. Ljekarnici koji su oti{li u zakup morali su najprije uloìti vla-stite u{te|evine kako bi otplatili zalihe lije-kova i potom bi po~eli u ljekarni normalno poslovati. Ve}ina je tih ljekarnika morala preuzeti i sve farmaceutske tehni~are koji su radili u jedinici koju su uzeli u zakup, bez obzira na to je li ih bilo vi{e nego {to zahtijevaju normativi, te im je trebalo osi-gurati pla}e i sva druga materijalna prava na isti na~in kao da i dalje rade u dràvnoj ljekarni. Valja znati da ljekarnici privatne prakse u zakupu nisu traìli atraktivne lo-kacije i velike poslovne kvadrature nego samo one u kojima se moè ljekariti5 pre-

1 Zdravstvene ustanove – samostalne ustanove koje pruàju gra|anima medicinsku pomo} i druge oblike zdravstvene za{tite i skrbi [V. G.].

2 Zakup – vidjeti Uvodnik: Na kraju godine … u ovom broju Biltena HLJK kao i ~lanke Zakup ljekarni i Privatiza-cija u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 247-248.

3 Zdravstveni radnici – osobe koje obavljaju poslove zdravstvene za{tite i imaju odgovaraju}u stru~nu (npr. farmaceutsku, medicinsku) spremu predvi|enu zako-nom i drugim propisima [V. G.].

4 Zaposlenik – osoba koja u radnom odnosu s posloda-vcem obavlja ugovoreni posao [V. G.].

5 Ljekarenje – bavljenje ljekarni~kim radom u kojoj jav-noj ljekarni, a to se pravo podjeljuje ljekarniku. Izraz ljekarenje slu`beno se navodi ve} u Zakonu o ljekar-ni~tvu od 11. travnja 1894. U tom se zakonu moè, primjerice, pro~itati: «Osobno pravo na ljekarenje utr-nut }e: ako ljekarnik umre, ako se ljekarnikova udova uda, kada malodobna ljekarnikova djeca postanu pu-noljetna, ako ljekarnik padne pod ste~aj, ako je krivi~no ka`njen, ako ljekarnik bez dozvole vlasti zatvori ljekar-nu, ako ljekarnu premjesti na drugo mjesto» i tako re-dom. Ljekarenje se sastoji u «pripravljanju lijekova po


141

ma normativima. To je i razumljivo jer atra-ktivni i veliki prostori zahtijevaju ne samo velike reìjske tro{kove nego i velike iznose zakupnina. Glede tvrdnje da nemaju obve-zu odràvanja gra|evina valja istaknuti da je mnogo ljekarnika privatne prakse u zaku-pu sámo uloìlo znatna sredstva u pobolj-{anje i ure|enje ljekarni~kog prostora, iako to nije njihovo vlasni{tvo. Na ime, mnogi su zakupljeni prostori bili u lo{em stanju, a oprema ve} davno amortizirana i zastarje-la. Ima i primjera da su dani u zakup i so-lidno ure|eni prostori, no pravilnik o zaku-pu (NN, 6/96.) predvidio je da se pri izra~unu iznosa zakupnine takve okolnosti uzmu u obzir.

Danas postoji 140 ljekarni u zakupu, a taj je model zakupa trebao i}i i dalje. Me|utim, zbog otpora iz redova nekih interesnih skupina, koji èle pokupovati ùpanijske ljekarne, cijeli projekt je sada u mirovanju, unato~ tomu {to je donesen novi Pravilnik o zakupu (NN, 80/07.) koji predvi|a na-stavak ranije primjenjivanog postupka.

Sada, dvanaest godina nakon objavljivanja prvoga pravilnika (NN, 6/96.), moè se ve} s distance govoriti o dobrim i lo{im stra nama privatizacije u primarnoj zdrav-

stvenoj za{titi po opisanom modelu. Tako se moè uo~iti ~injenica da su se u pojedi-nim ̀ upanijama u zakup prve davale ljekar-ne u malim, seoskim sredinama, koje su do tada bile na rubu ili ~ak ispod rentabilnosti ili isplativosti. Moèmo si samo pre do~iti kakav je to bio njihov po~etak. Tek uz rad s mnogo muke i odricanja bilo ih je mogu}e odràti, putem takvih zdravstvenih jedinica vidljivo unaprijediti ljekarni{tvo na tim podru~jima. To je bilo mogu}e jer su ljekar-nici u tim skromnim sredinama bili svjesni da samo kvalitetnijom ljekarni~kom uslu-gom i racionalizacijom tro{kova mogu op-stati.

Ukupno gledaju}i, svakako da model zaku-pa ima vi{e dobrih strana nego lo{ih. Neke od dobrih strana toga modela privatizacije jesu:• ljekarnici privatne prakse u zakupu

(dalje u tekstu: LJPZ) po~eli su se pa`ljivo, bri`no i doma}inski odnositi prema zakupljenoj ljekarni

• LJPZ su odràli i unaprijedili ljekarni{tvo u seoskim sredinama i na podru~jima od posebne dràvne skrbi

• LJPZ su znatno pobolj{ali kvalitetu ljekarni~ke usluge

• ljekarni~ku skrb su LJPZ ugradili susta-vno u svoj ljekarni~ki rad

• LJPZ su racionalizirali tro{kove poslo-vanja

• svi su farmaceutski tehni~ari ostali za-posleni u mati~noj ljekarni~koj jedinici

• zaposlili su se i novi zdravstveni radni-ci

propisu farmakopeje, prodaji ispravnih i dozvoljenih lijekova te lijekova na ispravni lije~ni~ki recept, drànje u zalihi u farmakopeji propisanih lijekova, izdavanju lijekova u svako doba (danju i no}u), strogo ~uva, izdaje i s nu`nom pa`njom rukuje s otrovnim tvarima, drì urednima prostorije u ljekarni po propisu i uklanja moèbitne propuste ustanovljene pri godi{njem pregle-du ljekarne.» Vidjeti tako|er: Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 2, str. 97. [V. G.].


142

• rad s bolesnicima postao je kvalitetniji zbog ve}e odgovornosti prema poslu ljekarnika, kao i zbog zapo{ljavanja no-vih zdravstvenih djelatnika/ljekarnika

• LJPZ su stru~no neovisni i time slobo-dni da s uspjehom razvijaju nove i vrijedne ljekarni~ke vje{tine

• LJPZ su razvili vlastite poslovne spo-sobnosti

• LJPZ su spoznali do najmanje sitnice sve pojedinosti poslovanja jedne ljekar-ne, pri ~emu su stekli sposobnost pra-vilnog razmi{ljanja i odlu~ivanja, kao i svijest o vrijednosti ljekarni~ke usluge i vlastite uloge kao samostalnog nosi-telja ljekarni~ke djelatnosti

• onemogu}ena je {tetna prodaja ljekarni spajanjem s kojim velikim lancem.6

Model zakupa u biti je model «jedna lje-karna, jedan ljekarnik», za koji model sma-tramo da je najbolji, i to kako zbog za{tite i sigurnosti valjanog stru~nog rada, tako i zbog nerazdvojive odgovornosti ljekarnika prema bolesnicima koji uz to èle obitelj-skog ljekarnika, 7 i kona~no zbog jamstva za kvalitetnu provedbu ljekarni~ke skrbi.

Prirodno, kao i svaki model, i ovaj model ima nekih lo{ih strana u provedbi i zlorabi. Valja nabrojiti one bitne:• ve} dvanaest godina neodre|en je prav-

ni poloàj zakupaca, a koji onda dovo-di i do razli~itih, neosnovanih i/ili sa-movoljnih tuma~enja, naj~e{}e od poje-di nih ravnatelja, upravnih vije}a i lokal-nih uprava

• pori~e se pravna osobnost ljekarna u zakupu, iako sve one imaju sva obilje`ja pravne osobe, sa svojstvima pravnog subjekta – poput organizacija, trgova-~kih dru{tava, ustanova i sli~no

• iznosi zakupnina postaju ili mogu posta-ti sredstvo politi~kog pritiska kako bi se ljekarne vratile u stanje koje je pret ho-dno postojalo, tj. iz zakupa u lje kar ni~ku ustanovu, da bi se potom «u pa ketu» kao ljekarni~ke ustanove prodale 8

6 Vidjeti uvodnik: Ljekarni{tvo zbliìlo vladaju}e i oporbu u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 6-7.

7 Obiteljski ljekarnik – ljekarnik koji se bavi prou~avanjem valjane uporabe lijekova kod uku}ana i unapre|ivanjem zdravlja i blagostanja ~lanova obitelji uz obavljanje uobi-~ajenih du`nosti koje ljekarniku stoje u zvanju: (1) op-skr bom lijekova, medicinskih proizvoda i drugih sred-stava za za{titu zdravlja, (2) brigom za dobrobit boles-nika u svim okolnostima, davanjem uputa i savjeta o pri mjerenoj uporabi lijeka i pra}enjem lje~idbenih u~i-naka lijeka, (3) vo|enjem brige o mogu}im pogre{kama koje pripadaju lijekovima ili su njima izazvane, (4)

posebice vo|enjem brige o neispravnim i pogre{nim postupcima ili odstupanjima od stanovitih pravila ili propisa u lije~enju lijekova i (5) uop}e pobolj{avanjem sigurnosti bolesnika i ~lanova njegove obitelji. Obi-teljski ljekarnik zajedno s bolesnikom i lije~nikom izra |u-je plan lije~enja uku}ana, a u smislu provedbe ljekarni~ke skrbi, ljekarnik na razini temeljne ljudske zajednice (koju tvore ~lanovi istog ku}anstva) uspostavlja i odr ̀ a-va svojevrstan stru~ni odnos izme|u bolesnika i ljekar-nika radi prikupljanja podataka o lije~enju lijekovima i u smislu podu~avanja i savjetovanja ~lanova obitelji o ispravnoj primjeni i djelovanju lijekova, a podatke o lije-~enju bolesnika lijekovima, uz njegov pristanak, priku-plja, zapisuje, vodi, sre|uje i prati [V.G.].

8 Takav je povratni proces, u pravilu, sprije~en dono {e-njem Zakona o dopuni Zakona o ljekarni{tvu [o ~emu je iscrpno pisano u ~lanku Ljekarni{tvo na saborskim klu-pama u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 37-40] i Uredbom o maksimalnoj zakupnini. [to se pak ti~e zakupnine, ljekarnici privatne prakse u zakupu ne


143

• ljekarni~ke ustanove, u pravilu, vrlo malo ulaga~ki ulaù u zakupljene pro-store, iako su znatna sredstva od zakup-nina na~elno namijenjena za odrà-vanje zgrada i za gra|evinsku podlogu proizvodnih djelatnosti (gra|e vinske infrastrukture), tako da prostori sustav-no zastarijevaju i propadaju, a istodob-no ljekarnik privatne prakse u zakupu nije potaknut da nov~ano ulaè u pro-stor koji nije njegovo vlasni{tvo

• uvo|enjem re~enog modela naknadno je dovelo do raslojavanja unutar farma-ceutske struke, i to u slu~ajevima kada je, naàlost, titular9 vlasni{tva postao, umjesto ljekarni~kog stru~nog rada, bi-tan ~imbenik ugleda

• modelom zakupa nije rije{eno pitanje naslje|ivanja, dakle, svojevrsnog preno-{enja nepokretne i pokretne materijal-ne vrijednosti u vlasni{tvu (imovine, ostav {tine) na druge osobe (nasljed-nike), a to vrijedi i za «prave» privatne ljekarnike koji imaju u vlasni{tvu samo jednu ljekarnu

• dakako da ljekarne u zakupu prate i svi oni op}i problemi koji su poznati kao te{ko}e u cjelokupnom ljekarni{tvu.

Zbog ~injenice {to ve} dvanaest godina nije primjereno/prikladno rije{en nazna~en sklop nerije{enih odnosa osnovana je Udruga ljekarnika privatne prakse u zaku-pu, koja nastoji putem tijela koja se bave zdravstvenim podru~jem javnih poslova sna`nije i smisleno jasno (ob)razlagati, raspravljaju}i obra|ivati i rje{avati proble-me ljekarnika privatne prakse u zakupu. Udruga, dakako, nema za cilj baviti se dje-latnostima za koje su ovla{tene dràvne institucije. Pri tome valja istaknuti da je su-radnja Udruge s HLJK-om i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi sve bolja.

Ljekarnici privatne prakse u zakupu u sva-kom slu~aju smatraju da se preostali dio ùpanijskih ljekarni treba privatizirati, te da model koncesije predloèn u smjernicama novoga Zakona o ljekarni{tvu zna~i pomak prema naprijed, odnosno da je model kon-cesije kvalitetniji model. Razlozi za tu tvrd-nju leè u ~injenicama da je rad u ljekarna-ma javna, zdravstvena djelatnost od velikog i bitnog interesa za svako pa i na{e dru{tvo, te da se istodobno i trajno moèmo oslo-niti samo na ljekarnike kada treba voditi ra~una o {to kvalitetnijoj i odgovornijoj ljekarni~koj usluzi. Nositelj ljekarni~ke dje-latnosti jest magistar farmacije koji samo-stalno pruà zdravstvenu uslugu u primar-noj zdravstveno za{titi, dok u odre|enim segmentima te za{tite sura|uje s lije~nicima, stomatolozima i medicinskim biokemi ~a-rima. Ulogu i rad farmaceutskog tehni~ara u ljekarni tako|er ne smijemo zaboraviti, a taj rad mora biti skladan njihovim zadanim

traè povla{tene zakupnine jer takve nemaju ni ljekarni-ci, tzv. «pravi» privatnici, koji vode ljekarnu u unajmlje-nom prostoru. Isto tako, zakupnine ne smiju biti sred-stvo politi~kog ucjenjivanja, jer je djelatnost ljekarne u zakupu vezana za odre|enu lokaciju i nemaju se pravo preseliti na drugu lokaciju (~ak ni u vlastiti prostor na istom podru~ju).

9 Titular – nositelj nekoga stvarnog prava, naslovnik.


144

opsegom poslova. Odgovornost, stru~nost, javnost djelatnosti i samostalnost u stru~no-me djelovanju bitni su i presudni ~imbenici koji sna`no podupiru upravo u smjernica-ma predloènu privatizaciju po modelu koncesije. Stanoviti interesi odre|enih hr-vatskom ljekarni{tvu nesklonih grupacija, koje su obi~no povezane tek trgova~kim zajedni~kim interesima, i koje su ~esto ti-pi~an primjer sukoba interesa, ne smiju zastrti bit i napredak ljekarni~ke struke. Nadamo se da }e i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi isto to tako prepoznati. �

Doprinos EU ljekarnika zdravstvenom sustavu

Liberalizacijske sklonosti i promje-ne posljednjih desetlje}a u ljekarni{tvu na tlu ujedinjene Europe veliki su izazov za odrìvost i daljnji razvoj ljekarni~ke skrbi u okviru zdravstvenog sustava. Po~etkom go-di ne 2007. Pharmaceutical Group of the European Union (PGEU) objavio je doku-ment kojemu je svrha naglasiti ulogu ljekar-nika i njegov doprinos u zdravstvenom sustavu.

Svakodnevna ljekarni~ka praksa i djelokrug rada ljekarnika u Hrvatskoj usmjereni su na pruànje osnovnih ljekarni~kih usluga kori-snicima, te na administrativne usluge prema osiguravateljima i zdravstvenim tijelima. Te usluge obuhva}aju: nabavu i izdava nje lije-kova, izradbu magistralnih i galenskih pri-pravaka, savjetovanje bolesnika i/ili ~lanova njihove obitelji o uporabi propisanih lijeko-va, savjetovanje o izboru i primjeni lijekova za samolije~enje, administrativne usluge pre-ma zdravstvenom osiguranju, izradbu izvje-{}a o potro{nji lijekova, ljekar ni~ka deùrstva i odràvanje stalne zalihe lijekova.

napisao: Mate Portolan / HLJK; prema poda-cima PGEU, Policy statement, Community Phar-macists’ Added Value to the Health System, Ge-neral assembly PGEU, 21. studenoga 2006.


145

Valja se pritom zapitati: prepoznaju li da-nas kako ljekarnici, tako i zdravstvene vlasti u Hrvatskoj va`nost ugradnje ljekarni~ke skrbi u svakodnevnu ljekarni~ku praksu i potrebu pruànja posebnih/dodatnih ljekar-ni~kih usluga?. Prihva}anjem povoda za primjereni odgovor (izazova) i prihva}anjem do provedbe novijih zada}a ljekarnika na jasan na~in i nedvosmisleno }emo pokaza-ti da prepoznajemo budu}nost hrvatskoga ljekarni{tva u sklopu zdravstvene djelatno-sti, a ljekarnika kao odgovornoga zdrav-stvenoga radnika. Objavom re~enog doku-menta cilj nam je upoznati sve na{e ljekar-nike i one odgovorne za ljekarni{tvo i zdrav stvo u cjelini s praksom i razvojem ljekarni~ke djelatnosti u Europskoj uniji (EU), te navesti odgovorne na djelovanje i promjene u hrvatskom ljekarni{tvu.

Zdravlje i usluge Zdravlje i usluge

Javno ljekarni{tvo oduvijek je imalo va`nu ulogu u promid`benom predstavljanu, ~u va nju i pobolj{anju zdravlja/zdravstva. Ljekarne su uvijek bile i jesu lako dostupne, smje {tene u srcu zajednice, u seoskim ili si roma{ nim gradskim podru~jima, u glav-nim dijelovima gradova i u njihovim pred-gra |ima.

Uloga ljekarnika tradicionalno je usmjere-na na opskrbu lijekovima i pruànju savjeta koji zadovoljavaju potrebe bolesnika. No, posljednjih se godina pro{iruju uloga i dje-lokrug rada ljekarnika. Kako bi se bolje re-agi ralo na potrebe bolesnika, razvijaju se

novi pristupi, kao {to su ljekarni~ka skrb i farmakolo{ka opreznost.1

Razvoj novih lijekova potaknuo je ljekarni-ke da svoje znanje prilago|uju novim teh-nologijama. Ljekarna se pretvara u zdrav-stveno savjetodavno sredi{te i postaje vaàn suradnik u zdravstvenom poslovanju dràve u sustavu opskrbe lijekovima i u provedbi pojedinih zdravstvenih aktivnosti u suradnji s tijelima zdravstvene uprave.

Ljekarne, kao zdravstvena savjetodavna sre-di{ta, pruàju usluge bolesnicima i svim gra|anima prema njihovim potrebama za prevencijom,2 lije~enjem ili o~uvanjem zdrav lja. Ljekarne pruàju usluge koje su pod nadzorom visokoobrazovanih stru~ nja-ka i oblikovane su usredoto~eno na potre-be bolesnika i/ili lokalne zajednice na kojoj zajednice djeluju. Javne su ljekarne vrlo ~esto (doslovno i metafori~no!) ulazna vra-ta u zdravstveni sustav.3

1. Zdravlje je najve}e blago

U ovom }emo dijelu prikazati op}enito doprinos ljekarnika zdravstvenom sustavu i

1 Farmakolo{ka opreznost – nastojanje da se izbjegnu opasnosti, pa i neprilike, pri uporabi lijekova i njihova djelovanja na ìvi organizam [V. G.].

2 Prevencija (u zdravstvu) – mjere koje se poduzimaju radi spre~avanja pojave i {irenja bolesti.

3 Zdravstveni sustav – cjelovit, funkcionalno povezan skup zdravstvenih organizacija (ustanova, udruga, dru{tava, tvrtki, slu`bi, ljekarni, laboratorija, …), rad-nika, metoda i na~ina rada putem kojih se provode mje-re za unapre|ivanje zdravlja, za za{titu od bolesti i njihovo otkrivanje, za lije~enje, rehabilitaciju i druge oblike zdravstvene za{tite i skrbi, za opskrbu lijekovi-ma, razvoj bolesnikove sigurnosti i tako redom [V. G.].


146

opisati najva`nije ljekarni~ke usluge. Pri-mjeri navedeni u dokumentu temelje se na stu dijama4 provedenima u EU, SAD-u i Australiji o pruànju ljekarni~kih usluga, takvih koje rezultiraju boljim lije~enjem bolesti i upravljanjem lijekovima, ve}em zadovoljstvu bolesnika, pobolj{anoj kvali-teti ìvota i u{tedama u zdravstvenom su-stavu.5-7

1.1. Pravilna uporaba lijekova. Ljekarnik je stru~njak za lijekove koji poznaje me|u sob-no djelovanje lijekova8 i ljudskog organiz-ma. Ljekarnik osigurava najbolji lje~idbeni9

(terapijski) u~inak i sigurnu uporabu lijeko-va izdanih u ljekarni.

Pravilno djelovanje lijeka ovisi o na~inu nje-gova uzimanja. Kada ljekarnik izdaje lijek na recept, on poduzima mjere kojima osi-gurava pravilnu uporabu lijeka. Pri izdava-nju lijeka na recept obvezno provjerava datum valjanosti, potvr|uje odabir upravo pravoga lijeka, savjetuje bolesnika o pravil-noj uporabi lijeka, pruà mu stanovitu pi-sanu obavijest/informaciju i pa`ljivo pro-vjerava mogu}a me|udjelovanja s kojim drugim lijekom ili lijekovima.

Javni ljekarnici u EU uklju~eni su u progra-me nadziranja bolesti i ljekarni~ke skrbi, a posebno na upravljanje lijekovima (eng. medicines management). Cilj upravljanja lijekovima jest sprje~avati, otkrivati i rje{avati probleme vezane uz uporabu lije-kova te osigurati njihovu racionalnu upora-bu. Zada}e odgovornih u upravljanju lije-

4 Studija – znanstvena rasprava ograni~ena na jednu temu.

5 Report prepared by the National Coordinating Com-mittee on Therapeutic Goods (NCCTG) on the results of research into A Cost-Benefit Analysis of Pharmacist Only (S3) and Pharmacy Medicines (S2) and Risk-Ba-sed Evaluation of the Standards, commissioned by the Pharmacy Guild of Australia to implement Recommen-dation 5 of the Review of Drugs, Poisons and Control-led Substances Legislation (the ’Galbally Review’), en-dorsed by the Australian Health Ministers’ Conference (AHMC) on August 2005.

6 Mary E. S. Indritz, B. Artz Margaret, The Value Ad-ded to Health Care by Pharmacists, International Con-ferences on Improving Use of Medicines (ICIUM), Chiang Mai, Thailand 1 to 4 April 1997, World Health Organisation, Essential Medicines and Policy Depart-ment (EDM). 7 Evidence of the Value of the Pharmacist, http://www.aphanet.org/pharmcare/2002ncslinsert1.pdf 8 Interakcija ili me|udjelovanje lijekova, vidjeti u Biltenu

HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 232.

9 Lje~idbeno/terapijski – koji se odnosi na metode i po-stupke lije~enja bolesti i na lijekove. Vidjeti tako|er sro-dni izraz terapija u Biltenu HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 196 [V.G.]. Izraz terapija treba se sustavno zamije-niti rije~jui lije~enje [vidjeti: Enciklopedijski rje~nik

humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, HAZU, Zagreb, 2006.], kao {to treba izbjegavati i srodne izra-ze: operativna terapija, terapija lijekovima, klimatska terapija, fizikalna terapija, kao i pridjev terapijski (koji se odnosi na terapiju), primjerice terapijski postupak, tera-pijska dijagnoza, terapijska doza, terapijska inkompati-bilnost, terapijska punkcija, terapijska {irina, terapijska zajednica, terapijski indeks, terapijski sustavi i tako re-dom. Iz toga je razloga izraz terapijski i u ovom tekstu zamijenjen hrvatskim izrazom lje~idbeni koji dolazi od ne{to zastarjele hrvatske rije~i lje~idba sa zna~enjem lije~enje [vidjeti: Osmojezi~ni enciklopedijski rje~nik (ur. T. Ladan), Svezak III, Leksikografski zavod Miroslav Krleà, Zagreb, 2000, str. 174]. Rije~ lje~idbeni iz lje~idba nastala je po analogiji uporabe drugih hrvatskih parova: tvorba/tvorbeni, izradba/izradbeni, nagodba/nagodbeni, rezidba/rezidbeni, plovidba/plovidbeni i tako redom [V.G.].


147

kovima jesu savjetovanja o propisivanju, pra}enje i provjera postupka lije~enja (te-rapije), upravljanje sustavom ponovljenog izdavanja, te poduka o propisivanju i upo-rabi lijekova. Nabrojeane djelatnosti uklju-~uju i pruànje kvalitetnih savjeta u osigura-nju sigurne i odgovorne samoskrbi i samo-lije~enja.10

Upravljanje uzimanja lijekova (tako|er: medikacijom) posebno je va`no kod kroni-~nih bolesti, kao {to su astma, povi{eni krvni tlak i {e}erna bolest, kada su ne samo pravilna upotreba lijeka ve} i kori{tenje medicinskim pomagalima va`ni za ustraj-nost lije~enja i za osiguravanje najboljega lje~idbenog u~inka.

U osoba sa {e}ernom bolesti tipa 1 (ovisna o inzulinu) bitno je osigurati suradljivost zbog primjene inzulina i posebnog na~ina prehrane. Bolesnici sa {e}ernom bolesti uzimaju tako|er i druge lijekove kako bi smanjili komplikacije koje su posljedica nji-hove bolesti.

Istraìvanja o pruànju ljekarni~ke skrbi u osoba sa {e}ernom bolesti tipa 2 (neovisna o inzulinu) pokazala su da ljekarni~ke uslu-ge pridonose otkrivanju problema s lijeko-vima i zdravljem. Kao korist od ljekarni~kih

usluga bolesnici isti~u kako slijedi: vi{e obavijesti o {e}ernoj bolesti i lijekovima (za tu bolest), savjetovanje o samolije~enju, a oko 30 % bolesnika smatra ohrabruju}im poticaje u ljekarni za smanjivanjem tjelesne teìne (2-20 kg).11 Osim javnozdravstve-noga zna ~enja, ovim uslugama se smanjuju i zdravstveni izdaci za lijekove. Dokazano je da savjetovanja s ljekarnikom u osoba sa {e}er nom bolesti tipa 2 mogu smanjiti ukupne tro{kove lije~enja 20 %.12

1.2. Provjera pogrje{aka na receptima. Ljekarnici su odgovorni za pravilno izdava-nje propisanih lijekova. Sve ve}im brojem novih i dostupnih lijekova pove}ava se i mogu}nost pogrje{aka, primjerice, u vezi sa sli~nim nazivom lijeka, pakiranja, novih indikacija,13 pa je stoga mogu}e o~ekivati vi{e {tetnih posljedica.

Kad ljekarnik izdaje lijek, on je obvezan provjeriti je li lije~nik propisao odgovaraju}i lijek, propisanu dozu lijeka, te postoje li interakcije s drugim lijekovima. Ljekarnici

10 Samolije~enje jest samoinicijativno uzimanje lijekova u svrhu olak{anja prate}ih simptoma kod blagih slu~ajeva bolesti, kada je poznata sigurnost lijeka. Tako|er, to je uzimanje lijekova bez savjeta lije~nika, obi~no kad nije potrebna to~na dijagnoza i kad su velike razlike izme|u ne{kodljivih i toksi~nih doza lijekova, a dijagnoza ~esto nije definirana. U praksi se rabe i manje pogodni izrazi: automedikacija i samomedikacija [V. G.]

11 U. Kahmen, Marion Schaefer, Pharmaceutical Care for patients with non-insulin dependent diabetes melli-tus, Working Group Pharmacoepidemiology/Social Pharmacy, Humboldt-University Berlin (Prof. M. Schae-fer), and Chamber of Pharmacists Baden-Württemberg, Germany.

12 Gerber et al, Impact of pharmacists consultation pro-vided to patients with diabetes on healthcare cost in a health maintenance organization, American Journal of Managed Care, 4 (1998) 991-1000.

13 Indikacija (lat. indicatio) – svaki znak ili okolnost koja upu}uje na potrebu primjene ili provedbe odre|enog lijeka, zahvata i sli~no. Isto u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 196 [V.G.].


148

imaju va`nu ulogu u izvje{}ivanju o pog-rje{kama u propisivanju i izdavanju lijekova na recept. Oni imaju klju~nu ulogu u sprje-~avanju medikacijskih pogrje{aka ili pogrje-{aka uzimanja lijekova, kao i u za{titi boles-nika od {tetnih posljedica kada se pogrje{ka dogodi.

Zdravstvene vlasti poduzimaju niz mjera radi smanjivanja medikacijskih pogrje{aka. Pri uporabi lijekova mogu}i su nepovoljni ishodi koji uklju~uju propisivanje pogje{nog lijeka ili neispravne primjene pravilno pro-pisanog lijeka, krive doze lijeka, pogrje{ne uporabe lijeka zbog problema u komunika-ciji izme|u bolesnika i zdravstvenih radni-ka, zatim nepovoljne reakcije na lijek, po-grje {aka pri izdavanju lijeka, pri propisiva-nju lijeka i uporabi neispravnih lijekova. Ljekarnici, kao stru~njaci za lijekove, imaju va`nu ulogu u otkrivanju i sprje~avanju tih pogrje{aka te su odgovorni i za uspje{nu uporabu lijekova. Javni ljekarnici, kao zdrav-stveni radnici odgovorni za izdavanje lije-kova, imaju bitnu ulogu u ostvarivanju bo-lesnikove sigurnosti.

Javni ljekarnici razvijaju sustave osigurava-nja kvalitete/kakvo}e,14 u~enja i izvje{}i va-nja radi uspje{nijeg otkrivanja i sprje~avanja

pogrje{aka. U vi{e zemalja EU javni ljekar-nici sudjeluju u primjeni tzv. e-Propisivanja lijekova. e-Propisivanje moè pridonijeti ve-}oj bolesnikovoj sigurnosti15 jer isklju~uje ne ke probleme i {tetne posljedice koji se pojavljaju pri ru~nom propisivanju lijekova.

1.3. Ustrajnost u lije~enju i ustrajnost u dugotrajnoj terapiji. Na pridràvanje pro-pisanog na~ina lije~enja ili na ustrajnost bolesnika u dugotrajnom lije~enju utje~u razni ~imbenici. Uz propisano lije~enje bo-lesnici sami ~esto uzimaju bezreceptne li-jekove. Starijim se osobama uz dugotrajnu terapiju u isto vrijeme propisuju i lijekovi za druga bolesna stanja ili, kako je ve} na-zna~eno, primjenjuju samolije~enje. Lje-karnik svojim znanjem moè sprije~iti ne ̀ e-ljene posljedice ili komplikacije,16 te osigu-rati racionalno i u~inkovito djelovanje lije-kova boljom suradljivosti bolesnika.

Neustrajnost u lije~enju ima kao posljedicu pove}ane tro{kove zbog uzaludno potro {e-nih ili neiskori{tenih lijekova i potrebe za dodatnim medicinskim savjetima, a u ne-kim slu~ajevima i za dodatnim bolni~kim lije~enjem. Pobolj{anje ustrajnosti bolesni-ka u lije~enju veliki je izazov za sve zdrav-stvene radnike, a posebno za ljekarnike.

14 Osiguravanje kvalitete (eng. quality assurance, fr. assu-rance de la qualité, njem. Qualitätssicherung) je dio upravljanja kvalitetom (eng. quality menagement) usmje-ren na osiguravanje povjerenja da }e zahtjevi (eng. re-quirements) za kvalitetu biti ispunjeni [HRN EN ISO 9000:2002]. Pri tome upravljanje kvalitetom zna~i: uskla|ene radnje za usmjeravanje organizacije i upra-vljanje njome s obzirom na kvalitetu [V. G.].

15 Bolesnikova sigurnost, vidjeti Bilten HLJK, god. III (2008), broj 2, str. 69.

16 Komplikacije (lat. complicatio) – pogor{anje osnovne bolesti razvojem drugih patolo{kih promjena, ili isto-dobna prisutnost dviju ili vi{e bolesti u istog bolesnika [V. G.].


149

Neustrajnost u lije~enju zna~ajan je pro-blem u kroni~nih bolesnika jer 30-50 % bo lesnika ne koristi se lijekovima kako je pro pisano.17 [tetu od neustrajnosti u lije~e-nju, osim bolesnika, ima i zdravstveni su-stav. U SAD-u ona iznosi godi{nje vi{e od 100 milijardi USD i u stalnom je porastu. Neustrajnost u lije~enju, primjerice, osteo-poroze pove}ava tro{kove zdravstvenim sustavima u EU za vi{e od 4,8 milijardi eura.18 Valja naglasiti da pove}anje ustraj-nosti u lije~enju moè imati ve}i u~inak na lije~enje nego pobolj{anje tradicionalnih biomedicinskih postupaka lije~enja.19

Bolesnici koji po~inju lije~iti svoju kroni~nu bolest novim lijekovima imaju posebnu po-trebu za savjetovanjem i potporom. Lje-karnici savjetovanjem pri izdavanju lijekova mogu rije{iti ve}inu ovih problema. Istra-ìvanja su pokazala da nova usluga pruànja potpore i savjetovanja bolesnika u po~etku njihova lije~enja novim lijekovima pridono-si boljoj zdravstvenoj skrbi i ve}oj bolesni-kovoj sigurnosti.20

U Velikoj Britaniji planom su Nacionalnoga zdravstvenog osiguranja (UK NHS) ljekar-nici uklju~eni u dugoro~na lije~enja (eng. long-term therapies) s ovlastima u propisi-vanju. Ljekarnici pritom, ostvaruju}i pove-}anje ustrajnosti bolesnika u lije~enju i vo|enjem o~evidnika o vlastitim stanovitim terapijskim zahvatima, pridonose u~inko-vitosti zdravstvenog sustava.21

1.4. Sigurnost razdiobe/distribucije lijeko-va. U ve}ini zemalja EU javni su ljekarnici uklju~eni u djelatnosti vezane za otkriva-nje, prou~avanje, utvr|ivanje opasnosti, sprje~avanje neèljenih reakcija, odnosno suzbijanje nepoèljnih reakcija izazvanih lijekovima. To se naziva farmakovigilanci-jom.22 Bolesnici i drugi korisnici lijekova o svojim zdravstvenim nevoljama/neprilika-ma izazvanima uporabom lijekova vjerojat-no }e razgovarati sa svojim ljekarnikom, ako ne prije, onda tada kada do|u po na-

17 Home R. Adherence to medication: a review of the existing literature. In: Myers LB, Midence K, eds. Adhe-rence to treatment in medical conditions. Amsterdam: Harwood Academic Press, 1998.18 International Osteoporosis Foundation (IOF), Staying Power: Closing The Adherence Gap In Osteoporosis, May 2006.19 R. B. Hayner, P. Montague, T. Oliver, et al., Interven-tions for helping patients to follow prescriptions for medications (Cochrane Review), u: The Cochrane Li-brary, Issue 4. Oxford: Update Software, 2001.20 N. Barber, J. Parsons, S. Clifford, R. Darracott, R. Hor-ne, Patients’ problems with new medication for chronic con ditions, Qual. Saf. Health Care, 13 (2004) 172-175:

21 World Health Organization, Adherence to long-term therapies: evidence for action, WHO, 2003.

22 Farmakovigilancija je u hrvatskom izri~aju farmako-

bri`nost ili ~ak farmakobudnost (farmakopozornost, farmakopomnja, ljekopomnja), a o ~emu je ve} pisano u Bilten HLJK, god. I (2006), broj 2, str. 82. i u Bilten

HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 15. Farmakobri`nost se odnosi na odre|eno pra}enje sigurnosti lijeka (stav-ljenog u promet) u klini~koj praksi. Pri tome pojava neprihvatljivih nuspojava lijeka moè dovesti do ograni-~avanja i povla~enja lijeka iz prometa. Stoga je i u Hr-vatskoj nu`no, a i zakonska je obveza, prijaviti sva ku nuspojavu lijeka i/ili medicinskog proizvoda prema Pra-vilniku o pra}enju nuspojava nad lijekovima i medicin-skim proizvodima (NN, 29/05.). Izraz farma ko bri`nost ima zna~enje: djelatnost vezana na bri`ljivo (s brigom), pomno, savjesno ili pa`ljivo pra}enje djelovanja lijekova [V. G.].


150

stavak uzimanja lijekova za svoje lije~enje, ili kada kupuju bezreceptni lijek.

Javne ljekarne opskrbom lijekovima osigu-ravaju promet samo sigurnih, kvalitetnih i u~inkovitih lijekova i sprje~avaju ulazak kri-votvorenih lijekova na trì{te, te omogu}uju brzi opoziv i uklanjanje s trì{ta nevaljalih lijekova ili lijekova ~ija uporaba donosi sta-novit zdravstveni rizik.

Primjer iz Velike Britanije: kada je zbog ri-zika vezanog za Reyeov sindrom23 odlu~eno da se Aspirin vi{e ne daje maloj djeci, svi su aspirinski lijekovi za mlade bili povu~eni iz prodaje u ljekarnama u roku od 24 sata. U isto vrijeme ljekarnici su sve koji su traìli aspirinske lijekove upozora-vali da se ti lijekovi ne smiju davati djeci. Ipak, i dvije godine poslije inspektori Kra-ljevskog farmaceutskog dru{tva pronalazili su aspirinske lijekove za djecu i mlade u ostalim trgovinama.

1.5. Javno ljekarni{tvo i utjecaj na lokalnu zajednicu.24 Ljekarne su naj~e{}e smje{tene u sredi{tima lokalne zajednice. Javna lje-karna moè utjecati na stanje i razvoj lo-

kalne zajednice, posebice na javno zdrav-lje, na zadovoljavanje potreba dru{tva i pojedinca, i taj se utjecaj ne smije podcje-njivati. Tako|er, javni ljekarnici imaju va`nu ulogu u promicanju, o~uvanju zdravlja, prevenciji bolesti i pobolj{anju kvalitete ìvota lokalne zajednice u kojoj djeluju.

Istraìvanja su pokazala da su za odràvanje i razvoj male lokalne zajednice va`na tri ~imbenika: zdravstvena stanica,25 ljekarna i po{tanski ured ili banka. Ako nedostaje i jedno od njih ugroèn je opstanak lokalne zajednice.26

Novonastala ekonomska zaklada (eng. The New Economics Foundation) - nezavisni institut za intelektualne usluge u Velikoj Britaniji - objavila je izvje{}e pod nazivom Grad duhova u Britaniji: smrtonosni re-cept,27 u kojemu se poziva dràvno tijelo koje ima provedbenu vlast u zemlji (vlada) da prepozna ulogu ljekarni u lokalnim za-jednicama.

Ljekarne smje{tene u glavnim ulicama ma-lih zajednica imaju vaàn dru{tveni i gospo-darski utjecaj u lokalnoj zajednici, posebno

23 Reyeov sindrom (lat. syndromum Reye) – rijetka, akut-na, potencijalno fatalna bolest djeteta s intenzivnim povra}anjem, bolesti jetara i encefalopatijom, nepozna-tih uzroka i nastanka, ~esto nakon akutne respiratorne virusne infekcije [V. G.].

24 Public Health: a practical guide for community phar-macists, jointly prepared by Pharmaceutical Services Negotiating Committee, National Pharmaceutical As-sociation, Royal Pharmaceutical Society of Great Bri-tain, and PharmacyHealthLink http://www.rpsgb.org.uk/pdfs/pubhlthguidcommph.pdf

25 Zdravstvena stanica (eng. health centre) zdravstvena je ustanova koja gra|anima pruà primarnu zdravstve-nu za{titu [V. G.].

26 Department of Health, Improving shopping access for people living in deprived neighbourhoods – a paper for discussion, Department of Health: London, 1999.

27 New Economics Foundation (2003). Ghost Town Britain: a lethal prescription, New Economics Founda-tion: London, 2003. Available at: http://www.neweco-nomics.org


151

na starije ljude, samohrane roditelje ili obi-telji bez osobnog prijevoza. Zatvaranje ili preseljenje ljekarni i lije~ni~kih ordinacija zna~ajno utje~e na ekonomski pad potro {-nje i u tipi~nim trgovinama ili prodavaoni-cama. Poticaji da se kupuje u lokalnoj sredi-ni imaju svojega odraza na cjelokupnu gos-podarsku uspje{nost lokalne zajednice.

U dru{tveno i gospodarski nepovoljnijim podru~jima stanovnici se ~e{}e koriste sva-kojakim uslugama primarnog zdravstva. Izvje{}a, primjerice, pokazuju da ku}anstva s niskim prihodima obave dvostruko ve}i broj posjeta lije~niku i ljekarni u odnosu na one s vi{im prihodima. Stoga je neobi~no va`no osigurati dostupnost svim vrstama zdravstvenih usluga u takvim socijalno i ekonomski nepovoljnijim podru~jima.

2. Usluge za zdravstvene sustave

Posljednjih godina diljem EU znatno se pove}ava potreba za zdravstvenom skrbi, a time rastu i tro{kovi za zdravstvo. Razlo-zi su starenje stanovni{tva, pojava novih bolesti, novih i skupljih lijekova, suvreme-nijih medicinskih postupaka, ali i pove}ane svijesti pojedinca o vlastitom zdravlju i na-rasla o~ekivanja od kakvo}e zdravstvene skrbi. Vlade EU zajedno sa zdravstvenim gospodarstvenicima (ekonomistima) nasto-je zaustaviti rast i smanjiti tro{kove u zdravstvu. U ovom }e se dijelu teksta te-matsko teì{te na}i na ulozi ljekarnika kao ~initelja koji utje~e na nadzor, smanjivanje i zaustavljanje rasta dràvnih tro{kova za zdravstvo.

2.1. Sudjelovanje ljekarnika u zdravstvenoj skrbi. Organiziranje mreè javnih ljekarni u ve}ini je Europskih zemalja planirano i or-ganizirano tako da bi se osigurala ujedna-~ena dostupnost ljekarni~kih usluga, tj. da bi se cjelokupnom stanovni{tvu omogu}io pristup ljekarni~kim uslugama i u urbanim i u seoskim sredinama. Zemlje ~lanice imaju utvr|eno jedno i/ili vi{e mjerila za osniva-nje novih ljekarni, posebice mjerilo udalje-nosti ili broja stanovnika, stanovite gospo-darske pokazatelje (Francuska), ili spora-zum s osiguravateljem za osnivanjem lje-karne za odre|eno podru~je (Nizozem-ska), ili pak ugovor s tijelima socijalne za-{tite (Velika Britanija). Ta mjerila jam~e do-stupnost ljekarni~kih usluga svim gra|a ni-ma. Utvr|ivanjem takvih mjerila, unutar na cionalne zdravstvene strategije, dràva izbjegava davanje financijskih poticaja za otvaranje ljekarni na udaljenim podru~jima i na taj se na~in ostvaruju znatne u{tede u zdravstvu.

Ljekarne su najdostupniji dio zdravstvenog sustava, a ljekarnici lako dostupni, visoko stru~ni zdravstveni radnici kojima se gra-|ani ne moraju unaprijed najavljivati. Lje-karnici savjetovanjem mogu rje{avati pro-bleme blaìh bolesti ili bolesnike upu }ivati lije~nicima. Ljekarne su «vrata» kroz koja se ulazi u zdravstveni sustav i zna~ajna mjesta na kojima se procjenjuju zdravstve-ne potrebe gra|ana.

Istraìvanja u Velikoj Britaniji pokazuju da ~etvrtina savjetovanja u ljekarnama ne


152

zavr{ava izdavanjem/prodajom lijeka, ve} savjetom ili upu}ivanjem lije~niku.

Studija o ekonomskom utjecaju ljekarni~kih postupaka u javnim ljekarnama utvrdila je da javne ljekarne u [panjolskoj ostvaruju u{te du od oko 3,5 % ukupne zdravstvene potro{nje ili od 1 747 milijuna eura.28

U irskim je ljekarnama ostvarena u{teda irskoj dràvi u visini od 19 500 milijuna eura godi{nje provedbom pruànja usluga razvrstavanja i klasifikacije bolesnika (trija-è) s u~inkom smanjivanja odlazaka lije~-niku ili poziva hitnoj slu`bi.

Dokazano je da uklju~ivanje javnih ljekar-nika u zdravstveno izvje{}ivanje, promovi-ranje kao i u za{titu zdravlja, u mjere koje se poduzimaju radi sprje~avanja pojave i {irenja bolesti (prevenciju) i u upravljanje bolestima, da dakle sve to osigurava u{tedu u zdravstvenim tro{kovima. Uklju~ivanje ljekarnika u sustav ponovljenog izdavanja lijekova (u lije~enje na dugi rok) te ljekarni-kovi pregledi uzimanja lijekova (medikaci-je)29 u Velikoj Britaniji i u Irskoj omogu}uju velike u{tede u zdravstvu (u Irskoj 105,84 milijuna eura godi{nje).

Istraìvanje u tom podru~ju otkrilo je da je savjetovanje s ljekarnikom dovelo do vi{e

28 Assessment of Community Pharmacies Health Advi-ce, Consejo General de Colegios Oficiales de Farma-ceuticos, 2004.

29 Pregled uzimanja lijekova ili pregled medikacije (eng. medication review) u sebi sadràva, uz cjeloviti uvid ljekarnika u stanje izdavanih lijekova nekom bolesniku, i provjeru i davanje mi{ljenja o ukupnoj medikaciji.

promjena u propisivanju lijekova nego pri uobi~ajenoj skrbi bez pove}anja optere-}enja za lije~nike op}e prakse. Ostvarene u{tede na lijekovima mnogo su ve}e od tro{kova savjetovanja ljekarnika. Jedna stu-dija pokazuje kako je tijekom jedne godine ljekarnik izvr{io pregled medikacije u 97 % bolesnika u intervencijskoj skupini, dok su lije~nici op}e prakse izvr{ili pregled medi-kacije u 44 % bolesnika.30

2.2. Olak{ice u pla}anju – ljekarne krediti-raju zdravstveni sustav. Javne ljekarne iz-daju lijekove na recepte bez napla}ivanja ukupnog iznosa cijene lijeka. Ljekarne do-stavljaju ovla{tenim tijelima recepte s ra~unima za izdane lijekove i ~ekaju na pla}anje naknade. Vrijeme potrebno da javne ljekarne dobiju puni iznos vrijednosti razlikuje se od zemlje do zemlje. U [pa-njolskoj je prosje~no to vrijeme jedan mje-sec, dok u Italiji vrijeme za isplatu naknade moè potrajati nekoliko mjeseci. S ovom uslugom javne ljekarne financiraju dràvu preuzimaju}i na sebe {tetu i rizike od fi-nancijskih pote{ko}a u razdoblju od izda-vanja lijeka do pla}anja.

2.3. Generi~ka zamjena – zamjena istovr-snim lijekom. Istovrsni lijekovi (generi~ki lijekovi; kolokvijalno: zamjenski lijekovi)31 30 A. G. Zermansky, D. R. Petty, D. K. Raynor, Free-mantle N, Vail A, Lowe CJ, Randomised controlled trial of clinical medication review by a pharmacist of elderly patients receiving repeat prescriptions in general prac-tice, BMJ, 323 (2001) 1340 (8 December).

31 Istovrsni lijek ili generi~ki lijek jest lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav djelatnih tvari i isti far-maceutski oblik kao i referentni lijek (odobren za


153

omogu}uju bolesnicima da lijekove dobiju po 20-80 % niòj cijeni u odnosu na cije-nu izvornog lijeka (originalnog lijeka).32 Uporabom generi~kih lijekova omogu}uje se odrìvost zdravstvenog sustava i valjano upravljanje potro{njom lijekova.

Mogu}nost da ljekarnik izvr{i zamjenu pro-pisanog lijeka istovrsnim lijekom razli ~i ta je u zemljama EU.33 U zemljama u koji ma je generi~ka zamjena34 dopu{tena ~esto po-

stoje stroge smjernice za obavljanje zamje-ne. U nekim je zemljama ostavlje na mo-gu}nost lije~niku da na receptu na pi{e da se propisani lijek ne moè zamijeniti.

Generi~ka zamjena koju provodi ljekarnik ~esto se primjenjuje za nadzor nad potro{-njom lijekova. Deset od petnaest EU ze-malja ~lanica (travanj 2004.) ve} imaju neki oblik generi~ke zamjene. Zamjena je vrlo privla~na za one koji pla}aju tro{kove, jer omogu}uje znatne u{tede na zdrav-stvenim prora~unima. Udruga pruàtelja farmaceutske skrbi (The Pharmaceutical Care Management Association, PCMA ) u SAD-u je na primjer izra~unala da se za svaki 1 % pove}anja generi~kog kori{tenja {tedi do 0,5 % u ukupnim izdacima za lije-kove. U nekim zemljama to je prihva}eno kao klju~ni mehanizam nadzora izdataka za lijekove. Finski podaci iz oùjka 2003. pokazuju da su ljekarnici s generi~kom za-mjenom na 14 % od svih recepata ostvarili u{tedu od 5 % u ukupnim izdacima za lije-kove.35

stavljanje u promet) te ~ija je bioekvivalencija s referent-nim lijekom dokazana odgovaraju}im ispitivanjima biolo{ke raspoloìvosti [Zakon o lijekovima, NN, 71/07.]. O generi~kom propisivanju govorimo tada kada lije~nici na receptu kojim propisuju lijek bolesnici-ma napi{u generi~ko ime djelatne tvari.

32 Izvorni lijek ili originalni lijek jest lijek koji je prvi odo-bren za stavljanje u promet u svijetu na temelju potpu-ne dokumentacije o djelotvornosti, sigurnosti primjene i kakvo}i prema postoje}im zahtjevima [Zakon o lijeko-vima, NN, 71/07.].

33 Veli~ina generi~kog trì{ta razlikuje se u razli~itim zemljama EU. Generi~ki lijekovi ~ine relativno veliki dio farmaceutskoga trì{ta po volumenu u Njema~koj (41 %), [vedskoj (39 %), Danskoj (22-40 %), Velikoj Brita-niji (22 %) i Nizozemskoj (12 %). U Italiji, [panjolskoj i Portugalu ~ine zanemarivi dio trì{ta lijekovima. U SAD-u generi~ko trì{te iznosi vi{e od 50 % s vrlo ja-snom dràvnom potporom generi~ke konkurencije. U Velikoj Britaniji generi~ko propisivanje {iroko je zastu-pljeno, mnogo vi{e negoli u bilo kojoj europskoj zemlji i jo{ se vi{e {iri. Vi{e od 50 % svih recepata u Velikoj Britaniji pisano je generi~ki, dok u Francuskoj ono izno-si oko 13 %, u Njema~koj 30 %, a u SAD-u je to vi{e od 51 %. Trì{ni podaci iz Osnove klini~ke farmakolo-gije (ur. I. Franceti}, D. Vitezi}), Medicinska naklada, Zagreb, 2007, str. 139. [V. G.].

34 Generi~ka zamjena omogu}uje da ljekarnici, bez sa-vjetovanja s lije~nikom ili bolesnikom, u ljekarni izdaju generi~ki lijek, iako je na receptu lije~nika propisan izvorni pripravak, ali uz naznaku lije~nika da odobrava

generi~ku zamjenu. Ono postoji u nekim zemljama, npr. u Francuskoj, Finskoj, ali je npr. zabranjena u Ve-likoj Britaniji. Protivnici takve politike propisivanja navo-de kako lije~nici moraju imati mogu}nost da propi{u za{ti}eni pripravak ako smatraju da bi promjena lijeka bitno promijenila suradljivost bolesnika, a tako|er se generi~ki lijekovi tako stavljaju u povoljniji poloàj od za{ti}enih. U Hrvatskoj je umjesto naziva generi~ka supstancija upotrebljava naziv generi~ka tvar. Naziv generi~ke tvari nastao je pogodnim preure|ivanjem ke-mijskih naziva i takav je naziv zbog kratko}e prakti~niji za svakodnevnu uporabu [V. G.].

35 Han de Gier, Generic substitution: An effective cost control policy?, FIP Zoom Community Pharmacy, July 2004.


154

2.4. Pomo} pri uvo|enju nacionalnih zdrav-stvenih smjernica. Uz generi~ku zamjenu, zemlje EU primjenjuju u suradnji s ljekarna-ma i niz drugih mjera kako bi se ograni~ila prekomjerna potro{nja lijekova, primjerice, to su tzv. referentne cijene lijekova, uvo|enje uvoznih ograni~enja (kvota), sudjelovanje bolesnika u pla}anju dijela tro{kova za lije-kove (participacije, udjeli, doplate).

Javne ljekarne sura|uju isto tako s dràvom u posebnim promotivnim zdravstvenim kampanjama36 koje provode dràvne ili lo-kalne vlasti.

Sudjelovanjem u primjeni tzv. e-Propisiva-nja ljekarnici tako sura|uju s dràvom u pri mjeni administrativnih postupaka kojim se ostvaruju u{tede u zdravstvu.

U mnogim zemljama EU javne ljekarne ulaù velika financijska sredstva u razvoj in-formacijske tehnologije te nova infor ma ti~ka znanja ljekarnika, bez sudjelovanja dràve i zdravstvenih prora~una u tim izdacima.

U [panjolskoj je godi{nje ulaganje u infor-macijski ljekarni~ki sustav iznosilo vi{e od 13,2 milijuna eura.37

2.5. Skupljanje podataka – Izvje{}a o pro-metu lijekova. Zbog demografskih i socijal-

nih promjena, vlade EU zemalja su o~avaju se s rastom izdataka i s manjim izdvajanjem za zdravstvo. Smanjivanje prora~una za lije-kove ~esta je mjera koju zdravstvene vlasti poduzimaju radi kontrole izdataka. U mno-gim zemljama javne ljekarne prikupljaju po-datke o prometu lijekova, a ti podaci zdrav-stvenim vlastima pomaù u planiranju izda-taka te u procjeni u~inkovitosti poduzetih mjera. Prikupljeni podaci pridonose i boljoj farmakobri`nosti/faramkovigilanciji.

Od godine 1994. u Portugalu Centar za farmakoepidemiolo{ko i farmakoekonomsko istraìvanje (CEFAR) Nacionalnog udruènja ljekarni (ANF) izra|uje farmakoekonomske studije koje se kao izvorom podataka koriste grupacijom javnih ljekarna. Neke od tih stu-dija istraùju potro{nju i uporabu lijekova, uklju~uju}i propisivanje lijekova i njihovu razdiobu. Te su studije potpora strategiji promoviranja racionalne farmakoterapije.

3. Dodatne usluge dru{tvenoj zajednici

3.1. Zdravstvene i obrazovne usluge. Jav-ne ljekarne u cijeloj Europi imaju va`nu ulogu u mnogim projektima javnoga zdrav-stva. Posljednjih trideset godina javni su ljekarnici dobrovoljno razvili brojne pro-grame javnozdravstvenog zna~enja koji se mogu podijeliti kako slijedi:• preventivni programi, npr. mjerenje tje-

lesne mase• usluge kod kroni~nih bolesti, npr. uslu-

ge skrbi u lije~enju {e}erne bolesti • usluge usmjerene na posebne skupine

stanovni{tva.

36 Kampanja – poja~ano djelovanje u kra}em razdoblju radi postizanja kakve svrhe; povremen intenzivan rad vezan uz neki rok radi ostvarenja kakvog va`nog cilja, odnosno organizirana akcija protiv neke pojave, osobe ili skupine. Rije~ kampanja iz talijanskog jezika ozna~uje kakvo organizirano djelovanje [V. G.].

37 Assessment of Community Pharmacies Health Advi-ce, Consejo General de Colegios Oficiales de Farmace-uticos, 2004.


155

3.2. Prevencija zlouporabe droga. Javne ljekarne sigurnom opskrbom lijekova za-dràvaju u granicama nelegalnu nabavu li-jekova. Tako|er, provjerom recepata lje-karnici prepoznaju prekomjerno propisiva-nje te otkrivaju nezakonitosti i izvje{}uju o nezakonitom propisivanju lijekova.

Dokazano je da se psihotropni lijekovi ~e sto rabe neprimjereno.38 Posebno su stariji lju-di osjetljivi na djelovanje psihotropnih lije-kova koji izazivaju {kodljive reakcije, uklju-~uju}i sr~anu toksi~nost, smetenost39 ili neèljeno umiruju}e djelovanje.40

Psihosocijalni problemi, pojava nuspojava i zaka{njelo djelovanje antidepresivnih lije-kova uzrokuju neustrajnost u lije~enju, {to moè dovesti do nepotrebnog vra}anja bolesnika u bolnicu.41, 42

Zajedni~ki sastanci lije~nika i ljekarnika i ra-sprave o propisivanju antidepresivnih lijeko-va znatno su smanjili propisivanje anti-kolinergi~kih antidepresiva u starijih ljudi.43 Ljekarnici koji provode pregled medikacije i savjetuju kako optimalno uzimati lijekove mogu smanjiti broj potencijalno neprimjere-nih lijekova za psihi~ke bolesti koji se propi-suju starijim osobama. Pregled uzimanja li-jekova i objavljivanje stanovitih podataka pridonosi {irenju ljekarni~kih usluga koje se pruàju ljudima sa psihi~kim bolestima.44

Mnoge su ljekarne uklju~ene u programe kojima je cilj smanjivanje rizika od {tete koju izaziva nezakonita uporaba droga, kao, primjerice, izdavanje metadona45 ili

38 J. R. Mort, R. R. Aparasu, Prescribing of psychotrop-ics in the elderly: Why is it so often inappropriate? CNS Drugs, 16 (2002) 99-109.

39 Smetenost – nesposobnost jasnog mi{ljenja, izraz po re-me}aja svijesti, u prvom redu organskog podrijetla, rje|e psihi~kog podrijetla (koji nastaje iz emotivnih ili psi ho-lo{kih uzroka). Sinonimi: zbunjenost, konfuzija [V. G.].

40 Drug use in the elderly. Prescribing practice review, National Prescribing Service Ltd. Sydney, 2004.

41 M. Lambert, P. Conus, P. Eide, R. Mass, A. Karow, S. Moritz, D. Golks, D. Naber, Impact of present and past antipsychotic side effects on attitude toward typical an-tipsychotic treatment and adherence, European Psychiatry, 19 (2004) 415-422.

42 M. A. Rettenbacher, A. Hofer, U. Eder, M. Hummer, G. Kemmler, E. M. Weiss, W. W. Fleischhacker, Com-pliance in schizophrenia: psychopathology, side effects, and patients’ attitudes toward the illness and medication, Journal of Clinical Psychiatry, 65 (2004) 1211-1218.

43 M. E. C. van Eijk, J. Avorn, A. J. Porsius , A. de Boer, Reducing prescribing of highly anticholinergic antide-pressants for elderly people: Randomised trial of group versus individual academic detailing, British Medical Journal, 322 (2001) 654-657.

44 S. Bell, A. J. McLachlan, P. Aslani, P. Whitehead, T. F. Chen, Community pharmacy services to optimise the use of medications for mental illness: a systematic review, Australia and New Zealand Health Policy, 2 (2005) 29.

45 Metadon [(6RS)-6(dimetilamino)-4,4-difenilheptan-3-on] u obliku klorida – jak sintetski narkotik (narkoa-nalgetik), po djelovanju sli~an morfinu i heroinu, a rabi se u lije~enju ovisnika preteìto o heroinu, ali i o dru-gim opijatima i opioidima. Metadonsko se lije~enje ovi-snika o drogi primjenjuje ako detoksikacija i apstinenci-ja nemaju izgleda na uspjeh. Umjesto heroina, ovisniku se redovito peroralno daje metadon, u prisutnosti zdravstvenog radnika. Time ovisnik ne mora pribjega-vati kriminalu ili prostituciji da bi do{ao do sredstava za nabavu droge, a stvaraju se i preduvjeti za socijalne i obrazovne mjere i reintegraciju u dru{tvo. Tek po{to ovisnik po~ne normalno dru{tveno ìvjeti, predlaè mu se da poku{a ìvot bez droge [V. G.].


156

ponuda usluge zamjene injekcijske {trcalj-ke ({price).

Prisutnost ovisnika u ljekarnama ~esto je smetnja drugim gra|anima i bolesnicima koji dolaze u ljekarnu, posebice starijim ljudima i majkama s malom djecom. Zbog svakodnevne pripreme lije~enja metado-nom, koji se izdaje ovisniku, ili zbog nad-zora nad uzimanjem dnevne doze, ljekar-nik odvaja znatan dio svojega radnoga vremena kako bi pruào te usluge. Unato~ tomu, mnogi su se javni ljekarnici obvezali pruàti navedene usluge.

Rezultati istraìvanja potvrdili su (2002.) da su javne ljekarne u Portugalu, u razdo-blju od godine 1993. do 2001., pruàju}i usluge zamjene injekcijskih igala, sprije~ile vi{e od 7 000 novih infekcija HIV-om na svakih 10 000 korisnika ove usluge. Ostva-rene su u{tede za zdravstveni sustav u iznosu ve}em od 400 milijuna eura, kao i kod izdataka za lije~enje oboljelih od in-fekcija HIV-om/AIDS-a. Isplativost je ula-ganja (eng. value of money) u program zamjene svake injekcijske igle 350 puta ve}a od izdataka razdiobe/podjele i sku-pljanja injekcijskih igala.46

3.3. Skupljanje farmaceutskog otpada. Skupljanje i uklanjanje neiskori{tenih lije-kova, kao i lijekova kojima je istekao rok trajanja, preko ljekarni uhodana je i dobro

utvr|ena praksa u ve}ini zemalja EU. U nekim je zemljama organizirana na nacio-nalnoj, a u drugim zemljama na regional-noj ili lokalnoj razini. Tom se praksom izbjegavaju mogu}e opasnosti, kao {to su slu~ajna otrovanja (~esti su slu~ajevi otro-vanja djece), samoubojstva i neèljeni doga|aji u okoli{u izazvani nekontrolira-nim «uklanjanjem» takvih lijekova. Gra|ani se poti~u na povrat takvih lijekova putem ljekarni jer se tako jam~i sigurno i u~inkovito uklanjanje neiskori{tenih lijekova.47

Zaklju~akZaklju~ak

Nekoliko je europskih nacionalnih istra ̀ i-vanja pokazalo da postoji izuzetno visoko povjerenje u javne ljekarnike i usluge koje u njima pruàju. Rezolucijom Vije}a Europe, ResAP(2001)2, o ulozi ljekarnika u ostva-rivanju zdravstvene sigurnosti, vidljivo je da ljekarnici pruàju dodatnu vrijednost sustavu zdravstvene skrbi svojim znanstve-nim i stru~nim znanjem te eti~kim meto-dolo{kim odnosom (pristupom) u radu.

Studija Austrijskog instituta Markant Rese-arch iz studenoga 2005., provedena na uzorku od tisu}u ispitanika, pokazala je da se 91 % obavijesti o lijekovima traè samo u ljekarnama.

Rezultati ispitivanja, koje je po~etkom stu-denoga 2005. proveo irski institut Drury

46 dEstimativa do impacto do programa «Diz não a uma seringa em segunda mão» no risco de infecção por VIH/SIDA na população portuguesa de utilizadores de droga injectada, Exigo Consultores, Junho 2002.

47 The 4th Annual Report on the National Parasuicide Registry, launched by Minister O’Malley in December 2005.


157

Research, otkriva da dvije tre}ine (67 %) odraslih osoba u Irskoj izjavljuju da je lje-karnik njihov prvi izbor za manje ozbiljne bolesti kao {to su prehlada, gripa i ka{alj.

Studija «[to Portugalci misle o svojim zdravstvenim uslugama», koju je provelo Portugalsko farmaceutsko dru{tvo u lipnju 2002. godine, pokazala je da su ljekarne (85 %) najposje}enije zdravstvene ustano-ve. Ovaj se podatak pove}ava na 94 % za osobe starije od 65 godina. Rezultati po-kazuju da ljekarne, u usporedbi s bolnica-ma i drugim zdravstvenim ustanovama, imaju bolje ocjene prosu|uju}i zadovolj-stvo ispitanika kojima su pruène usluge.

Posebno valja istaknuti sljede}e:1. Javni su ljekarnici sastavni dio zdrav-

stvenog sustava i svojim radom prido-nose ostvarivanju op}ih ciljeva, te uspje{nijem i u~inkovitijem sustavu zdravstvene skrbi.

2. Sudjelovanjem u primjeni nacionalnih smjernica, kao {to su generi~ke tvari, javni ljekarnici pridonose uvo|enju mjera za kontrolu tro{kova.

3. Pokazatelji u vi{e zemalja Europske unije sna`no sugeriraju da uklju~ivanje javnih ljekarnika u programe, kao {to su savjetovanje o lijekovima, promovi-ranje zdravlja, prevencija i pra}enje bolesti, pridonosi u{tedama u zdrav-stvu. Djelovanjem ljekarnika smanjuje se broj neiskori{tenih ili lijekova kojima je istekao rok trajanja.

4. Svojim doprinosom u zdravstvenim u{tedama, pobolj{anjem zdravstvenih pokazatelja i uvo|enjem mjera za kon-trolu tro{kova, javni ljekarnici pridono-se dobrobiti svoje zemlje i konkurent-nosti nacionalnog gospodarstva, a time i cijele Europe.

5. U traènju i ostvarivanju rje{enja za pobolj{anje svojeg doprinosa zdrav-stvenoj skrbi javni ljekarnici sura|uju s ostalim zdravstvenim radnicima preko rasprava i dogovora o budu}im djelat-nostima i njihovoj primjeni u praksi. �

Obavijesti o lijekovima traè se danas gotovo

redovito samo u ljekarnama

Ex libris (1936.): umjetnik A. Potuczek, vlasnik be~ki ljekarnik Marco Birnholz


158

Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [5]1

U Bruxellesu je 3. rujna 2008. Eu-ropski sud pravde (ECJ) organizirao usmenu raspravu na kojoj se razgovaralo o primjed-bama prikupljenima za vrijeme postupaka u slu~ajevima koji se vode protiv zakonskih propisa, a u kojima se regulira ljekarni{tvo u EU zemljama (Italija, Njema~ka: C-531/06, C-171/07 i C-172/07)

Sudionici rasprave bili su podijeljeni u dvi-je skupine ili grupe. U jednoj su bili oni koji zagovaraju zadràvanje prava vlasni{tva nad ljekarnama samo za ljekarnike, a u drugoj skupini protivnici regulacije vlasni-{tva. Raspravljalo se o posljedicama ukida-nja odredbe o pravu vlasni{tva nad ljekar-nama samo za ljekarnike, te kako na drugi na~in posti}i ciljeve javnoga zdravstva s manje ograni~enja. ECJ je za svaku skupi-nu pripremio po tri pitanja na koja su ~la-novi pripadaju}e skupine trebali odgovoriti u svojoj usmenoj raspravi.

Europska komisijaEuropska komisija

Europskoj komisiji nije prihvatljivo da se pravo nad vlasni{tvom samo za ljekarnike opravdava jedino javnodravstvenim intere-sima. Predlaè uvo|enje propisa o nadzo-ru nad poduzetnicima i prihva}anje poseb-nih radnih zakona kojima }e se {tititi samo-stalnost ljekarni~kih radnika. Europska je komisija upozorila na neke nedosljednosti u zakonodavstvu Italije u vezi s ograni~e-njima {to se ti~e vlasni{tva nad ljekarnama, a pozdravila je liberalizaciju propisa o pro-daji lijekova izvan ljekarni.

U ime Italije, koja je djelomi~no liberalizira-la ljekarni~ku djelatnost, odgovorio je glavni odvjetnik gospodin Fiengo, koji je ograni ~e-nja o vlasni{tvu nad ljekarnama u talijanskim zakonskim propisima branio kao mjeru opreza nad stvaranjem monopola u ljekar-ni{tvu. Njegovo je mi{ljenje da su odredbe talijanskog zakona u skladu sa Sporazumom EU te s na~elom supsidijarnosti.2

Grupa u obrani regulacije vlasni{tva Grupa u obrani regulacije vlasni{tva

Uz Italiju, u obranu regulacije vlasni{tva ti-jekom rasprave svoje su mi{ljenje iznijele Njema~ka (predstavnici ABDA Saarlanda iz Njema~ke, njema~ki samostalni ljekarnik), Gr~ka, Francuska, Austrija i Finska. U ra-spravi su odgovarali na tri posebna pitanja koja im je postavio ECJ, i to kako slijedi.

1 Prvi dio, vidjeti: Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2-3, str. 75-78; drugi dio, vidjeti: Bilten HLJK, god II (2007), broj 4, str. 167-171; tre}i dio, vidjeti: Bilten HLJK, god III (2008), broj 1, str. 9-18; ~etvrti dio, vidjeti: Bilten

HLJK, god III (2008), broj 2, str. 84-87.

napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dal-matinske ùpanije, Split; prema podacima PGEU, Inernal Memo, Public Hearing Cases C-531/06, C-171/07 and C-172/07 od 8. rujna 2008.

2 Na~elo supsidijarnosti, vidjeti u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 6.


159

Jesu li ljekarni~ki lanci vi{e usmjereni na stvara-

nje profi ta i jesu li samostalni ljekarnici pod

ekonomskim pritiskom zbog vra}anja dugova?

Osnovni je cilj ljekarni~kih lanaca u vlas-ni{tvu tvrtki stvaranje i pove}anje profi ta (dobiti). Odgovorni za upravljanje tvrtka-ma poku{avaju utjecati na zaposlenike kako bi ostvarili bolje poslovne rezultate. Priti-sak na ljekarni~ke zaposlenike s nakanom ostvarivanja dobiti mogao bi ugroziti raci-onalnu razdiobu lijekova. Kada tvrtke u vlasni{tvu proizvo|a~a i dobavlja~a uprav-ljaju ljekarnama mogu} je sukob interesa koji se moè izbje}i ako se vlasni{tvo ograni~i samo na ljekarnike. Ljekarne imaju dva cilja, posti}i racionalnu razdiobu lije-kova i ostvariti zaradu. Kod samostalnog ljekarnika prevladat }e racionalna razdioba lijekova, a kod tvrtki je to stvaranje profita. Ostvarivanju profita vi{e su izloène ljekar-ne u zemljama s potpunom vertikalnom integracijom.3 Primjer je SAD gdje je veli~ina ukupnoga prometa najva`niji cilj velikih tvrtki. Drugi su primjer reklamne kampanje koju provodi lanac internetskih ljekarni DocMorris u Njema~koj radi pove-}anja profita.

U odgovoru na drugi dio prvog pitanja ECJ-a re~eno je da postoji financijski pritisak za novootvorene ljekarne, ali se u svaki plan poslovanja mora ugraditi i otplata dugova. Ljekarni~ki je sustav stabilan i postoji mala opasnost od propadanja. Predstavnici Fin-

ske (zemlje s modelom ljekarni{tva «jedan ljekarnik, jedna ljekarna») navode da je u njihovu sustavu te{ko zamisliti slom ljekarne uzrokovan nesposobno{}u ispunjena nov ~a-nih obveza (bankrot). Po~etno ulaganje u otvaranje ljekarne nije zna~ajno, jer se poslo-vni prostor unajmljuje, a u po~etku se jedi-no ulaè u zalihe. U posljednjih 20 godina samo su dvije licence za otvaranje ljekarni ukinute, ali ne zbog problema otplate duga. Posljedice propadanja tvrtki, koje su vlasnici ljekarni~kih lanaca, mnogo su ve}e za bole-snike od propadanja jedne ljekarne. U Norve{koj, gdje tvrtke imaju po 20 % udjela u ljekarni~kom sustavu, ako do|e do propa-sti tvrtki, vi{e od 20 % stanovni{tva osjetit }e kao posljedicu lo{ije ljekarni~ke usluge.

Kako pove}anje profi ta u ljekarni{tvu utje~e

na opskrbu lijekovima i na zdravlje? Glavni na~in pove}anja zarade u ljekarnama jest prodaja bezreceptnih lijekova (OTC), za-mjena izvornih lijekova generi~kim lijekovi-ma i smanjivanje broja ljekarni~kog osoblja. Samostalni se ljekarnik u svom radu i pri generi~koj zamjeni vodi stru~nim i eti~kim na~elima i, u pravilu, ne}e se odlu~iti sma-njiti osoblje ljekarne.

Kakav je utjecaj regulacije na samostalnost lje-

karnika i koje su posljedice deregulacije za

javno zdravstvo i za opskrbu lijekovima? Pred-stavnici Latvije iznijeli su iskustva njihove zemlje s deregulacijom i s promjenom la-tvijskog zakona o ljekarni{tvu kojim se po-novo uvodi regulacija. Zakonom je utvr-|eno prijelazno razdoblje do godine 2010. do kojeg se roka tvrtke, vlasnici ljeka rni~kih lanaca, moraju uskladiti s novim zakonom.

3 O europskim ljekarnama pisano je u Biltenu HLJK u nizu ~lanaka pod zajedni~kim naslovom Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu. Opis vertikalne integracije obja-vljen je u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2/3, str. 77.


160

U Latviji postoje dvije vrste ljekarne, jedna u vlasni{tvu lanaca i samo 20 % ljekarna u vlasni{tvu samostalnih ljekarnika. Kvaliteta usluge ljekarni~kih lanaca nià je od kvali-tete usluge koju pruàju samostalni ljekar-nici. Ljekarni~ki lanci nemaju laboratorije za izradbu magistralnih lijekova i rade s ograni~enom zalihom lijekova. U generi~koj zamjeni ljekarni~ki lanci promoviraju oda-brane lijekove, a samostalan ljekarnik poku{ava izdati jeftiniji lijek.

Protivnici regulacije u ljekarni{tvu Protivnici regulacije u ljekarni{tvu

Ovu skupinu zastupali su Saarlandski upravni sud, DocMorris, Poljska vlada, i Nizozemska, koji su protivnici ograni~enja u vlasni{tvu ljekarni i koji se zalaù za slo-bodu osnivanja ljekarni. Iznesen je primjer privatnih bolnica i klinika, koje ostvaruju ciljeve javnoga zdravstva, iako njihovi vla-snici nisu zdravstveni stru~njaci. U raspravi su odgovarali na tri posebna pitanja koja im je postavio ECJ, i to kako slijedi.

Je su li ljekarni~ki lanci vi{e naklonjeni stvara-

nju profi ta od samostalnih ljekarnika? Smatra se da samostalne ljekarne i ljekarni~ki lanci imaju isti cilj – stvaranje profita. Ljekarni~kim je lancima nu`no sa~uvati kvalitetu ljekar-ni~kih usluga jer im je, kao i ljekarnama, cilj zadràti korisnike.

Kako za{titi samostalnost ljekarni~kih zaposle-

nika u deregulaciji? Ljekarnike u radu obve-zuju stru~ni i eti~ki propisi. Predstavnici Nizozemske objasnili su da je liberalizaci-jom ljekarni~kog sustava godine 1999. tre-nu ta~no 30 % ljekarni u vlasni{tvu ljekar-

ni~kih lanaca. Ta ~injenica nije utjecala na kvalitetu ljekarni~kih usluga. Nizozemska ima kodeks s uputama za vo|enje ljekarni koji {titi samostalnost u radu svih ljekarnika. Vlasnici ljekarni potpisali su kolektivni ugo-vor kojim su utvr|ene kaznene mjere za one koji ugroàvaju samostalnost ljekarnika. Predstavnik poljske vlade istaknuo je da su poljski ljekarnici u svom radu manje samo-stalni jer moraju slijediti upute dobavlja~a. Naime, 60 % samostalnih ljekarnika siro ma-{no je i optere}eno dugovima, dok ljekarni~ki lanci imaju vi{e sredstava pa su financijski neovisni o do bav lja~ima. Samostalnost lje-karni ostvarit }e se samo dono{enjem tak-vog zakona kojim bi se dobavlja~ima lijekova na veliko zabranilo obavljanje prometa lije-kova na malo i kojima bi se ograni~io posto-tak ljekarni u vlasni{tvu ljekarni~kih lanaca.

Kako se mogu objasniti rezultati znanstvenih

rasprava (studija) koje podràvaju regulaciju

vlasni{tva u ljekarni{tvu? Rezultati studija (OBIG studija4) upozoravaju na posljedice liberalizacije u Norve{koj, gdje je ve} 80 % ljekarni u vlasni{tvu tri ljekarni~ka lanca, a rezultati pokazuju: da su smanjene slobo-de ljekarni~kih zaposlenika u ljekarnama, da se pove}ala prodaja OTC lijekova, da su porasle cijene bezreceptnih lijekova u od-nosu na druge lijekove, da je ustanovljeno vi{e slu~ajeva trovanja nekim lijekovima, primjerice, paracetamolom. U vezi s tim najvi{e je raspravljao odvjetnik DocMorri-sa koji je ustvrdio da ne postoji povezanost izme|u zabrane vlasni{tva nad ljekarnama

4 Vidjeti: Bilten HLJK, god. II (2007), broj 1, str. 31-38.


161

i prometa OTC-a. Porast prodaje OTC-a u Norve{koj posljedica je liberalizacije trì{ta i prodaje OTC-a izvan ljekarni. Ne postoji povezanost izme|u vlasni{tva nad ljekar-nama i smrti ili nuspojava zbog pove}anog uzimanja OTC-a.

Saètak zaklju~ne raspraveSaètak zaklju~ne rasprave

Poku{aj opravdavanja vlasni{tva nad ljekar-nama (radi za{tite samostalnosti u radu) Europska je komisija prozvala imenom po naslovu Bergmanova filma «Vapaji i {apa-ti». Primjer Nizozemske pokazuje da je taj strah od deregulacije neosnovan.

Predstavnik Italije izrazio je sumnju u re-zultate istraìvanja koje je predstavila tvrt-ka DocMorris, a koja je i naru~itelj toga istraìvanja.

Njema~ki samostalni ljekarnik naveo je niz izjava ljekarnika koji rade u ljekarni~kim lancima u Norve{koj, kao i izjavu Dru{tva za za{titu ljekarnika Velike Britanije, kako bi potkrijepio tvrdnje o potrebi regulacije vlasni{tva radi za{tite samostalnosti u radu ljekarnika.

Predstavnik Saarlandskog upravnog suda izjavio je da nije potrebno strahovati zbog deregulacije vlasni{tva, jer }e zemlje ~lani-ce uvijek zahtijevati postojanje odre|enoga stupnja regulacije.

Zavr{no je, na kraju rasprave, glavni sudac ECY-a Yves Bot objavio da }e se kona~na odluka donijeti 16. prosinca 2008. �

Europska praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku uslugu na daljinu

Prodaja lijekova i ljekarni~kih uslu-ga na daljinu uklju~uje organiziranu proda-ju lijekova uz ljekarni~ku uslugu od distri-butera,1 a koji se koriste s jednim ili s vi{e na~ina sporazumijevanja na daljinu. Spora-zumijevanje na daljinu ozna~uje bilo koji na~in prodaje lijekova, uklju~uju}i ljekar-ni~ku uslugu (ili s posebnim napla}ivanjem ljekarni~ke usluge) pri kojoj nema fizi~ke prisutnosti izme|u distributera i potro{a~a. Naj~e{}e je rije~ o naru~ivanju lijekova pu-tem interneta, e-maila, televizijskog kana-la, po{te, telefaksom, telefonom ili video-teksom.2

Napisala: Danijela Huml / HLJK

1 Distributer – u trgova~kom smislu samostalni zastup-nik s isklju~ivim pravom prodaje ne~ije robe (npr. zdra-vstvene robe, lijekova, medicinskih proizvoda i dr.) na odre|enom trì{tu. Sinonimi: razdjeljitelj, djelitelj.

2 Videoteks je, kao i teletekst, elektroni~ki sustav za pri-kaz obavijesti na televizijskim ekranima gledatelja ~iji su televizori opremljeni odre|enim sredstvima za dekodira-nje. Za razliku od emitiranja obavijesti teletekstom, vide-o teks daje svoje usluge na osnovi podataka iz sredi{njeg


162

Lijekovi se prodaju preko interneta putem internet-ljekarni. Internet-ljekarna je virtu-alna ljekarna koja putem svoje mre`ne (web) stranice:• prodaje ili opskrbljuje korisnike lijekovi-

ma i/ili• pruà ljekarni~ke usluge putem inter-

neta i/ili• sklapa ugovore o opskrbljivanju kori-

snika lijekovima, odnosno sklapa ugo-vore o pruànju ljekarni~kih usluga putem interneta.3

Dosada{nja istraìvanja pokazuju da po-stoji mnogo razloga zbog kojih je prodaja lijekova na daljinu ozbiljan rizik za bolesni-kovu sigurnost. Naime, tvrtka MarkMoni-tor,4 koja se bavi smi{ljanjem rje{enja za za{titu robnih marki od njihova krivotvore-nja putem interneta, sa sjedi{tima u SAD-u i Europi, provela je godine 2007. istra-ìvanje pod nazivom «MarkMonitor Bran-djacking Index 2007». Rezultati istraìvanja pokazali su sljede}e:

• samo ~etiri od 3 160 ispitanih inter-net-ljekarni upisane su u registar inter-net-ljekarni, odnosno rade legalno

• pri mre`no 5 kupnji lijekova, koji idu na lije ~ni~ki recept, nije se traìlo pre do-~enje re cepta kod 10 % ispitanih inter-net-ljekarni

• vi{e od 50 % ispitanih ljekarni ne {titi podatke o bolesniku

• 59 % svih internet-ljekarni, obuhva}enih u istraìvanju, podrijetlom je iz SAD-a, a njih 18 % iz Velike Britanije.

U Republici Hrvatskoj ne postoje internet--ljekarne, jer nije dopu{tena prodaja lijeko-va, a ni ljekarni~kih usluga na daljinu.

Prednosti prodaje lijekova na daljinu i Prednosti prodaje lijekova na daljinu i mre`nog lije~enjamre`nog lije~enja

Najve}a je pogodnost prodaje lijekova na daljinu i tzv. mre`nog lije~enja u nekim ìvotnim okolnostima u kojima se mogu na}i bolesnici, a posebno su pogodni za starije ili prezaposlene bolesnike, za one koji ̀ ive u seoskim podru~jima ili ako bole-snici imaju zna~ajne te{ko}e pri kretanju. Medicinske obavijesti/informacije, lijekovi i ljekarni~ke usluge mogu bolesnicima biti brè i u ve}oj koli~ini dostupne s pomo}u interneta, no ta mre`na pogodnost ne bi trebala zamijeniti doticaj i savjetovanje bo-lesnika s lije~nikom i ljekarnikom «uìvo».6

ili glavnog kompjutora. Obavijesti se obi~no prenose do gledatelja kablovskim ili telefonskim linijama. Osim toga, teletekst je pasivan sustav, a korisnik videoteksa moè djelovati na usluge prekidaju}i prijenos, tra ̀ e}i razli~ite vrsti obavijesti ili se usredoto~iti samo na od re |ena podru~ja traène baze podataka. Za te sloè nije inte-rakcije sa sustavom moè se upotrebljavati cijela tipkov-nica. Takvi su interaktivni sustavi u Europi ve} godi na ma popularni. Europski se standardi, me|utim, razli kuju od AT & T, kao i od standarda Kanadskog ureda za komu-nikaciju. Trì{te videoteksa u SAD-u nije jo{ jasno defi-nirano. Definicija je preuzeta iz Digitalne zbirke Filozo-fskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu: http://dzs.ffzg.hr 3 Definicija preuzeta od PGEU4 http://www.markmonitor.com/index.php

5 engl. on-line sa zna~enjem: mre`ni, izravni, prema S. Krva vica, Memento hrvatskog jezika «Ra~unalno nazi-vlje».

6 O nepogodnostima, opasnostima pa i {teti koje dono-si prodaja lijekova na daljinu pisano je i prije: Postanak i


163

Moè li zdravlje bolesnika biti Moè li zdravlje bolesnika biti ugroèno uzimanjem lijekova ugroèno uzimanjem lijekova kupljenih na daljinu?kupljenih na daljinu?

Postoje brojni podaci koji idu u prilog ~inje-nici da bolesnikova sigurnost moè biti oz-biljno ugroèna zbog prodaje lijekova na daljinu. Naj~e{}e je rije~ o tome da ilegalne mre`ne stranice (web stranice) internet-lje-karni nemaju zaposlene kvalificirane zdrav-stvene radnike tako da lijekove propisuje osoba koja ih nema pravo propisivati. U mnogim slu~ajevima takve ljekarne prodaju one lijekove koji se izdaju na recept, a bez valjanog recepta i bez prethodnog savjeto-vanja s lije~nikom. Oko tre}ine lijekova koji se kupuju preko interneta krivotvoreno je, {to zna~i posebno veliku opasnost za zdrav-lje ljudi. Tako se bolesnicima, radi zarade, prodaju lijekovi koji im ne mogu pobolj{ati zdravstveno stanje i jam~iti kvalitetu ìvota, ~ak, naprotiv, lijekovi nabavljeni na daljinu mogu pogor{ati i zdravlje i kvalitetu ìvota. Sigurnost i kvaliteta lijekova, koji se prodaju preko neovla{tenih internet-ljekarni, ne moè biti zajam~ena, a bolesnik se nema komu obratiti u slu~aju nastaloga bilo ka-kvog zdravstvenog problema.

Koliko se lijekova kupuje putem Koliko se lijekova kupuje putem interneta?interneta?

Prema podacima istraìvanja Britanskog farmaceutskog dru{tva oko 2,25 milijuna

suzbijanje krivotvorina lijekova, Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2/3, str. 82-89. Vidjeti tako|er ~lanak Ljekarna-kiosk na èljezni~koj stanici u ovom broju Biltena HLJK.

ljudi kupuje lijekove koji se izdaju na re-cept putem interneta. Svaku mre`nu stra-nicu internet-ljekarne posje}uje u prosjeku 32 000 posjetitelja na dan.

Koji se lijekovi navi{e prodaju putem Koji se lijekovi navi{e prodaju putem interneta?interneta?

Neki od prodavanijih lijekova preko inter-neta jesu: Prozac (fluoksetinklorid), Viagra (sildenafil), Valium (diazepam), Ritalin (me-tilfenidat-hidroklorid), Serostim (humani hormon rasta) i Provigil (modafinil).

Zakonski okviri prodaje lijekova na Zakonski okviri prodaje lijekova na daljinu u EUdaljinu u EU

Prodaja i kupnja dobara na daljinu zbog svoje se prakti~nosti ve} neko vrijeme pro-movira diljem cijele Europe, i to u svrhu pove}anja dostupnosti robe i usluga {to ve}emu broju korisnika. Kako bi zemlje ~lanice Europske unije (EU) mogle uskladi-ti tu praksu u svojim zemljama, Europski parlament i Europsko vije}e donose smjer-nice ili direktive o elektroni~koj trgovini i prodaji na daljinu.

Prema osnovnim na~elima Smjernice o pro-daji na daljinu (Directive 97/7 /EC) i Smjer-nice o elektroni~koj trgovini (Directive 2000/31/EC) daju se mogu}nosti {irenja ozakonjene prodaje na daljinu i trgovanja elektroni~kim putem unutar zemalja EU, pri ~emu je kupac pravno za{ti}en, dok spora-zumi sklopljeni elektroni~kim putem imaju zakonsku teìnu u svim zemljama EU.


164

Elektroni~ke su trgovine obvezne na svojim mre`nim stranicama imati istaknute podat-ke kao {to su naziv i adresa trgovine te opis djelatnosti kojom se ista trgovina bavi. Prodaja na daljinu i elektroni~ka trgovina, posebno lijekovima koji su osebujna, po-sebna ili specifi~na roba, moè biti ograni~ena ako je ta usluga ozbiljan i teàk rizik za zdravlje stanovni{tva.

Zaklju~no, EU zakonodavstvo samo po sebi ne zabranjuje internetsku prodaju lije-kova koji idu na recept, ono samo dopu{ta zabranu ako tako odlu~e pojedine zemlje ~lanice. S druge pak strane, Komisija EU ne dopu{ta ograni~avanje internetske pro-daje bezreceptnih lijekova, dakle lijekova koji se ne izdaju na lije~ni~ki recept.

Ra{irenost takve prakse me|u Ra{irenost takve prakse me|u zemljama ~lanicama zemljama ~lanicama

Prodaja lijekova na daljinu dopu{tena je u ê{koj, Danskoj, Finskoj, Irskoj, Italiji, Njema~koj, Ma|arskoj, Malti, Nizozem-skoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, [pa-njolskoj, [vedskoj, [vicarskoj i Velikoj Bri-taniji. S druge pak strane, prodaja lijekova na daljinu zabranjena je u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Francuskoj, Gr~-koj, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Norve{koj, Rumunjskoj, Slova~koj i Turskoj.

Sve su ljekarne u Danskoj godine 2004. ponudile bolesnicima mogu}nost elektro-ni~ke kupnje receptnih i bezreceptnih lije-kova putem mre`ne stranice www.apote-

ket.dk. Pritom bolesnik sam odlu~uje ho}e li mu se lijek dostaviti po{tom na ku}nu adresu ili u ljekarnu koju sam izabere. Sla-nje lijeka po{tom bolesniku se dodatno napla}uje, i to po cijeni od dva eura.

Cijene receptnih lijekova u njema~kim in-ternet-ljekarnama moraju biti iste kao u kla-si~nim ljekarnama i za njih mora postojati poseban sustav kontrole kakvo}e.

U Ma|arskoj, Sloveniji, Portugalu i [pa-njolskoj samo se lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu prodavati putem interneta, pri ~emu se ta djelatnost u Ma|arskoj obavlja isklju~ivo preko javne ljekarne.

Prodaja lijekova putem interneta, uz obve-znu 24-satnu telefonsku uslugu, dopu{tena je u Poljskoj od svibnja 2007.

U Velikoj je Britaniji dopu{tena prodaja re-ceptnih i bezreceptnih lijekova putem in-terneta ako prividna ili virtualna ljekarna ima zaposlenog farmaceuta i ako je uredno registrirana u Britanskom farmaceutskom dru{tvu. Do sada su bolesnici imali najvi{e problema pri utvr|ivanju koja je internet-ljekarna registrirana, a koja nije. Stoga je Britansko farmaceutsko dru{tvo izdalo bo-lesnicima vodi~e o sigurnoj kupnji lijekova preko interneta i pokrenulo pokusni (pilot) projekt o uporabi posebnoga za{titnog znaka (logotipa) kojim znakom bi se mogle identificirati one internet-ljekarne koje su registrirane u Dru{tvu. Na taj se na~in ko-risnik «klikom» na logotip automatski usmjerava na mre`nu stranicu Britanskoga farmaceutskog dru{tva, gdje se prikazuju podaci o registraciji te ljekarne.


165

Informacije o prodaji lijekova na Informacije o prodaji lijekova na daljinu na koju hrvatski ljekarnici daljinu na koju hrvatski ljekarnici bolesnike trebaju posebno bolesnike trebaju posebno upozoravatiupozoravati

Donosimo popis obavijesti/informacija o problemu prodaje lijekova na daljinu.• Potrebno je savjetovati bolesnike da

kupuju lijekove na ovla{tenim prodaj-nim mjestima (ljekarne i specijalizirane prodavaonice), i to isklju~ivo one lije ko-ve koji imaju odobrenje za njihovo sta-vljanje u promet u Republici Hrvatskoj, a to je odobrenje izdala Agencija za lijekove i medicinske proizvode.

• Prodaja lijekova i ljekarni~kih usluga na daljinu u Republici Hrvatskoj nije dopu-{tena. Ako se lijekovi naru~e interne-tom ili po{tom, tada }e pri uvozu biti zadràni na carini zbog toga {to po-drijetlo i kakvo}a tih lijekova ne bi bila provjerena od hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode.

• Lijekovi koji su nezakonito stavljeni u promet, a dobiveni putem interneta, ~e sto imaju nedostatke vezane uz kak-vo }u, u~inkovitost i sigurnost (krivo tvo-reni ili zabranjeni, odnosno pre jako ili preslabo dozirani lijekovi). Takvi lijeko-vi mogu ozbiljno ugroziti bolesnikovo zdravlje.

• Ve}ina internet-ljekarni ne {titi bole-snikove privatne podatke, tj. ugroàvaju bolesnikovu privatnost.

• Ljekarnik treba bolesnika uputiti lije-~niku ako se smatra da mu treba lijek

koji nije registriran u Republici Hrvat-skoj.

• Ljekarnik uvijek treba upu}ivati bole-snike na sigurne izvore obavijesti/infor-macija o lijeku i lije~enju, a to su ovla-{teni zdravstveni radnici, mjerodavna dràvna tijela u podru~ju zdravstva, slu`bene zdravstvene ustanove i orga-nizacije potro{a~a i bolesnika.

Ako se bolesnici i ~lanovi njihove obitelji sluè internetom u traènju informacija o lijekovima, trebali bi se koristiti podsjetni-kom (na str. 166) koji je izradila radna sku-pina Vije}a Europe i [vicarske agencije za lijekove, a prilagodila Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske.

Literatura uz tekstLiteratura uz tekst

1. PGEU Fact sheet, Internet Pharmacies and Distance Selling, ref: 08.01.15E 003FS, 2008., Brussels.

2. Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske, Lijekovi i Internet: http://www.almp.hr/?ln=hr&w=publikacije&d= lijeko-vi_internet

3. D. Connelly, Internet pharmacy logo adds credi-bility, Pharmaceutical Journal, 280:5 (2008) 11.

4. MarkMonitor: http://www.markmonitor.com/neww/press-070820.html

5. Royal Society of Great Britain, Internet phar-macy logo: Frequently asked questions and an-swers: http://www.rpsgb.org.uk/registrationan-dsupport/registration/internetpharmacylogo.html

6. George Pickering, Internet Pharmacy in the Eu-ropean Union: http://www.reedsmith.com/_db/_

documents/Internet__Pharmacy_article.pdf �


166

PODSJETNIK ZA PROVJERU INFORMACIJA O LIJEKOVIMA

Primijenite ovaj podsjetnik na svoje omiljene mre`ne (web) stranice s lijekovima kako biste provjerili {to je naizgled u redu, a {to se ~ini sumnjivim.

1. Tko je postavio web-stranice? • Sadràvaju li vjerodostojne podatke o stru~nim kvalifikacijama te o imenu autora

ili organizacije? Je li dostupna (cjelovita) kontaktna adresa?

2. Nude li pouzdane, cjelovite i aùrne informacije? • Pruàju li uravnoteènu informaciju, odnosno jesu li izloène i prednosti i rizi-

ci? • Jesu li ponu|ene informacije aùrirane ili korigirane u novije vrijeme? • Jesu li navedeni prvotni izvori pouzdani? • Postoje li poveznici prema nepouzdanim web-stranicama? • Provjerite informacije s pomo}u drugih izvora i razgovarajte o njima sa svojim

lije~nikom ili ljekarnikom.

3. Odgovaraju li informacije va{im potrebama? • Saznajte komu su informacije namijenjene (kvalificiranim zdravstvenim radnicima,

tvrtkama, javnosti/bolesnicima). • Odgovaraju li na va{a pitanja?

Provjera pouzdanosti medicinskih informacija moè oduzeti mnogo vremena, ali za odre|eni stupanj budnosti ipak nije potrebno mnogo. • Postavljajte prava pitanja. • Pouzdajte se u zdrav razum. • Nikada ne ustupajte svoje osobne podatke ako niste potpuno sigurni da web-

stranice imaju odgovaraju}e mehanizme za sigurnost i za{titu podataka. • Razgovarajte o informacijama koje ste prikupili na internetu sa svojim lije~nikom

ili ljekarnikom. êmu valja pristupati s nepovjerljivo{}u • Zajam~enim brzim ili senzacionalnim rezultatima. • Izjavama o «magi~nom izlje~enju» ili tajnim receptima. • Svjedo~anstvima stru~njaka ili pacijenata/bolesnika. • Tvrdnjama kako je lijek prikladan za {irok raspon razli~itih bolesti ili pak za sva-

koga. • Web-stranicama bez potpune adrese koje nude isklju~ivo kontakt putem

elektroni~ke adrese. • Agresivnom pristupu prodaji, primjerice, kada se posjetitelju oteàva izlazak sa

stranica.

Ako vam je potreban recept ili medicinski savjet, posavjetujte se sa svojim lije~nikom ili ljekarnikom.

167

izvje{}aRad Vije}a Komore od srpnja do studenoga 2008.

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore u spomenutom razdoblju odràlo je jednu sjednicu o kojoj donosimo izvje{}e.

6/91 sjednica Vije}a HLJK-a6/91 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svo-joj je sjednici od 1. listopada 2008. ra-spravljalo i donijelo odluke o:1. izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a HLJK-a,2. uvjetima koje moraju ispuniti ljekarne i

mentori za provedbu pripravni~koga staà,

3. produènju ugovora s Agencijom za pruànje usluga komunikacijskog sa-vjetovanja,

4. prijedlogu i prihva}anju Odluke o iz-mje nama Odluke o maloprodajnim cije-nama lijekova koji nisu predmet ugo-varanja s HZZO-m, i

5. imenovanju ~lanova Stegovnog suda I. i II. stupnja.

1. Mate Portolan izvijestio je ~lanove Vije}a HLJK-a o aktivnostima Komore za razdoblje od 6. lipnja 2008. do 1. listopada 2008.

Sredinom lipnja 2008. Saborskom odboru za zdravstvo, rad i socijalnu politiku, Vladi RH i Ministru zdravstva i socijalne skrbi (MZ) dostavljeni su dopisi u kojima HLJK upozorava na stanje dugovanja HZZO-a prema ljekarnama, {to name}e mnoge pro-bleme, ugroàva likvidnost i poslovanje lje-karni i ozbiljno prijeti sigurnoj opskrbi lije-kovima. Dugovanja HZZO-a su 100 dana iznad ugovorenog roka, a {to se ti~e svote, vi{e od 900 milijuna kuna. Obavije {teni su ~lanovi Vije}a HLJK-a da su predstavnici HLJK-a zatraìli sastanke s mjerodavnima, koji, naàlost, nisu realizirani. Dana 23. rujna 2008. pristiè samo odgovor pred-sjednika Saborskog odbora za zdravstvo, ali bez konkretnog odgovora u smjeru rje{avanja iznesenih problema navedenih u na{oj zamolbi.

Dana 5. rujna 2008. odràn je sastanak predstavnika svih komora u zdravstvu s drà vnim tajnikom Antom Zvonimirom Gole mom, koji je upoznao prisutne s odlu-kom da se po hitnom postupku pristupi izmjeni zakona u zdravstvu, i to samo u dijelu vezanom za uskla|ivanje s europ-skom smjernicom: Direktivom 2005/36 o priznavanju stru~nih kvalifikacija, dok se detaljna izmjena ili izradba novih zakona odga|a za kraj kalendarske godine 2008.

Komora je 10. lipnja 2008. sukladno od-luci Vije}a komore dostavila u MZ Prijed- pripremila: Ana Malovi} / HLJK


168

log izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima za odre|ivanju podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne. MZ je prihvatilo prijed-log HLJK-a te je 14. srpnja 2008. u Na-rodnim novinama (NN, 81/2008.) objav-ljena re~ena Izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima za odre|ivanju podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne.

HLJK je 24. srpnja 2008. dostavio MZ-u izvje{}e o obavljenom stru~nom nadzoru, zajedno s prijavom nedostataka utvr|enih pri provo|enju stru~nog nadzora.

Od 7. do 10. srpnja 2008. u Zagrebu je boravila Peer misija stru~njaka EU za pro-sudbu stanja u pet uspostavljenih struka u podru~ju zdravstva, a u okviru pregovora RH-EU za Poglavlje 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pruànja usluga. Europ-ski stru~njaci posjetili su HLJK i tom su pri-godom pregledali djelatnost Komore.

Na traènje HZZO-a HLJK je 25. srpnja 2008. dostavio mi{ljenje na prijedlog iz-mjene i dopune Osnovne liste lijekova.

Dopisom je Komora upozorila na problem nesta{ice lijeka Marivarin na trì{tu lijeko-va, kao i na potrebu za stavljanjem zamjen-skog lijeka (Martefarin) na listu lijekova po hitnom postupku.

Potkraj lipnja 2008. Agencija za lijekove i medicinske proizvode (ALMP) dostavila je ljekarnama CD s uputama za izradbu izvje{}a o potro{nji lijekova prema novom modelu, {to je izazvalo negativne reakcije ljekarni. Komora je ALMP upozorila da

novi na~in izradbe izvje{}a od ljekarni za-htijeva mnogo vremena jer se podaci mo-raju unositi ru~no uz uporabu minimalno postoje}e informati~ke opreme kojom lje-karne raspolaù te je predloèno odrà va-nje posebnog sastanka radi rje{avanja na-stalih te{ko}a. Sastanak je odràn 11. srp-nja 2008. i na njemu su sudjelovali, osim predstavnika ALMP-a i Komore, i pred-stavnici informati~kih tvrtki koje odrà vaju ljekarni~ke programe.

Naputak, koji je objavljen na mre`noj (web) stranici ALMP-a, nije u potpunosti prihva-tio sve pojedinosti koje su dogovorene na sastanku, uz napomenu da se od ljekarni zahtijeva i da u pripremi izvje{}a moraju izvr{iti sparivanje podataka za vi{e od 5 000 lijekova i ostalih proizvoda sa {ifrom ALMP. Takav posao zahtijeva mnogo vre-mena, {to ljekarne ne mogu izvr{iti u roku do 15. kolovoza 2008. Navedeni poslovi i dalje su u tijeku.

U ovom su razdoblju odràne dvije konfe-rencije za medije, i to 12. lipnja 2008 i 18. rujna 2008., na kojima su obra|ivane teme: dugovanje HZZO-a ljekarnama, problemi u opskrbi lijekovima, potro{nja lijekova u RH u odnosu na potro{nju lijeko-va u EU, ljekarni~ka usluga, te poloàj i uloga ljekarnika u zdravstvenom sustavu. Potom je 10. srpnja 2008. HLJK dostavio medijima priop}enje u vezi s rebalansom Dràvnoga prora~una i s podatkom o iz-dvajanju samo 200 milijuna kuna za lijeko-ve u tom rebalansu prora~una.


169

U posljednje se vrijeme o poslovanju lje-karni pisalo i u dnevnim novinama. Tako je potkraj rujna Jutarnji list objavio ~lanak o davanju popusta na lijekove u nekim zagreba~kim ljekarnama. Dana 24. rujna 2008. objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji ~lanak o izdavanju/prodaji lijeka Yasmin bez lije~ni~kog recepta. Nakon toga je Hr-vatska ljekarni~ka komora zatraìla o~ito-vanja odgovornih osoba u ljekarnama u kojima se navodno, prema pisanju Slobod-ne Dalmacije, moè kupiti lijek Yasmin bez lije~ni~kog recepta. No, provjerom rada u splitskim ljekarnama to~nost novinskog na-voda nije bila potvr|ena.

Predsjednik je, dalje, obavijestio prisutne da je dana 25. rujna 2008. u HLJK odràn sastanak Kolegija ravnatelja ùpanijskih ljekarni~kih ustanova sa sljede}im dnevnim redom:1. smjernice za izradbu Zakona o

ljekarni{tvu,2. problemi ustanova vezani za obliko-

vanje maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava, koja nisu predmet ugovaranja s HZZO-m, a zbog ne-lojalne konkurencije ljekarni u vlasni-{tvu trgova~kih lanaca i

3. problemi ljekarni u zbrinjavanju far -maceutskog otpada nastalog u ku }an-stvu.

Prisutni ravnatelji na sastanku izrazili su veliko nezadovoljstvo na~inom dono{enja smjernica za izradbu novog Zakona o ljekarni{tvu. Ravnatelji smatraju da su lje-

karnici, posebice ravnatelji, trebali biti obavije{teni o izradbi smjernica i da su se njihova mi{ljenja o na~inu privatizacije ljekarni{tva u Hrvatskoj trebala pravno uobli~ena ugraditi u smjernice.

Nakon duè rasprave zaklju~eno je:• kolegij ravnatelja smatra da prijedlog

Komore o koncesiji nije u skladu s voljom ve}ine od ukupnih radnika, pa tako i farmaceuta zaposlenih u ùpa-nijskim ljekarni~kim ustanovama

• zaduùju se ravnatelji da u roku od 15 dana uobli~e svoje stajali{te, mi{ljenje i volju zaposlenih o razvoju ljekarni{tva, te da to iznesu i predloè Komori

• ravnatelji }e za predo~enje volje ve}ine zaposlenih to u~initi i u krugu drugih ustanova i udruga.

2. Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore raz-motrilo je prijedlog uvjeta koje moraju is-puniti ljekarne i mentori za provo|enje pripravni~kog staà. Nakon rasprave, Vije}e HLJK-a jednoglasno je prihvatilo Odluku o uvjetima koje moraju ispuniti lje-karne i mentori za provo|enje pripravni~kog staà. Odluka je otisnuta u ovom broju Bil-tena HLJK u odjeljku zakonodavstvo pod naslovom Uvjeti za mentora i ljekar-nu.

3. Mate Portolan obavijestio je ~lanove Vije}a HLJK-a da je dana 31. kolovoza 2008. istekao ugovor s agencijom za pruànje usluga komunikacijskog savjeto-vanja «Prospicio» ~iji je naziv u me|u-vremenu promijenjen u «Lumos». Pred-


170

sjednik HLJK-a pritom je istaknuo da je zbog raznih i ~estih doga|anja va`nih za javnost potrebno s vremenom zaposliti u Komori profesionalnog novinara. Zasad, valja o tome u tom smjeru razmi{ljati, budu}i da je to u ovom trenutku preskup zahvat za Komoru. Stoga predsjednik predlaè da se do daljnjega produì ugo-vor s agencijom «Lumos». ^lanovi Vije}a HLJK-a prihvatili su produètak navedenog ugovora na daljnjih 6 mjeseci.

4. Vije}e Komore razmatralo je prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o malopro-dajnim cijenama lijekova koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om. Nakon provede-ne rasprave Vije}e HLJK-a jednoglasno je donijelo Odluku o izmjeni i dopuni odluke o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu pred-met ugovaranja s HZZO-om. Odluka je otisnuta u ovom broju Biltena HLJK u odjeljku zakonodavstvo pod naslovom Odluka o maloprodajnim cijenama.

5. Budu}i da Vije}e HLJK-a ima obvezu imenovati ukupno 16 sudaca Stegovnog suda komore I. i II. stupnja, a na ovoj sjed-nici Vije}a ponovno nije predloèn dovo-ljan broj ~lanova, predsjednik HLJK-a predlaè da se o potrebi imenovanja suda-ca Stegovnih sudova HLJK-a obavijeste magistri farmacije i ~lanovi Komore u miro-vini. Preporu~uje se ~lanovima HLJK-a da se pojedinci prihvate obveze u budu}em radu Stegovnog suda. ^lanovi su Vije}a HLJK-a jednoglasno prihvatili prijedlog. �

Europski simpozij klini~ke farmacije u Dubrovniku

Bila nam je velika ~ast {to se izra-zito uspje{an znanstveni i stru~ni susret kao {to je 37. Europski simpozij klini~ke farmacije naslovljen Modeli ljekarni~ke skrbi

i novosti u lije~enju (eng. Pharmaceutical Care Models & Therapeutic Innovations) odrào kod nas u Hrvatskoj, i to u Dubro-vniku od 21. do 24. listopada 2008.

Sve je zapo~elo 11. prosinca 2007. dola-skom predsjednika Europskog dru{tva klini~ke farmacije (European Society of Cli-nical Pharmacy, ESCP), profesora Gerta Laekemana, u Zagreb. Naime, tada je do-govoreno da }e simpozij organizirati ESCP u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom Sveu~ili{ta u Zagrebu (FBF), Hrvatskim farmaceutskim dru{tvom (HFD) i Hrvatskom ljekarni~kom komorom (HLJK). Nakon toga dogovora krenule su pripre-me. U nadolaze}im mjesecima ESCP, u suradnji s hrvatskim ~lanovima znanstve-nog i lokalnog organizacijskog odbora, po-svetio se osmi{ljavanju znanstvenog i dru{tvenog programa simpozija. Ve} se iz naslova predavanja i imena predava~a mo-

pripremila: Danijela Huml / HLJK


171

glo zaklju~iti da je simpozij privukao mno-ge poznate svjetske stru~njake iz podru~ja klini~ke farmacije,1 ljekarni~ke skrbi2 i far-makoekonomike.3 Hrvatski stru~njaci iz tih podru~ja tako|er su pridonijeli uspje{nosti tog simpozija. Dalje }e u tekstu biti vi{e govora o temama o kojima se raspravljalo na simpoziju, kao i o predava~ima.

Znanstveni dio programa simpozija je za-po ~eo u utorak sa zanimljivim predavanjem na{eg kolege Aleksandra Danilov skog iz Plive Ltd. o poloàju generi~ke farmaceu-tske industrije u svijetu i o zna~enju azij-skoga farmaceutskog trì{ta u tom pod-ru~ju. Iako mnogi sudionici simpozija jo{ nisu bili stigli u Dubrovnik, prisutni su

slu{atelji pokazali doista veliko zanimanje za ovu temu.

Slu`beno je simpozij otvoren idu}eg dana pozdravnim govorom predsjednice simpo-zija Maje Jak{evac Mik{e, glavne tajnice HFD-a, i \ure Marketa, ~lana poglavar-stva grada Dubrovnika. Predsjednik ESCP-a Gert Laekeman na neobi~an je na~in pozdravio skup sviraju}i harmoniku te zajedno sa svim sudionicima otpjevao pjes-mu tradicionalnu za ESCP.

1 Klini~ka farmacija – dio farmacije koji se bavi istra ̀ i-vanjem i primijenjenim uslugama koje farmaceut provo-di u bolnici, javnoj ljekarni, stara~kom domu, pri ku}nim posjetima, na klinici i drugim ustanovama u kojima se lijekovi propisuju, izdaju i upotrebljavaju. Vidjeti op{i r-nije u ~lanku Potreba za klini~kom farmacijom objavljenom u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 229-234.

2 Ljekarni~ka skrb je naziv kojim se op}enito opisuje kakvo}a uporabe lijekova, sa zada}ama: pobolj{ati zdrav-stvenu kvalitetu bolesnikova ìvota, posti}i pozitiv ne klini~ke rezultate lije~enja i sustavno prikupljati podatke o lije~enju lijekovima. Uloga je ljekarnika da osigurava pravilnu uporabu lijeka i ispravnu dozu za potrebe pojedinog bolesnika, smanjuje mogu}nost interakcije ili popratnih djelovanja lijekova i uklanja dvostruko ili ne-potrebno lije~enje lijekovima [V. G., D. H.].

3 Farmakoekonomija (lat. pharmacooecononima) – dio zdravstvene ekonomije, a bavi se racionalnom upora-bom lijekova, uz napomenu da utvr|uje, mjeri i uspore-|uje tro{kove i ishode (posljedice) primjene lijekova. Farmakoekonomika je karika koja povezuje zdravstvenu ekonomiju i klini~ko humanisti~ke ishode u zdravstvu i po tome se ona temeljito razlikuje od klasi~noga go-spodarskog pristupa [V. G.].

FOTO: Danijela Huml – Pozdravna pjesma ESCP-a u izvedbi profesora Gerta Laekemana

Pronalaènje ravnoteè izme|u odre|enog postupka lije~enja i financijskih tro{kova koje takvo lije~enje zahtijeva velik je izazov za stru~njake iz farmaceutskog ili medicin-skog podru~ja. Upravo je problematika uravnoteènja tro{kova i u~inkovitosti (eng. balancing costs and effectiveness) bila tema prvoga dana simpozija pod predsje-danjem profesora Anthonyja Serracino-In-glotta s Malte. Zaklju~eno je da su tro{kovi inovativnih postupaka lije~enja (postupaka koji su puni novih zamisli) iznimno visoki i da je pritom potrebno vi{e farmakoeko-nomskih stru~njaka koji }e mo}i savjetova-


172

ti o tome koji postupak lije~enja treba preporu~iti odre|enom bolesniku. Raspra-vu na okruglom stolu vodila su, me|u ostalima, i dvojica hrvatskih stru~njaka iz podru~ja farmakoekonomije: profesor Veli-mir Boìkov (lije~nik) i Marijo Vuku{i} (ljekarnik).

maceuta ubrzati provedbu dokazano u~in-kovitih inovacija u svakodnevnu ljekar ni~ku praksu.

Istog je dana ESCP odrào godi{nju skup-{tinu dru{tva i imenovao novoga predsjed-nika - Franka Jørgensena, bolni~kog farma-ceuta iz Norve{ke.

Posljednjeg dana simpozija uvod u temu pod nazivom Promjenjivi rizici u bolesniko-

voj sigurnosti (eng. Changing risks in pa-tient safety) pruìo je profesor ljekarni~ke skrbi Steve Hudson iz Velike Britanije. Na-glasak je dan na sve {iru primjenu bezre-ceptnih lijekova koji zna~e sve ve}i rizik za bolesnikovu sigurnost. Razlog je tomu ne-prestano pove}anje broja lijekova koji pre-laze na bezreceptni reìm izdavanja4 i neprila go |enost dodiplomskog obrazo-vanja farmaceuta novim potrebama stanov-ni{tva. Prema rije~ima Hubertusa Cranza iz Europske udruge farmaceutske industrije u samolije~enju (Association of the Euro-pean Self-Medication Industry, AESGP), nu`no je uklju~ivanje vi{e predmeta iz podru~ja komunikacija, konzultacija i pre-poznavanja simptoma koji se mogu lije~iti bez receptnim lijekovima, u dodiplomsku nastavu europskih farmaceutskih fakulteta kako bi se farmaceuti mogli nositi s bu-

FOTO: Danijela Huml – Okrugli stol na temu uravnoteènje tro{kova i u~inkovitosti. Slijeva na-

desno: Mark Stuart, Steven Simoens, Maurice Zarb-Adami, Velimir Boìkov i Marijo Vuku{i}

Drugog dana simpozija, pod presjedanjem profesora farmakoterapije Gerta Laekema-na iz Belgije, govorilo se o prevo|enju/

prijenosu dokaza u praksu (eng. translating evidence into practice). Svrha je medicine temeljene na dokazima (engl. evidence ba-sed medicine) promoviranje sigurne i u~inkovite uporabe lijekova. Iako to zvu~i logi~no, svakodnevna ljekarni~ka praksa ~esto ne prati klini~ke smjernice, a mnogi dokazano dobri modeli ljekarni~ke skrbi ne pripadaju dijelu ljekarni~ke prakse. Sporost u prihva}anju novih zamisli smatra se osnovnim «krivcem» za takvo stanje. Stoga je temeljna zada}a svakoga klini~kog far-

4 Primjerice, 23. listopada 2008. Europska agencija za vrednovanje lijekova (European Medicines Evaluation Agency, EMEA) predloìla je Europskoj komisiji da lijek Orlistat prije|e na reìm izdavanja bez lije~ni~kog re-cepta u svim zemljama ~lanicama Europske unije. Eu-ropska }e komisija uskoro donijeti odluku u vezi s ovim prijedloga.


173

du}im izazovima i tako pridonijeti pove-}anju bolesnikove sigurnosti.

Sudionici simpozija mogli su se upoznati i s najnovijim smjernicama iz odre|enih pod-ru~ja lije~enja lijekovima (farmakoterapije). Podru~ja koja su obuhva}ena simpozijem bila su lije~enje neurolo{kih bolesti, lije~enje AIDS-a i suradljivost u lije~enju mentalnih bolesti.

Iz razgovora s na{im kolegama valja za-klju~iti da su radionice smatrali najzanimlji-vijim dijelom simpozija. Odràno je ukup-no 13 radionica, a teme su bile raznolike i uglavnom va`ne za svakodnevnu ljekarni~ku praksu. Mogu}nost rada u grupi i razgovor s kolegama iz drugih zemalja otvorio je nove vidike brojnim ljekarnicima, posebice iz onih zemalja u kojima dodatne ili do-punske ljekarni~ke usluge nisu jo{ uvedene u svakodnevnu ljekarni~ku praksu.

Prema ste~enim dojmovima ~ini se da je doprinos hrvatskih zdravstvenih stru~njaka op}oj kvaliteti radionica na simpoziju bio izuzetno vrijedan. Hrvatski farmaceuti Ve-sna Ba~i} Vrca, Maja Ortner Hadìabdi} i Iva Jankovi} s FBF-a iz Zagreba vodile su radionicu o primjeni prakti~nih znanja u rje{avanju problema iz podru~ja ljekarni~ke skrbi, a pod naslovom Clinical pharmacy and quality of care in Croatia. Osmi{ljavanje programa u~inkovitog upravljanja rizicima pri odobravanju novih lijekova pod naslo-vom Risks and safety of drugs bila je tema radionice kolegice Nikice Miro{evi} iz Agencije za lijekove i medicinske proizvo-

de RH i Margaride Caramona iz Portugala. Unato~ tomu {to se radionica Avoiding me-dication errors in the use of analgesics hr-vatske farmaceutkinje Arijane Me{trovi} iz tvrke Atlantic i Edith Dufay iz Francuske odràvala u poslijepodnevnim satima za-dnjega dana simpozija, ipak je privukla za-nimanje zavidnoga broja sudionika. Tema-tika radionice bila je prepoznavanje vje{tina i intervencija potrebnih za izbjegavanje medikacijskih pogrje{ki pri uporabi analge-tika.

Koliko su europski ljekarnici znanstveno aktivni, moglo se utvrditi ve} prema broju posterskih radova koji su prikazani na sim-poziju. Naime, predstavljeno je 205 po-sterskih radova, a od kojih su dva bila ih Hrvatske. Zanimljivo je da je 79 predsta-vljenih radova bilo iz podru~ja ljekarni~ke skrbi, 41 rad je iz podru~ja farmakotera-pije i 24 rada su iz podru~ja informacija o lijekovima. Ostali su radovi pokrivali podru~ja farmaceutskog obrazovanja, far-makoekonomije, farmakoepidemiologije,

FOTO: Danijela Huml – Radionica Arijane Me{trovi} i Edith Dufay Avoiding medication errors

in the use of analgesics


174

javnoga zdravstva i klini~ke farmakokine-tike.

Novoizabrani predsjednik Europskog dru-{tva klini~ke farmacije (ESCP) zatvorio je simpozij dodjeljivanjem nagrade za naj bolji izloèni poster estonskoj skupini lje kar nika pod vodstvom Juri Arjakse i za naj bolju govornu prezentaciju Paulu Wrightu iz Ve-like Britanije.

Zaklju~no, s obzirom na zanimljiv znan-stveni i dru{tveni dio programa simpozija, kao i na prekrasan ugo|aj u suncem obas-janom Dubrovniku, nije za~u|uju}e da je ovaj simpozij okupio 830 sudionika iz cije-loga svijeta. Posebno se veselimo {to je na simpoziju bilo prisutno oko 90 hrvatskih ljekarnika, koji su se na taj na~in mogli pribliìti klini~koj farmaciji i doìvjeti smi-sao i utvrditi ulogu toga podru~ja u ljekar-ni~koj praksi. Kolege koje se bave ljekarni-~kom djelatno{}u na ovom su simpoziju mogle prona}i potrebne ne samo me|u-narodne stru~ne podatke i nove obavijesti nego i potencijalne suradnike iz drugih ze-malja koji im mogu pomo}i u unaprje|enju svakodnevne ljekarni~ke prakse. Simpozij

moèmo ocijeniti uspje{nim iznad svega i stoga {to sudionici o~ito nisu napustili Du-brovnik ravnodu{no, bez zanosa i poleta za unaprje|enje svojega svakodnevnog farma ceutskog rada. ■

FOTO: Danijela Huml – Marin Banovac i Nikica Miro{evi} ispred posterskog rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode; Ivana Andabaka i Danijela Huml ispred posterskog rada Hrvatske ljekarni~ke komore

i Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba

Staklenica Ljekarne «K crnom orlu» (Eger, XIX. st.) Natpis: CROCUS AUSTRIAC[US].

175

zakonodavstvo

pripremila : Ana Malovi} / HLJK

Zakon o medicinskim proizvodima

U Narodnim novinama, broj 67/08. objavljen je Zakon o medicinskim proizvo-dima.

Navedeni Zakon, sukladno smjernicama Europske unije, razdvaja podru~je lijekova i medicinskih proizvoda, odnosno poseb-no ure|uje proizvodnju, promet, stavljanje na tr`i{te i nadzor medicinskih proizvoda.

Kao regulatorno i nadzorno tijelo za po-dru~je medicinskih proizvoda postavljena je Agencija za lijekove i medicinske pro-izvode, koja }e odgovarati i za o~evidnik medicinskih proizvoda, njihovo pra}enje, klini~ka ispitivanja, te povla~enje proizvo-da ~iji se u~inci poka`u {tetnima. Zakon predvi|a da }e se u slu~aju povla~enja me-dicinskih proizvoda iz prometa, te podu-zetim mjerama izvje{tavati i Europska ko-misija.

Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na temelju toga zakona obavlja farmaceutska inspekcija Ministar-stva zdravstva i socijalne skrbi.

Zakonom je odre|eno da, prema zna~enju, uvedeni izraz «vigilancija medicinskih pro-izvoda» obuhva}a aktivnosti vezane za pri-

kupljanje, procjenu, razumijevanje i reagi-ranje na nove spoznaje o rizicima koji pro-izlaze iz uporabe ili primjene medicinskih proizvoda, posebno {tetnih u~inaka, inte-rakcija s drugim tvarima ili proizvodima, kontraindikacijama, krivotvorenjem, sma-njenim djelovanjem, kvarovima i tehni~kim neispravnostima. Pri tome odgovorna oso-ba za vigilanciju medicinskih proizvoda jest doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije ili magistar medicinske biokemije.

U dijelu Zakona koji se odnosi na promet medicinskim proizvodima propisano je da veleprodaja i proizvo|a~ mogu opskrblji-vati medicinskim proizvodima ljekarne, ljekarni~ke depoe, zdravstvene ustanove, dru ge veleprodaje, ordinacije privatne prak-se, druge pravne i fizi~ke osobe sukladno ovom zakonu.

Promet medicinskih proizvoda na malo obavljaju pravne i fizi~ke osobe kojima je, sukladno posebnom zakonu, odobreno obav ljanje ljekarni~ke djelatnosti, kao i spe-cijalizirane prodavaonice za promet na malo medicinskim proizvodima kojima je dana dopusnica za promet na malo medi-cinskim proizvodima.

U dijelu Zakona koji se odnosi na zbrinja-vanje medicinskih proizvoda, dakle onih koji vi{e nisu za uporabu, jasno se navodi da se takvi medicinski proizvodi zbrinjava-ju o tro{ku vlasnika medicinskog proizvo-da. �


176

Zakon o veterinarsko--medicinskim proizvodima

Zakon o veterinarsko-medicin-skim proizvodima objavljen je u Narod-nim novinama u broju 84. dana 18. srpnja 2008. (NN, 84/08.).

Zakon predvi|a klini~ka ispitivanja veteri-narsko-medicinskih proizvoda, ocjenu njihove kvalitete, izvje{tavanje, upravni i inspekcijski nadzor, a radi sigurnosti lijeko-va za zdravlje ìvotinja i ljudi kao konzu-menata njihova mesa.

Nadzor ispravnosti i sigurnosti veterinar-sko-medicinskih proizvoda, sukladno nave-denom Zakonu, provodi Ministarstvo poljo-privrede.

Zakon u svojim temeljnim odredbama de-finira galenski pripravak i magistralni pri-pravak.

Sukladno tomu, galenski je pripravak opi-san kao pripravak provjerene kvalitete izra|en u galenskom laboratoriju na te-melju veterinarskoga recepta u skladu s postoje}om farmakopejom, poznatom i prihva}enom recepturom, te normama do-bre prakse za galenske laboratorije. Magi-

stralni je pripravak opisan kao pripravak izra|en u ljekarni na temelju pojedina~noga veterinarskog recepta za jednu ìvotinju ili skupinu ìvotinja iste vrste.

KomentarKomentar

Prije dono{enja Zakona, Hrvatska lje kar-ni~ka komora dostavila je svoje primjedbe u ovla{teno ministarstvo, te upozorila na odredbe Zakona o ljekarni{tvu koje ne obu-hva}aju i promet veterinarskim lijekovima.

Tako|er je ponovno upozoreno i na nedo-statak Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN ,120/06., NN, 40/07.), prema kojemu lijekove na recept propisuju izabrani doktori medici-ne, odnosno stomatologije primarne zdra-vstvene za{tite, a ne spominju se doktori veterinarske medicine.

Budu}i da prijedlozi i primjedbe HLJK-a nisu prihva}eni, sukladno gore navedenim aktima, novim Zakonom o veterinarsko--medicinskim proizvodima nije se rije{io problem izdavanja humanih lijekova za po-trebe ìvotinja, pa tako ni izradba lijekova za potrebe ìvotinja u galenskim laborato-rijima i u ljekarni~kim (magistralnim) labo-ratorijima.

Do daljnjega, ljekarne ne smiju imati u prometu veterinarske lijekove, niti smiju izra|ivati i izdavati humane lijekove za po-trebe ìvotinja. �



177

Izmjene i dopune Zakona o ljekarni{tvu i Zakona o zdravstvenoj za{titi

U Narodnim novinama (NN, 117/08.) objavljene su Izmjene i dopune Zakona o ljekarni{tvu, Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj za{titi, Izmjene i dopune Zakona o lije~ni{tvu, Izmjene i do-pune Zakona o stomatolo{koj djelatnosti, Izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu, kao i Izmjene i dopune Zakona o medicin-sko-biokemijskoj djelatnosti.

Do izmjena i dopuna gore navedenih za-kona do{lo je zbog obveze da se Direktiva 2005/36. Europske unije o priznavanju kvalifi kacija ugradi u doma}u pravnu regu-lativu koja se odnosi na obavljanje pojedi-nih profesija (zvanja, struka i slu`ba) u zdrav stvu.

Izmjenom i dopunom Zakona o zdravstve-noj za{titi stvoreni su preduvjeti za rje {a-vanje pitanja vezanih za obavljanje zdrav-stvene djelatnosti dràvljana dràva ~lanica Europske unije sa ste~enom izobrazbom

zdravstvenog radnika u Republici Hrvat-skoj.

Izmjenom i dopunom Zakona o ljekarni{tvu omogu}uje se dràvljanima dràva ~lanica Europske unije sa ste~enom izobrazbom farmaceuta obavljanje ljekarni~ke djelatno-sti bez poloènoga stru~nog ispita u Repu-blici Hrvatskoj.

Dràvljani dràva ~lanica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nu`nu komunikaciju s bolesnikom.

Navedene izmjene i dopune stupit }e na snagu danom prijma Republike Hrvatske u Europsku uniju. �



178

Nadalje, Pravilnik propisuje da se prva ljekar-na u gradu, odnosno op}ini osniva na 3 000 osiguranih osoba, druga ljekarna na 8 000 osiguranih osoba, a svaka sljede}a na dalj-njih 5 000 osiguranih osoba (npr. 13 000, 18 000 osiguranih osoba i tako redom).

Zra~na udaljenost izme|u èljene lokacije za ljekarnu i mjesta na kojem je smje{tena druga najblià ljekarna ovisi o broju osigura-nih osoba u gradu, op}ini ili gradskoj ~et vrti Gra da Zagreba. S tim u vezi Pravilnik pro pi-suje da zra~na udaljenost izme|u ljekarni:• za gradove s vi{e od 50 000 osigura-

nih osoba mora biti najmanje 200 m zra~ne linije

• za gradove od 100 000 do 500 000 osiguranih osoba mora biti najmanje 300 m zra~ne linije

• za gradove i op}ine do 1 000 000 osi-guranih osoba mora biti najmanje 500 m zra~ne linije.

Navedene udaljenosti utvr|uju se geodet-skom izmjerom ovla{tene osobe za obavlja-nje geodetskih poslova, sukladno propisi ma o dràvnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Pravilnik predvi|a i mogu}nost preseljenja ve} osnovanih ljekarni unutar grada, op }ine, odnosno gradske ~etvrti Grada Zag reba na drugu lokaciju, uz napomenu da ostaje ob-veza po{tovanja propisane zra~ne udalje-nost do najbliè ljekarne u tom podru~ju.

Kako navedenim odredbama nije s pre ciz-no{}u rije{eno osnivanje ljekarni na podru-~ jima od posebne dràvne skrbi, brd sko-planinskim podru~jima i otocima, Pra vilnik

Pravilnik o osnivanju ljekarni

Nakon {to je u Narodnim novina-ma, broj 26. od 12. oùjka 2007. (NN, 26/07.) objavljen Pravilnik o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osni-vati ljekarne ubrzo je isti taj pravilnik tije-kom mjeseca studenoga 2007. (NN, 118/07.) i srpnja 2008. (NN, 81/08.) do-ìvio nove promjene.

Koje su odredbe na snazi i koji uvjeti mo-raju biti zadovoljeni pri odre|ivanju pod-ru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne na-vodimo u daljnjem tekstu.

Pravilnik o uvjetima za odre|ivanje pod-ru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne (NN, 26/07.) propisuje uvjete pri osnivanju lje-karni, a to su:• broj osiguranih osoba HZZO-a u gra-

du, op}ini, odnosno gradskoj ~etvrti Grada Zagreba gdje se ljekarna osniva

• me|usobna zra~na udaljenost od loka-cije za novu ljekarnu, pa do najbliè postoje}e.

Broj osoba osiguranih obveznim zdravst-venim osiguranjem koje provodi HZZO (osi-gurane osobe) moè se na}i na mre`noj (web) stranici HZZO-a i svima je dostu-pan.



179

u takvim slu~ajevima predvi|a mogu} nost osnivanja ljekarni i na tim podru~jima, i to ako je cestovna udaljenost do najbliè lje-karne ve}a od 5 km ili je najblià ljekarna izvan granica na kojoj se obavlja javni mjes-ni prijevoz.

Upravo je ta odredba doìvjela svoje pro-mjene izmjenom Pravilnika u studenome 2007. Naime, Pravilnik o izmjenama Pravil-nika o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne (NN, 118/07.) izmijenio je navedeni ~lanak te omogu}io:

• osnivanje ljekarni u gradu, op}ini, od-nosno gradskoj ~etvrti Grada Zagreba ako se najblià druga ljekarna nalazi na 3 000 m zra~ne udaljenosti

• osnivanje ljekarni u gra|evini organizira-noj u sloènu gra|evinu s vi{e od 500 stanova ili s vi{e od 1 000 stanov nika, uz napomenu da se navedeno do ka zuje pi sanom izjavom investitora koja odgo-vara detaljnom planu ure|enja prostora ili programu poticajne stanogradnje, i uz uvjet da zra~na udaljenost izme|u lje-karni mora iznositi najmanje 1 000 m

• osnivanje ljekarni u turisti~kom naselju u kojem se obavlja turisti~ka djelatnost i u kojem postoji mogu}nost smje{taja od najmanje 1 000 gostiju istodobno, te ako je zra~na udaljenost do najbliè po stoje}e ljekarne najmanje 1 000 m.

No, navedena odredba ne omogu}uje, ka ko se ~esto misli, osnivanje ljekarne u svakom mjestu na obali koje moè smjestiti isto-dobno 1 000 gostiju. Prigodom razmatra-nja takvih zahtjeva treba prethodno utvrditi

je li navedeno naselje kategorizirano kao turisti~ko naselje sukladno Pravilniku o raz-vrstavanju, kategorizaciji i posebnim stan-dardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN, 88/07.) propisanom od Mini-starstva turizma RH i koji je Pravilnik objav-ljeno na mre`noj stranici toga ministarstva.

Ljekarna koja je osnovana na udaljenosti od 3 000 m zra~ne linije do druge najbliè ljekarne moè se nesmetano preseliti, ako je ponovno na udaljenosti od 3 000 m do druge najbliè ljekarne.

Treba naglasiti da nije dopu{teno preselje-nje ljekarni osnovanih u gra|evinama orga-niziranim u sloènu gra|evinu, odnosno u turisti~kim naseljima.

Pravilnik je dodatno zbunio zainteresirane stranke navode}i u svojoj prijelaznoj od-redbi – da }e postupci koji su u tijeku pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi u vrijeme stupanja na snagu ovoga pravilnika biti nastavljeni sukladno tom pravilniku.

Posljednje Izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne (NN, 81/08.) omogu}uju, uz sve gore navedeno, tako|er i osnivanje ljekarne u dru{tveno poticajnoj stanogradnji u vi{estambenim zgradama i zgradama u nizu s vi{e od 500 stanova ili s vi{e od 1 000 stanovnika, a sukladno po-voljno pisanoj izjavi vlasnika, odnosno sta-novitog investitora (npr. Agencija za pro-met i posredovanje nekretninama), i detalj-nom planu ure|enja prostora na temelju Zakona o dru{tveno poticajnoj stanograd-nji, ako je rije~ o postupku osnutka prve ljekarne na toj lokaciji.


180

Iz svega gore navedenog proizlazi da se za osnivanje svake sljede}e ljekarne u gra|e-vinama organiziranim u sloènu gra|evinu uzima u obzir broj osiguranih osoba na odre|enom podru~ju (op}ina, grad, odno-sno gradska ~etvrt), broj ljekarni i udalje-nost do najbliè postoje}e ljekarne.

Preseljenje ljekarne osnovane u takvoj sta-nogradnji nije dopu{teno.

Posljednje objavljeni Pravilnik omogu}uje i preseljenje onih ljekarni koje na postoje}oj lokaciji ne ispunjavaju propisanih 200, 300 ili 500 m zra~ne udaljenosti do najbliè ljekarne. U takvim je slu~ajevima preseljenje dopu{teno ako su kumulativno ispunjeni sljede}i uvjeti:• kada se preseljenjem na novu lokaciju

postoje}a udaljenost izme|u ljekarni mijenja za najvi{e 10 % od postoje}e zra~ne udaljenosti izme|u ljekarni

• kada se ljekarna seli iz unajmljenog u vlastiti prostor.

Primjerice, prema gore navedenoj odred-bi, ljekarna koja se od najbliè ljekarne na-lazi na zra~noj udaljenosti od 450 m, a ne na propisanih 500 m, moè se preseliti i bliè i dalje od najbliè ljekarne, ali samo u krugu od 45 m.

I ovaj pravilnik u svojoj prijelaznoj odredbi omogu}uje da se postupci koji su u tijeku pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi u vri-jeme stupanja na snagu ovoga pravilnika na-stavljaju sukladno tom istom pravilniku. �

Uvjeti za mentora i ljekarnu

Na temelju ~lanka 19. to~ke 29. Statuta Hrvatske ljekarni~ke komore, Vije}e HLJK-a na svojoj 6/91 sjednici od 1. listo-pada 2008. donosi

ODLUKUODLUKUo uvjetima koje mora ispunjavati o uvjetima koje mora ispunjavati

mentor i ljekarna u kojoj se provodi mentor i ljekarna u kojoj se provodi pripravni~ki sta` magistra farmacijepripravni~ki sta` magistra farmacije

I.I.

Pri obavljanju pripravni~kog staà1 u lje-karni, mentor,2 magistar farmacije, mora ispunjavati sljede}e uvjete:• najmanje 5 godina radnog iskustva u

ljekarni~koj djelatnosti• biti zaposlen u ljekarni u kojoj rade naj-

manje dva magistra farmacije


1 Plan i program pripravni~kog staà za magistre farma-cije objavljen je u Narodnim novinama (NN. 130/99.), a moè se prona}i i na stranicama HLJK-a u izborniku «Regulativa».

2 Mentor je u ljekarni{tvu voditelj, nastavnik i odgojitelj mladog, jo{ neiskusnog ljekarnika, a zaduèn je kako za nadzor rada kandidata pri izvo|enju ljekarni~kih radnji, tako i za to da svoje spoznaje predo~i pripravnicima [V. G.].


181

• imati zavr{en te~aj za mentore odo-bren od Hrvatske ljekarni~ke komore.

II.II.

Dio plana i programa pripravni~koga staà koji se obavlja u galenskim laboratorijima i laboratoriju za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari moè se obaviti u ljekarni u kojoj se obav-lja ostali dio staà ako se u takvoj ljekarni izra|uju najmanje sljede}i ljekoviti oblici:• otopine• masti (suspenzije, emulzije)• kapi za nos• kapi za uho• ~ajevi• trituracije3 • suspenzije za peroralnu uporabu.

III.III.

U laboratoriju ljekarne namijenjen za pro-vjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identi-fikaciju ljekovitih tvari, a u djelu plana i programa koji se odnosi na ispitivanje i kontrolu tvari, pripravnik u ljekarni treba obavljati laboratorijske radnje, i to najma-nje:

• identifikaciju tvari i

• kontrolu sadràja alkohola• usvojiti teorijska znanja koja se odnose

na op}e odredbe o kontroli onih ljeko-vitih oblika koji su navedeni obveznom izradbom u ljekarni.

IV.IV.

Iznimno, od to~ke I. ove odluke, mentor pri obavljanju pripravni~koga staà u ljekar-ni, a najduè do 31. prosinca 2009., moè biti magistar farmacije koji nema zavr{en te~aj za mentore.

V.V.

Magistri farmacije koji su zapo~eli priprav-ni~ki sta` prije stupanja na snagu ove od-luke zavr{it }e pripravni~ki sta` sukladno prije utvr|enim uvjetima.

VI.VI.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave na web stranici Hrvatske ljekarni~ke komore.4 �

3 Trituracije – smjese ljekovitih tvari ili pripravaka biljnih droga (u pravilu, jaka djelovanja) i sredstva za dopunji-vanje u obliku pra{aka ili ljekovitih masti. Rabe se isklju~ivo za izradbu drugih ljekovitih pripravaka i nisu namijenjeni bolesnicima za neposrednu upotrebu [V. G.].

4 Isprava se vodi pod Ur. broj: 04-485/1-08; Zagreb, 17. listopada 2008., a potpisala ju je predsjednica Vije}a HLJK-a Dragica Radin, mag. pharm.


182

Odluka o maloprodajnim cijenama

Vije}e HLJK-a na svojoj 6/91 sjed-nici od 1. listopada 2008. donijelo je iz-mjene i dopune Odluke o maloprodajnim cijenama lijekova koje nisu predmet ugova-ranja s HZZO-om pod naslovom Odluka o

na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lije-

kova i drugih sredstava koji nisu predmet

ugovaranja s HZZO-om.

Navedenim izmjenama i dopunama odre-|eno je:• da ljekarna sama odre|uje na~in obliko-

vanja cijena drugih sredstava koji su u prometu u ljekarni

• da je pri izdavanju lijekova zdravstve-nim ustanovama i pravnim osobama na narud`benicu, odnosno kada je izda-vanje predmet ugovaranja putem jav-nog natje~aja, dopu{teno umanjiti ma-loprodajnu marù prema ovoj odluci za dodatnih 10 %

• da se bri{e odredba prema kojoj ljekar-na na uvjete pla}anja moè odobriti najvi{e iznos popusta od 10 %.

U nastavku je naveden pro~i{}eni tekst Odluke o na~inu oblikovanja maloprodajnih

cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu

predmet ugovaranja s HZZO-om.

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORAHRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

na temelju ~lanka 35. to~ke 12. Zakona o ljekarni{tvu (NN, 121/03, 35/08, 117/08.) Vije}e HLJK-a na svojoj 6/91 sjednici dana 1. listopada 2008. donijelo je

ODLUKUODLUKUo na~inu oblikovanja maloprodajnih o na~inu oblikovanja maloprodajnih

cijena lijekova i drugih sredstava cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s koji nisu predmet ugovaranja s

HZZO-omHZZO-om

(PROÎ[]ENI TEKST)

I.I.

Ovom Odlukom utvr|uje se na~in obliko-vanja maloprodajnih cijena lijekova koji nisu predmet ugovaranja s Hrvatskim za-vodom za zdravstveno osiguranje.

Na~in oblikovanja maloprodajnih cijena drugih sredstava koji su u prometu u lje-karni utvr|uje ljekarna.

II.II.

Maloprodajna cijena gotovog lijeka, galen-skog pripravka, magistralnog pripravka jest prodajna cijena na malo s porezom na do-danu vrijednost.

Sastavni dio cijene gotovog lijeka jest vri-jednost maloprodajne marè prema mode-lu diferencirane marè.

pripremila: Ana Malovi} / HLJK


183

Sastavni dio cijene galenskog i magistral-nog pripravka jest usluga izradbe magi-stralnog ili galenskog pripravka prema ta-blici «Ljekarni~ki postupci» (Dijagnosti~ki i terapijski ljekarni~ki postupci, Narodne novine: 15/92, 29/93, 31/95, 3/2000, 18/2000, 118/01, 44/02, 76/02, 85/02, 92/02. i 11/03.).

Ljekarna je obvezna u maloprodajnu cijenu galenskog i magistralnog pripravka ugradi-ti uslugu izdavanja {ifre broj 70010 iz «Ljekarni~kih postupaka».

Vrijednost boda koji se primjenjuje u izra-~unu cijene za galenske i magistralne pri-pravke prema «Ljekarni~kim postupcima» utvr|uje Vije}e komore na prijedlog Povje-renstva za ekonomska pitanja HLJK-a.

Mjerila su za odre|ivanje vrijednosti boda sljede}a:• vrijednost ljekarni~kog rada• ostali prosje~ni tro{kovi rada i poslo-

vanja.

III.III.

OBLIKOVANJE MALOPRODAJNE CIJENE GOTOVIH LIJEKOVA

Najmanji iznos marè: 10 %

Najvi{i iznos marè: 35 %

Iznimno za citostatike, lijekove protiv AIDS-a i lijekove koji se izdaju u dugotraj-noj terapiji (npr. hepatitis C, lije~enje steri-liteta i dr.) primjenjuje se iznos malopro-

dajne marè najmanje 2 %, a najvi{e prema prihva}enom modelu diferencirane marè.

U posebnim (izvanrednim) stanjima (epi-demije, pandemije i sl.) HLJK moè odre-diti poseban iznos maloprodajne marè za gotove lijekove koji odstupa od utvr|enog na~ina izra~una.

Iznimno, pri izdavanju lijekova zdravstve-nim ustanovama i pravnim osobama na narud`benicu, odnosno kada je izdavanje predmet ugovaranja putem javnog nat-je~aja, dopu{teno je umanjiti maloprodaj-nu marù prema ovoj Odluci za dodatnih 10 %.

Maloprodajne diferencirane marè za gotove lijekove od 10 do 35 %

Cijena lijeka na velikopo pakiranju (u kn)

MAR@A

0,00 – 100,00 35 %100,01 – 200,00 30 %200,01 – 300,00 25 %300,01 – 500,00 20 %500,01 – 1 000,00 15 % iznad 1 000,01 10 %

Maloprodajne diferencirane marè za go-tove lijekove u slobodnoj prodaji od 10 do 35 % ne primjenjuju se na gotove lijekove koji, sukladno rje{enju Agencije za lijekove i medicinske proizvode, mogu biti u pro-metu u specijaliziranim prodavaonicama lijekovima na malo (lijekovi s reìmom izdavanja BRX).


184

IV.IV.

Cijena galenskih i magistralnih pripravaka izra~unava se primjenom bodovnog susta-va, tj. «Dijagnosti~kih i terapijskih ljekar-ni~kih postupaka» objavljenih u Narodnim novinama (NN, 15/92, 29/93, 31/95, 3/2000, 18/2000, 118/01, 44/02, 76/02, 85/02, 92/002. i 11/03.) ili norma sata.

Vrijednost boda utvr|uje se u iznosu od:• najmanje u iznosu vrijednosti boda za

HZZO.

Vrijednost norma sata utvr|uje se u iznosu od:• najmanje u iznosu od 60,00 kn.

V.V.

Ova se odluka objavljuje u Narodnim novi-nama i stupa na snagu osmog dana od objave.1 �

1 Isprava se vodi pod Ur. broj: 04-512/1-08; Zagreb, 1. listopada 2008., a potpisala ju je predsjednica Vije}a HLJK-a Dragica Radin, mag. pharm.

Ljekarni~ka staklena boca (Njema~ka, oko 1780.) Natpis: SCHLAG�:,

zapravo AQUA APOPLECTICA.

Aqua Apoplectica bilo je sredstvo protiv sr~anog infarkta (udara ili kapi), naglog prekida protoka krvi u

koronarnu arteriju. Lijek se pripremao od bilja: mati~njak, lipov cvijet, ru`marin i cimet (korica).

185

doga|anjaVa`nost pravilnog izdavanja oralnih kontraceptiva

U posljednjih je nekoliko mjeseci velika pozornost {ire javnosti posve}ena rizicima od primjene lijeka Yasmin. Nagla-sak je stavljen na tromboembolijske1 doga-|aje kao ozbiljne nuspojave ovoga lijeka.

U povodu toga Agencija za lijekove i me-dicinske proizvode ponovno je razmotrila sigurnosni profil Yasmina te provela labora-torijsku provjeru kakvo}e lijeka. Ispitivanje je jo{ jednom potvrdilo da je kakvo}a lijeka u skladu s odobrenim zahtjevima te da se na trì{tu Hrvatske i Europske unije nalazi isti lijek. Kako nema novih spoznaja koje bi mijenjale sigurnosnu sliku lijeka, zaklju~eno je da korist od primjene lijeka prema{uje njegov rizik. Unato~ ~injenici da je lijek, po svojim svojstvima, siguran za primjenu nu`no je jo{ jednom upozoriti na va`nost pravilnog propisivanja i izdavanja lijeka te pra}enja njegovih nuspojava.

Lijek Yasmin se, poput ostalih kombiniranih [per]oralnih2 kontraceptiva, izdaje isklju-~ivo na lije~ni~ki recept. Stoga je pri izda-vanju lijeka potrebno voditi ra~una o valja-nosti recepta te o trajanju ponovljivog re-cepta. Isto tako pri izdavanju lijeka korisni-cu treba podsjetiti na va`nost redovitih pregleda (redoviti posjeti ginekologu) te provjeriti primjenjuje li korisnica neke dru-ge lijekove koji mogu u}i u me|udjelovanje ili interakciju s Yasminom (antiepileptici, odre|eni antibiotici ili gospina trava). Tako|er, korisnice treba posebno upozori-ti da ne smiju pu{iti za vrijeme uzimanja kontracepcijskih tableta jer se ~in pu{enja dodatno povezuje s pove}anjem rizika pri-mjene lijeka (u pu{a~ica se rizik pove}ava posebno u èna starijih od 35 godina).

Korisnice svakako treba usmjeriti na strogo pridràvanje navoda u Uputi o lijeku.

napisala: Anita Filipovi} Su~i} / Agencija za lijekove i medicinske proizvode, Zagreb, dr. sc. predstojnica Ureda ravnatelja i glasnogovornica

1 Tromboembolija (lat. thromboembolia) – pojam za em-boliju ~iji emboli, doplavljeni krvlju, potje~u od tromba u srcu, arterijama ili venama. Svaki embol tvori jezgru za stvaranje novog tromba [V. G.].

2 Zanimljivo je kako se u ljekarni~koj i lije~ni~koj praksi podjednako rabe izrazi oralno i peroralno. Oba izraza dolaze od latinskih pridjevnih rije~i (1) oralis/orale – koji se odnosi na usta, usneni, usni (npr. usni otvor, usna {upljina), oralni, i (2) peroralis/perorale – koji se uzima

ili daje (prima) na usta, kroz usta (npr. lijek) ili se izvodi (npr. operacija) kroz usta, usni, peroralni. Hrvatska ma-tica lijekova (1997) poznaje oralne pripravke, Farmako-terapijski priru~nik (2000.) poznaje oralne antidijabe-tike, Enciklopedijski rje~nik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja (2006.) poznaje peroralne an-tikoagulancije i oralne kontraceptive, a Hrvatska far-makopeja 2007 s komentarima (2007.) poznaje: kroz usta (eng. oral use), oralne pripravke (eng. oral prepa-rations), oralne kapi (eng. oral drops), oralna teku}ina (eng. oral liquid), oralna otopina (eng. oral solution) i tako redom. Oralni kontraceptivi (lat. contraceptiva pe-roralia) – sredstva za sprje~avanje za~e}a (kontracepti-vna sredstva) koja se daju na usta. Naj~e{}e ih uzimaju ène (npr. estrogeni, progesteron), dok su za mu{karce (gosipol, klorirani {e}eri) u razvoju [V. G.].


186

S druge pak strane, ljekarnici trebaju slije-diti relevantne stru~ne informacije o lijeku dostupne u Saètku opisa svojstava lijeka kojeg mogu zatraìti od predstavnika nosi-telja odobrenja ili prona}i na internetskoj stra nici Agencije (www.almp.hr) u dijelu Lijekovi.

Ljekarnik tako|er treba upoznati korisnice s ranim navje{tajima (predznacima, simp-tomima) ozbiljnih nuspojava Yasmina jer je njihovo pravodobno prepoznavanje bitno za spre~avanje mogu}ih komplikacija. Ta-ko, primjerice, valja upozoriti korisnice da obrate pozornost na pojavu iznenadnog te{kog bola u prsnom ko{u, na pojavu izne-nadnog gubitka zraka ili napadaja ka{lja, te jednostranog bola ili otjecanja u nogama. Tako|er, valja usmjeriti korisnice da reagi-raju na svaku neuobi~ajenu i/ili te{ku gla-vobolju, iznenadni gubitak vida ili pore-me}aj u motorici, odnosno na slabost ili omamljenost jedne strane ili kojega dijela tijela. Navedeni simptomi mogu upozoriti na pojavu venske ili arterijske tromboze, odnosno tromboembolijskih ili cerebro-vaskularnih doga|aja. Stoga je ove simpto-me potrebno ozbiljno shvatiti i detaljnije ispitati. Tako|er treba pripaziti da je rizik od pojave tromboembolijskih doga |aja najve}i u prvoj godini primjene lijeka.

No to nije sve. Va`no je upozoriti korisnice da o svakoj uo~enoj neèljenoj reakciji na lijek odmah obavijeste svoga lije~nika ili lje-karnika. Zdravstveni radnik zatim treba pri-ja viti otkrivene nuspojave Agenciji za lije-

kove i medicinske proizvode koja ih pro cje-njuje te vra}a povratnu informaciju zdrav-stvenom radniku. Na ovaj se na~in kom pli-kacije nuspojava lijeka mogu pravodobno smanjiti, izbje}i ili sprije~iti. Obrasci i upu-te za prijavu nuspojava nalaze se na inter-netskoj stranici Agencije (www.almp.hr) pod hipervezom (linkom) Farmakovigilan-cija.

Ovim putem valja jo{ jednom podsjetiti da se rizik od nastanaka tromboembolijskih doga|aja, kao i ostala upozorenja i mjere opreza za lijek Yasmin odnose na sve lije-kove iz skupine kombiniranih oralnih kon-traceptiva. Stoga za navedene lijekove vri-jedi isti na~in propisivanja, izdavanja, pri-mjene te pra}enja korisnica lijeka.

Na kraju je jo{ jednom potrebno naglasiti da se pravilnim propisivanjem, izdavanjem i uporabom lijeka poznati rizici od oranih kontraceptiva mogu smanjiti na najmanju mogu}u razinu. �


187

Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibiotike

Dana 18. studenoga ove godine prvi }e se put obiljeìti Europski dan svje-snosti o otpornosti na antibiotike (eng. Eu-ropean antibiotic resistance awareness day)1 kako bi se javnosti posvijestila ~inje-nica da }e antibiotici zadràti svoju u~in-kovitost i za budu}e nara{taje samo ako se budu uzimali odgovorno. Europska je ko-misija pokrenula obiljeàvanje toga dana u suradnji s Europskim centrom za kontrolu i spre~avanje bolesti (eng. European centre for disease prevention and control). Pred-stavnici toga europskog sre di{ta smatraju da je i ljekarni~ki sustav pridonio pove}anju razine otpornosti na antibiotike u Europi.

Naime, ti predstavnici smatraju da je ot-pornost na antibiotike u Europi visoka, me|u ostalim, i zbog ~estog bezreceptnog izdavanja antibiotika u ljekarnama. I doi-sta, otpornost na antibiotike ozbiljan je i mnogo zastupljeniji problem u [panjolskoj i Gr~koj nego u skandinavskim zemljama

(Danskoj, [vedskoj i Norve{koj). Predstav-nici Europskog centra za kontrolu i spre-~avanje bolesti pretpostavljaju da je razlog tomu relativna nedostupnost ljekarni u Skandinaviji ako se uzme u obzir ~injenica da je omjer broja stanovnika i ljekarni mno-go ve}i nego u [panjolskoj i Gr~koj. Osim toga, {panjolski i gr~ki ljekarnici primaju nov~ane poticaje za izdavanje antibiotika jer su pla}eni iz marè lijekova prodanih bez recepta. Prema rije~ima predstavnika Europskog centra, trebala bi se ispitati prak sa bezreceptnog izdavanja antibiotika u europskim ljekarnama i trebalo bi na neki na~in osigurati izdavanje antibiotika u lje-karnama isklju~ivo uz predo~enje lije~-ni~kog recepta. �

napisala: Danijela Huml / HLJK, prema poda-cima PGEU

1 Otpornost na antibiotike – pojava kada antibiotici ne djeluju na odgovaraju}e uzro~nike bolesti, naj~e{}e zbog njihove neadekvatne i {iroke primjene [V. G.].

Migracije i nedostatak farmaceuta u Europi

Zapaène su odre|ene negativne pojave na trì{tima rada zemalja ~lanica EU koje, me|u ostalim, poga|aju i ljekarni~ku djelatnost. Ponajprije se radi o tome da ponu|ena radna snaga u zavodi-ma za zapo{ljavanje ne zadovoljava potre-be trì{ta za stanovitim kadrovima. S dru-ge pak strane, zemlje ~lanice privla~e uglav-

napisala: Danijela Huml / HLJK


188

nom radnike koji nemaju potrebne radne vje{tine, odnosno niskokvalificirane radni-ke. Veleprodaje lijekova ili veledrogerije,1 koje su (u odre|enim zemljama) ujedno i vlasnice ljekarni, traè izlaz iz tih problema ulaganjem u obrazovanje farmaceuta. Da bi ublaìla navedene pojave, Europska je komisija u listopadu 2007. dala po~etni poticaj o zapo{ljavanju visoko kvalificiranih radnika u Europskoj uniji.

Nesta{ica farmaceuta u nekim zemljama ~lanicama EU ve} je dovela do njihove mi-gracije s jugoistoka ([panjolska, Portugal, Italija, Poljska) na sjever Europe (Velika Britanija, Irska). Nedostatak farmaceuta za-mi je}en je i u Norve{koj, a o~ekuje se i u [ved skoj nakon liberalizacije {vedskoga trì{ta. Portugalski ljekarnici smatraju da je trì{te rada u toj zemlji nesigurno, kao {to su nesigurne i njihove pla}e, pa u potrazi za boljim uvjetima rada migriraju u Irsku i u Veliku Britaniju. Potpuno je obratna situ-acija zamije}ena u Velikoj Britaniji, gdje postoji opasnost od zasi}enja britanskoga trì{ta farmaceutima. Naime, ondje posto-ji oko 38 000 zaposlenih farmaceuta. Osim toga, broj studenata farmacije kao i

broj farmaceutskih fakulteta u stalnom je porastu. Trenuta~no se u Velikoj Britaniji farmacija moè studirati na 24 fakulteta.

Svake godine oko 250 farmaceuta zatraì potvrdu o poloènom stru~nom ispitu od Poljske ljekarni~ke komore u svrhu zapo-slenja u drugoj zemlji ~lanici. Ove je godi-ne izdano 10 % manje potvrda, i to zbog nepopularnosti selidbe pojedinaca zbog gospodarskih razloga. Nije poznato koliko farmaceuta doista napusti Poljsku, iako do sada nije zabiljeèn nedostatak farmaceuta u toj zemlji.

Veledrogerije smatraju nesta{icu farmaceu-ta ozbiljnom prijetnjom za svoje ljekarne i to nastoje sprije~iti na vrijeme. Vo|eni tom mi{lju, predstavnici veledrogerija, poput Alliance Bootsa i Phoenixa, redovito posje-}uju sveu~ili{ta kako bi razgovarali sa stu-dentima farmacije, pri ~emu odabiru kan-didate za svoja budu}a radna mjesta. Cilj je razgovora pridobiti {to vi{e budu}ih far-maceuta u svoje ljekarne. [tovi{e, organi-ziranje studija farmacije po Europi moglo bi postati jo{ jedna poduzetnost europskih veledrogerija. Naime, Alliance Boots pla-nira organizirati studij farmacije u Italiji, a Phoenix ̀ eli pokrenuti pet studija farmacije u Njema~koj.

Kako bi se pove}alo zapo{ljavanje visoko-kvalificiranih osoba u Europskoj uniji, Eu-ropska komisija u jednoj direktivi Vije}a predlaè uspostavu tzv. plavoga kartona kojim bi bila dodijeljena neka posebna pra-va visokokvalificiranim radnicima iz tre}ih

1 Veledrogerija – pravna osoba koja ima dopusnicu za obavljanje djelatnosti prometa na veliko lijekovima, kao i medicinskim proizvodima, kozmeti~kim, higijenskim i kemijskim potrep{tinama; veleprodaja lijekova. U pro-cesu tzv. vertikalne integracije povezuje se s ljekarna-ma, {to dovodi do stvaranja monopola i trì{ne domi-nacije [V. G.]. Vidjeti tako|er ~lanke Izravna razdioba lijekova prema ljekarnama u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 191-193. i Udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 24-25.


189

zemalja. Naime, nositelju plavoga kartona i njegovoj obitelji bili bi omogu}eni ulazak, boravak i izlazak iz svih zemalja ~lanica EU. Uz to bi nositelji plavoga kartona ima-li izjedna~ena prava s dràvljanima te ze-mlje ~lanice u mnogim podru~jima, primje-rice, u postupku priznavanja diploma. Usvajanje toga prijedloga dovelo bi i do lak{e pokretljivosti farmaceuta s priznatim kvalifikacijama iz tre}ih zemalja u zemlje ~lanice EU. Takvi bi farmaceuti imali jedna-ka prava pri zapo{ljavanju kao i dràvljani zemlje ~lanice, a nakon dvije godine rada u ljekarni~koj djelatnosti njihova bi se diplo-ma automatski priznala poput diplome u zemljama ~lanicama. �

Njema~ka policija poziva na zabranu prodaje lijekova putem interneta

U Njema~koj je dopu{tena prodaja lijekova koji se izdaju na lije~ni~ki recept na daljinu,1 {to mnogi u zemlji smatraju opa-snom pojavom. Naime, njema~ka krimina-listi~ka policija Bundeskriminalamt u svo-jem izvje{taju pod nazivom Rastu}e trì{te kriminala lijekovima preporu~uje politi~a-rima da razmisle o osmi{ljavanju na~ina ograni~avanja prodaje lijekova putem in-terneta, i to zbog ~injenice da tako naru~eni lijekovi ozbiljno ugroàvaju zdravlje stanovni{tva.

Pokrajinski ministar zdravstva za sjeverno rajnsko podru~je, Karl-Joseph Laumann, podupire preporuke policije i èli zabraniti naru~ivanje lijekova po{tom. Kao razlog navodi brojna izvje{}a o nedovoljnoj mo-gu}nosti savjetovanja bolesnika, kao i o velikoj zastupljenosti krivotvorenih lijeko-

napisala: Danijela Huml / HLJK, prema poda-cima PGEU

1 Vidjeti tako|er ~lanak Europska praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku usluga na daljinu u ovome broju Biltena HLJK.

Ljekarni~ki ormar, gravura iz djela Les Spectacles malades (Paris, 1729.).

Zapo{ljavanje bez «plavoga kartona».


190

va.2 Udruga njema~kih farmaceutskih dru-{ta va tako|er podràva preporuke policije.

Kako bi se sprije~ile daljnje negativne po-sljedice prodaje lijekova na daljinu, jedan je politi~ar predloìo novi zakon kojim bi se zabranila prodaja lijekova koji se izdaju na lije~ni~ki recept putem internet-ljekarni (npr. kod DocMorrisa ili Sanicarea), ali i takozvana usluga podizanja lijekova koje provode prodavaonice poput dm-a (prema: Drogerie markt).3 Konkretno, u slu~aju dm-a rije~ je o tome da bolesnici ostavljaju svoje recepte u dm prodavaonicama te pri sljede}em dolasku na istome mjestu podiù propisane im lijekove. Problem je u tome {to se na ovaj na~in bolesnike ne savjetuje pri izdavanju lijekova.

Ravnatelj Internet-ljekarne pod nazivom DocMorris izjavio je da internet-ljekarne ostvaruju promet od oko 70 milijuna eura i da prodaja lijekova koji idu na lije~ni~ki recept ~ini 80 % njihova ukupnoga prome-ta. Upravo zbog tih ~injenica ravnatelj smatra da novi prijedlog zakona o ukidanju naru~ivanja lijekova po{tom ne}e podupri-jeti njema~ko ministarstvo zdravstva, {to se pokazalo istinitim. �

2 Vidjeti tako|er ~lanke Krivotvoreni lijekovi i Postanak i suzbijanje krivotvorina lijekova u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2/3, str. 78-89.

3 Vidjeti tako|er uvodnik: U sredi{te medijske pozornosti u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 2, str. 67-70.

Ljekarni~ka boca s kositrenim zatvara~em (Njema~ka, kasno XVII. st.)Natpis: nema

191

dopisiHLJK o gospodarenju medicinskim otpadom

Pravilnikom o gospodarenju medi-cinskim otpadom (NN, 72/07.; u daljnjem tekstu: Pravilnik) ljekarnama se propisuje obveza preuzimanja starih lijekova i sli~-noga farmaceutskog otpada neovisno o podrijetlu.1

Premda je navedenim Pravilnikom propisa-na obveza zbrinjavanja farmaceutskog ot-pada u ljekarnama, ipak nije nijednom odredbom rije{eno pitanje financijskoga tro {ka takvoga odlaganja, kao i pitanje skladi{tenja takvoga otpada.

Ljekarne sukladno postoje}em Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN, 90/04.) nemaju predvi|eni prostor za po-hranjivanje i skladi{tenje farmaceutskog otpa da, a tako|er je tehni~ki neostvarivo svakodnevno odvoènje otpada putem ovla{tenog poduze}a za zbrinjavanje far-maceutskog otpada.

O navedenom, kao i o opasnosti od ugro-àvanja zdravlja radnika u ljekarni, gdje se sakuplja farmaceutski otpad nastao u ku}anstvu, HLJK je u vi{e navrata obavije-stila Ministarstvo za{tite okoli{a, prostor-nog ure|enja i graditeljstva i predloìla odre|ena rje{enja. U svojem se prijedlogu Komora pozvala i na provedbu zbrinjava-nja farmaceutskog otpada u zemljama ~la-nicama Europske unije, te je upoznala mje-rodavno ministarstvo da dràve ~lanice Europske unije ve}im dijelom provode zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ali pri-tom ne snose tro{kove njegova odlaganja, ve} su taj tro{ak preuzele lokalne vlasti, odnosno mjerodavna ministarstva. Detaljni se podaci nalaze u tablici «Modeli zbrinja-vanja farmaceutskog otpada u Europi» (vi-djeti str. 192).

Uzimaju}i kao uzor europski model odla-ganja farmaceutskog otpada, Komora je ovla{tenom ministarstvu predloìla da se i lokalna vlast redovitim javnim akcijama uklju~i u odlaganje farmaceutskog otpada nastalog u ku}anstvu, u kojem bi sudjelo-vale i ljekarne pruàju}i stru~nu pomo}.

HLJK je tako|er predloìla i uvo|enje na-knade koju bi pla}ali proizvo|a~i lijekova, a koja bi se upla}ivala u poseban fond te bi sluìla za oporabu farmaceutskog otpada.

O prijedlozima Komore do sada se jo{ nije o~itovalo ovla{teno Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditelj-stva. �

napisale: Ana Malovi} i Danijela Huml / HLJK

1 O odredbama u Pravilniku vidjeti ~lanak Gospodarenje medicinskim otpadom u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2/3, str. 129-130.


192

MODELI ZBRINJAVANJA FARMACEUTSKOG OTPADA MODELI ZBRINJAVANJA FARMACEUTSKOG OTPADA [[FOFO]] U EUROPI U EUROPI

DR@AVA Jesu li ljekarne od-

govorne za skup-

ljanje FO iz

ku}anstava?

Koje su ustano-

ve odgovorne

za skupljanje

FO ako nisu

ljekarne?

Pla}aju li ljekarne

tro{kove odlaganja

FO?

Tko fi nancira

skupljanje FO

ako ljekarne

to ne ~ine?

Dobivaju li

ljekarnici poseb-

nu naknadu za

provedbu ove

usluge?

IRSKA NE, ali neke ljekarne dobrovolj-

no provode ovu djelatnost

The Health Service Execu-

tive

NE The Health Service Exe-

cutive

NE

LUKSEMBURG NE, ali sve ljekar-ne dobrovoljno sudjeluju u sku-pljanju FO koje organizira Mini-starstvo okoli{a

Ministarstvo okoli{a

NE Ministarstvo okoli{a

NE

SLOVA^KA DA nepoznato NE nije pozna-to; pretpo-stavlja se da dràva finan-cira oporabu

NE

[VEDSKA DA nepoznato DA nepoznato DA, ta je dje-latnost

uklju~ena u ljekarni~ku

marùBELGIJA DA nepoznato regija Walloon:

NE; Brisel i fl a-manska regija: ljekarne jedino

moraju financirati spremnike za od-

laganje FO

lokalne vlasti financiraju uni{tavanje FO u svim

trima regija-ma

NE

VELIKA BRITANIJA

DA 1 nepoznato DA 2 nepoznato DA 2

1 Ljekarne su mjesta gdje se skuplja farmaceutski otpad, no, odgovornost oko organizacije skupljanja i zbrinjavanja ima Primary Care Trusts. Skupljanje FO uklju~uje skupljanje neèljenih/neiskori{tenih lijekova, igli, {prica i stanovi-toga otpadnog materijala koji nastaje pri mjerenju glukoze u krvi. Bolesnici mogu donijeti otpad u ljekarnu ili ga dati dostavlja~u. Dostavlja~ je osoba zaposlena u ljekarni na poslovima ku}ne dostave lijekova nepokretnim osobama.

2 Ljekarne pruàju uslugu skupljanja i odlaganja otpada kao dio ugovora s National Health Service (NHS). NHS daje naknadu ljekarnicima za provedbu ove usluge na temelju odobrenja britanskog Ministarstva zdravstva.


193

[VICARSKA DA nepoznato DA 3 nepoznato NEDANSKA

DA4

nepoznato NE mjesne vlastiDA 5

SLOVENIJANE 6

gradska komu-nalna slu`ba

NE gradska komunalna

slu`ba

NE

3 Ljekarne pla}aju odlaganje otpada ako ne postoji neko drugo rje{enje od mjesnih vlasti. Me|utim, ljekarne nisu zakonski obvezne pla}ati skupljanje i odlaganje otpada. Stanje u vezi s FO razlikuje se me|u kantonima i gradovima. U nekim slu~ajevima gradovi pla}aju spaljivanje otpada koji ljekarnici dovode do mjesta spaljivanja. U nekim slu~ajevima dostavu otpada do mjesta spaljivanja obavljaju besplatno veledrogerije, a katkad tu uslugu napla}uju ovisno o te`ini otpada.

4 Lokalne vlasti skupljaju po ljekarnama spremnike s FO i dovode ih do mjesta njihova uni{tavanja.

5 Ljekarnici ne dobivaju posebnu naknadu za skupljanje otpada, nego se ova usluga ljekarnicima ispla}uje u sklopu op}eg ugovora s vladom.

6 Trenuta~no su u pripremi novi propisi u vezi s odlaganjem FO. Govori se o tome da }e u ljekarnama postojati kutije u koje }e gra|ani mo}i odlagati farmaceutski otpad. Veledrogerije }e biti odgovorne za pra`njenje i odlaganje farmaceutskog otpada u tehni~kom, kao i u financijskom smislu.

Znak ljekarni~kog uspje{nog dana bio je gomila bo~ica razli~itih veli~ina s natpisnicama odlo`enih na lije~ni~kom receptu ~ekaju}u osobu koja }e ih podi}i. Ex libris, slika Richarda Luxa (1935.) za be~kog ljekarnika Marca Birnholza.

Takve se bo~ice jo{ tada nisu smatrale

farmaceutskim otpadom nakon {to se lijek potro{io

ili zaostao u bo~ici.

Albarello iz porculana (Be~, XIX. st.) Natpis: UNG[UENTUM] ALTHEAE.

195

jezikPomast

U ljekarni~koj se praksi posljednjih desetlje}a olako, neprimjereno i ~esto rabi izraz mast za jedan od dobro poznatih lje-kovitih oblika pod latinskim nazivom – un-guentum. Krivicu za to ponajvi{e snose proizvo|a~i lijekova kojima ne pada na pa-met po{tovati hrvatsku jezi~nu farmaceut-sku ba{tinu, a koji nemaju ni obi~aj pratiti novija hrvatska jezikoslovna kretanja. Za{to je to tako? Sve je to tako zbog obi-~ne, otrcane i nezanimljive ~injenice da se neki proizvo|a~i lijekova ne èle izloìti tek jednokratnom dodatnom tro{ku za ti-skanje novih tekstova na vanjskom pakira-nju, unutarnjem pakiranju i na uputi za li-jek.1 Svima takvima mogla bi se pripisati primjerena izreka «premazani svim masti-ma» koju ljudi ~esto znaju re}i za lukave, prepredene, prefrigane, snala`ljive osobe dorasle svim prijevarama i izmotavanjima.

Valja upozoriti na ~injenicu da se ljekarnici trebaju sustavno sluìti izrazom pomast za pripravke mekane konzistencije, koje se prire|uju mije{anjem ljekovitih sredstava s masnom podlogom, kao zajedni~kim nazi-vom za oblik ljekovitih pripravaka tzv. ma-zive ~vrsto}e za vanjsku primjenu. Isti~emo, uporaba izraza mâst nije ispravna za ono {to razumijevamo pod latinskom i u farma-

ciji i te kako poznatom rije~i unguentum. Ugledni, najbolji i najnoviji Latinsko-hrvat-ski enciklopedijski rje~nik/Lexicon latino-croaticum encyclopaedicum Joze Marevi}a (Matica hrvatska, Zagreb, 2000.) donosi:

unguentum – [1] pomast, balzam; [2. Ciceron] mirisava mast, po mast, pomada, mirisno ulje, mirisava tvar, parfem

unguentatus – [prema: Katul, Plinije i drugima] namirisan masti-ma, pomadama, pomasti-ma; namazan, pomazan, balzamiran; parfimiran

unguentarium – [prema Augustinu] posu-da za mirisave tvari, po-made, pomasti.

Izraz ljekovita mast jest, dodu{e, ispravan, ali kao dvoslo`na rije~ nepovoljan je zbog vi{e jezi~nih razloga, primjerice, naziv lje-kovita mast za oko pojednostavnjuje se pret varanjem prijedlo`ne skupine u pri-djevnu, dakle jezi~no boljim izrazom o~na pomast i time se od ~etvero~lanoga stru~-noga naziva dolazi do dvo~lanog naziva. Jezi~na teorija i praksa dokazuju da dvo-imeno nazivlje ili vi{e~lani nazivi nemaju prednost nad jedno~lanim nazivima. Upra-vo tako, jedno~lani nazivi imaju prednost zbog jednostavnosti i olak{ane tvorbe srodnih naziva.2 Izraz pomast ne samo da u pro{losti ima mnoge farmaceutske potvr-

napisao: Vladimir Grdini}

1 Vidjeti ~lanak: V. Grdini}, Farmaceutski o ambalaì u Bilten HLJK 2007-2/3, str. 139-142.

2 Vidjeti ~lanak: V. Grdini}, Farmaceutski jezik, Farma-ceutski glasnik, 62:7-8 (2006) 377-380.


196

de nego, {tovi{e, ni danas nije zastarjelica, jer je danas prihva}en kao op}i i stru~ni jezi~ni standard. To se moè brzo i jedno-stavno potvrditi, primjerice, u Rje~niku hr-vatskoga jezika Leksikografskog zavoda Miroslav Krleà i [kolske knjige (Zagreb, 2000.) i u Enciklopedijskom rje~niku hu-manog i veterinarskog medicinskog naziv-lja Hrvatske akademije znanosti i umjetno-sti i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleà (Zagreb, 2006.).

Rije~ mâst ima vi{e zna~enja i sva se ona ve zuju naj~e{}e uz masno}u. Prema Rje ~ni-ku hrvatskoga jezika Vladimira Ani}a mast zna~i (1) netopljivu tvar u tkivu ìvotinja i biljaka, (2) ono {to se dobije topljenjem svinjskog sala – svinjska mast, (3) gusta tvar koja sluì za odràvanje strojeva, (4) boja puti i (5) mo{t u Dalmaciji (regional-no). Me|utim, masna gusta tvar koja se uzima za lije~enje mazanjem prema tom se istom navedenom rje~niku zove ljekovita mast. A ima li svinjske masti u ljekarni{tvu? Da, poznato je da je mast ili ~ista mast ili svinjska mast u farmaceutskoj uporabi po-znata pod latinskim nazivima Axungia por-ci (Hrvatsko-slavonski ljekopis, 1901.) i Adeps suillus (F. Benzinger, Farmaceutska kemija, 1929.) i to je doista mast, a ne unguentum, ili kako to Ivo Ivan~evi} i Dra-gutin Tomi} (1939.) navode da se radi o masnoj pomasti. Nestru~na uporaba izraza mast umjesto ljekovita mast ili izraza po-mast moè dovesti, tako|er, i do nespret-nih stru~nih rje{enja. Primjerice, unguen-tum tragacanthi tehnolo{ki uop}e ne sa-

dràvati masti. Ljekovite masti sluè pak u lije~enju nekih bolesti mazanjem. No, kako smo ve} ustanovili, mast je mogla zna~iti i boju, recimo, puti (tko je crne masti taj je, zna~i, tamnoga tena, crnomanjast). Kao arhaizam pojavljuju se i neke rije~i poveza-ne s ovim zna~enjem, dakle zna~enjem boje. Mastiti je jo{ u XIX. stolje}u zna~ilo obojiti, mastilo je bila tinta, ali i tiskarska boja, mastioni~ar slikar jak u bojama ili ko-lorist, a mastolovka je bila slikarska da{~ica za boje ili paleta. Masnica, kao i modrica (hematom), i danas zna~i modro obojeno tkivo na tijelu od izljeva krvi koji je uzroko-van udarcem ili jakim pritiskom.

Uporaba izraza pomast umjesto ljekovite masti ima i svoje, za ljekarni{tvo, prakti~ne razloge i prednosti. Naime, kada se sustav-no za sve mekane oblike lijekova rabi izraz pomasti (lat. unguenta), tada se s lako}om zasebno ozna~uju dobro nam poznate ma-

sne podloge (vehiculum): masne pomasti (npr. Adeps suillus, Cera alba, Cetaceum, Oleum Cacao), vunene pomasti (npr. Adeps Lanae anhydricus), parafi nske pomasti (npr. Vaselinum flavum, Paraffinum liquidum) i glicerinske pomasti (npr. Glycerinum).

Katkad doista nerazborito stajali{te, koje se moè ~uti u struci protiv izraza pomast, da to podsje}a na «posljednju pomast», nije utemeljen. Naime, posljednja pomast rabi se isklju~ivo u katoli~anstvu, u Kato-li~koj crkvi, kao sakrament bolesni~koga po ma zanja svetim uljem prije smrti (bolesni~ko pomazanje). Sintagma «po-sljednja pomast» u odnosu na jedinstvenu


197

i sveop}u rije~ pomast ima, me|u ostalim, i ulogu da izvr{i namjerni i sna`ni pomak u zna~enju, kao {to je to slu~aj i kod nekih drugih sli~nih primjera: alternativa/alterna-tivna medicina, ambicija/bolesna ambicija, posljednji/posljednji Mohikanac, bara/veli-ka bara, bijel/bijela vrana, bijela knjiga, Bi-jela ku}a, i tako redom. Posljednju pomast dovodimo samo u vezu s umiru}im i umr-lim i ni u kakvom drugom smislu. Mrtav je onaj koji je prestao ìvjeti, a sintagme s rije~i «mrtav» zna~e: pretjeran ili potpun (npr. mrtav pijan, mrtav umoran, mrtav gladan), pribran (npr. mrtav hladan), koji je li{en ìvosti (npr. mrtav glas, mrtav po-gled), presahnuo ili presu{io (npr. mrtav izvor, mrtav rudnik), neostvarena odluka ili zamisao (npr. mrtvo slovo), a da se ne razlaè dalje, primjerice, {to je u botanici mrtva kopriva iz roda Lamium.

êtiri stolje}a hrvatske rije~i: pomast êtiri stolje}a hrvatske rije~i: pomast

Hrvatska farmaceutska rije~ za latinsku un-guentum jest pomast, a to je poznato na tlu Hrvatske ve} od XVI. stolje}a kako je to navedeno u tablici. Pomast je zabiljeèna od razdoblja Hrvatske u sastavu habsbur{ke krune (1526.), za vrijeme Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1. prosinca 1918.), Kraljevine Jugoslavije (1931.), kratkog raz-doblja Banovine Hrvatske (1939.), Neza-visne Dràve Hrvatske (od 10. travnja 1941.), a zatim Federativne Narodne Re-publike Jugoslavije (od svibnja 1945.) pa sve do razvoja stru~noga farmaceutskog nazivlja u Republici Hrvatskoj od godine 1992. U pojedinim se razdobljima zrcali, kako se to i iz tablice vidi, stanovita politi~ka usmjerenost uporabe jezika, ~ak i stru~nih rije~i.

Godi-

na

autor naziv djela latinski/hrvatski izraz(i)

1595. Faust Vran~i} Dictionarium quinque no-bilissimarum Europae lin-guarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae

unguentum /pomast

1599. Bartol Ka{i} Hrvatsko-talijanski rje~nik unguento/mast, pomast1742. Andrija

Jambre{i} Lexicon latinum interpreta-tione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples

unguentum/maszt, mazilo, pomaz

1874. Bogoslav [ulek

Hrvatsko-njema~ko-talijan-ski rje~nik znanstvenog nazivlja

mast – fizi~ki, mineralo{ki i umjetni~ki izraz, hrv. boja ; pomast – kemijski izraz


198

1888. Jane~ek/Domac

Hrvatsko-slavonska far-makopea

Unguentum aromaticum /Mirodiva mast; Unguentum emolliens /Omek{aju}a pomast; Unguentum jodatum /Jodna pomast; Unguentum simplex /Jed-nostavna pomast; Unguentum kalii jodati /Pomast od kalijeva jodida itd.

1899. Julije Domac Uputa u farmakognoziju ljekovite masti1901. Milan @epi} Latinsko-hrvatski rje~nik

[isto u izdanjima Rje~nika iz godina 1941. i 1960.]

unguentarius/koji se ti~e pomasti i trgova-ca pomastima; unguentum/pomast, bal-zam

1901. Jane~ek/Domac

Hrvatsko-slavonski ljekopis unguenta/pomasti

1916. Ante Katalini} Farmaceutska po~etnica unguenta/pomasti1931. Antun Vrgo~ Uputa u farmakognoziju ljekovite masti1933. skupina

autoraPharmacopoea Jugoslavica unguenta/ljekovite masti; aromati~na mast;

mast od glicerina; mast od `ive; mast sa kalijevim jodidom itd.

1937. Vladimir [iffer

Osnovi galenske farmacije unguenta /ljekovite masti

1939. Franjo Benzinger

Repetitorium artis pharma-ceuticae

unguenta /ljekovite masti

1939. Ivan~evi}/Dama{ka

Farmakoterapija unguenta /ljekovite masti

1939. Ivan~evi}/Tomi}

Farmakografija. Osnovi nauke o propisivanju lijeko-va [isto u izdanjima knjige iz godina 1946. i 1951.]

pomasti/unguenta

1939. uredni{tvo Apotekarski vjesnik, 21 (1939) 1140.

masti protiv opeklina


masti sa sumporom


masti za nos


masti s formalinom


Vjesnik ljekarnika, 23 (1941) 451.

masne podloge za izradu ljekovitih poma-sti bez dodavanja masnih tvari



pomasti za oduzimanje mirisa

1943. Dr. B.(enzinger)


o mie{anju pomasti


199

1943. uredni{tvo Vjesnik ljekarnika, 25 (1943) 366.

pomasti

1944. Dr. Benzinger Vjestnik ljekarnika, 26 (1944) 50/141/161.

studije o izradi pomasti

1944. Dr. B.(enzinger)


dobra mastna podloga za izradu emulzio-nih pomasti

1951. skupina autora

Farmakopeja FNRJ unguenta /ljekovite masti – pomasti

1954. uredni{tvo Farmaceutski glasnik, 10 (1954) 327.

pomast za vime

1955. ref. B. @. Farmaceutski glasnik, 11 (1955) 59.

stabilnost pomasti s prokain-penicilinom


za{titna pomast za ruke


moderne podloge za pomasti


analiza pomasti na bazi silikona

1955. Jaroslav Je~men

Uvod u galensku farmaciju unguenta/pomasti, ljekovite masti

1957. Ivan~evi}/Tomi}

Farmakografija ljekovite masti /unguenta

1961. ref. K. K. (Kova~i})

Farmaceutski glasnik, 17 (1961) 428.

o~ne pomasti

1961. ref. K. K. Farmaceutski glasnik, 17 (1961) 430.

istra`ivanje podloga za pomasti

1964. Dragutin Tomi}

Farmakoterapija unguenta /ljekovite masti


Medicinska enciklopedija (sv. 10, str. 161)

unguenta/pomasti ili ljekovite masti; propi-sivanje pomasti; aplikacija pomasti, izrada pomasti; konzerviranje pomasti; oficinalne pomasti; antisepti~ke pomasti; pomasti za o~i

1966. ref. De. (Depeder)


postojanost mikrobnog zaga|enja u po-dlogama za pomasti

1971. ref. De. Farmaceutski glasnik, 27 (1971) 43.

otpu{tanje djelotvornih tvari iz pomasti

1974. Vladimir Tomi}


primjena ribljeg ulja za prire|ivanje poma-sti

1975. Vladimir Tomi}


utjecaj baze za o~ne pomasti na otpu{tanje lijeka


200

1975. ref. Z. M. Farmaceutski glasnik, 31 (1975) 201.

gubici masti za o~i kod raznih punjenja tuba


otpu{tanje ljekovite tvari iz masne podloge


kompleksometrijsko odre|ivanje ribljeg ulja u ljekovitim mastima


Farmakopeja SFRJ unguenta/ljekovite masti; Unguentum simplex/Podloga za ljekovite masti


Medicinski leksikon ljekovite masti – tako|er: pomasti, unguenta

1995. Dragutin Tomi}

Terapijske doze: oblici lije-kova i sinonimi [vjerojatno isto u ranijim izdanjima knjige iz godina 1945, 1946, 1950, 1961. i 1977.]

unguenta /ljekovite masti ili pomasti

1995. Vladimir Grdini}

Hrvatsko farmakopejsko nazivlje. Prinosi za hrvat-sku jezi~nu normu i kodi-fikaciju u ljekopisu

unguenta/pomasti, ljekovitemasti


Standard terms: Pharma-ceutical dosage Forms, Routes of administration, Conteiners

pomast; pomast za nos; pomast za oko; pomast za rektum; pomast za rodnicu; pomast za uho

1998. Vladimir Ani} Rje~nik hrvatskoga jezika pomast – balzam, melem1999. skupina

autoraHrvatska farmakopeja 1999

pomast; pomast za oko; pomast za uho; pomast za nos; pomast za rodnicu; mast za rektum

2000. Jozo Marevi} Latinsko-hrvatski enciklo-pedijski rje~nik

pomast: vidjeti tekst


Rje~nik hrvatskoga jezika pomast: vidjeti tekst

2003. Vladimir Loknar

Rje~nik latinskoga i hrvat-skoga medicinskoga nazivlja

unguentum/pomast, ljekovita mast, mast


Enciklopedijski rje~nik hu-manog i veterinarskog me-dicinskog nazivlja

pomasti: vidjeti tekst

Farmakopeha FNRJ (1951.) je, kao i kasnije Farmakopeja SFRJ (1984.) u pojedinoj upo-rabi nazivlja bila nena~elna. S jedne su stra-ne unguenta bile ljekovite masti, odnosno pomasti (1951.) ili pak samo ljekovite masti

(1984.), a slijedom toga Unguentum sim-plex je podloga za ljekovite masti, Unguen-tum simplex ad antibiotica podloga je za ljekovite masti s antibioticima itd., pa onda imamo nesustavno da je Excipiens lanalcoli


201

lanalkolna podloga za ljekovite masti, Exci-piens lanalcoli aquosum lanolkolna podloga s vodom za ljekovite masti i drugo, da bi onda ipak Unguentum glyceroli bila mast glicerola, Unguentum hydrocortisoni mast korti zolona, Unguentum hydrocortisoni acetatis mast kortizolonacetata, Unguentum emolliens mast za ublaìvanje i sli~no. Ta se nena~elnost, dodu{e, segmentarno i nesu-stavno, moè uo~iti i u Hrvatskoj farmako-peji 2007 s komentarima, gdje sukladno normiranim izrazima iz podru~ja Standard terms3 navodi da se eng. oitment treba pre-voditi na hrvatski jezik rije~ju pomast, a dopu{ta i uporabu naziva mast, da u po-glavlju Farmaceutski oblici (B.9) nalazimo isklju~ivo masti, hidrofobne masti, s vodom emulgi raju}e masti i hidrofilne masti.

Sre|ivanje naziva u farmaciji, a u vezi s la-tinskim izrazom unguentum o~ito je po-trebno. Tu nam pomaù A. Rje~nik hrvat-skoga jezika [urednik Jure [onje; Leksiko-grafski zavod i [kolska knjiga, Zagreb, 2000.] i B. Enciklopedijski rje~nik huma-nog i veterinarskog medicinskog nazivlja [urednik Ivo Padovan; Leksikografski za-vod i HAZU, 2006.] koji navode:

A. mast – namirnica dobivena topljenjem masnih tkiva ìvotinja

A. pomast – lijek za vanjsku uporabu, sa-stavljen od masne podloge i ljekovitih tvari

B. pomasti – polukruti ljekoviti pripravci za vanjsku uporabu namijenjeni lije~enju koè, sluznice i rana. Sadràvaju ljeko-vite ili za{titne supstancije otopljene, suspendirane ili emulgirane u prikladnoj podlozi. Sinonimi: ljekovite masti, me-dicinske masti.

Umjesto zaklju~kaUmjesto zaklju~ka

Slijede}i stoljetno hrvatsko naslije|e u podru~ju ljekarni{tva i najsvjeìja opredje-ljenja jezikoslovaca, kako op}ejezi~nih (2000.), tako i stru~nojezi~nih (2006.), predlaè se:1. za unguentum treba sustavno rabiti

rije~ pomast, a ne ljekovita mast, a po-gotovo ne mast;

2. izraz ljekovita mast treba sustavno izbjegavati iz jezikoslovnih razloga,

3. izraz mast treba se rabiti za svinjsku mast (Axungia porci), ali i za sve ma-sne podloge bez ljekovitoga sredstva, primjerice, mast za hla|enje (Unguen-tum emolliens), tj. bijela mast dobive-na zagrijavanjem cetaceuma i bijelog voska s teku}im parafinom uz natrijev tetraborat, a ta je tek namijenjena za izradbu polukrutih magistralnih pri-pravaka. �

3 Vidjeti: Standard terms: Pharmaceutical dosage forms, Routes of administration, Containers, djelo se sustavno objavljuje u Strasbourgu u izdanju Vije}a Europe. Bilje{ka: ve} je prvo izdanje iz godine 1996. sadràvalo farmaceutske izraze na hrvatskom i jo{ na dvanaest je-zika. Izdanje iz godine 2002. ve} sadràva farmaceu-tske izraze na dvadeset i jednom europskom jeziku.


202

Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. III. dio: materija medika F-O

Pregled pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama1 nastavljamo abecednim redom. Kratice i oznake upotrijebljene i u ovom nastavku rje~nika navedene su u drugom dijelu rje~nika objavljenog u Biltenu, 2:2-3 (2007) 147-156.

FFarina lini kehrl (8,51), bra{no od kudelje (26), ~eten tohom (**)Farina sinapis seminum ènef (9), senf (8,51)Fascia** povoj i pa{ica (Ka{tela), zaveànj (Mostar)Ferrum sulfuricum zelena galica (2,Ar), talica (*)Fictilia** bokal, bokal~i}, bokali}, {olja, {olica, tegla, teglica,

lon~i} i posudica (26)Ficus carica figa (8,51), smokva (Pa), obi~na smokva (Ku)Flores buglossi volovski jezik (10)Flores chamomillae vulgaris jarmen (21), bielotrava (6), buha~ (21), buhak

(21,26,Ar), ruìce za maternicu, od matre, milica trava, milanka, kamomila, kamila, kamilica, ljubica, titralka, ga-milica i raman (26), titrica (21,26), rada, rum, rumanj(?), àbljak, gor~ak, zdravi} i zdravi{ (Ar), dragoljub, deva (**), lepa rada (*). Vidjeti: Flores convallariae majalis.

Flores cinae pulv. vidjeti: Pulvis cinaeFlores convallariae majalis dragoljub (3). Vidjeti: Flores chamomillae vulgaris.Flores lavandulae {picinarda (2,18)Flores (myristicae) macis mu{kaplet (18)Flores malvae arboreae trendofija (7), cviet od trandovilja (2)Flores paeoniae cvijet od boùra (2), boùr (16)Flores papaveris rhoeados nunice (22), bula gjambula (7), mak vu~iji i vu~ji mak

(10)

napisao: Vladimir Grdini}1 vidjeti I. i II. dio u Bilten HLJK, 2007-2-3, str. 143-156.


203

Flores sambuci zovikov cvijet (2,3,16), cvijet od zove (2), té od bazgo-vine (32), holerte (8,51), zovika (**), zova, zovin cvijet, zovika, sambuk bazga i bazgovina (26)

Flores sulfuris ~ukurt behar (**)Flores verbasci ùti plu~njak (8), plu~njak (?) (8,51), zmija~a trava (26) Vidjeti: Lichen islandicus i Herba pulmonariae.Foeniculum vulgare groma~ (18), komorak (Ku), kopar (Pa), mora~a (*). Vidjeti tako|er: Fructus foeniculi.Folia farfarae podbijel (7, Ku)Folia hepaticae jeterni dra~ i dra~ jeterni (10)Folia malvae prstenka (7), kanto{ (16,18), sliz (44), kezpaplte (8,51),

trava od prstenjaka (28)Folia melissae p~elina ljubica, ljekoviti mati~njak i miloduh (26)Folia menthae metica (1)Folia patchouli vidjeti: PatchouliFolia sennae maj~in list (55), mafunjice i mokunice (29), senino

pali{}e (29), salame~ija (4,**), salame~i (**), sename~ija (3), suleman (17), sulemen semplat (4), mo{njice (27) i muterplet ili muterbleter (prema njema~kom: Matter-blätter) (27), arba{ena (29), senika, crna trava, trava od laksiranja, senja i manja, sena mana, te sana i mana (26), senanika (Ar)

Folia uvae ursi {im{irov list (3), loboda (21)Folliculi sennae majkin list, materni list, maj~ino li{}e, maj~ina travica,

trava od matre, trava od rodilje, mo{nje ènske trave i mo{njice od purge (26)

Folliculus* mo{nja (26), mjehur (Ku)Fructus anacardii davidovo zrno (3,7,*)Fructus anisi stellati vidjeti: Semen anisi stellatiFructus anisi vulgaris onajs, aniì}e, janiì}i i slatki janu{ (26)Fructus caryophylli karanfi} i garofolac (26)Fructus cocculi balukat za ribu trovati (6)Fructus colocynthidis gorka jabuka (2,5), zec-jabu~ice (5)Fructus cydoniae sjeme od tunje (2)Fructus cynosbati he~ipe~ (prema nazivu: Hetschepetsch) (8,51)Fructus foeniculi komora~ i fenigl (26), koroma~ (26, Ka{tela), motrika i

mora~ (Ar). Vidjeti tako|er: Foeniculum.


204

Fructus juniperi fenja (2)Fructus lauri kukuli sjeme i sjeme kukuli (23)Fructus myrtilli borovnice (29)Fructus tamarindi temerhindija (3)Fumaria offi cinalis fratri} (18), dimnja~a (Ar, Ku), rosopas (Ar), rosnica (Ku)Fungus sambuci kora za o~i (2). Bilje{ka: pripravak dolazi u vi{e

ljekarni~kih istozna~nica, primjerice, Sambuci fungus, Agaricus auriculae, Auricula Judae, Fungus auricula i Fungus membranaceus.

GGalla* {i{ka (Ka{tela, Ar), {i{arka, {e{arka, {e{arica i babu{ka

(Ar). Rije~ je o: Quercus infectoria Oliv.Gallae quercus {i{arka (2,7)Gaze hydrophila rub (52)Gelatina drhtalice ili drktalice, pitije, dr~e, ladetina, ladnetina,

pa~e i drezga (Ar), balog tutkalo (**)Gemma* pupoljakGemmae populi trandovilje (26). Prema biljci: Populus nigra, crna topo-

la (Ku)Gentiana (op}enito) vladislavka (20). Kao ime roda: siri{tara (Ku).Gentiana asclepiadea sve}ica (*)Gentiana lutea lincura (8,*), sr~enja~a, trava od srdobolje, sr~enjak,

sr~anik, ko{utina brada, trava od srca i mali sr~anik (Ar).

Bilje{ka: danas se podvrsta symphyandra naziva lincura, sr~anik i siri{tara `uta (Ku).

Glechoma hederaceum dobri~ica (Ku,*), dobri~evica, dobri~avka i samobajka (*)Globuli ad erysipelas vrban~ek (10), kamforska kreda (7)Globuli camphorati bijela kugla za pogan~inu i kugl kamfor (26), elizabetin-

rkugl i kanfrkugl (8,51)Globuli cosmet. ledeno bjelilo (17). Vidjeti tako|er: Cetaceum.Globuli martiales gvozdena kugla i kuglja gvozdena (2)Globulus convolutus* vavoljak (Ar)Glycerin glicerin-ulje (34), klicurin (34), klicerin (39), slatki zejtin

(*), jasmin jagi (**)Gossypium depuratum fata (35), pavuljice (?), pamuk (Ar), bumbak (Ka{tela)


205

Granum* sjemenka, zrno (Ar)Gummi arabicum samk arabi (**)Gummi asae foetidae {ejtanpok (3)Gummi benzoës izmirna (*), aslibent (**)Gummi mastix sladka smola (3)Gummipreservativus** ko{ulja za mi{a (11), ko{ulja, koton (prema engleskom:

condom), preèrvativ (prema francuskom: presérvative) i fudrin (prema talijanskom: foderino) (27), futral i futrolac (34), navla~ak (44), nakurnjak (Tegumentum penis) (Ar)

Gummi resina myrrha osmirna (2), mira (Ku)Gummi resina olibanum vidjeti: Olibanum Gummi traganth titre (4), alkitira (**), ketra (**) Gutta(e)* kana (29), troflin (30), kap i kapljica (Ar)Guttare** kanit (29)

HHelianthus annuus suncogled (*), suncokret (Ku)Helianthus tuberosus ~i~oka, nahod, topinambur i slatki krumpir (Ku), ̀ u}enica

(*)Helleborus foetidus kukurijek, ~emerika (Ar)Helleborus niger spre` (11,59), crni kukurijek (Ku), ~emerika (*)Helminthochorton kolarina (11), korajina (52). Zapravo: alga, Alsidum hel-

minthochortonHepar sulfuris `veplena sol (10)Herba* trava, tako|er: trava od groznice, od uroka, od zuba, od

buva i trava od srca (Ar)Herba absinthii pelin (1, 26,[u), pelen (26,[u), pelinek, pelim, ak{enac,

gorki ak{enac, obsienac, ohsjena}, oksjenac, osina}, osjenac, osjena} i sansi} ([u). Bilje{ka: farmaceutska droga od biljke Artemisia absynthium.

Herba capilli Veneris kapo venere (18), gospini vlasi (12)Herba centaurii ki~ica (2), trava od hiljade (2), kantarin (3), tauèntroè

(43), kitica, grozni~ava trava, zimni~arka, i za 1000 fo-rinti ~aja (Tausendguldenkraut) (26), gorka trava (Ar)

Herba centaurii minoris ki~ica (8,*)Herba chelidonii cilidonija (18)Herba cichorei intybi vuzljika (21)


206

Herba conii kukuta (2)Herba cynoglossae pasja kost (10)Herba equiseti gajdica, kositrenka, vo{tika, kosova trava, srebrnja~a i

poljesko vo{}e (26), preslica i ma~ji rep (28)Herba majoranae majurun (43), majorun (57)Herba malvae cigansko zelje (21), crni {ljez (3). Vidjeti: Species al-

thaeae.Herba marrubii koko~itacHerba melissae naranàt (18)Herba millefolii jezi~ec (21), kunica (3,9), paprac (2,8,26), petrovsko

cvie}e i cvije}e petrovsko (2), hajdu~ka trava (8,*), sto-listak (26). Vidjeti: Achillea millefolium.

Herba pulmonariae plu~njak zeleni (8). Vidjeti: Flores verbasci.Herba salviae àlfija (2)Herba sennae salame~i (**)Herba sideritidis trava od uroka (*). Prema biljci Galeopsis dubia ili Side-

ritis arvensis.Herba urticae koprivica gr~ka (*)Herba violae tricoloris maj~ina du{ica (2), ~aj od ljubi~ica (28), dikino oko (Ar)Heroicum remedium prijeki lijek (Ar)Hirudo medicinalis pijavica (2,Ar), pijavka (Ho), krvar i krvarica

(Ar)Hydrargyrum ìva i ìvo srebro (Ar), arènturia (**)Hydrargyrum bichloratum siridìk (2,3,12), siridjik (8), seradìk (Ar). Vidjeti cor-

rosivum tako|er: Corrosiv.Hydrargyrum corrosivum surmen (3,**)Hydrargyrum sulfuratum barut crveni (*), {efki kamen (*). Biljer{ka: stariji ru-

brum ljekarni~ki nazivi su Cinnabaris i Cinnabaris facti-tia.

Hydromel infantum {iroper (18)Hyoscyamus niger bunika (29,Ar), blen, voja i konjski zub (Ar), bunika

crna (Ku), svinjski bob (Pa)Hypericum perforatum bogorodi~ino cvie}e i cvije}e bogorodi~ino (20), gospi-

na trava, ivanje zelje, bogorodi~ina trava i kantarion (Ku)

Hyssopus offi cinalis sipart (20), {ipanta (Pa), izop, sipan i miloduh (Ku)


207

IIndigo syntheticum ~ivit (2,4)Infusum* salitak, naljevak i nalijevak (Ar)Infusum laxativum rosolka (8)Inhalatio** prekada i prekadnja (Ar)Inula helenium oman (Ar,Ku*), veliki korijen (Ar,Ku), vele zelje, i ivanjsko

zelje (Ar). Vidjeti tako|er: Radix enulae.Iodoformium prah od kanfore (2,11,46), `uti pra{ak za rane (17),

prah judiform (47)Iodum resik (Ar)Iris germanica perunika bogi{a (Ku), perunika (*)Isatis tinctoria silina (20, Ku), sa~ (Ku)

JJodoform Vidjeti: Iodoformium Juglans regia orah (Pa)Juniperi baccae borovi~ke, fenje, smrekovina i borovice (26). Isto: Fruc-

tus juniperi.Juniperus communis borovica obi~na (Ku), venja i kleka (Ku,*), smreka (Ku)

KKalium carbonicum pepelarska mast (8), pepelnik i pepelja~a (Ar), bode{ (*)Kalium jodatum idri-jodato (4)Kalium nitricum prah za koko{i (51), {alitra, {alintra i salitra (Ar), sali-

-zrno (2,**), bieli barut i barut bijeli (*)Kermes minerale grana (11)Kreosot katran ruhu (**)

LLagena** Vidjeti: VitreumLagena lactantis** sisavica i sisalica (59), sisaljka, duda, dudaljka, nateza-

vica i i natega~ica (Ar)Lapa major repuh (21, Ku), ~i~ak, ~kalj i repinec (Ku). Noviji je

umjesto Lappa naziv Arctium.Lapides cancrorum rakove o~i (tj. Krebsaugen) (26), oko od raka (2)Lapis haematitis }irumuntija (*)Lapis infernalis paklena stijena i pakleni kamen (59)


208

Lavandula offi cinalis spikinarda (Pa)Lichen islandicus gorski mah (9), kranplte i plu~njak (8,51), ertenska tra-

va i plu~nik (Ar), islandski li{aj (Ku). Tako|er: Cetraria islandica.

Lignum quassiae iverje za groznicu (2), gorkunovina (14), gorko drevo i drevo gorko (11), kavasia (**)

Ligustrum vulgare kalina (Ku,*)Lilium candidum bijeli ljiljan (Ku), krin (*)Linimentum ammoniacatum lete}a mast (2). Vidjeti tako|er: Linimentum volatile.Linimentum saponato- mast od `ile (26) -camphoratum Linimentum volatile babekuke mast (5), lete}a mast (8,12), smrdljiva mast,

ma{~a za {iju (8)Liquor ammonii ni{adorka (3). Vidjeti: Ammonia pura liquida.Liquor Hoffmanni lokman ruhu (**)Liquor quassiae kavasia (**)Lithargyrum gledzia (12), muteseb (16)Lycopodium ber{ (18). Vidjeti tako|er: Streupulver.

MMacis mu{kaplet (18)Magnesia sulfurica vidjeti: Magnesium sulfuricum Magnesium gor~ika (Ar)Magnesium sulfuricum gorka sol (2), `uhka sel (10), solika (3), sol englezka

(**)Malus pumila jabuka (Pa)Malvae folium vidjeti: Folia malvaeMalva silvestris sliz (Pa). Vidjeti: Althaea offi cinalis, Althaea rosea.Malva vulgaris sljez zaje~i (10)Manna smola za tirati (10)Manna communis managro{a (prema talijanskom: mana grassa) (29)Mastix vidjeti: Resina mastixMatricaria chamomilla pasvica (Pa)Medicamentum lijek, ljekarija (Ar)Melissa offi cinalis metvica vrtna (Pa). Vidjeti: Mentha piperita.Mentha metvica (29,Ar,Ku)Mentha aquatica {~ir (21)


209

Mentha piperita paprena metvica (Ku,*), nana (8), metvica vrtna (Pa), metvika paprena (*). Vidjeti: Melissa offi cinalis.

Mentha pulegium metvica sitna (Pa)Mentholstift kame~ak za glavobolju (30), kamen za glavobolju (45)Mespilus germanica mu{mula i morac (Pa). Morac se rabi i za Foeniculum

vulgare.Millefolium vidjeti: Achillea millefolium i Herba millefoliiMixtura* mje{avina, smjesa i sumjesa (Ar)Morbus bolest, bolijest, bolja, nemo}, bole{tina i bolezanja (Ar)Morpiones** osmoki (52)Morphium avirum (**)Mortarium** stupa (Ar)Moschus mo{ak i mu{us (Ar), misk (Ar,**)Myrrha vidjeti: Gummi resina myrrha

NNasturtium offi cinale ren (Pa). Vidjeti: Armoracia lapathifolia.Natrium bisulfurosum crudum bisulfit (52)Natrium carbonicum soda (29), cecelj (Ar)Natrium hydrocarbonicum jestveni prah, soda za grah, prah od `arenice i prah od

ljutibe (26)Natrium sulfuricum topka s⇔ (Ar)Nux moschata ore{ak (3,17), ora{ak (3,Ar,Ku), mirisni orah (Ar,Ku),

ora{~i} i dafinovo zrno (Ar), morski oreh (12,*), hind`eviz orah (4), ~eviz ora (**), arabski, morski i mu{ki orah i ore{ac (26), francuski orah i mu{katl (28)

Nux vomica pasji orah (Ar)

OOcimum basilicum bosiljak (Ku,*)Oleum* ulje i eteri~ko ulje (Ku), zejtin (**)Oleum amygdalarum amararum gorko ulje (Ar)Oleum amygdalarum dulcium ulje od bajama (29)Oleum animale foetidum jelenski zejtin (38)Oleum anthos origano maslo (*)Oleum aschiae mali}eva mast (3)Oleum bardane, Oleum kletnvurcl el (8,51) capillorum i/ili Oleum olivarum odoratum


210

Oleum cinnamomi ulje od kanele (11), tar~in-jag (4). Vidjeti: Cortex cinna-momi.

Oleum citri limun-jag (4)Oleum habacuc kuk olje (17) Oleum jecoris (aselli) {tokfi{ovo ulje (49), ulje od ribe (20), ulje od morske ribe

(10), ulje od mali{ca i ulje od udovca (18), ulje od baka-lara (5, 18, 29, Ar), ribnja mast (Ar), baluk-jagi (**)

Oleum juniperi brinovo ulje (5)Oleum juniperi, carvi, habacuc devetero volje (8), troje volje (8), gli{teno volje (8)Oleum lauri lavorika (3,16,**), lumborovo ulje (5)Oleum lini olaj (Ar), bezeri-jagi (**)Oleum menthae piperitae naneru (3), nane-ruh (4,24), nane jagi (*,**)Oleum nucis moschatae hind`eviz-jag (4), djevz-jagi (**)Oleum nucistae ulje od orasa (29), ulje mu{katovog oraha (Ku)Oleum olivarum puhova mast (51)Oleum petrae rubrum kamen-ulje (21), kamenito volje (8)Oleum populeum jablanovo ulje (28)Oleum pulegii kapljice za madron (17). Bilje{ka: iz biljke Mentha pule-

gium (Ku). Vidjeti: Spiritus aetheris.Oleum ricini debelo ulje (29, Ar), sko~evo ulje (11, Ar), ravlje (Ar),

hlinti-jagi (4), hint-jagi (**), intijagi (**), bijeli zejtin (*)Oleum rosmarini pita{encija (18), ro`marinsko volje (8)Oleum rosmarini mixt. ro`marinsko volje (8), kata{enija (52). Vidjeti: Oleum

rosmarini.Oleum sinapis goru{i~ino ulje (Ku), hardal-jag (4)Oleum terebinthinae bijeli trepethin, trepetljin i trepetin (26)Oleum thymi postni miris za haljine (2)Oleum viride olaj javorika (12)Oleum viride coctum babulikovo volje (8)Olibanum `unluk (**), bijeli tamjan (2), tamjan i olibanum (Ku)Onopordon acanthium magare}i trn (Ku), boca (*), ~kalja (*)Opium drijemak, afion i afiun (Ar)Opodeldoc glidna mast (55), ma{~a od ko{tenog vrbanca (8), ma{~a

prehlajena (8), konjska mast (12), mrzla mast (5, 55)Ossa sepiae {koljka (2), sipe riba (12), morska kost (10), pjena mor-

ska (3), prah od morske kosti (10) �

211

priloziLjekarni{tvo u Hrvatskoj

Politika je oduvijek sna`no utjecala na razvoj prostora na kojem se nalazi da-na{ nja Republika Hrvatska pa tako i na raz-voj ljekarni{tva. Pojedini su vladari omo-gu}ili protok znanja, pohod zdravstvenih stru~njaka, razmjenu intelektualaca, a svo-jim su aktima utrli put srednjovjekovnoga ljekarni{tva na tlu Hrvatske. Prva javna ljekarna bila je u hrvatskom Trogiru 1271. Poslije su otvorene neke od najstarijih eu-ropskih ljekarni: u Dubrovniku (1317.), Zagrebu (1355.) i bolni~ka lje karna «Do-mus Christi» u Dubrovniku (1420.). Vije}e Dubrova~ke Republike donijelo je odluku kojom je prvi put u svijetu uvedena karan-tena jo{ godine 1377. kao mjera za{tite od uno{enja i {irenja ko`nih po{asti. Hrva-tska se farmacija naglo razvila u XVIII. i XIX. stolje}u, napose nakon osnutka prve stru~ne ljekarni~ke organizacije «Hrvatsko-slavonskog zemaljskog ljekarni~kog zbora» (1858.), osnutka studija farmacije (1882.) na Sveu~ili{tu u Zagrebu, objavljivanja Zakona o ljekarni{tvu (1894.) i osnutka prvog u svijetu znanstvenog Zavoda za far-ma kognoziju (1896.) u Zagrebu. Razvoju farmaceutske struke pridonio je i razvoj hr-vatske farmaceutske industrije, zapo~ev{i s tvornicom lijekova «Thierry» u Pregradi

prikazali: Danijela Huml i Vladimir Grdini} / HLJK

(1893.), a potom slijede veletrgovina lije-kovima «Isis» (1918.), farmaceutsko-kemij-ska tvornica «Kemika» u Zagrebu (1919.) i «Ka{tel» u Karlovcu (1921.) sa svojim istraìva~kim laboratorijem (1936.) i tako redom. U razdoblju 1947. – 1991. ljekar-ne su bile isklju~ivo u dràvnome vlas-ni{tvu.

Republika Hrvatska je mlada srednjoeuro-pska i sredozemna, odnosno panonsko-ja-dranska zemlja koja je nakon odluke Sabo-ra iz godine 1991. stekla neovisnost i su-verenost. Na povr{ini od 56 542 km2 ìvi oko 4 440 000 stanovnika, preteìto ri-mokatolici (87%) s visokim stupnjem pis-menosti (98,5%) i s jednim lije~nikom na 430 stanovnika. Nakon godine 1991. Po-novno su zapo~eli proces privatizacije lje-karni~kog sektora i osnivanje novih ljekar-ni. Oko 2 100 farmaceuta obavlja javnu, a oko 110 farmaceuta bolni~ku lje karni~ku djelatnost u oko 960 javnih ljekarni i u 52 bolni~ke ljekarne. U privatnom je vlasni{tvu 63 % javnih ljekarni, 23 % je u dràvnome vlasni{tvu, a 14 % u zakupu. Na jednu ljekarnu dolaze dva farmaceuta.

Ljekarnici su obvezni stalno se stru~no usavr {avati kako bi mogli zadràti licencu za rad Hrvatske ljekarni~ke komore. U zemlji djeluju stru~ne organizacije HLJK-a i HFD-a. Rad Hrvatske ljekarni~ke komore, kao strukovne i stale{ke organizacije, ob-novljen je 27. sije~nja 1995. Zada}a je Komore da u granicama pozitivnih propisa preko svojih tijela, zastupa i {titi lje kar ni~ke interese, ~uva ugled i prava ljekarni~ke


212

struke, te odràva stegu unutar struke i dje-latnosti. Farmacija se danas studira na Far-maceutsko-biokemijskom fakultetu Sve u-~ili{ta u Zagrebu. Prilago|ivanjem studija Bolonjskom procesu u dodiplomski studij uvedeno je prije dvije godine vi{e klini~kih predmeta. Od jeseni 2008. godine magi-stri farmacije u Hrvatskoj mo}i }e specija-lizirati sljede}a podru~ja farmacije: (1) ispi-tivanje i kontrolu lijekova, (2) farmaceutsku tehnologiju, (3) klini~ku farmaciju – bol-ni~ko ljekarni{tvo i (4) klini~ku farmaciju – javno ljekarni{tvo.1

U Hrvatskoj postoje tri znanstvena i stru~na farmaceutska ~asopisa: Farmaceutski gla-snik, Acta Pharmaceutica i Bilten Hrvatske ljekarni~ke komore.2

U javnim i bolni~kim ljekarnama ljekarnici su odgovorni za nabavu lijekova, stru~no izdavanje lijekova, izradbu i kontrolu kvali-tete galenskih i magistralnih pripravaka, prijavljivanje nuspojava, te za informiranje zdravstvenih radnika i pu~anstva o lijekovi-ma. Bolni~ki ljekarnici nisu dio bolni~kog/zdravstvenog tima i ne rade na odjelima.3 U Hrvatskoj je pokrenut sustav jedini~ne podjele terapije na kardiolo{kom odjelu u zagreba~koj Klini~koj bolnici Dubrava

1 Vidjeti ~lanak Rad na specijalizacijama – èlje i ostvarenja u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 87-88.

2 Vidjeti knjigu Hrvatska ljekovni~ka komora u svjetlu dru{tvenog razvoja farmacije u Hrvatskoj (2005.), str. 119-124.

3 Vidjeti ~lanak Potreba za klini~kom farmacijom u Biltenu

HLJK, god. II (2007),broj 4, str. 229-234.

(1996.) i ta se sustavna klini~ka aktivnost pokazala zna~ajnom u smanjivanju potro {-nje lijekova. U javnim se ljekarnama uz re-dovitu ljekarni~ku djelatnost provodi pro-ces odlaganja medicinskog otpada, no}na deùrstva, mjere se i krvni tlak i tjelesna masa bolesnika. Svakog 29. listopada obi-lje ̀ ava se «Hrvatski dan ljekarni».

Izazovi koji stoje pred hrvatskim farmaceu-tima jesu: urediti/osmisliti standardne kva-litete ljekarni~kog rada, zakonski definirati ulo gu bolni~kih farmaceuta, nagla{eno po-ja~ati znanstvenu aktivnost u svakodnevnoj ljekarni~koj praksi, organizirati edukaciju iz ljekarni~ke skrbi i razviti ljekarni~ke javno-zdravstvene usluge. Zami{ljene ciljeve mo-gu }e je posti}i nacionalnom i me|u narod-nom kolegijalnom suradnjom u farma ceut-skoj praksi, znanosti, industriji i vladinim zdravstvenim tijelima uz dobru organiza-ciju rada i sveop}u potporu zdravstva. �

213

iz tiska

tekstove obradila: Danijela Huml, prema po-dacima PGEU

1 vidjeti ~lanak Izravna razdioba lijekova prema ljekar-nama, Bilten HLJK, god. II. (2007), broj 4, str. 191-193.

Izvje{}e britanskog Ureda za za{titu trì{nog natjecanja o izravnoj razdiobi lijekova prema ljekarnama

Kao nastavak o temi izravne raz-diobe lijekova prema ljekarnama,1 u ovom broju donosimo zaklju~ke i preporuke iz izvje{}a britanskog Ureda za za{titu trì{nog natjecanja (dalje u tekstu: Ured) objavljenog 11. prosinca 2007. o poslje-dicama provedbe izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama. Tako|er prenosimo ko-mentare Farmaceutske grupacije Europske unije (Pharmaceutical Group of European Union) na izvje{}e Ureda.

U izvje{}u Ureda spominju se samo neki problemi koji nastaju kao posljedica pro vo-|enja modela izravne razdiobe lijekova

prema ljekarnama. Naime, zaklju~ci izvje{-}a Ureda su sljede}i:• proizvo|a~i lijekova koji rade po mode-

lu izravne razdiobe lijekova prema lje-karnama nisu jednako motivirani davati rabate (popuste) ljekarnicima, kao {to su to bili prije uvo|enja takva modela

• provo|enje izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama lo{e utje~e na kvali-tetu ljekarni~ke skrbi, i to stoga {to se: pove}avaju zalihe lijekova u ljekarna-ma, pove}ava se vrijeme ~ekanja pa-cijenta na propisani lijek, pove}avaju se tro{kovi bolesnika (mnoge ljekarne ne-}e biti dovoljno dobro opskrbljene zbog malih pojedina~nih narud`bi pa }e pacijenti biti prisiljeni traìti propi-sani lijek po raznim ljekarnama)

• model izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama prijeti opstanku manjih ve-leprodajnih tvrtki

• provo|enje izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama ne}e dovesti do pa-da trì{nog natjecanja u veleprodajnom sektoru, posebice ako se taj model ne pro{iri me|u proizvo|a~ima lijekova.

Kako bi se sprije~ile odre|ene pojave, koje se navode u izvje{}u Ureda, koji je nevla-dina organizacija, daje odre|ene preporu-ke vladi Velike Britanije. Kao prvo, upozo-ravaju vladu da }e provo|enje modela izravne razdiobe lijekova prema ljekarna-ma, zasigurno, imati negativan financijski utjecaj na sve europske ljekarnike ~ija se zarada zasniva na rabatima (popustima). Stoga smatraju da vlada treba za{tititi dr-


214

àv ni zavod za zdravstveno osiguranje od eventualnih tro{kova zbog smanjivanja od-bitaka od maloprodajne cijene lijekova {to ga odobrava proizvo|a~ ljekarniku, i to: • uvo|enjem minimalnog rabata (popu-

sta) za ljekarnike i• smanjivanjem va`nosti takva popusta u

ljekarni~koj naknadi za rad.

Povrh toga, proizvo|a~e lijekova trebalo bi obvezati na provedbu takvih mjera koje }e odràti barem minimalnu kvalitetu usluge izdavanja lijekova koju provode ljekarnici. U izvje{taju se ne govori koje bi to mjere kon-kretno bile, ali bi provedba tih mjera od proizvo|a~a lijekova u po~etku bila dobro-voljna. Smanjenje kvalitete usluge izdavanja lijekova trebalo bi biti pra}eno sma njenjem dràvnih tro{kova. Vlada Velike Bri tanije obe}ala je razmotriti preporuke Ure da i u {to kra}em roku na to odgovoriti.

Farmaceutska grupacija Europske unije, koja predstavlja oko 400 000 javnih ljekar-nika diljem Europe, op}enito smatra izvje-{}e Ureda pobjedom modela izravne raz-diobe lijekova. Iako se u izvje{}u raspravlja o nekim problemima modela izravne raz-diobe lijekova, nigdje ti problemi nisu ocije-njeni toliko va`nima da bi se zbog njih mo-del trebao na bilo koji na~in ograni~iti ili zabraniti. Ipak, pozitivno ocjenjuju prepo-ruku Ureda da proizvo|a~i lijekova snose odgovornost u postupku odràvanja kvali-tete usluga izdavanja lijekova.

Preporuka Ureda vladi, da ljekarni~ku na-knadu prilagodi modelu, specifi~na je za

Veliku Britaniju, te se trenuta~no ne moè uop}eno znati do ~ega bi ta prilagodba do-vela. S obzirom na to da Ured nije ozbiljno razmotrio argumente veledrogerija, izvje{-}e je razo~aravaju}e za veledrogerije koje opskrbljuju ljekarne svim onim lijekovima koji imaju dozvolu za promet u toj zemlji (engl. full line wholesalers). �

Ljekarna – kiosk na èljezni~koj postaji

Dana 14. studenoga 2007. na èljezni~koj postaji «Isartor» u Münchenu otvorena je ljekarna-kiosk, tzv. mjesto sakupljanja lije~ni~kih recepata. U ljekarni--kiosku registrirani bolesnici mogu naru~iti propisanu terapiju digitaliziranjem (skeni-ranjem) recepta, ili ubacivanjem recepta u po{tanski sandu~i}, te na taj na~in mogu naru~iti OTC lijekove. Po{tanski sandu~i} prazni ljekarnik koji pregledava recepte i proslje|uje ih svojem suradniku, ljekarni «Mycare» iz Halle/Saalea, koja se bavi po-{tanskim narud`bama. Bolesniku se potom po{tom dostavljaju lijekovi.

Idejni tvorac projekta ljekarne-kioska jest internetski poduzetnik dr. Florian Korff.

tekstove obradila: Danijela Huml, prema po-dacima PGEU


215

Ulazak na trì{te omogu}ili su mu mo}ni partneri poput «Mycare». Do sada se pro-jekt oprezno razvijao, no sada, u daljnjih {est mjeseci, Florian Korff èli otvoriti pe-deset ljekarni-kioska na èljezni~kim po-stajama po cijeloj Njema~koj. Fran{izer }e voditi ljekarnu-kiosk koja }e uz uslugu za-primanja recepata sluìti i kao mjesto ogla{avanja lijekova, obja{njava glasnogo-vornik tvrtke. Sandu~i}e ljekarni-kioska smjet }e prazniti ne samo ljekarnik nego i bilo koja druga fizi~ka osoba.

Ostaje nepoznanica ho}e li Florian Korff uspjeti ostvariti svoje ciljeve. U izjavama za tisak tvrtka dr. Korffa naziva klasi~ne lje-karnike dijelom «kartela», dakle mono po-listi~kog udruìvanja radi pove}avanja do-biti i izbjegavanja konkurencije, te ih sma-tra odgovornima za visoke cijene lijekova i za postupno nestajanje ljekarni.

Udruga svih ljekarni~kih dru{tava u Nje ma-~koj Bundesvereinigung Deutscher Apot-hekerverbände (skra}eno: ABDA) na to je kratko i prikladno odgovorila: «Zdravlje bolesnika je u opasnosti. Dana{nje specija-lizirane prodavaonice èle pobolj{ati svoje poslovanje uvo|enjem usluge izdavanja li-jekova. Danas je to ljekarna-kiosk, a sutra tzv. Chips shop.» Predsjednik ADBA-e Heinz Günter Wolf istodobno poziva od-govorne vlasti da pokrenu postupak zatva-ranja ljekarni-kioska. �

Ljekarni~ka boca iz fajanse (XVIII. st.)Natpis: �[AQUA] SOLATRI.

Zapravo, ljekovita voda dobivena ispiranjem neke biljke iz porodice Solanaceae - pomo}nice.

217

iz uredaIZDAVANJE IZDAVANJE METILFENOBARBITONAMETILFENOBARBITONA

PITANJE: Prema Pravilniku o na~inu propisi-vanja i izdavanja lijekova na recept (NN, 120/06., ~l. 13.), navedena je koli~ina me-tilfenobarbitona od 10,0 grama koja se moè propisivati na jedan recept. Me|utim postoje slu~ajevi lije~nika koji uporno propi-suju 2 kutije pozivaju}i se na dopunu istog Pravilnika od 12. travnja 2007. (NN, 40/07, ~l. 1.) prema kojoj se lijekovi s ATK {ifrom N03A mogu propisivati u koli~ini do-statnoj za lije~enje do 60 dana za indikaciju epilepsija. Mogu li izdati 2 kutije Phemiton tbl. 50x200 mg ({to NE ~inimo!) i kako to objasniti spomenutim lije~nicima? Hvala!

ODGOVOR: Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o na~inu propisiva-nja i izdavanja lijekova na recept (NN, 134/07.) lije~nik, koji je propisao lijek, moè na recept propisati najvi{e 10 g me-tilfenobarbitona. Iznimke opisane ~lankom 12. Pravilnika o dopuni pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN, 40/07.) ne odnose se na lijekove koji sadràvaju opojne droge i psihotropne tva-ri navedene u ~lanku 13. Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN, 120/06.). �

IZDAVANJE ORTOPEDSKIH IZDAVANJE ORTOPEDSKIH POMAGALAPOMAGALA

PITANJE: Moète li mi, molim vas, provje-riti po kojem je pravilniku propisano {to se od ortopedskih pomagala moè izdavati u

ljekarni, jer HZZO nije èlio platiti dozna-ku na kojoj su odobrena i izdana invalidska kolica, i to uz obrazloènjem da se to ne moè izdavati u ljekarni.

ODGOVOR: Nazivi skupina i {ifre ortoped-skih pomagala koje ljekarne mogu ispo ru-~ivati osiguranim osobama navedene su u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provo-|enju zdravstvene za{tite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, 117/07.). Hrvatska ljekarni~ka komora objavila je priru~nik pod naslovom Ortopedska i druga pomagala za izdavanje u ljekarnama koji je poslan svim ljekarnama u godini 2007. Taj se priru~nik moè iznimno poslati ljekarni po{tom na osobni zahtjev. �

IZDAVANJE IZOSANA-G I IZDAVANJE IZOSANA-G I NEOPITROIDANEOPITROIDA

PITANJE: Smiju li se u ljekarnama prodava-ti proizvodi Izosan-G i Neopitroid prah?

ODGOVOR: U Republici Hrvatskoj se Izo-san-G (30x100 g, 10x1 kg) nalazi u pro-metu kao medicinski proizvod prema rje{enju Agencije za lijekove i medicinske proizvode, i to ako su isklju~ivo proizvo|a~i: Pliva Hrvatska d.o.o., Zagreb i Veterina d.o.o., Kalinovica, Rakov potok. Proizvod je po namjeni granulat za sustavno provo|enje mjera ~i{}enja, tj. za op}u sa-nitaciju i za dezinfekciju vode pa se moè izdavati u ljekarni. Nadalje, Neopitroid prah je pra{kasti dezinficijens i insekticid za humanu i veterinarsku uporabu. Djelat-


218

na tvar Neopitroida praha je 0,5 %-tni per-metrin te se moè izdavati u ljekarni. �

@IVINI TOPLOMJERI@IVINI TOPLOMJERI

PITANJE: Da li se u ljekarnama odlaù ne-upotrebljivi ìvini toplomjeri?

ODGOVOR: [Izradio: Darko Taka}, pred-sjednik Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja] Prema postoje}im propisima (Za-kon o medicinskim proizvodima, NN, 67/08.; Zakon o otpadu, NN, 178/04. i 111/06.; Pravilnik o gospodarenju medi-cinskim otpadom, NN, 72/07.) ne postoji obveza da ljekarna prikuplja i odlaè neupo-trebljive medicinske proizvode koji sadrà-vaju ìvu (npr. toplomjere za mjerenje tje-lesne temperature, tlakomjere). Uz to, pre-ma odredbi ~lanka 49. Zakona o medicin-skim proizvodima, proizvodi koji vi{e nisu za uporabu odlaù se o tro{ku vlasnika.

Prikupljanje i zbrinjavanje ìve i proizvoda iz kojih se moè izlu~iti ̀ iva vrlo je sloèno, a budu}i da je rije~ o toksikolo{ki vrlo opa-snoj kemijskoj tvari, trebalo bi taj problem ùrno rije{iti mjerodavno ministarstvo za za{titu okoli{a. Naime, Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva moralo bi odlu~iti i ponuditi prakti~na rje{enja o tome {to treba u~initi s medicin-skim proizvodima iz ku}anstva koji sadrà-vaju ̀ ivu, a nisu za uporabu i ~ine otpad (u ovom slu~aju – medicinski otpad).

Zaklju~imo, ljekarne nisu u zakonskoj ob-vezi prikupljati od korisnika medicinske to-

plomjere (iz ku}anstva) koji vi{e nisu za uporabu. Me|utim, one su obvezne odlo-ìti samo neupotrebljive medicinske proi-zvode ~iji su vlasnici same ljekarne. Mjero-davno ministarstvo mora koncesijskim ugo-vorima ovla{tenim tvrtkama za sve regije u Hrvatskoj rije{iti pitanje skupljanja, obrad-be, uporabe i/ili odlaganja medicinskog otpada – neupotrebljivih medicinskih pro-izvoda iz ku}anstva koji sadràvaju ìvu.

OBAVIJEST: U vezi s odlaganjem ìve iz toplomjera HLJK je uputila Ministarstvu za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i gra-diteljstva dopis pod Ur. broj: 03-452/1-08 od 30. rujna 2008., i to Upravi za gos-podarenje okoli{em (n/p dràvnog tajnika profesora Nikole Ruìnskog) u kojem se dopisu navodi da se korisnici ljekarni~kih usluga obra}aju ljekarni radi odlaganja ̀ ive iz razbijenih toplomjera, obrazlaù}i da je toplomjer kupljen u istoj ljekarni, te da je toplomjer medicinski proizvod. Navedene su odredbe iz Zakona o otpadu (NN, 178/04. i 111/06.), Pravilnika o gospoda-renju medicinskim otpadom (NN 72/07.) i Zakona o medicinskim proizvodima. Po-stavljeno je pitanje: tko je vlasnik o{te}enog, odnosno neispravnoga medicinskog proi-zvoda i tko bi trebao odlagati takav otpad.

Upozoreno je da ljekarne ne mogu odlaga-ti takve opasne otpade, kako zbog svojeg posebnog poslovanja, tako i zbog opreme i prostora, {to je utvr|eno Pravilnikom o minimalnim uvjetima prostora, opreme i radnika za zdravstvene djelatnosti (NN, 90/04.), a tim pravilnikom nije predvi|en


219

prostor za odlaganje otpada. Kako je rije~ o odlaganju vrlo opasne tvari za koje lje-karne nisu opremljene, zamoljeno je mje-rodavno tijelo da izradi i dostavi uputu kako bi se o tom problemu mogli obavije-stiti u ljekarni bolesnici, korisnici ljekarni~ke usluge. Odgovor se o~ekuje. �

NOSTRIFIKACIJA DIPLOMENOSTRIFIKACIJA DIPLOME

PITANJE: Diplomirala sam na Farmaceut-skom fakultetu u Sarajevu, hrvatska sam dràvljanka i htjela bih raditi kao farmaceut u Republici Hrvatskoj. Zanima me komu se mogu obratiti u vezi s nostrifikacijom di-plome?

ODGOVOR: Za priznavanje inozemne visoko{kolske kvalifikacije morate se obra-titi Agenciji za znanost i visoko obrazova-nje, 10 000 Zagrebu, Donje Svetice 38/5: T + 385 1 6274 829, F + 385 1 6274

822. Upute i potrebne obrasce za prizna-vanje kvalifikacije moète prona}i na mre`noj (web) stranici www.azvo.hr �

IZRADBA I IZDAVANJE IZRADBA I IZDAVANJE MAGISTRALNOG MAGISTRALNOG PRIPRAVKA U OBLIKU PRIPRAVKA U OBLIKU PODIJELJENIH PRA[AKAPODIJELJENIH PRA[AKA

PITANJE: Da li bolesniku koji je kupio go-tovi lijek izvan Hrvatske ili u nekoj drugoj ljekarni u Hrvatskoj i donosi ga u na{u lje-karnu na izradbu moramo izraditi podije-ljene pra{ke (na inzistiranje lije~nika)? Nai-me, rije~ je o lijeku koji u Hrvatskoj ili nije

registriran ili je propisan u neodgovaraju}oj dozi za bolesnika. Na koji se zakonski skup propisa moèmo pozvati, a koji bi nam na-lagao neprihva}anje izradbe takvog pri-pravka?

ODGOVOR: [Izradio: Darko Taka~, pred-sjednik Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja] Bez obzira na to {to uvodni opis slu~aja, koji prethodi pitanju, nije dovoljno odre|en moè se dati odgovor kako slije-di:

Ako je bolesnik do{ao u ljekarnu i na teme-lju recepta zatraìo ljekarni~ku uslugu izradbe magistralnog pripravka (u ovom slu~aju ljekoviti pra{ak podijeljen u poje di-na~ne doze – PULVERES DIVISI) i pri tome donio ispravan originalno pakirani gotovi lijek ~iji je sadràj lije~nik (s odobrenjem za samostalni rad) propisao u dijelu recep-ta (Ordinatio) i to sadràj sastavnica za izradbu navedenog magistralnog priprav-ka, tada magistar farmacije moè uskratiti izradbu i izdavanje lijeka (prema ~l. 24. Zakona o ljekarni{tvu) samo ako: • ljekarnik stru~no procijeni da bi izda-

vanje moglo ugroziti zdravlje bole-snika, korisnika i/ili

• medicinska dokumentacija – recept nije ispravan i/ili

• bolesnik – korisnik u ljekarni prijeti, odnosno nasilno se pona{a.

Osim odredbi Zakona o ljekarni{tvu, osno-va za uskratu izradbe i izdavanja navede-nog magistralnog pripravka nalazimo sadr-àjno sli~no i u odredbi ~lanka 27. Pravil-


220

nika o na~inu razvrstavanja te propisivanju i izdavanju lijekova (NN, 123/05.).

Temelj za uskratu izradbe i izdavanja na recept toga magistralnog pripravka moè biti i objektivna sumnja u ispravnost/kakvo}u donesenoga gotovog lijeka, uz napomenu da je tada magistar farmacije o tome duàn odmah obavijestiti Farmaceut-sku inspekciju i Agenciju za lijekove i me-dicinske proizvode (~l. 36. Pravilnika o na~inu razvrstavanja te propisivanju i izda-vanju lijekova; odredbe Pravilnika o na~inu pra}enja neispravnosti u kakvo}i lijeka, NN, 36/05.).

U pripremi odgovora na va{e pitanje raz-matrane su i odredbe Pravila dobre ljekar-ni~ke prakse pa Vas zbog isticanja zna ~enja potrebe pruànja svih ljekar ni~kih usluga bolesnicima korisnicima upu}ujemo na ~lan ke 3., 6. i 24. navedenog strukovnog propisa.

Dio problematike i specifi~nosti koje se odnose na konkretni slu~aj izradbe magi-stralnog pripravka bilo bi lak{e stru~no i ekspertno tuma~iti da je donesen i stupio na snagu propis – Pravila dobre prakse u izradi galenskih i magistralnih pripravaka. Naàlost, prijedlog tog propisa jo{ nije pro{ao propisani postupak pri mjerodav-nom ministarstvu.

Na kraju èlimo istaknuti da je nemogu}e propisima u potpunosti propisati i urediti sve mogu}e, a neuobi~ajene grani~ne slu~ajeve na{e svakodnevne prakse, pa i takve slu~ajeve u kojima stanovita ljekarna

na ispravan recept izdaje jedan gotovi lijek, a druga pak ljekarna po ispravnom drugom receptu treba izraditi magistralni pripravak ~ija je aktivna ljekovita tvar (sadràj) done-sen u ljekarnu na temelju izdanog lijeka propisane i provjerene kakvo}e po pret-hodnom receptu. Ovakve bi vrste ljekar ni-~kih usluga zbog zna~enja kvalitete i sigur-nosti lijeka, u propisima koji }e se u budu}-nosti dopunjivati ili donositi, trebalo svr-stati kao iznimke (izuzeci uz standardizaci-ju svih zahtjeva), a pri tome jo{ isklju~iti mogu}nost da bolesnici donose u ljekarnu pojedine vrste gotovih lijekova za izradbu ljekovitog pripravka (npr. od lijekova koji se moraju ~uvati u vrlo hladnim i hladnim uvjetima, antineoplastika iz skupine lijeko-va za lije~enje zlo}udnih bolesti i tako re-dom).

OBAVIJEST: Ovom prigodom èlimo na-glasiti sadràj ~lanka 15. Pravilnika o na~inu razvrstavanja te propisivanju i izda-vanju lijekova:

Na recept se moè propisati samo lijek s odobrenjem za stavljanje u promet. Izni-mno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, na recept se moè propisati lijek koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Repu-blici Hrvatskoj ako se radi o hitnoj, medi-cinski opravdanoj i dokumentiranoj potrebi u skladu s uvjetima propisanim ~lankom 48. Zakona.

Prigodom primjene u praksi odredbe iz stavka 2. ovoga ~lanka te{ko je opovrgnuti medicinsku opravdanost, bez uvida u cje-


221

lovitu medicinsku dokumentaciju o bole-sniku, propisivanja lijeka koji nema odo-brenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj i koji je u ovom slu~aju izdan na recept u drugoj ljekarni (izvan Republike Hrvatske ili u Republici Hrvatskoj po po-sebnom propisu i na propisani na~in). �

ELEKTRONI^KO VO\ENJE ELEKTRONI^KO VO\ENJE OÊVIDNIKAOÊVIDNIKA

PITANJE: Ako vodimo elektroni~ki knjigu kopije recepata i knjigu o prometu opojnih droga, je li potrebno istodobno voditi na-vedene o~evidnike i u pisanom obliku?

ODGOVOR: Nepotrebno je voditi pisani oblik o~evidnika ako se isti o~evidnici re-dovito vode kao elektroni~ki zapis. No, o~evidnike treba kao dokument ispisati na ra~unalnom pisa~u (printeru), ovjeriti ìgom i potpisom te sa~uvati u arhivi lje-karne. �

IZDAVANJE IZDAVANJE KONCENTRIRANOG KONCENTRIRANOG ETANOLAETANOLA

PITANJE: Smije li se u ljekarni prodavati kon centrirani etanol?

ODGOVOR: Smatramo da se pitanje odno-si na tvari koje su u Hrvatskoj farmakopeji 2007 s komentarima ozna~ene kao etanol (96-postotni) i etanol, bezvodni. Koncen-trirani etanol moè se prodavati u ljekarni samo u izvornom pakiranju sa svim

pripadaju}im prirezima, maròm te s obra~unanim porezom na dodanu vrijed-nost. �

^LANSKA ISKAZNICA ^LANSKA ISKAZNICA HLJK-AHLJK-A

PITANJE: Izdaje li HLJK svojim ~lanovima iskaznice, te na ~iji zahtjev?

ODGOVOR: Hrvatska ljekarni~ka komora u suradnji sa Zagreba~kom bankom izdaje ~lanske iskaznice koje, po èlji ~lanova, mogu ujedno biti platna kreditna kartica. Pristupnicu moète dobiti na vlastiti za-htjev u uredu HLJK-a. Ispunjenu pristupni-cu s fotografijom (veli~ine za osobnu iska-znicu ili putovnicu) predajete u bilo koju poslovnicu Zagreba~ke banke i koja }e Vam izdati ~lansku iskaznicu HLJK-a. �

OZNAÎVANJE GOTOVIH OZNAÎVANJE GOTOVIH LIJEKOVALIJEKOVA

PITANJE: Moraju li lijekovi iz ~lanka 64. Zakona o lijekovima (NN, 71/07.), a za koje Agencija za lijekove i medicinske pro-izvode daje izvanredno odobrenje za uvoz, imati podatke na vanjskom i/ili unutarnjem pakiranju i u uputi na hrvatskom jeziku? Ako moraju, sukladno kojemu propisu?

ODGOVOR: [Izradila Agencije za lijekove i medicinske proizvode] Ozna~ivanje goto-vog lijeka i uputu na hrvatskom jeziku Agencija za lijekove i medicinske proizvo-de odobrava u postupku davanja odobre-


222

nja za stavljanje u promet gotovog lijeka na temelju odredbi Zakona o lijekovima (NN, 71/07.) i postoje}ih pravilnika. U slu~a-jevima iz ~lanka 64. Zakona o lijekovima, Agencija za lijekove i medicinske proizvo-de izvanredno odobrava uvoz gotovog li-jeka za koji nije dano odobrenje za stavlja-nje u promet u Republici Hrvatskoj, odno-sno odobrava se uvoz gotovog lijeka koji nije bio predmet postupka davanja odo-brenja u Republici Hrvatskoj.

OBAVIJEST: Isto smo pitanje uputili Mini-starstvu zdravstva i socijalne skrbi, ~iji od-govor o~ekujemo. �

DEKLARACIJE NA DEKLARACIJE NA PROIZVODIMAPROIZVODIMA

PITANJE: Tko je duàn na proizvode lijepi-ti deklaracije s podacima o proizvodu, proizvo|a~u i uvozniku?

ODGOVOR: Prema Zakonu o lijekovima (NN, 71/07.) odgovorna je pravna osoba koja stavlja lijek u promet. Sukladno istom zakonu, svaki gotovi lijek koji se nalazi u prometu mora na vanjskom i unutarnjem pakiranju imati podatke sukladno ~lanku 41. i 42. Zakona o lijekovima. Napominjemo da }e se kazniti za prekr{aj svaka pravna osoba koja je stavila u promet gotovi lijek koji nije ozna~en ili ne sadràva uputu sukladno odredbama Zakona o lijekovima. �

LIJEKOVI BEZ LIJEKOVI BEZ DEKLARACIJE ILI UPUTE DEKLARACIJE ILI UPUTE NA HRVATSKOM JEZIKUNA HRVATSKOM JEZIKU

PITANJE: Je li u skladu s postoje}i zakoni-ma i pravilnicima da se na trì{tu nalaze lijekovi bez upute i vanjskog pakiranja na hrvatskom jeziku (npr. slu~aj Marivarina), ili pak lijek bez ijedne rije~i na latini~nom pismu na vanjskom i/ili unutarnjem pakira-nju i na uputi lijeka (npr. slu~aj ampule Dexametazona na }irilici s ruskoga trì{ta, koje se isporu~uju u ljekarne)?

ODGOVOR: Prema ~lanku 42. Zakona o lijekovima (NN, 71/07.), podaci navedeni na vanjskom i unutarnjem pakiranju goto-vog lijeka moraju biti lako ~itljivi, razumljivi i neizbrisivi te na hrvatskom jeziku i latini~nom pismu. Prema ~lanku 44. i 45. istog zakona, prilaganje upute u pakiranje lijeka, s podacima za korisnika lijeka, obve-zno je za sve lijekove. Uputa mora biti ko-risniku jasna i razumljiva te pisana na hr-vatskom jeziku i latini~nim pismom. �

PRIKAZIVANJE CIJENA PRIKAZIVANJE CIJENA

PITANJE: Mora li svaki prodajni predmet (artikl), koji je izloèn u oficini, imati nali-jepljenu maloprodajnu cijenu?

ODGOVOR: Sukladno Zakonu o za{titi potro{a~a (NN, 79/07.) ~lanku 9. stavak 8., maloprodajna cijena i cijena za jedinicu mjere prethodno zapakiranoga proizvoda mora biti istaknuta na proizvodu, odnosno na ambalaì ili na prodajnome mjestu, kao i u izlogu. �


223

IZDAVANJE IZDAVANJE MAGISTRALNIH MAGISTRALNIH PRIPRAVAKA NA JEDAN PRIPRAVAKA NA JEDAN RECEPTRECEPT

PITANJE: U kojem pravilniku pi{e koliko se kutija magistralnoga pripravka moè izdati na jedan lije~ni~ki recept?

ODGOVOR: Prema Pravilniku o na~inu razvrstavanja lijekova te propisivanju i iz-davanju lijekova (NN, 123/05.), na jedan se recept smije propisati samo jedan lijek za jednu osobu najvi{e u koli~ini dostatnoj za lije~enje tijekom 30 dana, uz napomenu da se na jedan recept moè propisati najvi{e do dva pakiranja lijeka. Iznimno, u slu~aju trajnog lije~enja bolesnika s kroni~nom bole{}u, na jedan se recept moè propisati jedno najve}e pakiranje li-jeka u koli~ini koja je dostatna za lije~enje najduè za 90 dana. �

IZDAVANJE SUBUTEXAIZDAVANJE SUBUTEXA

PITANJE: U Va{em odgovoru na pitanje iz velja~e 2008. o koli~ini koju moèmo iz-dati na recept pozivate se na Pravilnik o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova (NN, 120/06.) ~lanak 13., i navodite da se smije izdati koli~ina za sedam dana. No, u spomenutom ~lanku 13. nije nazna~en broj dana, a ~lanak 12. navodi procjenu lije~nika prema objektivnim okolnostima – do 30 dana. Bolesnik uzima jednu tabletu na dan, a na receptu su propisane dvije ku-tije. Kako ispravno postupiti i gdje pi{e da

je dopu{teno izdavanje samo za sedam dana u lije~enju ovisnosti?

ODGOVOR: U Osnovnoj listi lijekova Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (NN, 132/07.) uz lijek Subutex nalazi se napomena kod indikacije koja glasi: «Kod primjene u farmakoterapiji opijatskih ovi-snika na preporuku ovla{tenih specijalista psihijatrije ili ovla{tenog lije~nika slu`be za prevenciju i lije~enje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo, izdaje se na recept, na ruke pacijenta (napomena Ureda HLJK: Subutex) u koli~ini dostatnoj za 7 dana te-rapije.» �

Bilten HLJK, godi{te III., 2008

KAZALO IMENA AUTORAKAZALO IMENA AUTORA

Bla{ko, Slavka 139

Filip{ovi} Su~i}, Anita 185

Grdini}, Vladimir 37, 47, 55, 63, 111, 195, 202, 211

Huml, Danijela 18, 24, 41, 42, 51, 87, 161, 170, 187, 189, 191, 211, 213, 214

Jager, Silvana 45

Malovi}, Ana 26, 30, 34, 53, 95, 167, 175, 176, 177, 178, 180, 182, 191

Portolan, Mate 3, 9, 29, 67, 71, 80, 84, 87, 89, 101, 131, 144, 158

Taka~, Darko 218, 219

Vilid`ija, Iva 117

Vugrin~i} Tomi~i}, Katica 30, 34, 107

kazalo

BIBLIOTEKA VARIABIBLIOTEKA VARIA

SVEZAK/DODATAK [1]

� Odluka o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m

� Ljekarni~ki postupci

� Vremenski normativi

� Popis kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima ljekarne mogu opskr-bljivati korisnike

SVEZAK/DODATAK [2]

� Uporaba lijeka za astmu

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, posebice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaciji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namijenjene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 2.500 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I PACIJENTA

� Na kraju godine � Privatizacija u hrvatskome zdravstvenom sustavu – model zakupa � Doprinos EU ljekarnika zdravstvenom sustavu � Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [5] � Europska praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku usluga na daljinu � Rad Vije}a Komore od srpnja do studenoga 2008. � Europski simpozij klini~ke farmacije u Dubrovniku � Zakon o medicinskim proizvodima � Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima � Izmjene i dopune Zakona o ljekarni{tvu i Zakona o zdravstvenoj za{titi � Pravilnik o osnivanju ljekarni � Uvjeti za mentora i ljekarnu � Odluka o maloprodajnim cijenama � Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontraceptiva � Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibiotike � Migracije i nedostatak farmaceuta u Europi � Njema~ka policija poziva na zabranu prodaje lijekova putem interneta � HLJK o gospodarenju medicinskim otpadom � Pomast � Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. III. dio: materija medika F-P � Ljekarni{tvo u Hrvatskoj � Izvje{}e britanskog Ureda za za{titu trì{nog natjecanja o izravnoj razdiobi lijekova prema ljekarnama � Ljekarna – kiosk na èljezni~koj postaji � Izdavanje metilfenobarbitona � Izdavanje ortopedskih pomagala � Izdavanje Izosana-G i Neopitroida � @ivini toplomjeri � Nostrifikacija diplome � Izradba i izdavanje magistralnog pripravka u obliku podijeljenih pra{aka � Elektroni~ko vo|enje o~evidnika � Izdavanje koncentriranog etanola � ^lanska iskaznica HLJK-a � Ozna~ivanje gotovih lijekova � Deklaracije na proizvodima � Lijekovi bez deklaracije ili upute na hrvatskom jeziku � Prikazivanje cijena � Broj magistralnih pripravaka na jedan recept � Izdavanje Subutexa � Kazalo imena autora � Biblioteka VARIA

Sadràj

bilten 3-4-08 3-4-2008.pdf · obi~ne, zemaljske `elje: povrat duga za lije-kove – poput dobitka...

Documents