bilten korice 02-03-13 - hrvatska ljekarnička komora · da se potvrdi u modernosti? valja se barem...

›2013-2/3‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Tematski dvobrojLjekarništvo: Hrvatska i Europa

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Mate Portolan, mag. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Pomo}nica urednika:Ana Malovi}, dipl. iur.

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:3 400

ISSN:ISSN 1846-1794

GODI[TE VIII. LIPANJ 2013. BROJ 2.-3.

Sadr`aj

uvodnik 67Ususret Europskoj uniji 67

op}i pogled 69Stara i na{a Europa 69Hrvatski identitet u europskom kontekstu 78

Europska unija 91Europski projekt 91Temeljne vrijednosti Europske unije 99Na~in djelovanja Europske unije 100Odnosi izme|u prava Unije i nacionalnog prava 103Europsko gra|anstvo 105

Hrvatska i EU 109Sloboda kretanja roba 109Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika 110Za{tita potro{a~a i javnog zdravstva 111Pravo poslovnog nastana i sloboda pru`anja usluga 113Politi~ka dimenzija Europske farmakopeje 114Europsko ljekarni{tvo u Biltenu HLJK 117Ljekarnici o ljekarni{tvu u EU 128

Tematski dvobrojLjekarništvo : Hrvatska i Europa

ljekarni{tvo u europskom prostoru 131Europsko javno ljekarni{tvo: strategija 131Aktivnost ljekarnika u javnom zdravstvu 155Vrijednost ljekarni~ke usluge 171Krivotvoreni lijekovi 176Direktiva 2011/24/EU 180Priznavanje kvalifikacija 189Regulatorne promjene na podru~ju lijekova: pristup Hrvatske 192

jezik 197Hrvatski jezik u zajednici europskih jezika 197

dodatak 205Jeste li znali? 205

kazalo 207Predmetno kazalo 207

podsjetnik Enciklopedija ovitak

uvodnik

67

Ususret Europskoj uniji

S prvim danom srpnja Republika Hrvatska (RH) postaje 28. dràva ~lanica Europ ske unije (EU). Stoga smo ulazak u tu za jed nicu europskih dràva èljeli obi-ljeìti posebnim, tematskim, brojem Bilte-na HLJK znakovitog naziva Ljekarništvo: Hrvatska i Europa.

Tako }ete na sljede}im stranicama mo}i pro~itati neke zanimljivosti o Europi i Eu-ropskoj uniji, o hrvatskom nacionalnom bi-}u, o ljekarni{tvu, ali i o promjenama koje nam postupno donosi Europa.

Va`no je ve} na po~etku pripomenuti da je u podru~ju zdravstva Europska unija nad-le`na za javno zdravstvo i sigurnosne izazo-ve vezane uz to podru~je, dok je za za {titu i unaprje|enje ljudskoga zdravlja isklju ~ivo nadle`na i odgovorna sama drà va ~la nica. Stoga je, u pravilu, sveukupna organizacija sustava zdravstvene za{tite u nadle`nosti pojedine zemlje ~lanice te bez obzira na razne pritiske odre|enih lobija, primjerice za liberalizaciju ljekarni~kog sustava (uki-danje ljekar ni~ke mreè, okrupnjavanje…), Europa je te i takve zahtjeve odbacila i vra-tila na »rje {avanje« pojedinoj dràvi ~lanici.

S druge pak strane, EU nam donosi Direk-tivu o priznavanju profesionalnih kvalifika-cija kojom }e se omogu}iti lak{a mobilnost stru~njaka unutar Europske unije, pa Di-rektivu o radnom vremenu, s kojom je ve}

uskla|en hrvatski Zakon o zdravstvenoj za{titi, a koja je definirala trajanje radnog tjedna, deùrstvo, stanka za odmor i tako redom. Tako|er, obvezuju}a je i Direktiva o dobroj distribucijskoj praksi, kojom roko-vi za povrat lijekova veledrogeriji vi{e ne}e biti samo stvar pregovora i dobrih poslov-nih odnosa, ve} ljekarna moè stanoviti lijek vratiti u prihvatljivom razdoblju, pri-mjerice, tijekom 10 dana. Tako|er je osi-guran i povrat proizvoda iz hladnoga lan-ca, ukoliko postoje dokumentirani dokazi o skladi{tenju proizvoda u propisanim uvjeti-ma za skladi{tenje, a dozvoljena je i no}na dostava ili izravno u ruke primatelja ili pak u prostorije primatelja.

Nadalje, EU nam donosi i mogu}nost pro-daje bezreceptnih lijekova putem tzv. In-ternet ljekarni. Ukoliko se usvoji novi prije-dlog Zakona o lijekovima, Hrvatska }e biti jedna od 18 europskih zemalja u kojoj je to isto dozvoljeno. Prema tom prijedlogu Zakona, lijekove koji se izdaju bez recepta, na daljinu putem informa cij-skih dru{t ve nih

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VIII : 2013 - 2./3.

68

servisa mogu nuditi samo fizi~ke i pravne osobe koje obavljaju ljekarni~ku djelatnost u RH. Dozvolu daje Agencija za lijekove i medicinske proizvode, HALMED, ali inter-netska stranica mora, izme|u ostalog, ima-ti zajedni~ki logotip i to u obliku propisa-nom za Europsku uniju.

Najkasnije }emo u godini 2017., sukladno Direkti-vi o krivotvore-nim lijekovima, po novno morati doraditi svoje lje-karni~ke aplika-

cije kako bismo mogli provjeravati auten-ti~nost lijeka prema posebnom serijskom broju kojega je naveo proizvo|a~ lijeka i tako otkriti krivotvoreni lijek te sprije~iti da takav nevaljao lijek do|e u ruke bolesnika ili kojeg drugog korisnika lijekova. U me|u-vremenu }emo, moèbitno, dobivati i pako-vanja lijekova s posebnom za{titom u obli-ku posebne naljepnice uloène u celofan ili kako druga~ije.

Na kraju, ne smijemo zaboraviti na o~ito iskazanu va`nost ljekarnika u zdravstve-nom lancu, koja je u nekim zemljama EU iznimno izraèna. Ljekarnik svojim znanjem i vje {tinama ima mo} unaprijediti zdravlje i kvalitetu ìvota, sprije~iti bolesti, osigurati sigurno, kvalitetno i racionalno lije~enje te u kona~nici smanjiti tro{kove zdravstva. Stoga, kao {to Europa predlaè, sav taj potencijal ljekarnika valja iskoristiti tako da se ljekarnik sna`nije usmjeri sa samog

izdavanja lijekova na pruànje dodatnih uslu ga, za koji }e rad s vremenom do}i i primjereno priznanje ljekarnicima i njiho-voj struci.

U uvodniku je prethodnog broja Biltena HLJK predsjednik Hrvatske ljekarni~ke ko-more Mate Portolan objavio da, pripre-maju}i se za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, i Komora neke od svojih aktivnosti nastoji prilagoditi i usmjeriti prema tom ci-lju. Izme|u ostalog, kako bi se {to bolje pripremili za ulazak Hrvatske u EU, Komo-ra je u suradnji s tvrtkom Medika d.d. po-~etkom svibnja 2013. organizirala skup pod nazivom »Hrvatsko ljekarni{tvo u EU« da bi se pa`ljivo razmotrilo kako funkcioni-ra ljekarni{tvo EU, {to se mijenja u hrvat-skom ljekarni{tvu s ulaskom u EU, {to se moè nau~iti od europskog ljekarni~kog iskustva, koje se nove mogu}nosti otvaraju za hrvatske ljekarnike i tome sli~no.

S nadom da }e nam Europa dati neke do-bre nove stvari, ali i s ponosom na sve {to smo mi dali Europi, primjerice, od hrvatske perunike, izmjeni~ne struje, kravate i pen-kale do karantene, azitromicina, diazepama i eRecepta, prepu{tam Vas Strategiji europ-skoga javnog ljekarni{tva, Direktivi o pravi-ma bolesnika u prekograni~noj zdravstve-noj za{titi i priznavanju recepata iz EU, Direktivi o krivotvorenim lijekovima, Di-rektivi o priznavanju stru~nih kvalifikacija, uvozu, kao i dostupnosti lijekova u RH. ■

Tihana Govor~inovi}, mag. pharm.

op}i pogled

69

Stara i na{a Europa

Europa je istodobno i drevna i budu}a. Dobila je ime prije dvadeset i pet stolje}a, a jo{ je uvijek u stanju projekta. Moè li stara Europa odgovoriti na izazove modernoga svijeta? Je li njezina dob izvor ~vrsto}e ili razlog krhkosti? îni li je njezi-na naslije|a sposobnom ili nesposobnom, da se potvrdi u modernosti? Valja se barem na kratko osvrnuti na to dugo trajanje.1

Europa ulazi u povijest na vrata mitologije. U gr~koj mitologiji, Europa je k}i tirskoga kralja Agenora ili (po Homeru) Feniksa. Zeus, zaljubljen u nju, oteo ju je do{av{i k njoj u liku bika i ponio je na Kretu. A tamo su se iz Europinog ljubovanja s kraljem bo-gova rodili Minosa, Radamanta i Sarpedo-na. Poslije se udala za kretskoga kralja Aste-riona. Mit simbolizira presa|ivanje azijske kulture na Kretu kao i ~injenicu da na Kreti treba traìti po~etak europske civilizacije.2

Zbog kulturne, gospodarske i politi~ke ulo-ge u svijetu, Europa se od davnine smatra posebnim kontinentom, iako je samo zapad-ni dio azijskog kopna.2 Ime Europa, zapra-vo, potje~e od asirske rije~i ereb (zalaz Sun-ca, zapad), koju su Grci preuzeli od Feni~ana i primijenili je na zapadnu obalu Egejskoga mora. Poslije se taj naziv postupno pro{irio na cijeli europski kontinent.3

U politi~kom i socijalnom smislu Europa je (pored SAD-a) bila i ostala najrazvijeniji i najdinami~niji dio svijeta. Europsko sta nov-ni{tvo ~ine Slaveni (Rusi, Bjelorusi, Ukrajin-ci, Poljaci, Luì~ani, êsi, Slovaci, Rusini, Bugari, Hrvati, Bo{njaci, Srbi, Slovenci, Makedonci i Crnogorci), Germani (Nijemci, Flamanci, Nizozemci, Frizijci, Englezi, Dan-ci, [ve|ani, Norveàni, Ferojci i Islan|ani), Romani (Francuzi uklju~ivo i Okcitance, Va-

napisao: Vladimir Grdini}1 Tako je razmi{ljao i pisao Jacques Le Goff, francuski povjesni~ar (Toulon, 1. I. 1924.), profesor na École des Hautes Études en Sciences Sociales (1962.) i njezin rav-natelj (1972. – 1974.). Posvetio se prou~avanju sred-njega vijeka. Napisao je mnoga djela: Intelektualci u sred-njem vijeku (1957.), Srednji vijek (1962.), Srednjovjekov-na civilizacija zapadne Europe (1964.), Srednjovjekovni imaginarij (1985.), Povijest i pam}enje (1988.), Stara i na {a Europa (1994.), Grad u srednjovjekovnoj Francuskoj (1998.), Bog srednjega vijeka (2003.) i tako redom.

2 Stari su Grci ve} bili potpuno svjesni suprotnosti izme|u tih dvaju kontinenata i njihovih stanovnika. Slavni

gr~ki lije~nik Hipokrat, koji je ìvio krajem V. i po~etkom IV. stolje}a prije Krista, u svojim teorijama koje odre|uju utjecaj klime na fizi~ku i moralnu narav pojedinaca i dru{tava, kao {to }e to u~initi i francuski politi~ki pisac Charles Louis de Secondat Montesquieu u XVIII. stolje}u, smatra da su Europljani hrabri ali ratoborni, a Azijci mudri i kultivirani, ali bez energije. Europljani drè do slobode i spremni su se boriti za nju. Politi~ki poredak za kojim teè je demokracija. Azijci pak lako prihva}aju ropstvo uz zamjenu za blagostanje i mir, prilago|uju se despotskim reìmima. Ta ideolo{ka shema koja }e potra-jati do razdoblja prosvjetiteljstva i dalje, odraàva menta-litet ljudi ozna~enih borbom gr~kih gradova protiv Per-zijskog carstva, ali nudi ro|enju europske svijesti i ideju demokracije. Moderni }e svijet ponovno prona}i tu za-misao, izo{trenu i zamr{enu povije{}u. Dana{nje demo-kratske nacije drugih su dimenzija nego anti~ka Atena. No, nisu li Platon i Aristotel jo{ uvijek izvori europskoga razmi{ljanja o demokraciji.

3 Preuzeto iz Hrvatske enciklopedije, sv. 3, Leksikograf ski zavod Miroslav Krleà, Zagreb, 2001, str. 540-551.


70

lonci, [panjolci uklju~ivo Katalonce i Gali-cijce, Portugalci, Talijani, Rumunji i Molda-vci, Retoromani), Kelti (Irci, [koti, Vel{ani, Bretonci), ostali na rodi indoeuropskog po-drijetla (Albanci, balti~ki Letonci i Litavci, Grci), ugrofinski na rodi (Madàri, Finci, Ka-reli, Laponci i Estonci te Mordvini, Marijci, Udmurti, Ko mi-Permjuci i Komi-Zirjanci), tursko-tatarski narodi (npr. Turci, Tatari, ûva{i, Ba{ kir ci, Kirgizi) i ostali narodi (Baski, @idovi i Romi).

S lingvisti~kog stanovi{ta Europa jo{ govo-ri mnogobrojnim me|usobno nerazumlji-vim jezicima. Indoeuropskoj jezi~noj zaje-dnici pripada najve}i dio europskog sta-novni{tva.4 Dakle, najve}i broj europskih jezika genetski pripada indoeuropskoj po-rodici, a ulaze u slavensku, germansku, bal-

ti~ku i keltsku granu. Romanski jezici razvi-li su se od latinskoga koji je pripadao ital-skoj grani. Albanski i gr~ki svaki sam za sebe tvori granu indoeuropskih jezika. [to se ti~e primjene jezika, primjerice, francu-ski je slu`beni u Francuskoj, Belgiji, [vicar-skoj, Luksemburgu i Andori, njema~ki je slu`beni u Njema~koj, Austriji, [vicarskoj i Lihten{tajnu, a engleski u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj.

Anti~ki korijeni Anti~ki korijeni

Demokracija je klju~no obilje`je ìvota u Europi. Ve} gr~ka antika postavlja nekoliko va`nih tema povijesti Europe. Zar uvijek bitne, premda politi~kom povije{}u mije-njane zemljopisne datosti, ne postavljaju stalno isto pitanje – koje su za Europu gra-nice prema Istoku. Gr~ka civilizacija oz-na~ila je bitne vrijednosti, koje su i danas intelektualni i eti~ki instrument za Euro-pljane. Ideju prirode, ideju razuma, ideju znanosti, ideju slobode i mo`da pojam su-mnje i njegovu primjenu. Nije li kriti~ki duh bio jedno od bitnih oru|a, misli i djelo-vanja Europljana, i ne ostaje li i danas je-dan od njihovih velikih aduta u odnosu prema ritualizmu i fundamentalizmu dru-gih misli, koje nisu znale prihvatiti meto-di~nu sumnju.

îni se da Rimsko Carstvo ozna~uje pomak-nu}e Europe. Ono je u sredi{te na Sredo-zemlju, obuhva}a velike dijelove Afrike i Azije. No, sredi{te mu je Italija, nadasve eu-ropska zemlja. Njegova ujedinjuju}a civili-

4 Vidjeti ~lanak Hrvatski jezik u zajednici europskih je-zika u ovom broju Biltena HLJK.

EUROPA i bik, metopa s Herinog hrama, Selinunt, sredina VI. st. pr. Kr., Palermo, Museo Nazionale

VIII : 2013 - 2./3. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

71

zacija prodire u prostrana podru~ja: Portu-gal, [panjolsku, Sjevernu Englesku, Galiju, dolinu Rajne sve do Maastrichta, dolinu Dunava gotovo do dana{nje Budimpe{te. Rimski biljeg vidljiv je jo{ na mnogim eu-ropskim gradovima, jer je taj biljeg iznad svega urban. Rimsko Carstvo {iri jezik iz kojeg }e se roditi skupina romanskih jezika, a i danas ostaje i treba se nadati da }e dugo ostati europski jezik kulture – latin-ski. Rimsko Carstvo {iri po toj Europi, koja se proteè od [kotske do Sicilije i od Gali-cije do budu}e Ma|arske, navike {to se neprekidno nalaze u europskim obi~ajima, bilo da je rije~ o visokoj kulturi, temeljenoj

na zapisanom, na knjizi i {koli ili na svako-dnevnim poslovima. Propast Rimskog Car-stva prouzro~ilo je i dugo raspadanje mo-netarne ekonomije, razvoj krize gradova, mrvljenje ekonomije u poselja~enim po-krajinama, sve siroma{niji narod i kriza vrijednosti poganskoga svijeta.

Kr{}anstvo Kr{}anstvo

Od IV. stolje}a velika vjerska i ideolo{ka no-vost Zapadne Europe jest kr{}anstvo. Ono se ubrzo rascjepljuje na latinsko kr{}anstvo Zapada i gr~ko Istoka, a to produbljuje su-protnosti izme|u latinskoga i gr~koga dijela Rimskoga Carstva. Ta dva kr{}anstva sve se vi{e udaljuju jedno od drugoga i stvaraju granicu kultura dugoga trajanja, koju }e u~vrstiti politi~ke granice od Skandinavije do Hrvatske na jednoj strani, obuhva}aju}i Balte, Poljake, êhe, Slovake, Ma|are, Slo-vence, te od Rusije do Gr~ke na drugoj stra-ni. Jedan vid te granice pruà danas vrlo dojmljivu sliku. Procijep prolazi izme|u rimokatoli~ke Hrvatske na Zapadu i onoga {to }e biti pravoslavna Srbija na Istoku. Tu je granicu ozakonila isto~na {izma godine 1054. Ona definitivno oduzima gr~ku crkvu rimskoj papinskoj vlasti i odjeljuje zapadno kr{}anstvo od Bizanta i slavenskoga pravo-slavnoga svijeta.

Prva skica EuropePrva skica Europe

Latinsko kr{}anstvo jest srednjovjekovna Europa. Narodi koji su se uselili u Rimsko

Dioskuridu prinose mandragoru, Codex Vindobo-nensis, Carigrad, 512. god., fol. 4. Österreichische

Nationalbibliothek, Wien.

Gr~ki su filozofi na posredan na~in imali odlu~uju}i utje-caj na anti~ku materiju mediku. Oni, naime, nisu bili zadovoljni samo promatranjem prirode nego su traìli obja{njenja i temeljne uzroke stvari. Taj potpuno nov na~in razmi{ljanja postupno je oslobodio lije~ni{tvo i

ljekarni{tvo od okova magije.


72

Carstvo stvaraju s narodima {to su tamo ìvjeli dràve pod vla{}u osvaja~kog pogla-vara, koji uzima naslov kralja, i uspostavlja vladarsku dinastiju. Goti, zatim Langobardi u Italiji, Vizigoti u Akvitaniji i [panjolskoj, Franci u Galiji, Anglosasi u mno{tvu malih kraljevstava Velike Britanije. Tako se ocrta-va prva skica Europe na dvostrukim te-meljima – zajedni~ka sastavnica kr{}anstva, modelirana vjerom i kulturom, i mnogovr-sna sastavnica razli~itih kraljevstava ute-meljenih na uvezenim ili starim vi{ekultur-nim tradicijama, primjerice, Germani i Ga-lorimljani u Galiji. To je preoblikovanje Europe nacija, jer od samih po~etaka Eu-ropa pokazuje da jedinstvo moè biti stvo-reno od razli~itosti nacija. Nacije i europ-sko jedinstvo me|usobno su povezani. Kr{}anstvo u toliko ja~e ostavlja svoj biljeg

ukoliko se prevodi u institucije, nalaù}i cjelini kr{}anskih dràva dvostruku mreù – biskupija, pa ùpa – ali i mreù redov-ni~kog svijeta. U toj i takvoj Europi IX. stolje}a obi~no je vrijedilo pravilo sv. Be-nedikta: Ora et labora.5

5 Benediktinsko geslo: Ora et labora! (moli i radi!). Prvi benediktinci dolaze u hrvatsku dràvu u Trpimirovo doba. Hrvatski vladari i narod cijenili su sinove sv. Be-nedikta tako da su se na tlu Hrvatske podigli mnogi ugledni samostani. Prvi benediktinski samostan podi-gao je knez Trpimir polovicom IX. stolje}a u Riìnicama podno Klisa, a povi{e Solina. Do XII. stolje}a sagra|en je ve}i broj samostana, primjerice u Zadru, Rabu, Bio-gradu, Splitu, Poljicima, Vrani, Oto~cu i Tkonu. Hrvati su imali jedan od najstarijih prijevoda pravila sv. Bene-dikta, svakako iz XIV. stolje}a, ako ne i prije. Taj dra-gocjeni glagoljski rukopis, koji potje~e iz glasovita be-nediktinskog samostana Rogova kod Biograda, ~uva se u knji`nici HAZU u Zagrebu.

Pokr{tavanje: jedno ~udo svetog Benedikta, kapitel iz oltarskog prostora samostana Saint-Benoit-sur-Loire, Francuska, iz razdoblja 1067. – 1108.

Motiv prikazuje ~udo koje je rado prikazivano pri kraju XI. stolje}a kada se crkva bori protiv feudalne klase, a sebe predstavlja kao potporu narodu protiv vitezova. Vitez s pancir-ko{uljom i ma~em posje}uje sv. Benedikta i pristupa kr{}anskoj vjeri.


73

Benediktinsko }e redovni{tvo slijede}ih stolje}a privikavati Europljane uporabi vre-mena na koje po~iva i dana{nji raspored na{ih dana. To je u prvome redu velika raz-dioba izme|u vremena molitve i vremena rada, kakva dovodi do podjele izme|u onoga {to }e ostati i potvrditi se kao vrije-me rada i onoga {to }e se razviti u vrijeme odmora, zabave i blagdana. Tu su k tome i prvi zvu~ni znakovi vremena koji se name}u svima – zvonjava zvona, predaka znaka to~na vremena.

Srednjovjekovni zamah Srednjovjekovni zamah

Preko [panjolske i Sicilije u srednjem su vijeku doprle u Europu tehnike, znanosti, filozofija, {to su ih Arapi naslijedili od Grka, Indijaca, Iranaca, Egip}ana, @idova.

Ti su doprinosi omogu}ili zapadnoj Euro-pi, koja ih je znala prihvatiti, prilagoditi, preraditi i sama iz njih izvu}i druge mo-gu}nosti, izvanredan srednjovjekovni za-mah. Ona je tako nadma{ila u mo}i i izjedna~ila se u civilizaciji s velikim poli-ti~ko-kulturnim podru~jima, kao {to su Ki-nesko, Indijsko, Muslimansko, Bizantsko.

Srednji je vijek opremio Europu, pokazao se osvaja~kim, pronalaza~kim na podru~ju teh-nologije, znaju}i pobolj{ati i pro{iriti teh-nike, koje su u pravilu bile od njega starije. Ako je i pretjerano govoriti o tehnolo{koj revoluciji, dogodilo se sna`no ubrzanje teh-nolo{kog napretka koji je dotad bio veoma polagan. Srednji vijek ostaje svijet drva, ali je znatno pove}ao uporabu kamena i èlje-za. Od XIII. stolje}a po~eli su isko ri{tavati rudnike, te èljezo, olovo, bakar i ugljen.

Barbari koji su se u V. stolje}u nasta-nili u Rimskom carstvu posredno ili neposredno pretrpjeli su utjecaj azij-skih kultura, iranskog svijeta i samog gr~ko-rimskog svijeta, osobito bizant-skog. Karta pokazuje stanje naroda godine 452. Boje polja: sme|a – Vizigoti, modra – Franci, crvena – Burgundi, zelena – Ostrogoti, ùta – Vandali.

ûdnim slu~ajem Ostrogoti, Vizigoti, Burgundi, Vandali, a kasnije i Langobardi, prihvatili su bogoslovni nauk Arija, nauk o Svetom trojstvu. Bila su to vremena po-metnje stvorene ponajprije uslijed mije{anja samih osvaja~a. Tijekom svoga puta plemena i narodi me|usobno su se borili, pod~injavali su jedni druge, mije{ali se. Razdoblje Franaka koji drè Galiju posebno je zna~ajno u VIII. stolje}u koji su u stalnom usponu na Zapadu Europe.


74

[to se ti~e izvora energije bitna je velika ra{irenost najprije vodenica, na selu i u gra-du, s primjenom u industriji (npr. mlin za èljezo, za pre{anje tkanina, za {tavljenje koè, za pivo i papir) i hidrauli~na pila, a zatim vjetrenja~a, koja se pojavljuje krajem X. stolje}a. Mlin je postao pravi stroj. Pro-met je pobolj{an ure|enjem i odràvanjem cesta, izgradnjom ve}ih i ~vr{}ih kola, usavr-{avanje zaprege s tegle}om stokom, boljom za{titom trgovaca i njihovih karavana, izgra-dnjom mostova i otvaranjem novih putova. Na po~etku XVI. stolje}a Europa raspolaè tehni~kim sredstvima za otkrivanje i osva-janje svijeta.

êtiri vida srednjovjekovnog dru{tvaêtiri vida srednjovjekovnog dru{tva

êtiri su op}enita vida srednjovjekovnog dru{tva i civilizacije ozna~ile Europu sna`-nim pe~atom koji sve do danas predstavlja prete`no pozitivno naslje|e. Prvi je seoska tradicija, ali ona je mo`da dvosjekli ma~. U srednjem je vijeku zemlja uistinu temelj ekonomije, mo}i i ugleda, i to zna ~enje zem lje, zemljoposjednika i seljaka zadràva i danas simboli~nu snagu koja poljoprivre-dne probleme zajednice ~ini osobito vru-}ima.

Drugi temelj europskog feudalnog sustava temelji se na odnosima me|u ljudima, pose-bice na vjernosti. Ona katkad ko~i, ali naj~e{}e poti~e, kao jedan od bitnih eleme-nata europskih mentaliteta i pona{anja. Ta-ko|er, nakon velikoga vala kristijanizacije u ranom srednjem vijeku, dolazi i drugi val

koji se o~ituje dolaskom nove dvije velike skupine Europljana – Skandinavce i Slavene. Skladnim akulturacijama ili vi{e-manje o{t-rim sukobima, u~vr{}uje se izvornost i zna-~enje perifernih europskih naroda. Tre }e, srednjovjekovna Europa jo{ se o~i tuje kao raznolikost. Ona je takva, primjerice, i u po-litici. Uz centralizirane dràve, kojima su Engle ska, [panjolska i Francuska najbolji pri-mjeri, u Njema~koj, a osobito u Italiji, gra-dovi-dràve daju druga~ije modele europ-ske politi~ke, ekonomske i kulturne zajedni-ce. Neki drugi slu~ajevi jo{ su originalniji kao, primjerice, {vicarska konfederacija sa-stavljena od triju kantona koji su se godine 1291. ujedinili u trajni savez. Zna ~ajna je uloga [vicaraca u Europi. Osim tog original-nog politi~kog modela dobrovoljnog udruì-vanja teritorijalnih jedinica [vicarci nadziru velik dio alpskih prijelaza, kojima su pove-zani ju`na i sjeverna Europa. êtvrto, sre-dnjovjekovna Europa pronalazi i nove kul-turne modele, razli~ite od ratni~kog junaka i anti~kog govornika. Prvi je takav model izraz nove vjere, kr{}anstva, a to je model sveca. I kad pro|e srednji vijek, i kad izblije-de vjerski ideali, svetac }e ostati prisutan u umjetnosti i knjièvnosti, u ideji ljudskog savr{enstva. Bit }e i svjetovnih svetaca. Drugi model, svjetovni, jest model udvor-nosti. Udvoran ~ovjek nije samo ratnik koji izvodi smiona djela, nego i dobro odgojen ~ovjek, koji se uljudno ophodi sa ènama i {iri oko sebe profinjeno dvorsko pona{anje. To je prvi ideal uljudnosti koji }e, povezan s urbanizacijom, dobrim obi~ajima stvorenim u gradovima sve do danas za Europljane tvoriti kôd dru{tvenih vrijednosti i otmjena


75

pona {anja. Europa je jedini kontinent koji je razradio i dosta {iroko primijenio kôd do-broga pona{anja od odgoja u dje~joj dobi.

[kolski i intelektualni pokret[kolski i intelektualni pokret

Nakon nestanka {kola gr~ke i rimske antike samo su samostanske, a zatim u drugom redu katedralne {kole pru`ale u biti vjersku

pouku i to tek za budu}e sve}enike. Ne izbjegavaju}i potpuno vjerskom nadzoru novi nezaustavljivi {kolski i intelektualni po-kret budi se u gradovima i prodire duboko u dru{tvene slojeve. Trgovina, sve ~e{}e je pozivanje na pravo i njegovu primjenu, na-predak pisanog u odnosu na prema usme-nom doveli su do pou~avanja triju temeljnih znanja: pisanja, ~itanja, ra~unanja. [to vi{e,

Slobodne vje{tine: Aristotel, reljef na Kraljevskom portalu romani~ke katedrale u Chartresu, XIII. stolje}eProgram sedam slobodnih vje{tina najprije je bio prikazan na nekim francuskim katedralama, u mjestima gdje su djelovale

glasovite {kole u XII. stolje}a. S prikazom Aristotela, kao pisca s priborom za pisanje, `eljelo se naglasiti va`nost Aristotelove logike unutar sedam slobodnih vje{tina.


76

u onome {to danas nazivamo vi{im {kolo-vanjem krajem XII. i tijekom XIII. stolje}a pojavljuju se u pojedinim gradovima usta-nove novog tipa u kojima djeluju udruge nastavnika i studenata sa statutima, progra-mima, priru~nicima i ispitima. To su sve-u~ili{ta Bolonje, Pariza i Oxforda. Ta nova sredi{ta znanja, koja su istodobno i sredi{ta dru{tvene promocije, utemeljene na uspjehu na ispitima a ne na ro|enju, {ire se od XIII. do kraja XV. stolje}a cijelom Europom. To je mreà u kojoj, unato~ napretku odre|enog nacionalnog osje}aja, vlada internacionalna pokretljivost. Od XIII. stolje}a sveu~ili{ta razra|uju jednu racionalnu znanstvenu me-todu – skolastiku.

Nastanak modernog dobaNastanak modernog doba

Ispitivanje daleke pro{losti Europe omo-gu}uje da se bolje odredi {to treba smatra-ti modernim dobom i moderno{}u. Prema tradiciji, moderno doba po~inje po~etkom XII. stolje}a i doista se vide barem dvije velike pojave koje ozna~uju novo razdoblje povijesti Europe, promjenu tako va`nu da se moè opravdati odrednica modernosti. Prva od njih jesu velika otkri}a. Ona bitno mijenjaju mjesto Europe u svijetu. Taj se svijet, premda zemljopisna i mentalna stvarnost sporo zauzima svoje mjesto u svijesti, od sada sastoji od ~etiriju a ne vi{e od triju kontinenata. A u tom sjedinjenom svijetu ~etiriju kontinenata jedan je u eko-nomskoj, vojnoj, demografskoj i kulturnoj ekspanziji. Taj je osvaja~ Europa. Druga je velika pojava reformacija. To je kraj vjer-

skog jedinstva koje je proìmalo i uokviri-valo cijeli ivot Europljana. Od tada postoji protestantska i katoli~ka Europa i ona nije samo podijeljena nego njezine dvije polo-vice, bilo kao dràva naprama dràvi, ili unutar jedne dràve ulaze ~esto u okrutne sukobe izme|u katolika i protestanata.

Sa XVI. stolje}em rije~ znanost mijenja smisao, prestaje zna~iti tradiciju, blago koje se prenosi, i ozna~uje spoznaju onoga {to jest, spoznaju, koja se stje~e proma-tranjem stvari.

Osnutak modernih dràvaOsnutak modernih dràva

Nova politika odre|uje se ~etirima karak-teristikama. Prva je osnutak modernih dràva i pojava ideje nacionalnosti. Druga karakteristika bila bi razrada demokratske ideje. Ta bi bila vezana s reformacijom, ali mogla bi se prepoznati i u praksi redovni~kih izbora i odluka, a posebice kod prosja~kih redova u punom srednjem vijeku. Demo-kratska ideja je, kao i sre}a, nova u Europi tek u XVIII. stolje}u. Sljede}a je karakteri-stika tzv. posvjetovljenje politike.

Na dru{tvenom i politi~kom podru~ju veliki je doga|aj revolucija iz godine 1789. koja stvara modernu gra|ansku dràvu u Europi. Francuska revolucija izazvala je ~udesno bu|enje Europe, deklaracijom o pravima ~ov jeka, ukinu}em feudalizma, republikan-skim duhom. Ali ona zanemaruje snagu vje-re, klizi prema ratovima i nacionalizmu, do-tad nepoznate snage, te pruà strahovitu sliku terora. Europa, dakako, ne smije biti


77

Europa osvajanja i prevlasti jedne dràve i jednog ~ovjeka. XIX. stolje}e koje donosi novi europski kulturni pokret, romantizam, doìvljava industrijsku revoluciju, novi znak modernosti. Europa daje svijetu primjer svojih uspjeha i pogre{aka. Na politi~kom i dru{tvenom podru~ju, ja~e ili slabije, poma-lo svuda, te`nje za socijalnom pravdom, pokre}u skupine, stranke, pobune. Socijali-zam, tako|er europski, putuje prema naj-boljem i prema najgorem. Demokracija se u~vr {}uje na zapadu Europe, posebice u gra|anskom parlamentarnom obliku.

Potiskivanje nacionalisti~kih tendencijaPotiskivanje nacionalisti~kih tendencija

Ko~enje i potiskivanje nacionalisti~kih ten-dencija, {to su ih nametnule narodu tri au-toritativna carstva – Prusko, Rusko i Au-stro-Ugarsko – prekinulo se njihovim pa-dom nakon rata od 1914. do 1918., {to je ve}ini tih nacionalnosti omogu}ilo da se rode ili da se rode ponovno. Takav je bio slu~aj Poljske, zajednice êha i Slovaka, Ma|arske, Rumunjske, Albanije, balti~kih dràva. Na Balkanu se poku{ala stvoriti vi{enacionalna dràva Jugoslavija, ali prije i poslije Drugoga svjetskog rata nova ruska dominacija u sovjetskom i staljinisti~kom obliku, te Hitlerova dominacija ponovo su pretvorile u mu~enike te tek ro|ene naro-de. Pad nacional-socijalisti~ke Njema~ke nije spasio narode pale pod sovjetski ja-ram. Od godine 1989. propast Sovjetskog saveza vratila je neovisnost srednje i isto-~ne Europe, ili je omogu}ila iskazivanje drugih nacionalizama, primjerice, u Slo va~-

koj ili u rumunjskoj Moldaviji, a i u biv{oj Jugoslaviji prevlast jedne nacije – Srba – nad drugima. To je dovelo do postanka poznatih novih nacionalizama u Jugoslaviji koji su se politi~ki o~itovali samo u Slove-niji i u Hrvatskoj, a drugdje se i dalje nasta-vljaju borbe za samostalnost.

Postizanje demokracijePostizanje demokracije

Postizanje demokracije vi{e je nego ikada na dnevnom redu Europe. âk i u razdo-bljima jedinstva Europa je bila raznolikost, bilo to pod Rimskim Carstvom, za kr{}an-stva, ili u industrijskoj revoluciji. Dugo trajanje Europe dijalektika je izme|u napo-ra za jedinstvom i odràvanja razlika. Zato se formula Europe nacija danas ~ini naj-prikladnijom za potrebe europskog jedin-stva. Ta potreba za europskim jedinstvom slaè se s disanjem povijesti, koja je ~as bila sklona komadanju politi~kih cjelina na nacionalne jedinice, a ~as je smjerala uspo-stavi velikih cjelina zvanih carstvima. Euro-pa danas mora prona}i drugi oblik jedin-stva, a ne carstvo. Takva usmjerenost ne od govara samo unutarnjim potrebama. Ona odgovara vanjskim izazovima {to ih je Europa u drugom obliku ponovno nalazi u dana{njem svijetu. Europa srednjega vijeka morala se odmjeravati prema bizantskom svijetu i arapskom svijetu, prema Turskom Carstvu. Danas je rije~, na sre}u, o mir-nijoj konfrontaciji, no postojanje divovskih povijesnih ~inilaca, rasprostiranjem ili eko-nomskom snagom, ili jednim i drugim, nala-è Europi da dosegne rast usporediv s


78

Hrvatski identitet u europskom kontekstu

Europska unija po{tuje nacionalne identitete dràva ~lanica pa tako i hrvatski identitet. Nije, naime zami{ljeno da se dràve ~lanice »izgube« u Europskoj uniji, nego da joj doprinose svojim posebnim odlikama. Upravo takva raznolikost nacio-nalnih osobina i identiteta Europskoj uniji daje njezin moralni autoritet, koji pak sluì na korist EU-a kao cjeline.1

U sociolo{kom smislu identitet je skup zna~ajki koje odre|uju posebnost pojedin-ca, skupine ili naroda u smislu razli~itosti ili pak pripadnosti u odnosu na druge poje-dince, skupine ili narode. Dru{tveni identi-tet odgovor je na pitanje »tko smo mi?«, a moè biti politi~ki, tradicionalni, moderni i tako redom. Kulturni identitet skup je razli~itosti u duhovnoj i materijalnoj kultu-ri neke zajednice ili naroda koje odre|uje njihovu posebnost.

Priklju~enje Republike Hrvatske u obitelj europskih dràva i naroda dobra je prigoda da se ponovno Europom ponese istina o

napisao: Vladimir Grdini}1 K.-D. Borchardt, Abeceda prava Europske unije, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2011, str. 19-28.

njihovim rastom, ako eli postojati, razvija-ti se i ~uvati svoj identitet. Europa mora posjedovati ekonomsku, demografsku i po-li ti~ku masu sposobno da joj osigura neo-visnost. Na sre}u, ona raspolaè snagom svoje civilizacije i zajedni~kog naslije|a.

Mjesto ro|enja razumaMjesto ro|enja razuma

Europa je bila osnovno mjesto ro|enja razuma. U anti~koj Gr~koj, u srednjovjeko-vnoj skolastici, u humanizmu renesanse, u filozofiji prosvjetiteljstva, u znanosti XIX. i XX. stolje}a.

Ako se zadrìmo na problemu rasta, Euro-pa raspolaè dodatnim prednostima. Ako se bude znala dovoljno ujediniti bit }e ve-lika, ako bude znala zadràti nacionalne i regionalne razlike pogodovat }e joj i vrline malenosti, koje su prepoznate u najnovije doba, a u prvome redu ona je bogata raz-nolikim mjerilima koje iz nje stvaraju svijet mno{tvenih i uskla|enih jedinica. Danas se za sve oblike mo}i i rasta prepoznaje va`-nost odgoja i istraìvanja. Europa raspolaè blagodatima najstarijeg kapitala pismeno-sti, ona ostaje glavno mjesto inovacija. Rano industrijalizirana Europa u velikom je mjeri razorila ili zagadila svoj okoli{, ali ve} su se od srednjega vijeka seoske zajednice brinule za obnovu {umskog bogatstva o{te}enog pretjeranom potro{njom. Euro-pa posjeduje ekolo{ku ba{tinu. ■


79

Hrvatskoj danas, i kakva je ona bila u pr-vim, slavnim vremenima svojega nastanka, svoje rano izgra|ene dr`avnosti kao i uklju~ivanja u zapadnoeuropsku civilizaciju te kr{}ansku kulturu i duhovnost od VII. stolje}a pa tijekom nadolaze}ih stolje}a.

Hrvati su ve} krajem VI. stolje}a, kako nam to pisao akademik Ivan Supek,2 naseljavali znatan prostor od Jadranskog mora do rijeke Drave i Dunava, asimilirali su po-stupno u novoj domovini ste~evine rimske, helenske i bizantske civilizacije na tim pro-storima, o~uvav{i ujedno svoj vlastiti jezik i zajedni{tvo. Tako je i ljekarni{tvo, zapra-vo protoljekarni{tvo, u Hrvatskoj smjesa autohtonog narodnog animisti~kog ljekar-ni{tva (vjeruju}i djelovanju du{evnih sila u prirodi) donesenog iz slavenske pradomo-vine, no i ostatka lije~ni{tva i ljekar ni {tva ilirsko-rimskih starosjedilaca i po~etaka raz-novrsnih elemenata bizantinskog, arapskog i samostanskog latinskog ljekarni{tva. Pri-hva }anje anti~kog kulturnog naslje|a bitno je odredilo uzdizanje znanosti u Hrvata i znanstvene sredine u Hrvatskoj.3

Ako povijest po~inje pismom, tj. ako poja-va pisma razgrani~uje pretpovijest od po-vijesti, ~ini se da lijekovi objedinjuju pretpovijest i povijest, ali i kulturne prosto-re hrvatskoga naroda – pradomovine i

dana{nje postojbine. Na tlu dana{nje Hr-vatske otkriveni su na vi{e mjesta tragovi ljekarni{tva anti~kog ~ovjeka. Arheolo{ki nalazi ljekarni~kog pribora spojili su ozem-lja izme|u Dunava i mora u ~vrstu kultur-nu cjelinu.4

Sasvim je vjerojatno i prihvatljivo da mate-rijalnim ostacima poput rimskog stakla iz okolice Zagreba, Starigrada u Paklenici (Argyruntuma), Skradina (Scardona), Bakra (Volcera) i Vrginmosta, bron~ana vaga iz Kupe kod Siska i dvokrake ru~ne vage s plo~astim utezima iz okolice Splita (Aspha-latos, Spalatum, Spalato), kutije za ljekarije iz Nina (Aenona), Podgra|a kod Benkovca (Asseria) iz okolice Splita, tarionika i tucala iz Solina (Salona), Zadra (Iader), Splita,

2 I. Supek, Uvodna rije~, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. I (Rano doba hrvatske kulture), HAZU/MGM, Zagreb, 1997, str. 5-10.

3 V. Grdini}, Znanost na tlu Hrvatske prije prvih naro-dnih vladara, Farmaceutski glasnik, 51:9 (1995) 223-238.

Mali mramorni tarionik za izradbu kolirija i tucalo s ure{enim rukohvatom, Arheolo{ki muzej u Splitu

4 V. Grdini}, Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarni{tva. Ljekarni{tvo na tlu Hrvatske: dokazi, Nakladni zavod Matice hrvatske/HFD, Zagreb, 1997.


80

Hrtkovca i Vara`dinskih Topliva (Aquae Iassae), kamene plo~ice za razmazivanje pomasti iz Bakra, zemljane anti~ke pe}ice iz Bra~koga kanala, kamene plo~ice od aragonita iz Kraljeva Sela, `li~ice, spatule, pincete i sonde iz Siska, moèmo ne samo pripisivati umije}u obrta, ve} oni o~itavaju i protoke znanstvene misli, iako nam danas nisu posve razumljivi. 3

Ljekovito hrvatsko tloLjekovito hrvatsko tlo

Hrvatsko je tlo od davnina obilovalo i obilu-je prirodnim lijekovima {to je itekako poma-galo ranom razvoju doma}eg ljekar ni {tva. Mnoge vrsti ljekovitoga bila dolaze u tolikoj mnoìni da im se kultura ni ne isplati.

Hrvatski su krajevi ne samo bogati ljekovi-tim biljem, nego i vrlo pogodni za uzgoj mnogih potrebnih vrsti. Primorski krajevi sa sredozemnom klimom obiluju velikim brojem biljaka s eteri~nim uljima. Doma}i buha~, ru`marin, lovorika, kadulja, lavan-dula, kao i mnoge druge ljekovite i korisne biljke vezane na Sredozemlje, nalaze tu naj-bolje uvjete razvoja. Velika i prostrana pla-ninska podru~ja Hrvatske biljeè u svojoj flori vrijedne ljekovite biljke: sr~anik, mora-vka, brusnica i tako redom. Nisu manje va`ni ni nizinski krajevi Posavine i Poduna-vlja u kojima su prostrana podru~ja kao stvorena za opse`ni uzgoj nekih biljnih vr-sti: metvica, kamilica, sladi} i tako redom.

O kakvo}i hrvatskoga ljekovita bilja znalo se jo{ u antici. O perunici ve} pi{e gr~ki filozof i prirodoslovac Teofrast jo{ u III.

stolje}u prije Krista i navodi: … u Europi nema biljne droge osim irisa iz Ilirije i oko-lice Jadrana. Ova je najbolja i najvi{e se razlikuje od ostalih. I Dioskurid, gr~ki lije~nik i farmakolog, daje joj prvo, po-~asno, mjesto u najpoznatijem anti~kom farmakopejskom djelu De materia medica (gr~. Peri iles iatrikes). Biljna droga Rhizo-ma Iridis izvozila se iz Ilirika u Rim i tamo je skupo prodavana za lije~enje plu}nih bolesti, bolesti desni, bolova u elucu, gla-vobolje, ko`nih bolesti i kao sredstvo za posipanje rana. Ovidije Nazon (I. st. pr. Krista), rimski pjesnik, u svojim pjesmama

4a Iris croatica – hrvatska perunika biljka je istoimene porodice Iridaceae, perunika. Endemi~na je vrsta u Hr-vatskoj. Vrstu su prvi put kao Iris croatica opisali Ivo i Marija Horvat. Za stani{ta bira dolomite i vapnena~ke obronke brdskih podru~ja kontinentalne Hrvatske.

Iris Ilirica, Codex Vindobonensis Medicus graecus 1 (Istambul, 512. god.), pergamena s crteòm i

tekstom


81

spominje ilirski iris kao kozmeti~ki pripra-vak. Dakle, rije~ je o najva`nijoj ilirskoj ljekovitoj biljci, koja se u starom vijeku na-zivala Iris illyrica, ali joj je {vedski prirodo-slovac Carl von Linneé u XVIII. stolje}u nepravedno dao pridjevak germanica s kojim je u{la u moderno botani~ko znan-stveno nazivlje.4a

Papino priznanjePapino priznanje

Nakon {to je papa Ivan VIII. priznao, svojim blagoslovom, 21. svibnja 879. kne-za Branimira Trpimirovi}a za vladara Hrvat-ske, Hrvatska – kao jedna od najstarijih europskih dràva – trajno pripada ponaj-prije katoli~kom i kr{}anskom zapadu. Crkveni su i svjetovni spisi iz Hrvatske toga doba, kao i u kasnijim stolje}ima, preteìto pisani na latinskom jeziku, ali je znatan broj spomenika od XI. stolje}a pisanih i na staroslavenskom – odnosno hrvatskocrkve-noslavenskom – i hrvatskom ìvom narod-nom jeziku posebnom uglatom glagolji-com,5 morfolo{kom varijantom {to se na hrvatskom tlu razvila iz prvobitnog pisma sv. ]irila. Prva tri stolje}a postojanja Kneèvine i uskoro potom Kraljevine Hrva-tske uspostavila su i puni politi~ki identitet Hrvatske i kulturnu svijest hrvatskoga na-roda koji }e prebroditi s uspjehom sve ka-snije povijesne oluje.

Novi poticaji i za hrvatsko ljekarni{tvo jav-ljaju se oko sredine IX. stolje}a. Tada s ka-menih natpisa progovara kneèvska Hrva-tska. Progovara latinskim jezikom, upravo onim koji se je u ljekarni{tvu tako ~vrsto ukorijenio i zadrào sljede}ih deset sto-lje}a. O tome svjedo~e ve} najstarija djela prirodoslovnog i medicinskog sadràja po-put pergamentnoga lista ispisana starin-skom beneventanom, iz X. – XI. stolje}a, koji sadràva fragment rasprave o gmazo-vima i otrovnim ìvotinjama. Najstariji lije~ni~ki i ljekarni~ki rukopisi, kolikogod {krti i oskudni, ipak nam kazuju mnogo. Etymologiae sive origines (VII. – XIII. st.) ve} time {to povezuju doma}e ljekarni{tvo s vode}om osobom {panjolske kulture u zapadnogotskoj dràvi. Canties cantico-

Cantica canticorum Avicenne cum commentario Averois, rukopis, gotika, Avignon, XIV. st., fol. 71v

5 Dok su latinski jezik i pismo osiguravali jedinstvo ri-mske Crkve i njezine teologije, glagoljica je ~uvala uz hrvatskocrkvenoslavenski i hrvatski jezik i drevnu pu~ku duhovnost.


82

rum Avicenne (XIV. st.) primjeren je dokaz da su u Hrvatsku stizali latinski prijevodi najve}ega predstavnika arapskog aristote-lizma Avicene (Ibn Sine). S Jadrana su se tekstovi ranoga srednjovjekovnoga latin-skog ljekarni{tva {irili na sjever. Poloèn je tako temelj za svenacionalni razvoj lje-karni~kog izraza. Nestalo je o{tre granice izme|u Hrvatske i Dalmacije i za sva budu}a stolje}a odre|en je opseg i sadràj pojma hrvatskoga ljekarni{tva.4

Intelektualna zajednica EuropeIntelektualna zajednica Europe

Ostrogonski nadbiskup, humanist, diplo-mat i najvi{i crkveni dostojanstvenik (prvo-stolnik) dràve Ugarske Hrvat Ivan Vitez od Sredne (XV. st.) ima najve}e zasluge za presa|ivanje renesanse u Kraljevinu Ugar-sko-Hrvatsku, i kad europski humanisti stvaraju tada intelektualnu zajednicu Euro-pe njoj se ravnopravno pridruùju mnogi hrvatski znanstvenici, knjièvnici i drugi umjetnici. I ne samo to. Ivan Vitez i njegov ne}ak pjesnik Janus Pannonius ustaju na crkvenom saboru u Egeru godine 1468. protiv progona heretika i vjerskog rata i ve} tada ustrajno grade na na~elu tolerantnosti viziju europskog zajedni{tva. 2

I cvjetna gotika hrvatskog kipara Jurja Dal-matinca navije{ta slobodniji izraz renesan-se. Njegova su sna`na djela doista nezao-bilazan dio europske umjetnosti. A ve} prije njega veliki majstor Radovan ostavio je Europi romani~ki portal trogirske kate-drale nezaboravan spomenik.2 Usporedo s

nekoliko europskih gradova javlja se prvo javno ljekarni{tvo i u hrvatskom Trogiru. Pa`ljiv posao ljekarnikov pristajao je i mo-rao uspijevati u toj savjesno obra|enoj sre-dini, jer upravo oko godine 1240. Trogir je dostigao u Radovanovu djelu ne samo najve}i izraz svoje likovne umjetnosti ve} i kulture.6 Dakle, hrvatski je ljekarnik jo{ u XIII. stolje}u, usprkos svemu, zapalio svoju svjetiljku i nikakve snage nisu nadvladale njegovu struku, ako je ve} tada odlu~io pobijediti sve {to je negacija istine, prirod-nosti i pravednosti.7

Zapadnoeuropski utjecajZapadnoeuropski utjecaj

Za hrvatsko ljekarni{tvo bio je presudan la-tinski, zapadnoeuropski utjecaj. Europsko i uz njega hrvatsko ljekarni{tvo toga razdo-blja s pravom je nazvano samostansko lje-kar ni{tvo budu}i da je glavnina izu ~avanja i primjene ljekarni{tva bila u rukama kato-li~kih sve}enika i redovnika. Benediktinski red bio je najstariji crkveni red koji se po-svetio {kolstvu, znanosti i ljekarni{tvu. U benediktinskim pravilima cije lo je poglavlje posve}eno uputama o postupku s bole-snom bra}om. Mnogi hrvatski samostani razli~itih crkvenih redova jo{ i danas ~uvaju razli~ite tragove samostanskoga ljekar ni-

6 V. Grdini}, Trogir: spomenik najstarije ljekarne u Hr-vata, u: V. Grdini}, M. Portolan, Ljekarna Splitsko-dal-matinske ùpanije, Ljekarna SD@, Split, 2013, str. 147-176.

7 V. Grdini}, Farmacijski postimpresionizam: izvor mo-derne farmacije, Farmaceutski glasnik, 51:10 (1995) 257-272.


83

{tva. Ve} time {to su u samostanima mar-ljivi samostanci pro u~a va li, prepisivali i pi-sali znanstvena djela, oni su o~uvali anti~ko lije~ni~ko i ljekarni~ko znanje, pa i una-prijedili ljekarni{tvo zapisano u tim djeli-ma. U samostanskim knji` nicama sa~uvali su se rukopisi medicinskih djela, posebice spisi o lijekovima – antidotariji i herbariji. Da je hrvatska srednjovjekovna sredina pozorno pratila zbivanja u europskoj stru-~noj i znanstvenoj literaturi i pravodobno reagirala na njih pokazuje, primjerice, upo-raba rukopisa iz dominikanskog samostana u Dubrovniku u kojem se do nose osnove prirodoslovlja, Physica (XIV. st.). Rije~ je o svojevrsnom komentaru Aristotelovih djela koje obuhva}a djelo o prirodi, o zemlji i nebu, te o du{i, pa i o ìvotinjama, koje je osobito izu~avano u dominikanskom {kol-skom sredi{tu u Parizu. K tome se mogu spomenuti djela teologa i filozofa Alberta Velikog, Salernski medicinski kompendij (XV. st.) i tako redom. Samostanske ljekar-ne imali su benediktinci, isusovci (Poèga, Zagreb), franjevci i pavlini (Dubrovnik, Poèga, Vara`din, Virovitica, Klo{tar Iva-ni}). U franjeva~kom samostanu Male bra}e u Dubrovniku od godine 1317. dje-luje ljekarna koja se ubra ja me|u najstarije u svijetu, a najstarija je u svijetu koja ne-prekidno radi o osnutka do danas.4

Zdravstvo u gradovimaZdravstvo u gradovima

@ari{ta organizirane ljekarni~ke slu`be u kasnosrednjovjekovnoj Hrvatskoj su grado-vi koji ve} od XIII. stolje}a primaju u javnu

slu`bu {kolovane lije~nike i ljekarnike kako bi gradu osigurali njihove usluge. U tome su osobito prednja~ili istarski i dalmatinski gradovi. Pod utjecajem medicinske {kole iz Salerna u Italiji, s oìvljavanjem starih i iz-gradnjom novih gradova po~inje se razvija-ti ljekarni{tvo, u kojem sve va`niju ulogu dobivaju svjetovne medicinski i prirodoslo-vno izobraène osobe.4 Hrvatska je stupila u uù politi~ku vezu s ju`no talijanskim gra-dom Salernom ve} u XI. stolje}u, upravo u vrijeme kada se tamo, nadahnuta prijevodi-ma medicinskih djela s arapskog na latinski, razvila prva europska medicinska visoka {kola. Zbog nedostatka povijesnih vrela nema konkretnih podataka o medicinskim vezama u tom najstarijem razdoblju. U Hr-vatskoj sigurno boravi godine 1279. saler-nski fizik Matija Scillato, dvorski lije~nik

Pietro di Martino, Ljekarnikov stup, poluglavica, Kneèv dvor, Dubrovnik, kamen, ~etvrto desetlje}e

XV. stolje}a


84

napuljskog kralja Karla I. Anùvinca. Od samoga po~etka XIV. sto lje}a, vladari loze Anjou nose kako naslov kralja Hrvatske tako i princa Salerna. Kad Karlo Robert prolazi godine 1333. kroz Zagreb i Split prati ga i tjelesni lije~nik Nicolò Drugeth, salernski plemi}. U vrijeme tzv. napuljskih ratova (1347. – 1348. i 1351.), Salerno je bio ~ak pod vla{}u Stjepana Lackovi}a, za-povjednika hrvatskih ~eta. Njegovom za-slugom lije~nici spa {avaju godine 1350. te{ko ranjenog ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika. Dubrovnik uzima rado u dràvnu slu`bu ba{ lije~nike koji su stekli stru~nu naobrazbu u Salernu.8

U hrvatskim gradovima nastaju prve gra-dske ljekarne, i to u ve} spomenutom Tro-giru (1271.), a potom u Dubrovniku i Spli-tu (1282.), Zadru (1289.), Kotoru i Rabu (1326.), Puli (1353.), Zagrebu (1355.) i [ibeniku (1420.). Na prijelazu iz XIV. i XV. stolje}e kao ljekarnik radi u Zagrebu Dan-teov praunuk Nicolò Alighieri. Najstarije odredbe o radu ljekarne sadràvaju statuti gradova, trogirski iz godine 1322., dubro-va~ki iz 1336. i tako redom.9 U XIV. sto-lje}u utemeljena je u Dubrovniku dràvna

bolnica Domus Christi u kojoj od godine 1420. djeluje bolni~ka ljekarna, me|u pr-vima, a mo`da i najstarija bolni~ka ljekarna u Europi. Veliku va`nost ima i rano dono-{enje odluke o karanteni u Dubrovniku, a onda i osnutak karantenskog lazareta pot-kraj XV. stolje}a na Plo~ama. Tim i takvim zakonskim propisom o karanteni (1377.) prvi je put uop}e na svijetu, pa tako i u Europi, uvedena neka protu epi demiolo{ka mjera. U srednjem vijeku ne samo da zdra-vstvo u Hrvatskoj nije zaostajalo za onim u najrazvijenijim sredi{tima Europe nego je u tome katkada i prednja~ilo.4

Tre}a europska dru{tvena silaTre}a europska dru{tvena sila

Uz Crkvu (Sacerdorum) i Državu (Regnum) pojavljuje se zarana na hrvatskom tlu i tre}a europska dru{tvena velesila: Sve-učilište (Studium). Prvi posredni poticaji razvoju hrvatskoga ljekarni{tva koji bi do-lazili s doma}eg sveu~ili{ta mogli su uslije-diti nakon osnutka dominikanskog op}eg u~ili{ta u Zadru godine 1396.10, 11 Bilo je to nedugo nakon osnutka prvih europskih sveu~ili{ta u Padovi (1222.), Pragu (1347.), Paviji (1361.), Krakovu (1364.), Be~u (1365.), Pe~uhu (1367.), Heidelber-gu (1385.) i Kölnu (1388.).4

8 M. D. Grmek, Medicina u Hrvata, u: Hrvatska i Eu-ropa: kultura, znanost i umjetnost, sv. II (Srednji vijek i renesansa), [kolska knjiga, Zagreb, 2000, str. 801-821.

9 Dubrova~ki statut od godine 1271. ve} propisuje da ljekarnici moraju imati to~ne vage. Zadarski statutodre|uje da ljekovite droge u ljekarnama moraju biti ~iste i bez patvorina, a [ibenski daje ljekarnicima pravo da tr-guju i na najve}e blagdane. Svagdje je ljekarnicima izri-~ito zabranjeno orta~enje i podjela zarade s lije~nicima.

10 T. Vere{, Dominikansko op}e u~ili{te u Zadru (1396 – 1807). Prvo hrvatsko sveu~ili{te, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996.

11 S. Krasi}, Generalno u~ili{te dominikanskoga reda u Zadru ili »Universitas Jadertina« (1396 – 1807), Filo-zofski fakultet, Zadar, 1996.


85

Osnutkom zagreba~ke biskupije godine 1093. stvoreno je i u sjevernoj Hrvatskoj jako sredi{te pismenosti. U Metropolitan-skoj knji`nici u Zagrebu sa~uvane su knjige iz toga i potonjih vremena.4, 12 Stare za-greba~ke knjige medicinskog sadràja potje-~u, ugarskim posredovanjem, od francu-skih benediktinaca, a ve} su se u najstarije vrijeme me|u njima na{li i kodeksi iz dal-matinskih skriptorija. S obzirom na broj srednjovjekovnih kodeksa i inkunabula ta je knji`nica dragocjen biser u riznici cjelo-kupne hrvatske kulture. Moè se pretpo-staviti da su neki od tih tekstova dolazili do hrvatskih ljekarnika u izvornika ili pak u prijepisima i preradama.

Najugledniji europski jeziciNajugledniji europski jezici

îni se da je hrvatsko ljekarni{tvo u XIV. i XV. stolje}u doìvjelo velik zamah. Nicolòa Roccabonella, gradski fizik u Zadru (1449. – 1453.), autor je djela Liber de simplici-bus (Knjiga o ljekovitu bilju) za koje je dao izraditi prekrasne crteè ljekovitoga bilja.4,

13-14

Djelo se danas ~uva u Biblioteci sv. Marka u Veneciji, a posebno je va`no za hrvatsko ljekarni{tvo, jer taj vi{ejezi~ni i slikovni rje~nik sadràva najstarije hrvatske nazive ljekovitih biljaka, i za 150 godina je stariji od glasovitog rje~nika polihistora Fausta Vran~i}a.

Dictionarium quinque nobilissimarum Eu-ropae linguarum: Latinae, Italicae, Germa-nicae, Dalmatiae et Hungaricae (Rje~nik pet najuglednijih europskih jezika: latin-skoga, talijanskoga, njema~koga, hrvatsko-ga i ma|arskoga, Venecija, 1595.) prvi je hrvatski samostalno tiskani rje~nik. Napi-sao ga je [iben~anin Faust Vran~i} (1551. – 1617.), kraljevski savjetnik, sve}enik i

12 H. Tartalja, O medicinskim rukopisima u Metropoli-tanskoj knji`nici u Zagrebu, Saop}enja, 13:2 (1970) 87-94.

13 I. Gostl, Po~etci hrvatske leksikografi je, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. II (Srednji vijek i renesansa), [kolska knjiga, Zagreb, 2000, str. 761-775.

14 I. [ugar, I. Gostl, K. Hazler Pilepi}, Hrvatsko biljno nazivlje: analiza hrvatskog biljnog nazivlja u djelu Liber de simplicibus Benedicti Rinij, Hrvatska sveu~ili{na na-grada, Zagreb, 2002.

Rje~nik pet najuglednijih europskih jezika, naslovnica


86

naslovni biskup ~anadski. Rje~nik ima 132 stranice i oko 5 800 hrvatskih rije~i me|u kojima su ve}ina ~akavske, ali ima i ne{to {tokavskih. Rije~i su sloène u pet stupaca, a jezici poredani kao u naslovu djela. Rje~nik je upoznala i Europa. Naime, ~e{ki benediktinac Petar Loderecker napravio je sedmojezi~ni rje~nik godine 1605. isko ri-stiv{i Vran~i}ev rje~nik i dodav{i ~e{ki i poljski jezik.15

Uklju~ivanje u tokove razvoja Uklju~ivanje u tokove razvoja znanostiznanosti

Zadarska sredina iznjedrila je u XVI. stolje}u poznato djelo iz astrolo{ke medi-cine koje je sastavio lije~nik Frederik Griso-gono. U Dubrovniku djeluju mislioci i znanstvenici poput Nikole Nalje{kovi}a i Nikole Gu~eti}a, zatim portugalski lije~nik Amatus Lusitanus, a neki su hrvatski znan-stvenici i filozofi, kao Zagrep~anin Pavao Skali} (vidjeti podsjetnik: Enciklopedija, na kraju Biltena HLJK) i Andrija Dudi} (po-drijetlom iz Hrvatskoga zagorja), bili veo-ma uspje{ni u stranim zemljama. Zapaèn je i rad o terijaku i mitridatu lije~nika ro-dom iz okolice Karlovca Ivana Dragojevi}a. Hrvatski humanist Andrija Dudi} iznio je u svojim pismima prijateljima vrlo dobru i opravdanu kritiku galenizma i raznih medi-cinskih praznovjerja. Sve to pokazuje da

su se Hrvati sve vi{e uklju~ivali u tokove razvoja znanosti u Zapadnoj Europi.4

Dok su Galilei, Descartes i Huygens svodi-li sve pojave na srazove ili dodire ~estica, zna~ajni slijed hrvatskih humanista, osobi-to Federik Grisogono, Frane Petri}, Marko Antun de Dominis i Ru|er Bo{kovi}, nazi-ru u sili pravog arhitekta svemira, s time prva tri anticipiraju}i tako Newtona, a ~etvrti i kvantnu teoriju.2

Ljekarni~ki laboratorijiLjekarni~ki laboratoriji

Ljekarni~ki laboratoriji sluìli su od XVII. stolje}a za prakti~ni rad i za obavljanje far-

15 J. Bratuli}, S. Damjanovi}, Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i }irilicom od VIII. do XXI. stolje}a, sv. 1 (VIII. – XVII. stolje}e), Veda, Krièvci/Zagreb, 2005, str. 205-207, 261.

Marko Antun de Dominis, splitski nadbiskup i primas Dalmacije i Hrvatske, bakrorez

(London, 1617.)


87

maceutske i kemijske nastave prije nego na modernom sveu~ili{tu. Tada je u Dubrov-niku Marin Getaldi} dao vrijedne priloge hrvatskom i svjetskom, odnosno europ-skom ljekarni{tvu.4, 15a Tako|er, teorijski temelji medicine u XVII. stolje}u pomogli su razvoju ljekarni{tva posredovanjem ija-trokemije. Tome valja dodati niz otkri}a koja su utjecala na oblikovanje novih medi-cinskih sustava. Uvode se kvantitativne

metode istraìvanja u biologiji i prikladne naprave za kontrolu zdrava i bolesna ~ovjeka, u ~emu je prednja~io lije~nik iz Kopra Santorio Santorio.4

Hrvatska farmacijska znanostHrvatska farmacijska znanost

Dok se humanizam u Hrvatskoj odvijao istodobno i jednako plodno s europskom renesansom, dotle zbog te{kih okolnosti donekle kasni prosvjetiteljstvo, da bi ono procvalo tek hrvatskim narodnim preporo-dom u prvoj polovici XIX. stolje}a. Knji-èvnost i sva umjetnost proète su tada aktualnim opredjeljenjima, dok se prirodo-slovlje, ljekarni{tvo, medicina i tehnika razvijaju u organskoj cjelini sa Zapadom, a tako }e se i u~iti na obnovljenom hrva-tskom Sveu~ili{tu u Zagrebu.2

Farmacijska znanost u Hrvata posljedak je tisu}ljetnih djelovanja znanih, a jo{ vi{e neznanih duhovnih i tvarnih snaga ìvota koje su bile i ostale u srodstvu s lijekovima. Hrvatska farmacijska znanost, dakako, re-zultat je vlastitih snaga kao i izraène spo-sobnosti preuzimanja znanstvenih dostig-nu}a u svojoj bliòj i daljoj okolini. Nit povijesti hrvatske farmacijske znanosti pro-vla~i se najvidljivije kroz ~vrsto tkanje pri-rodoslovlja i otkriva se katkad kao posebna nadstruktura, a katkad kao sastavni ele-ment njezine potke. Povijesno mjesto od kojega valja krenuti da bismo se susreli s modernom hrvatskom farmacijom je godi-na 1874., tj. godina osnutka obnovljenog sveu~ili{ta u Zagrebu.7 Na Sveu~ili{tu u

Marin Getaldi}, Promotus Archimedes seu de variis corporum generibus gravitate et magnitudine com-paratis (Promaknuti Arhimed ili o usporedbi mase i ubujma tijela razli~itih vrsti), Rim, 1603, str. 32.

15a Marin Getaldi} (1566. – 1606.), dubrova~ki matemati~ar i fizi~ar, eksperimentalno je fizikalnim mje-renjem odredio relativne omjere masa za dvanaest tvari, sedam kovina i pet teku}ina (ulje, vosak, vino, voda, med, kositar, èljezo, bakar, srebro, olovo, ìva i zlato).


88

Zagrebu otvoren je godine 1882. farma-ceutski studij na Filozofskom fakultetu, u ~ijem je krilu utemeljen godine 1896. Za-vod za farmakognoziju, prvi znanstveni zavod te vrsti u svijetu, dakako i u Europi, a po uzoru na taj zavod do godine 1935. bilo je osnovano deset takvih zavoda u ve-likim znanstvenim sredi{tima Europe.4, 16

Farmakopeja je tijekom povijesti postala ba{ ono mjerilo po kojem se moè ocijeniti stu-panj znanstvenoga razvoja farmacije u odre|enom razdoblju u zemlji iz koje dola-zi. U njoj se, stru~no obra|eni i zakonski oblikovani, zrcale dometi prirodnih znanosti

te biomedicinske znanstvene discipline: far-ma ceutska kemija, kontrola lijekova, farmako-gnozija i farmaceutska tehnologija. Kao osebujno djelo farmaceuta (zvana: Liber sanctus) iz koje izvire farmacijska znanost moè se smatrati i nekom vrsti isprave kul-turnoga sadràja za dob i narod u kojem je nastala. Na tlu Hrvatske rabile su se najprije strane farmakopeje, ponajvi{e austrijske, ma-|arske i talijanske provenijencije.

Godine 1901. objavljeno je u cijelosti iz-vor no djelo hrvatskih ljekarnika i sveu~ili{nih profesora Gustava Jane~eka i Julija Domca pod naslovom Hrvatsko-slavonski ljekopis (Pharmacopoea Croatico-Slavonica).17 U vrijeme objavljivanja ta je farmakopeja bila najbolja svjetska farmakopeja. Ona je svojom kakvo}om bila uzorom drugim far-makopejama te sna`no utjecala na kasnija izdanja farmakopeja drugih dràva, a otvo-rila je i novu eru u povijesti farmakopeja uop}e. Farmakopeja je u svijetu dobila iz-nimno vrijedne pohvale, u praksi je slovila kao valjano znanstveno djelo, a po svojim zahtjevima u pogledu kakvo}e lijekova, po-stala je poznata kao najstroà me|u far-makopejama europskih naroda. Zanimljiva je ~injenica da je to prva nacionalna far-makopeja u svijetu tiskana dvojezi~no, na narodnom (hrvatskom) i tada jo{ uobi~a-jenom me|unarodnom znanstvenom (la-tinskom) jeziku. Farmakopeja je strogim

Hrvatsko-slavonski ljekopis, drugo izdanje (Zagreb, 1901), naslovnica

16 V. Grdini}, Vrt ozdravljenja: farmakognozija u hrvat-skoj sveu~ili{noj farmaciji, Jadran Pharma, Zagreb, 1996.

17 Bilo je to drugo izdanje (Editio secunda) hrvatske farmakopeje, prvo izvorno, jer je prvo izdanje u najve}em opsegu bio hrvatski prijevod ma|arske far-makopeje.


89

zahtjevima zabranjivala sva mogu}a one-~i{}enja, a tvorni~are je lijekova prisilila da naro~ito paze na ~isto}u svojih proizvoda. Novost je da je u farmakopeju uvedeno mjerenje kemijskih konstanti ljekovitih tva-ri. Za ulja, pomasti i masna ulja uvedeno je odre|ivanje specifi~ne mase, jodni, sapo-nifikacijski i esterski broj. Za tinkture i ek-strakte uvedene su jo{ i kemijske reakcije potvrde identiteta. 4, 18-20 Hrvatsku su far-ma kopeju inozemni stru~njaci priznali kao izvanredno dobru, a u nekim pitanjima i odredbama sluìla im je kao uzor.21 Naju-gledniji farmaceutski stru~njak toga doba, {vicarski profesor Aleksander Tschirch, rav-natelj Farmaceutskog instituta Sveu~ili{ta u Bernu, pregledav{i hrvatsku farmakopeju, uskliknuo je: Ein vorzügliches Buch! 18

Hrvatska i Slavonija svoju su prvu farmako-peju objavile prije mnogih drugih zemalja: Gr~ke, Italije, Argentine, Brazila, Tajvana, Kine, Turske, Jugoslavije, Venezuele, ê{ke, Slova~ke, Egipta, Indije, Koreje, In-donezije i tako redom.

***

Tisu}lje}e pregala{tva Hrvata ne utvr|uje samo hrvatski identitet u tako raznorod-nom okolnom svijetu nego pokazuje i du-boko srodstvo s kulturama Europe, pa i drugih kontinenata. Ponosno se moè re}i da je doista bilo mnogo primjera zapaènih

18 V. Grdini}, L. Stefanini Ore{i}, Hrvatsko-slavonski ljekopis 1901, Alpha-Medical, Zagreb, 2001.

19 V. Grdini}, Farmakopeje u Europi: hrvatski prinosi/Pharmacopoeias in Europe: Croatian contributions, Agencija za lijekove i medicinske proizvode, Zagreb, 2007.

20 V. Grdini}, Ilustrirana povijest farmakopeje, Medika, Zagreb, 2001, str. 433-442.

21 Primjerice, jedan od glasovitih farmaceuta, profesor farmakognozije Josef Moeller u Be~u pi{e (1902.): »Ja sam tu knjigu s pravim uìvanjem pro~itao i javljam Vam da je hrvatska farmakopeja bolja od njema~ke«, a Alois Kremel, poznati austrijski farmakokemi~ar, predjednik Austrijskog ljekarni~kog dru{tva, pak pi{e (1902.): »Nova je hrvatska farmakopeja u svakom pogledu na visini, a piscima sluì na ~ast«. Hrvatsko-slavonski ljekopis zna~io je za ono doba, kad je objavljen, veliki napredak te su i sva kasnija izdanja farmakopeja drugih zemalja preuzela mnogo toga od hrvatske farmakopeje. Primjerice, odre|ivanje alkaloida u narkoti~nim ekstrak-tima preneseno je u sva novija izdanja farmakopeja eu-ropskih naroda.

Katalog izlo`be Farmakopeje u Europi: hrvatski prinosi. Izlo`ba je odràna od 23. – 28. travnja

2007. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, Rijeka


90

europskih prinosa Hrvata na intelektualnoj karti Europe, usporedo s ~uvanjem i stal-nim ja~anjem hrvatskoga identiteta u zaje-dnici europskih naroda. Hrvatska je nadah-nuto davala prilog op}im kulturnim kre-tanjima. Prihva}ala je najbolje elemente europske civilizacije, razvijaju}i usporedo vlastitu kulturu gdje je to bilo mogu}e. Hr-vatski umnici kroz stolje}a jednako su vje{to baratali i ma~em i perom, i kistom i dlijetom, i destilatorom i tarionikom. Ra|ali su se Zvonimiri, Maruli}i, Klovi}i, Radova-ni, Hermani Dalmatinci, Bo{kovi}i, ali i Kaòti}i, Boìdarevi}i, Dudi}i, Getaldi}i, Aquilini, Thalleri, Lu~i}i, Kuzmi}i, Dropci i Domci. Hrvati su bili i jesu Zapad, kamen temeljac modernog poslijerimskog Zapa-da. Hrvatska je bila predzi|e kr{}anstva i bedem Zapada. Hrvatska nikad nije podle-gla provalama barbarstva, nastoje}i biti i nacionalna, i latinska i urbana. Hridine te-gobnih povijesnih okolnosti nisu mogle prigu{iti, a kamoli prekinuti vjekovni tijek hrvatske pameti, znanja i èlje za slobo-dom.22 Da se ne zaboravi, 19. oùjka je dan sv. Josip, za{titnika hrvatskoga naroda i Hrvatske.

22 V. Grdini}, Budi nam Hrvatska cjelovita i ljekovita, Far-maceutski glasnik, 51:10 (1995) 281-284.

Europska unija

91

Europski projekt

Odluka se o Europi nije donosila izme|u tradicije i modernosti. Ona je u dobrom kori{tenju tradicija, u obra}anju naslje|u kao izvoru nadahnu}a, kao oslon-cu odràvanja i obnavljanja jo{ jedne eu-ropske tradicije – tradicije kreativnosti. Ako Europa èli biti primjer za moderni svijet ona mora po{tovati drugoga, otvoriti se drugima. Upravo otvaraju}i se ona je od doba anti~kih Grka u~inila velike stvari. Prona{la je jedno od svojih obilje`ja – ravnoteù, koja se moè ostvariti samo eliminacijom nejednakosti, nepravdi i u pr-vom redu siroma{tva. Europa, ~ini se, zna razlikovati {to je dobrovoljno siroma{tvo, koje je vrlina, a {to je nametnuto, koje je nesre}a. Du`nost je Europljana da ponovo povedu tu borbu protiv novoga siroma{tva nametnutog milijunima njih. Europa nije stara, ona je drevna. Svijet nije moderan, on je sada{nji. Dobro kori{tena drevnost jest prednost.

Europski pokret, koji je nastao nakon Dru-goga svjetskoga rata, osnivao se na demo-kratskim na~elima i miroljubivim metoda-ma. Vodili su ga osje}aji odvratnosti spram ratova koje je Europa vodila, i srama pred do tada nevi|enim prolijevanjem krvi. Osniva~ki kongres u Hagu, u svibnju godi-

ne 1948. bio je pun uzvi{ene retorike. Winston Churchill je govorio o mu{karcima i ènama bilo koje zemlje koji se smatraju Europljanima isto toliko koliko i stanovnici-ma svoje rodne zemlje.

Ali europski je pokret vi{e od 40 godina morao djelovati izloèn trima golemim pri-tiscima. Kao prvo, osim nekih inicijativa Vije}a Europe,1 nije mu bilo dopu{teno dje-lovati na isto~noj polovici kontinenta, u So-

napisao: Vladimir Grdini}

Winston Churchill srda~no je pozdravljen na Kongresu Europe 7. svibnja 1948. u Den Haagu.

Predsjedao je inauguracijskom zasjedanju Kongresa. Jo{ je u govoru odrànom 19. rujna 1946. u Zürichu pozvao na europsko jedinstvo ¢Objavljeno u bro{uri Abeceda prava Europske

unije, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2011.£

1 Vije}e Europe osnovano je kao politi~ka institucija 5. svibnja 1949. U njegovu se statutu ne spominju koraci prema federaciji ili uniji, niti ono predvi|a prijenos ili spajanje suverenih prava. Odluke o svim va`nim pitanji-ma donose se jednoglasno, {to zna~i da svaka zemlja ima pravo veta. Vije}e europe stoga je stvoreno isklju~ivo radi me|unarodne suradnje. Sa sjedi{tem u Strasbourgu danas ima 47 zemalja ~lanica. Hrvatska je


92

vjetskome bloku. Kao drugo, u zapadnoeu-ropskim politi~kim savjetovanjima mo rao je prepustiti vode}u ulogu anglo ame ri~kom savezu. I kao tre}e, zbog nadmo}ne uloge NATO saveza u politi~kim i sigurnosnim pi-tanjima europski je pokret morao odustati od tri potpornja prvobitna Schumanova pla-na i ograni~iti se na ekonomsku sferu.

Ono {to je potpuno novo u Europskoj uniji (EU), kako }emo kasnije vidjeti, i {to je razlikuje od uobi~ajenih me|unarodnih udruènja dràva je to {to su dràve ~lani-ce prepustile neke od svojih suverenih pra-va Europskoj uniji i na nju prenijeli ovlasti da djeluje neovisno. U izvr{enju tih i takvih ovlasti EU moè donositi suverene akte koji imaju jednaku snagu kao i zakoni u pojedinim dràvama. Europska unija nije ni me|unarodna organizacija u uobi~ajenom smislu ni udruènje dràva, ve} autono-man entitet negdje izme|u ta dva pojma. U pravnim se krugovima danas rabi izraz »nadnacionalna organizacija«.2

Me|u prvima je Robert Schuman, 3 tada{nji francuski ministar vanjskih poslova, zagova-rao europsko ujedinjenje i blisku suradnju

Njema~ke i Francuske. U tom je duhu 9. svibnja 1950. objavio tzv. Schumanovu deklaraciju, kojom je predloìo ujedinjenje europske proizvodnje ugljena i ~elika pod upravom zajedni~ke nadnacionalne institu-cije, nastoje}i time potaknuti i bliù politi~ku suradnju europskih dràva. Integracijski proces u Zapadnoj Europi po~eo je s Eu-ropskom zajednicom za ugljen i ~elik.

Europska zajednica za ugljen i ~elik (eng. European Coal and Stell Community, akr. ECSC) osnovana je u travnju 1951., kada je u Parizu potpisan ugovor izme|u {est zemalja: Njema~ke, Italije, Francuske, Belgi-je, Nizozemske i Luksemburga. Pari{ki spo-razum stupio je na snagu godine 1952.,

~lanica od godine 1966. Vije}e Europe (Council of Eu-rope) je zasebna me|unarodna me|uvladina organiza-cija koje Vije}e treba razlikovati od Europskog vije}a (Council of the European Union, Vije}a Europske unije, Vije}a ili Vije}a ministara) koje je glavno tijelo odlu~ivanja u Europskoj uniji.

2 K.-D. Borchardt, Abeceda prava Europske unije, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2011, str. 11, 32.

3 Robert Schuman, francuski politi~ar (Clausen kraj Lu-xembourga, 29. VI. 1886. – Scy-Chazelles kraj Metza,

4. IX. 1963.). Studirao je u Berlinu, Münchenu i Bon-nu, diplomirao je pravo na Sveu~ili{tu u Strasbourgu (1912.)Demokr{}anske orijentacije, bio je zastupnik u parlamentu 1919. – 1940. i 1945. – 1962. Tijekom Drugog svjetskog rata Gestapo ga je drào u ku}nom pritvoru, iz kojega je pobjegao godine 1942. i pridruìo se Pokretu otpora. Nakon zavr{etka rata bio je ministar financija (1946. – 1947.), ministar vanjskih poslova (1948. – 1953.), te ministar pravosu|a (1955. – 1956.), 1947. – 1948. i predsjednik vlade. Bio je pre-dsjednik Europskoga pokreta (1955. – 1961.) te pre-dsjednik (1958. – 1960.) Skup{tine Europske eko-nomske zajednice (od godine 1962. Europski parla-ment). Plan deklaracije Schuman je izradio zajedno s bliskim suradnikom ministarstva Jeanom Monnetom. To }e, izjavio je, biti povijesna inicijativa za »organiziranu i ìvu Europu«, koja je »nu`na za civilizaciju« i bez koje se »ne moè odràti mir u svijetu«. Deklaracijom se u~vr{}uje gospodarska suradnja a ratovi izme|u evrop-skih dràva postaju nezamislivi i nemogu}i. Schumanov se plan kona~no ostvario sklapanjem osniva~kog Ugo-vora o Europskoj zajednici za ugljen i ~elik, koji je 18. travnja 1951. u Parizu (Pari{ki ugovor) potpisalo {est dràva osniva~ica, te njegovim stupanjem na snagu 23. srpnja 1952.


93

~ime je postavljen temelj europskog uje-dinjenja kao prvoga koraka realizacije Schumanova plana iz godine 1950. o uje-dinjenju Europe u proizvodnji ugljena i ~elika. Zajednica za ugljen i ~elik imala je specifi~ne organe u obliku Vije}a sastavlje-nog od ministara zemalja ~lanica, zatim Skup{tine koja ima savjetodavni karakter, Suda kao najvi{e sudske instance, a njego-ve su odluke pravomo}ne i za organe Zajednice i vlade i za sve tvrtke i pojedince zemalja ~lanica, te na kraju izvr{ni organ u obliku visoke vlasti koja donosi odluke ve}inom glasova. Uspjeh toga limitiranja funkcija dràve bio je odlu~uju}i u daljnjem razvoju zapadnoeuropske integracije. Za-jed ni~ko trì{te ostvaruje se ukidanjem ca-rinskih barijera i kvantitativnih ograni~enja, uravno teènjem proizvodnje i prometa te ukidanjem svih restriktivnih postupaka, pro-pisivanjem pravila konkurencije i zajed-ni~kom politikom investiranja, racionaliza-cije i specijalizacije potro{nje.4 Ta je Zaje-dnica osnovana na razdoblje od 50 godi-na, a u Europsku uniju »integrirana« je 23. srpnja 2002. kad je istekao osniva~ki ugo-vor. U me|uvremenu do{lo je do potpisi-vanja Rimskog ugovora, kojim je osnovana Europska ekonomska zajednica.2

Europsku ekonomsku zajednicu (eng. Euro-pean Economic Community, akr. EEC/ ta ko-|er: EC) osnovale su ~lanice ECSC-a godi-ne 1957. u Rimu i to radi uspostav ljanja zajedni~koga trì{ta i uskla|ivanja privred-nih politika. Rimski ugovor je potpisan 25. oùjka 1957. Sporazum o udru ivanju stupio je na snagu 1. srpnja 1967. (pre ma drugim podacima: 1. sije~nja 1958.). Od tada postoje jedinstvena tijela europske zajednice: Europska komisija (eng. Euro-pean Commission) i Ministarsko vije}e (eng. Council of Ministers). EC uspostavlja carinsku uniju (1968.), uvodi europski monetarni sustav i nov~anu obra~unsku je-dinicu Europske unije – ECU (eng. Euro-pean Currency Unit), prihva}a zajedni~ku politiku ribarstva (1983.), pri hva }a pro-gram Espirit radi usavr{avanja informati~kih tehnologija (1984.) te program Eureca ra-di tehnolo{ke suradnje (1985.) i tako re-dom. Zemlje EC-a su godine 1986. u Bru-xellesu potpisale Jedinstveni europski akt (eng. Single European Act), tj. sporazum o nakani stvaranja Europske unije (vidjeti po-glavlje: Europska unija) kao nadnacionalne politi~ke i ekonomske integracije.4 Spo-razumom se teì i zajedni~komu znanstve-nom istraìvanju i tehnolo{kom razvoju, zbog ~ega EC godine 1986. osniva Europ-sku tehnolo{ku zajed nicu (eng. European Technology Community, akr. ETC).

Stvaranje Europske unije Ugovorom iz Maa-strichta predstavljalo je daljnji korak na putu politi~kog ujedinjenja Europe.2 Na ime, radi potpunije gospodarske suradnje EEC i Eu-

4 Hrvatska enciklopedija, sv. 3, Leksikografski zavod Miroslav Krleà, Zagreb, 2001, str. 551-554. Rimskim ugovorom osnovana je Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Eu-roatom). Stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku zajednicu, a Ugovor o EEZ-u postao je Ugo-vor o EZ-u.


94

ropsko udruènje za slobodnu trgovinu (EFTA) godine 1992. potpisuju spo razum o stvaranju Europskog ekonomskog podru~ja (eng. European Economic Area, akr. EEA) koje je obuhvatilo oko 380 milijuna stanov-nika. Ugovorom iz Maastrichta godine 1992. EC je prestrukturirana u Europsku uniju (eng. European Union, akr. EU). To je pravni temelj od 7. velja~e 1992., a Ugovor je stupio na snagu 1. studenoga 1993. Po-tencijalno novim ~lanicama EU je godine 1993. odredio tzv. kriterije iz Kopenhage-na, koji se odnose na postojanje trì{ne ekonomije, demokracije i pravne dràve te na po{tovanje ljudskih prava, kao preduvje-te za ulazak u Europsku uniju.5

Europska zajednica (eng. European Com-munity, akr. EC) naziv je koji se od 1. stu-denoga 1993., kada je stupio na snagu Ugovor iz Maastrichta, rabi umjesto Eu-ropske ekonomske zajednice (EEZ), osno-vane Rimskim ugovorom.4 Naime, iako je Ugovor potpisan u Maastrichtu 7. velja~e 1992., zbog nekih prepreka u postupku ratifikacije (Danska, Njema~ka), stupio je na snagu tek 1. studenoga 1993. Ugovor je sam sebe nazvao »novom etapom u pro-cesu stvaranja sve tje{nje unije naroda Eu-rope«. Sadràvao je i instrument kojim je osnovana Europska unija, iako taj proces njime nije dovr{en. 2

Godine 1995. na snagu je stupio ugovor iz Schengena kojim se ukidaju grani~ne kon-trole me|u dràvama ~lanicama, a istodob-

no ja~a nadzor vanjskih granica EU-a. Ve}i dio ~lanica EU-a prihvatio je godine 1999. euro (EUR) kao zajedni~ku valutu, a u Nici je godine 2000. dogovorena reforma EU-a zbog predvi|enog pro{irenja.4 Zapravo, daljnji razvoj ostvaren je u obliku Amster-damskog ugovora i Ugovora iz Nice, koji su stupili na snagu 1. svibnja 1999. i 1. velja~e 2003. Cilj tih reformi bio je o~uvati sposob-nost EU da djeluje u~inkovito sa zna~ajno ve}im brojem ~lanica. Prvi korak prema ostvarenju tog cilja bio je osnutak Europske konvencije, kojom je predsjedao biv{i fran-cuski predsjednik Valéry Giscard d’Estaign, sa zada}om izrad be nacrta Europskog usta-va. Ustav je trebao pretvoriti Europsku uniju i Europsku zajednicu kakve su bile do tada u novu, jedinstvenu Europsku uniju (eng. European Union, akr. EU) temeljenu na je-dinstvenom Ustavnom ugovoru. Me|utim, poku{aj dono{enja ustava doìvio je neu-spjeh u postupku ratifikacije. Nakon dugog razdoblja promi{ljanja izra|en je Reformski ugovor nazvan Lisabonskim ugovorom kojeg su slu`beno potpisali {efovi dràva ili vlada 27 dràva ~lanica EU 13. prosinca 2007. u Lisabonu. ê{ki je predsjednik po-sljednji potpisao instrument ratifikacije 3. studenoga 2009. pa je Lisabonski ugovor stupio na snagu 1. prosinca 2009. 2, 6

5 Akt je stupio na snagu 1. srpnja 1987. kojim je for-malno osnovano Europsko vije}e.

6 Lisabonskim se ugovorom Europska unija i Europska zajednica spajaju u jedinstvenu Europsku uniju. Rije~ »Zajednica« svuda se zamjenjuje rije~ju »Unija«. Unija zamjenjuje i naslje|uje Europsku zajednicu. Me|utim, pravo Unije jo{ uvijek oblikuju tri ugovora: Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o funkcioniranju Europske unije i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM).


95

Pregovori o ~lanstvu s Hrvatskom zatvoreni su 30. lipnja 2011., koja postaje ~lanicom 1. srpnja 2013.

Unija se temelji na na~elima koja su za-jedni~ka svim dràvama ~lanicama, a to su sloboda, demokracija, po{tovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine pra-va. Unija se obvezala po{tovati temeljna prava zajam~ena Europskom konvencijom za za{titu ljudskih prava i temeljnih slobo-da iz godine 1950. te ona koja izviru iz ustavnih tradicija zajedni~kih dràvama ~lanicama. Temeljem Ugovora iz Amster-dama ciljevi su EU-a:• promicanje uravnoteèna i odrìva go-

spodarskog i dru{tvenog napretka, po-sebice stvaranjem podru~ja bez unu-tarnjih granica, ja~anjem gospodarske i dru{tvene kohezije i uspostavom go-spodarske i monetarne unije koja po-

drazumijeva uvo|enje jedinstvene va-lute

• potvrda identiteta Unije na me|u-narodnoj sceni, posebice provedbom zajedni~ke vanjske politike i politike si-gurnosti, uklju~uju}i mogu}u usposta-vu zajedni~ke obrambene politike

• ja~anje i za{tita prava i interesa dràv-ljana dràva ~lanica uvo|enjem dràv-ljanstva Unije

• uspostava uske suradnje u podru~ju unutarnjih poslova.4

Osobe koji su dràvljani neke od dràva ~lanica ujedno su i dràvljani EU-a, a dràvljanstvo Unije ne zamjenjuje nacio-nalno dràvljanstvo ve} ga dopunjava. Svaki dràvljanin Unije ima pravo slobod-no putovati i obitavati na podru~ju svih dràva ~lanica, a ima pravo glasa na lokal-nim izborima u bilo kojoj dràvi ~lanici u kojoj ìvi.4

Glavne institucijeGlavne institucije

Europska unija vi{e je od tek konfederacije zemalja, no nije federalna dràva. Njezina se struktura ustvari ne uklapa ni u jednu tra-dicionalnu pravnu kategoriju. Ugovori (poz-nati kao »primarno« zakonodavstvo) pred-stavljaju temelj za veliki korpus »sekun-darnog« zakonodavstva koje ima neposredni u~inak na svakodnevni ivot gra|ana Unije.7 Sekundarno se zakonodavstvo uglavnom

Ususret ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju

7 P. Fontaine, Europa u 12 lekcija, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2010, str. 21-27.


96

sastoji od uredaba, direktiva i preporuka koje su usvojile institucije EU-a.8

Unija djeluje unutar institucionalnog okvira kojemu je svrha promicati njezine vrijedno-sti, zalagati se za njezine ciljeve, sluìti njezinim interesima, interesima njezinih gra|ana i interesima dràva ~lanica te osi-gurati dosljednost, u~inkovitost i kontinui-tet njezinih politika i mjera. Institucije Unije su Europski parlament, Europsko vije}e, Vije}e, Europska komisija (u dalj-njem tekstu: Komisija), Sud Europske unije, Europska sredi{nja banka i Revizorski sud.

Svaka institucija djeluje u granicama ovlasti koje su joj dodijeljene Ugovorima, te suk-ladno postupcima, uvjetima i ciljevima koji su u njima sadràni. Institucije me|usobno postupaju u duhu iskrene suradnje.2

Europska komisija zastupa zajedni~ke in-terese Europske unije. Va`ne napomene:• zaduèna je za predlaganje novih pro-

pisa/zakona te za nadzor provedbe postoje}ih propisa/zakona

• sastavljena je od 27 povjerenika, po jedan iz svake dràve ~lanice, a man-dat im je 5 godina

• predsjednik Komisije je Portugalac José Manuel Barroso (ponovno imenovan 9. velja~e 2010.)

Pregled institucija Europske unijeOdredbe koje se odnose na Europsku sredi{nju banku i Revizorski sud te detaljne odredbe o ostalim institucijama, utvr|ene su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

8 Vidjeti tako|er ~lanak Način djelovanja Europske unije u ovom broju Biltena HLJK.


97

• kad Hrvatska postane ~lanica, Komisija }e imati 28 ~lanova, jer }e jedan po-vjerenik biti iz Hrvatske

• internetska stranica www.europa.eu

Europski parlament izabrano je tijelo koje predstavlja gra|ane dràva ~lanica, gra|ane EU-a. Va`ne napomene:• zajedno je s Vije}em Europske unije

zakonodavac EU-a• {to je stanovni{tvo pojedine dràve

~lanice ve}e to je broj zastupnika u Europskom parlamentu ve}i, s tim da su manje zemlje ~lanice razmjerno bolje zastupljene

• Hrvatska }e, kao Irska i Litva, imati 12 zastupnika

• Europski parlament trenuta~no ima 736 zastupnika, a mandat zastupnika traje 5 godina

• predsjednik Parlamenta je Poljak Jerzy Buzek (od lipnja 2009.)

• internetska stranica www.europarl.europa.eu

Europsko vijeće glavna je politi~ka institucija Europske unije. Sastoji se od {efova dràva ili vlada – predsjednika i/ili predsjednika vla-de – svih dràva ~lanica te predsjednika Eu-ropske komisije.7 Va`ne napomene:• Hrvatska }e na odgovaraju}oj razini biti

zastupljena u Hrvatskom vije}u, koje ~ine predstavnici dràva i vlada dràva ~lanica Europske unije, predsjednik Eu-ropskog vije}a i predsjednik Europske komisije, a u njegovu radu sudjeluje i Visoki predstavnik Unije za vanjske po-slove i sigurnosnu politiku

• Europsko vije}e odre|uje politi~ke ci-ljeve razvoja Europske unije i njezinih politika

• predsjednik Europskog vije}a je Bel-gijanac Herman Van Rompuy (od 1. prosinca 2009.)

• internetska stranica www.european-council.europa.eu


98

Vijeće Europske unije, ~esto spominjano kao Vije}e ili Vijeće ministara, zastupa dràve ~lanice Europske unije. Va`ne na-pomene:• Vije}e je, zajedno s Europskim parla-

mentom, zakonodavac Europske unije• ~lanovi Vije}a su ministri 27 dràva

~lanica koji se sastaju ovisno o tome o kojoj se temi raspravlja (npr. ministri vanjskih poslova, poljoprivrede, …)

• u Vije}u svaka dràva ~lanica raspolaè odre|enim brojem glasova, pri ~emu dràve s ve}im brojem stanovnika imaju ve}i broj glasova, ali ne strogo propor-cionalno ve} je raspodjela glasova prilago|ena dràvama s manjim brojem stanovnika

• Hrvatska }e u vije}u imati 7 glasova, poput Danske, Irske, Litve, Slova~ke i Finske

• prema na~elu jednake rotacije, Vije}em svakih 6 mjeseci predsjeda druga dràva ~lanica, osim kada Vije}e zasjeda u konfiguraciji vanjskih poslova kojim pre-dsjeda visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

• internetska stranica www.consilium.europa.eu

Pregled zemalja Europske unije s Republikom Hrvatskom koja postaje redovnom ~lanicom Unije

na dan 1. srpnja 2013.

Sud pravde Europske unije , sa sjedi{tem u Luksemburgu, sastavljen je od po jednoga suca iz svake dràve EU-a, kojima pomaè osam nezavisnih odvjetnika.7 Jedini je ovla{teni tuma~ prava Europske unije. Va`ne napomene:• Sud odlu~uje o slu~ajevima koje pod-

nose dràve ~lanice, institucije Europ-ske unije te pravne i fizi~ke osobe

• Sud omogu}ava istovjetno tuma~enje zakona Europske unije na njezinu podru~ju te je odgovoran za izravnu, stalnu i jednaku primjenu prava Unije u suradnji s nacionalnim sudovima dràva ~lanica

• kao i druge dràve ~lanice EU-a, i Hr-vatska }e imati po jednog suca u Sudu i Op}em sudu. ■


99

Temeljne vrijednosti Europske unije

Unija se temelji na vrijednostima po{tivanja dostojanstva, slobode, demo-kracije, jednakosti, vladavine prava i po{tovanja ljudskih prava, uklju~uju}i pra-va pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedni~ke dràvama ~lanicama u dru{tvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskri-minacija, tolerancija, pravda, solidarnost i ravnopravnost èna i mu{karaca.

Temelji ujedinjene Europe postavljeni su na temeljnim zamislima i vrijednostima na koje se obvezuju i dràve ~lanice, a koje u praksi prenose operativne institucije Zaje-dnice.1 To su trajni mir,2 jedinstvo i jed-nakost,3 sloboda,5 solidarnost i sigur-nost.6

Hrvatski ljekarnici su ve}, drè}i se svojeg kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije, vjerni sudionici borbe protiv diskrimina-cije.4 Treba suzbijati diskriminaciju na te-melju spola, rase, etni~kog podrijetla, vje-roispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Povelja o temeljnim pravima Europske unije ide jo{ dalje. Za-branjena je svaka diskriminacija na temelju boje koè, genetskih osobina, jezika, po-liti~kih ili drugih mi{ljenja, pripadnosti na-cionalnim manjinama, vlasni{tva ili ro|enja. K tomu, svi su gra|ani Unije jednaki pred zakonom. ■


2 Ne postoji va`niji motiv za ujedinjenje Europe od èlje za mirom. U pro{lom su se stolje}u u Europi vo-dila dva svjetska rata izme|u zemalja koje su danas dràve ~lanice Europske unije.

3 Jedinstvo je uvijek prisutna tema. Problemi se dana{njice mogu rje{avati jedino ako europske zemlje kro~e putem koji ih vodi jedinstvu.. Jedinstvo se moè odràti samo ondje gdje vlada jednakost. Nijedan gra|anin Unije ne smije biti doveden u nepovoljan poloàj ili biti diskriminiran zbog svoje nacionalnosti.

4 Vidjeti: Ljekarni~ka etika i deontologija, Bilten HLJK 2012-3/4, str. 172-180.

5 Sloboda izravno proizlazi iz mira, jedinstva i jednako-sti. To se osobito odnosi na slobodu kretanja radnika, slobodu poslovnog nastana, slobodu pruànja usluga, slobodno kretanje roba i slobodno kretanje kapitala. Te temeljne slobode jam~e poslovnim ljudima slobodu odlu~ivanja, radnicima slobodu izbora mjesta rada, a potro{a~ima slobodu izbora izme|u najve}eg mogu}eg broja raznolikih proizvoda.

6 Solidarnost je nuàn korektiv slobode, jer se bezob-zirno iskori{tavanje slobode uvijek odvija na {tetu dru-gih. Sigurnost u europskom kontekstu, uz borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, podrazumijeva so-cijalnu sigurnost svih gra|ana koji ìve u Uniji, sigur-nost zapo{ljavanja i sigurne op}e gospodarske i poslo-vne uvjete.


100

Na~in djelovanja Europske unije

Kad je osnovana Europska unija, trebalo je uspostaviti i novi sustav zakono-davnih akata. Institucije su trebale biti u stanju uskladiti razli~ite gospodarske, dru{tvene i ne manje va`ne uvjete za{tite okoli{a u raznim dràvama ~lanicama, i to na u~inkovit na~in, ne ovise}i o dobroj volji dràva ~lanica, kako bi se za sve gra|ane Europske unije stvorili najbolji mogu}i uvjeti ìvljenja. S druge strane, one se nisu smjele mije{ati u doma}i pravni sustav vi{e nego {to je bilo nu`no. Stoga je cjelokupni

zakonodavni sustav EU-a utemeljen na na~elu prema kojem se nacionalne odred-be moraju zamijeniti zakonodavstvom Unije tamo gdje se isti dogovor, ~ak i u detaljima, mora primijeniti u svim dràvama ~lanicama. S druge strane tamo gdje to nije nu`no, potrebno je uzeti u obzir postoje}e zakonske propise u dràvama ~lanicama.1

Najdrasti~nije djelovanje je zamjena nacio-nalnih propisa onima Europske unije. Me|utim, neki pravni akti nisu obvezuju}i ni za dràve ~lanice ni za gra|ane. Pojedi-ni pravni instrumenti Europske unije imaju stanovite u~inke na pravne i fizi~ke osobe na koje se odnose: 1


NA KOGA SE ODNOSI UČINCI

UREDBA sve dràve ~lanice, fizi~ke i pravne osobe

izravno primjenjiva i u cijelosti obvezuju}a

DIREKTIVA sve ili odre|ene dràve ~lanice obvezuju}a s obzirom na èljeni rezultat; izravno primjenjiva samo u odre|enim okolnostima

ODLUKA nije odre|eno; sve ili odre|ene dràve ~lanice; odre|ene fizi~ke ili pravne osobe

izravno primjenjiva i u cijelosti obvezuju}a

PREPORUKA sve ili odre|ene dràve ~lanice, ostala tijela EU-a, pojedinci

nije obvezuju}a

MI[LJENJE (AVIS)

sve ili odre|ene dràve ~lanice, ostala tijela EU-a

nije obvezuju}a


101

Uredba (Regulation) je pravni akt koji omogu}ava Uniji da prodre najdublje u doma}e pravne sustave.2 Odlikuju se dvje-ma karakteristikama koje nisu uobi~ajene u me|unarodnom pravu:1 • imaju karakter Zajednice, {to zna~i da

se isti zakon donosi za cijelu Uniju, bez obzira na me|unarodne granice i u potpunosti se primjenjuje u svim dràvama ~lanicama 3

• ima izravnu primjenjivost, {to zna~i da se pravni akti ne moraju prenositi u na-cionalno zakonodavstvo, ve} daju prava ili name}u obvezu gra|anina Unije na isti na~in kao i nacionalno pravo.

Direktiva (Directive) je uz uredbu najva`niji zakonodavni instrument.4 Svrha direktive

je pomiriti dvostruki cilj, kako osiguravanja nu`ne jedinstvenosti prava Unije, tako i po{tovanja raznolikosti nacionalnih tradi-cija i struktura. Stoga ono ~emu je direkti-va usmjerena nije ujedna~avanje prava, {to je svrha uredbi, ve} njihovo uskla|ivanje, tj. sluì pribliàvanju, a ne potpunom ujedna~ivanju prava dràva ~lanica Unija.5 Doga|a se da direktiva ne zamjenjuje zakone dràva ~lanica, ve} pred dràve ~lanice stavlja obvezu da prilagodi svoje nacionalno pravo u skladu s odredbama Zajednice. Direktive u pravilu ne daju izra-vna prava ni ne name}u obveze gra|anima Unije. One su izri~ito upu}ene samo dràvama ~lanicama.6 Prava i obveze za gra|ane proistje~u samo iz mjera koje do-nose vlasti dràva ~lanica koje moraju pro-vesti direktivu.1 U slu~aju da dràva ~lani-ca nepravilno prenese direktivu ili to uop}e ne u~ini u zadanom roku, temeljem prakse Suda Europskih zajednica uspostavljeno je pravilo da se fizi~ka ili pravna osoba moè izravno pozivati na direktivu i prava koja iz

2 Svrha je uredbe ujedna~ivanje prava dràva ~lanica, odnosno zamjena postoje}ih normi dràva ~lanica, ako one postoje. Nacionalne norme koje nisu u skladu s uredbom moraju se ukinuti. Uredba se automatizmom ugra|uju u nacionalno zakonodavstvo stupaju}i na snagu istodobno i jednako u svim dràvama ~lanicama EU-a. Da bi postala primjenjiva, svaka uredba mora biti obja-vljena u Slu`benom listu Europske unije.

3 Dràva ~lanica nema pravo na nepotpunu primjenu uredbe ili na odabir tek onih odredaba koje su joj prihv-atljive, a kako bi osigurala da neki akt kojemu se uspro-tivila u trenutku njegovog usvajanja ili koji se kosi s onim {to ona smatra svojim dràvnim interesom ne do-bije pravni u~inak. Isto tako, dràva ~lanica ne moè u svom doma}em pravnom sustavu predvi|ati odredbe ili postupke kojima bi unaprijed isklju~ila obvezu primjene uredbe.

4 Sve se vi{e u hrvatskom pravnom nazivlju udoma}io strani izraz direktiva umjesto izraza nalog, naredba i smjernica. Preporuke se za taj jezi~ni problem ne nala-ze u M. Mami}, Temelji hrvatskoga pravnog nazivlja, Hrvatska sveu~ili{na naklada, Zagreb, 1992.

5 Direktiva obvezuje u pogledu rezultata koji se njome ostvaruje, ali nacionalnim vlastima prepu{ta izbor forme i metode provedbe. Dràve ~lanice i njihove upravne in-stitucije i sudovi izravno su vezani pravom Unije i moraju ga po{tivati na isti na~in kao i nacionalno pravo.

6 Ideja je ukloniti kontradikcije i sukobe izme|u nacio-nalnih zakona i uredaba ili pak postupno izgladiti sve nekonzistentnosti kako bi, koliko god je to mogu}e, u svim dràvama ~lanicama postojali isti materijalni uvjeti. Naime, direktivom se zadaje cilj koji se mora posti}i, dok su dràve ~lanice obvezne prenijeti direktivu u svoj nacionalni sustav, biraju}i pritom formu (npr. zakon, podzakonski akt). Direktiva je jedno od osnovnih sred-stava primijenjenih u izgradnji jedinstvenog trì{ta.


102

nje proizlaze pred nacionalnim tijelima dràve ~lanice.7

Direktive zanimljive za ljekarnike, primjeri-ce:• Directive 97/7/EC o prodaji na daljinu

• Directive 2000/31/EC o elektroni~koj tr-govini

• Directive 2005/36/EC o priznavanju stru~nih kvalifikacija – vidjeti ~lanak Priz-navanje kvalifi kacija

• Directive 2011/24/EU o pravima bole-snika u prekograni~noj zdravstvenoj za{titi – vidjeti ~lanak Direktiva 2011/24/EU

• Directive 2011/62/EU o krivotvorenim lijekovima – vidjeti ~lanak Krivotvoreni lijekovi

Odluka (Decision) predstavlja sredstvo obi~no dostupno institucijama Unije kako bi se neka mjera provela u pojedina~nom slu~aju. Osnovne karakteristike odluke su: 1, 8 • da se razlikuju od uredbe po indivi-

dualnoj primjenjivosti – u njoj se mo-raju imenovati osobe na koje se odno-si i one su jedine za koje je odluka obvezuju}a

• da se razlikuju od direktive po tome {to je obvezuju}a u cijelosti (dok di-rektiva samo navodi cilj koji treba ostvariti)

• da je izravno obvezuju}a za one na koje se odnosi, tj. na one kojimaje na-mijenjena (pojedinca, pravnu osobu, dràvu ~lanicu).7, 9

Preporuka (Recommendation) i mišljenje (Opinion) posljednje su pravne mjere koje su izri~ito predvi|ene Ugovorima. One omogu}uju institucijama Unije da izraze mi{ljenje dràvama ~lanicama, a u pojedi-nim slu~ajevima i pojedincima, {to nije obvezuju}e i ne predstavlja pravnu obvezu, tj. snagu prisile za one kojima su upu}eni. Preporuke i mi{ljenja u biti imaju politi~ki i moralni zna~aj i predstavljaju sredstvo vo|enja nacionalnih zakonodavstava u poèljnom smjeru.1, 7

Pored pravnih akata propisanih Ugovori-ma, institucije Europske unije tako|er imaju na raspolaganju niz drugih oblika aktivnosti za stvaranje i oblikovanje prav-nog poretka EU-a. Najzna~ajniji me|u njima su rezolucije, deklaracije i akcijski programi.1 ■

7 K. Brigljevi}, A. Brn~i}, I. Gotovac, M. O~ur{}ak, Mali leksikon europskih integracija, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Zagreb, 2008.

8 Odluke donosi Vije}e EU-a i koje imaju specifi~nu primjenu.

9 Odluka upu}ena dràvi ~lanici zapravo moè imati isti izravni u~inak u odnosu na gra|ane kao i direktiva.


103

Odnosi izme|u prava Unije i nacionalnog prava

Odnosi izme|u prava Europske unije i nacionalnog prava pokriva ona podru~ja u kojima se ta dva sustava me|usobno nadopunjuju.1-2 Jo{ od 1950-ih sve se dràve ~lanice dogovaraju i nizom ugovora obvezuju da }e po{tivati podjelu poslova izme|u EU-a i nacionalnih vlada. Lisabonskim su se ugovorom iz godine

2007. sve ~lanice dogovorile da EU ima isklju~ivu nadle`nost u podru~jima poput trì{nog natjecanja i konkurentnosti, mone-tarne politike (eurozona) i zajedni~ke trgo-vinske politike. Zemlje EU-a s drugim ~lani-cama dijele odgovornost za unutarnje trì{te, poljoprivredu, promet i energiju. Svi ostali segmenti dru{tvenog i politi~kog ivo-ta, primjerice, zdravstvo, {kolstvo, vanjski poslovi, mirovinski sustav i tako redom, u isklju~ivoj su nadle`nosti dràva ~lanica.3 Nakon stupanja u ~lanstvo, u nadle`nosti Hr-vatske }e ostati zdravstveni sustav, industrijska politika, kultura, turizam, obrazovni sustav, politike za mlade, mirovinski sustav i druga podru~ja, kako je to tabli~no nazna~eno.3, 4


1 K.-D. Borchardt, Abeceda prava Europske unije, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2011, str. 112-113, 123.

2 ^lanak 4.(3) Ugovora o Europskoj uniji govori o tome da u skladu s na~elom iskrene suradnje i uz puno uzajamno po{tovanje, Unija i njezine dràve ~lanice me|usobno se pomaù pri obavljanju zada}a koje

proizlaze iz odredaba Ugovora. To op}e na~elo iskrene suradnje inspirirano je svije{}u da pravni poredak EU-a sam po sebi nije u stanju u potpunosti ostvariti ciljeve zacrtane utemeljenjem Europske unije. 3 Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 101 pitanje o utjecaju EU na ivote gra|ana, Zagreb, 2011, str. 72-80.4 P. Fontaine, Europa u 12 lekcija, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2010, str. 36.

Isključiva nadležnost EU-a zajednička nadležnost EU-a s dravama članicama

područja u nadležnosti država članica*

isključiva nadležnost država članica

• upravljanje carinskom unijom

• monetarna politika (eurozona)

• pravila trì{nog natjecanja

• zajedni~ka me|unarodna trgovinska politika

• za{tita morskih biolo{kih resursa

• pravila unutarnjeg trì{ta

• odre|ena podru~ja socijalne politike

• regionalna politika• poljoprivreda i neka

pitanja ribarstva**• za{tita okoli{a• za{tita potro{a~a• promet

• ekonomska politika• politika zapo{ljavanja• obrazovanje• politika za mlade• u~enje jezika• {kolovanje u inozem-

stvu i me|usobno priznavanje diploma i kvalifikacija

• turizam

• vanjski poslovi• zdravstvena politika• {kolski kurikuli• dràvljanstvo• stanovanje• financiranje javnih

televizija• socijalne prava• korporativni porezi


104

• sklapanje odre|enih me|unarodnih ugovora

• transeuropske mreè• energetika

• sport• kultura• podru~je slobode,

sigurnosti i pravde• odre|ena pitanja

javnog zdravstva***• neka pitanja

istraìvanja, tehnolo{kog razvoja i istraìvanja svemira

• odre|ena pitanja razvojne suradnje i humanitarne pomo}i

* nadle`nosti kod kojih EU moè imati ulogu potpore svojim programima ili koordinacije** osim za{tite morskih biolo{kih resursa*** vidovi zajedni~kih sigurnosnih izazova koji se odnose na javno zdravstvo kako ih definira Lisabonski

ugovor

Za razliku od nacionalnih pravnih pore-daka, pravni poredak Europske unije nije samostalan, ve} se u svom djelovanju oslanja na nacionalne sustave. Sve tri glav-ne vlasti – zakonodavna, izvr{na i sudbena – stoga moraju prihvatiti da pravni pore-dak EU-a nije »strani« sustav te da su dràve ~lanice i institucije Unije me|u so-bom utemeljile neraskidive veze radi ostva-rivanja zajedni~kih ciljeva.

Europska unija nije sano zajednica intere-sa, ve} je ona zajednica utemeljena na so-lidarnosti. Iz toga proizlazi da se od nacio-nalnih vlasti ne traì samo da po{tuju Ugo-vore EU-a i sekundarno zakonodavstvo, ve} ih moraju i provoditi i oìvljavati.1

Od sudova u dràvama ~lanicama se traì da po{tuju i primjenjuju pravo Unije, a tuma~enje prava Unije i deklaracije u vezi s

njegovom valjanosti u isklju~ivoj su nad-le`nosti Europskog suda.5

Nacionalne vlasti primjenjuju pravo Unije putem odredaba iz svojih doma}ih pravnih sustava. No, to na~elo vrijedi pod jednakim uvjetom: mora se o~uvati jednaka primjena prava Unije jer bi u protivnom gra|anima i tvrtkama bilo potpuno neprihvatljivo (i ne-pravedno) da im se sudi prema razli~itim kriterijima.5

Usprkos svim svojim nesavr{enostima, pra v -ni poredak Europske unije daje nepro cjenjiv doprinos rje{avanju politi~kih, gospodar-skih i dru{tvenih problema dràva ~lanica Unije.5 ■

5 Vidjeti tako|er ~lanak Europski projekt u ovom broju Biltena HLJK.


105

Europsko gra|anstvo

Ugovor iz Maastrichta (1993.) uveo je kao novinu europsko gra|anstvo, kojim su gra|ani dràva ~lanica ujedno po-stali gra|ani Unije.1 Uspostavom tog in-strumenta osnaèn je demokratski legiti-mitet Europske unije, koja je uspostavljena ne samo kao ekonomska nego i kao po-liti~ka zajednica. Gra|ani dràva ~lanica time nisu izgubili svoje dràvljanstvo, ono je samo dopunjeno gra|anstvom Unije. Europsko gra|anstvo donosi odre|ena prava i trebalo bi potaknuti osje}aj pripad-nosti Uniji. Institucije EU-a raznim aktiv-nostima nastoje afirmirati taj instrument, no europsko je gra|anstvo uvelike otvoren koncept koji }e se jo{ nadogra|ivati.2, 2a

Nakon pristupa EU-u gra|ani RH postaju europski gra|ani. Ta je ~injenica ve} sada

upisana u Ustav Republike Hrvatske.3 Eu-ropsko gra|anstvo zna~i da }e gra|ani Hr-vatske dobiti pravo slobodnog kretanja i prebivanja na teritoriju svih dràva ~lanica. Imat }e pravo glasovati i kandidirati se na izborima za Europski parlament i na lokal-nim izborima prema mjestu prebivali{ta. Tako|er, hrvatski }e gra|ani dobiti pravo za{tite diplomatskih i konzularnih vlasti svake dràve ~lanice pod uvjetima koji vrijede za dràvljane te dràve. Europsko gra|anstvo donosi i pravo podno{enja na hrvatskom jeziku peticije Europskom par-lamentu i àlbi europskom pu~kom pravo-branitelju, pravo postavljanja pitanja dru-gim institucijama EU-a te zaprimanja slu`-benih odgovora na podnesene peticije, àl be i pitanja (tako|er na hrvatskom je-ziku!). Kao europski gra|ani, gra|ani RH imat }e pod odre|enim uvjetima pravo uvida u dokumente europskih institucija, tijela, ureda i agencija. Nakon ulaska u EU mo}i }e se pod istim uvjetima, kao i ostali europski gra|ani, natjecati za poslove u javnoj upravi EU-a. 2

Poloàj ili status europskog gra|anina po-drazumijeva standardiziranu europsku pu-tovnicu 4 i standardizirane europske auto-mobilske registracijske tablice. Gra|anima se olak{ava prelazak dràvnih granica unu-

napisao: Vladimir Grdini}1 Consolidated versios of the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the Euro-pean Union, OJ C 83, 30. 3. 2010.: TFEU, ~l. 18-25 (u skra}enom obliku: Consolidated version of the TEU and TFEU).

2 Institut za me|unarodne odnose, Hrvatska i europska unija. Prednosti i izazovi ~lanstva (ur. S. Ti{ma, V. Samardìja, K. Jurlin), Delegacija Europske unije u Re-publici Hrvatskoj, Zagreb, 2012, str. 19-22.

2a Svaka osoba koja ima dràvljanstvo neke od dràva ~lanica ujedno ima gra|anstvo Europske unije; K. Bri-gljevi}, A. Brn~i}, I. Gotovac, M. O~ur{}ak, Mali lek-sikon europskih integracija, Ministarstvo vanjskih po-slova i europskih integracija Zagreb, 2008.

3 Ustav Republike Hrvatske (NN, 85/10, ~l. 141 d).

4 Hrvatska }e putovnica biti crvene boje, a na koricama }e iznad natpisa Republika Hrvatska na hrvatskom je-ziku pisati Europska unija. Nova }e putovnica biti opremljena standardiziranim sigurnosnim i biometri~kim odlikama.


106

tar EU-a jer }e na grani~nim prijelazima koristiti posebne ulaze namijenjene europ-skim gra|anima i gra|anima dràva Europ-skoga ekonomskog prostora i [vicarske.2

Europsko gra|anstvo ne ugroàva hrvatski nacionalni identitet jer je Unija, kao mul-tikulturalna zajednica,izgra|ena na na~elu »jedinstvo u raznolikosti«. Ulazak u ~lan-stvo EU-a nijednoj dràvi nije oslabilo na-cionalni identitet, ve} ga je oja~ao. Hrva-tski identitet oja~at }e sudjelovanjem u brojnim kulturnim programima EU-a. Nje-govanjem hrvatskoga jezika poti~e se o~uvanje nacionalnih i regionalnih identi-teta i razli~itosti unutar Europske unije.2

Temeljna pravaTemeljna prava

Zalaganjem Europske unije za prava gra|ana jasno se o~itovalo u prosincu 2000. u Nici kad je Europsko vije}e sve~ano proglasilo Povelju o temeljnim pravima Europske unije. U {est poglavlja – Dostojanstvo, Slobode, Jed-nakost, Solidarnost, Prava gra|ana i Pravda – i 54 ~lanaka navode se temeljne vrijedno-sti EU te gra|anska, politi~ka, gospodarska i socijalna prava gra|ana EU-a. Poglavlje o so-lidarnosti navodi, pored ostalog, i pravo na zdravstvenu za{titu, socijalnu sigurnost i so-cijalnu pomo} {irom Europske unije. Povelja tako|er promi~e ravnopravnost mu{karaca i èna te uvodi prava poput za{tite podataka, zabrane eugeni~kih postupaka i reprodukti-vnog kloniranja ljudskih bi}a, prava na za{titu okoli{a, prava djece i starijih osoba, kao i prava na dobru upravu.5

Obrazovanje i kulturaObrazovanje i kultura

Europa se ne smije usredoto~iti samo na gospodarstvo ve} i na obrazovanje, gra|an-stvo i kulturu. EU ne propisuje kako orga-nizirati {kole i obrazovanje ili {to sve treba sadràvati kurikulum: o tome se odlu~uje na nacionalnoj i lokalnoj razini. Me|utim EU provodi programe kojima se promi~u obrazovne razmjene kako bi mladi putova-li u inozemstvo radi studija ili usavr{avanja, u~ili strane jezike i sudjelovali u zajedni~kim aktivnostima sa {kolama i u~ili{tima u dru-gim zemljama.5-7

Europske dràve rade zajedno, kroz bo-lonjski proces (Bologna process), na stva-

5 P. Fontaine, Europa u 12 lekcija, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2010, str. 54-57.

6 Me|u obrazovnim programima su Comenius (osnovne i srednje {kole), Erasmus (visoko {kolstvo), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje), Grundtvig (obrazovanje odaslih) i Jean Monnet (podu~avanje i istraìvanje o eu-ropskoj integraciji na sveu~ili{noj razini).

7 Bolonjski je proces zapo~eo 19. lipnja 1999. kada je 29 europskih zemalja potpisalo Bolonjsku deklaraciju. Cilj je toga procesa da se do godine 2010. stvori europ-ski prostor visokog obrazovanja. Do tada su trebali biti uskla|eni sustavi dodiplomskoga i poslijediplomskoga studija u svim dràvama potpisnicama te jedinstveni bo-dovni sustav ocjenjivanja koji bi studentima i profesorima olak{ao studiranje i rad u dràvama potpisnicama. Bo-lonjski proces stavlja naglasak na pra}enje i pobolj{avanje kvalitete visokoga obrazovanja te na va`nost u~enja i cjeloìvotnoga obrazovanja. Posebna se pozornost posve}uje razvoju modula, studija i kurikuluma s europ-skim sadràjima. Hrvatska je potpisala Bolonjsku dekla-raciju u svibnju 2001., a za organiziranje, koordinaciju i pra}enje ostvarivanja bolonjskoga procesa u Hrvatskoj je zaduèna Nacionalna skupina osnovana pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i {porta.


107

ranju europskog prostora visokog obrazo-vanja. To, primjerice, zna~i da }e sveu~ili{ni programi u dràvama u kojima se provode, voditi do usporedivih i me|usobno prizna-tih diploma (sveu~ili{nih, magistarskih i doktorskih).5, 8

Jedno od klju~nih obilje`ja Europe jest nje-zina jezi~na raznolikost, a o~uvanje te raz-nolikosti jedan je od va`nih ciljeva EU-a. Upravo je vi{ejezi~nost klju~na za funkcio-niranje Europske unije. Zakonodavstvo EU-a mora biti dostupno na svim, i to nije mali broj, slu`benim jezicima, a svaki za-stupnik u Europskom parlamentu ima pra-vo koristiti svoj vlastiti jezik prilikom parla-mentarnih rasprava.5

Osje}aj pripadnostiOsje}aj pripadnosti

Ideja o »Europi gra|ana« vrlo je svjeà. Ve} postoje neki simboli zajedni~kog eu-ropskog identiteta, poput europske putov-nice koja je u uporabi od godine 1985. Od godine 1996. u svim se zemljama EU-a izdaju jedinstvene europske voza~ke dozvole. Europa ima geslo »Ujedinjeni u razli~itosti«,9 a 9. svibnja obiljeàva se kao »Dan Europe«.5

Europska himna (Beethovenova »Oda ra-dosti«) i europska zastava (krug od 12 zlatnih zvijezda na modroj podlozi) bile su izri~ito navedene u nacrtu Ustava za Eu-ropsku uniju godine 2004., no ispu{tene su iz Lisabonskog ugovora (stupio na sna-gu 1. prosinca 2009.) koji ga je zamijenio. Himna i zastava i dalje su simboli EU-a, a dràve ~lanice, lokalne vlasti i pojedina~ni gra|ani mogu ih rabiti ako èle.5

Osje}aj pripadnosti dolazi iznad svega s osje}ajem da su gra|ani osobno uklju~eni u dono{enje odluka na razini EU-a. Svaki odrasli gra|ani Unije ima pravo glasovanja na izborima za Europski parlament, a to predstavlja vaàn temelj za demokratski legitimitet EU-a. ■

8 Vidjeti tako|er ~lanke Bolonjske okolnosti fakultetskog {kolovanja i Bolonjski proces i izobrazba u farmaciji u Bilte-nu HLJK 2010-3, str. 131-138.

9 Osniva~i EU-a bili su toga i te kako svjesni. Mi ne ujedinjujemo dràve, mi zbliàvasmo ljude, rekao je Jean Monnet jo{ godine 1952.


108

Hrvatska i EU

109

Sloboda kretanja roba

Uz slobodu kretanja radnika, uslu-ga i kapitala, sloboda kretanja roba jedna je od ~etiri temeljne slobode unutarnjeg trì{ta EU-a.1 Promicanje i za{tita slobode kretanja roba vrlo je va`na za funkcioni-ranje unutarnjeg trì{ta EU-a. Slobodno kretanje roba zna~i uklanjanje svih pre-preka slobodnoj trgovini te uklanjanje cari-na i koli~inskih ograni~enja. Nadalje, to zna~i uklanjanje mjera s jednakim u~inkom kao {to su uvozne dozvole, neopravdana ograni~enja uporabe imena, uvjet registri-ranog predstavni{tva, dodatna dokumen-tacija i tako redom. Sloboda kretanja roba zna~i uklanjanje tehni~kih zapreka, tj. tehni~kih normi i specifikacija koje utvr|uju karakteristike proizvoda (npr. sastav, iz-gled) i koje se moraju zadovoljiti ve} pri stavljanju proizvoda na trì{te. Ukidaju se i pristojbe koje su diskriminatorne u uspore-dbi s proizvodima uvezenim iz drugih dràva ~lanica EU-a.2

Obveze dvostrukog ispitivanja, odnosno uvjeti obvezne uporabe nacionalnog jezika (npr. u propagandnim porukama), bit }e zabranjene. Nacionalne kompanije koje pro mi~u kupnju doma}ih (nacionalnih) proizvoda tako|er ne}e biti dopu{tene zato {to mogu znatno ograni~iti uvoz robe iz drugih dràva ~lanica. Nadalje, pri-mjenjuje se na~elo uzajamnog priznavanja, koje omogu}uje slobodnu trgovinu u dràvama ~lanicama EU-a proizvodima kojima se ve} trguje na trì{tu jedne dràve ~lanice. Primjenom zajedni~kih europskih normi, poput Europske farmakopeje za lije-kove, odnosno standarda, nastoje se izbje}i neujedna~eni tehni~ki propisi pojedinih dràva. Svaka kategorija proizvoda mora zadovoljiti samo stanovite op}e zahtjeve3 za proizvode radi za{tite javnih interesa zdravlja i sigurnosti.2

Ulaskom u EU uklanjaju se preostale ba-rijere za protok proizvoda uz ve}i izbor i zadovoljenje standarda kvalitete proizvo-da. Primjerice, ve}u sigurnost proizvoda (npr. dje~je igra~ke, ku}anski ure|aji) omogu}uje sustav RAPEX (akr. od Rapid Alert System for Non-Food Dangerous Products).4 Sustav omogu}uje brzu raz-mjenu informacija izme|u dràva ~lanica i Europske komisije o proizvodima opasnim za zdravlje i sigurnost potro{a~a.2

napisao: Vladimir Grdini}1 Sloboda kretanja roba glavna je zna~ajka djelovanja jedinstvenog trì{ta Europske unije. Uklanjanjem pre-preka u trgovini koje onemogu}avaju stavljanje proizvo-da na nacionalna trì{ta, osigurava se jednak tretman svih proizvoda te visoka razina za{tite potro{a~a, jav-nog zdravlja i okoli{a.


3 Rezolucija Vije}a o novom pristupu tehni~kom uskla-|ivanju i normama (85/C 136/01).

4 Sustav RAPEX ne obuhva}a prehrambene, farmaceu-tske i medicinske proizvode.


110

Pristupnim ugovorom omogu}eno je prije-lazno razdoblje za lijekove kao posebnu ka-tegoriju proizvoda. Naime, lijekovi registrirani u Hrvatskoj, ~ija dokumentacija nije posve uskla|ena s normama EU-a, mogu se stavlja-ti u promet. Takvi se lijekovi smiju stavljati na hrvatsko trì{te do potpune uskla|enosti njihove dokumentacije sa zahtjevima EU-a. Postupak uskla|ivanja dokumentacije morat }e se dovr{iti najkasnije ~etiri godine od da-tuma pristupanja EU-u.2

Dakle, Hrvatska postaje dio unutarnjeg trì{ta Europske unije, na kojem vrijede pravila jednaka za sve proizvode dràva ~lanica. Osigurava se mogu}nost da kvali-tetni hrvatski proizvodi budu konkurentni na europskom trì{tu, te istodobno da kva-litetni strani proizvodi budu stavljeni na hrvatsko trì{te.

Certifikati izdani u Hrvatskoj priznavat }e se u svim dràvama ~lanicama, ~ime }e hr-vatski proizvodi imati slobodan pristup eu-ropskom trì{tu, a hrvatski }e proizvodi izbje}i dvostruka ispitivanja prigodom pla-siranja proizvoda na europsko trì{te. Radi za{tite zdravlja i potro{a~a, kao i posti-zanja ve}e sigurnosti proizvoda, uskladit }e se nadzor s nadle`nim europskim tijeli-ma pri stavljanju proizvoda na trì{te. ■

Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

Cilj je sigurnosti hrane, veterinar-ske i fitosanitarne politike EU-a osigurati visoku razinu sigurnosti hrane, zdravlja i dobrobiti ljudi i ìvotinja te zdravlja bilja koherentnim pristupom »od polja do sto-la«, odnosno pra}enjem prehrambenog lanca od proizvodnje do konzumacije hra-ne.1, 2 Pojedina~ne veterinarske i fitosani-tarne kontrole pojedinih dràva zamijenje-ne su u EU-u jedinstvenim kontrolama na vanjskim granicama Unije. Nadalje, Europ-ska agencija za sigurnost hrane zaduèna je za procjenu rizika u pogledu sigurnosti hrane, uvijek u suradnji s nacionalnim tije-lima.1

Europska komisija provjerava jesu li nacio-nalni zakoni o hrani i pripadaju}i pravilnici uskla|eni s EU direktivama koje propisuju

napisao: Vladimir Grdini}1 Institut za me|unarodne odnose, Hrvatska i europska unija. Prednosti i izazovi ~lanstva (ur. S. Ti{ma, V. Samardìja, K. Jurlin), Delegacija Europske unije u Re-publici Hrvatskoj, Zagreb, 2012, str. 74-78.

2 Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 101 pitanje o utjecaju EU na ivote gra|ana, Zagreb, 2011, str. 43.


111

kakvo}u hrane. Tu se ubrajaju kategoriza-cija i naziv, svojstva i sastav sirovina i do-dataka, analiti~ke metode i postupci kon-trole hrane, ovla{tene institucije za ocjenji-vanje kvalitete, postupke u proizvodnji i preradi, pakiranje, ambalaìranje i tako re-dom.1

Proizvodi na hrvatskom trì{tu uskladit }e se s najvi{im sigurnosnim standardima hra-ne {to }e donijeti koristi za krajnje potro-{a~e i unaprijediti javno zdravlje. Istodob-no spre~avat }e se uno{enja u EU i {irenja zaraznih i nametni~kih bolesti te organiza-ma {tetnih za bilje. Posebno su va`ni si-gurnost hrane, pravila higijene za proiz-vodnju hrane i detaljna veterinarska pravi-la. ■

Za{tita potro{a~a i javnog zdravstva

Za{tita gospodarskih interesa po-tro{a~a, informiranje i obrazovanje potro {a-~a te djelotvorno organiziranje radi za{tite njihovih interesa osnovna su na~ela politike za{tite potro{a~a u Europskoj uniji. Zajed-ni~ka politika za{tite zdravlja ostvaruje se kroz promicanje zdravlja i nadzor nad ostvarivanjem ciljeva zdravstvene politike.

Regulacija i nadzor podru~ja za{tite potro{a~a omogu}uje ve}i stupanj sigur-nosti proizvoda, a time i bolju za{titu zdra-vlja potro{a~a, kao i op}e pove}anje kvali-tete ìvota.1, 2 Time se smanjuju izdaci u zdravstvu, odnosno tro{kovi lije~enja ozlje-da i bolesti uzrokovanih uporabom nesi-gurnih proizvoda.

napisao: Vladimir Grdini}1 Potreba za{tite na podru~ju cijele Europske unije po-kazala se nu`nom krajem 1990-ih, nakon slu~ajeva panike oko sigurnosti hrane kao pri pojavi bolesti kra-vljeg ludila (BSE). Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (European Food Safety Au-thority, EFSA) osnovana je godine 2002. s ciljem pruànja ~vrstog znanstvenog temelja za zakonodav-stvo u podru~ju sigurnosti hrane.

2 P. Fontaine, Europa u 12 lekcija, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2010, str. 43.


112

Za{tita potro{a~a na europskoj razini po-trebna je u mnogim podru~jima. Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency, EMA) osnovana je godine 1993. kako bi obra|ivala zahtjeve za europsku regi-straciju medicinskih proizvoda. Nijedan se lijek ne smije staviti na trì{te EU-a bez dozvole Agencije.2, 3

Primjenom visokih standarda Europske unije Hrvatska jam~i izvrsnost transplantacijskih usluga u skladu s najsuvremenijim tehno-lo{kim i medicinskim dostignu}ima u ovom podru~ju zdravstvenih usluga. Hrvatska je u podru~ju darivanja i presa|ivana organa u godini 2010. postala jednom od najuspje{-nijih europskih zemalja, a u velja~i 2011. progla{ena je Regionalnim zdravstvenim centrom za razvoj programa darivanja i transplantaciju organa, u okviru Zdravstve-ne mreè zemalja jugoisto~ne Europe.

Primjena europskih standarda jamstvo je viso-ke kvalitete transfuzijskog lije~enja i sigurnosti krvi i krvnih pripravaka, kao i biolo{kih mate-rijala koji se rabe u postupcima lije~enja.

Od srpnja 2011. u Europskoj su uniji na snazi stroì propisi o podrijetlu igra~aka i odgovornosti uvoznika i prodava~a u pro-dajnom lancu. Prema regulativama EU-a, identifikacija opasnog proizvoda u jednoj ~lanici EU-a alarmira sve ostale zemlje ~la-nice uz utvr|ivanje podrijetla sporne igra~ke.4

Strate{ki i zakonodavni okvir se iz ovoga podru~ja u EU-u stalno razvija. Tako je ve} izra|en prijedlog Uredbe o programu za{tite potro{a~a, 2014. – 2020.,5 koja predvi|a daljnje pove}anje sigurnosti pro-izvoda i usluga. ^lanstvo u EU-u dodatno }e unaprijediti sustav za{tite potro{a~a u Hrvatskoj, sukladno novim i budu}im ure-dbama i direktivama EU-a. Nova Direktiva o pravima potro{a~a usvojena je godine 2011. i zemlje ~lanice morat }e do prosin-ca 2013. ugraditi u svoja zakonodavstva skup odrednica od kojih su najva`nije sljede}e:6 • uklanjanje mogu}nosti prikrivene na-

plate pri kori{tenju interneta• obveza isticanja ukupne cijene proizvo-

da i usluga• produljenje roka povrata proizvoda sa

7 na 14 dana• zabrana obra~unavanja dodatnih tro{-

kova pri pla}anju kreditnim karticama.

U pripremi za ~lanstvo hrvatski je pravni su-stav uskla|en je s pravnim okvirom EU.7 ■

3 O problematici s lijekovima vidjeti tako|er ~lanak Re-gulatorne promjene na području lijekova: pristup Hrvat-ske u ovom broju Biltena HLJK.

4 Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 101 pitanje o utjecaju EU na ivote gra|ana, Zagreb, 2011, str. 42.

5 Proposal for Regulation of the European Parliament and the Council on a Consumer Programme 2014-2020 ¢COM(2011) 707 final£.


7 Zakon o za{titi potro{a~a (NN, 79/07, 125/07 – ispravak, 79/09 i 89/09 – ispravak.


113

Pravo poslovnog nastana i sloboda pruànja usluga

Sve dràve ~lanice Europske unije du`ne su osigurati odgovaraju}i i potpuno nediskriminiraju}i pravni okvir za ostvari-vanje prava poslovnog nastana, bez neo-pravdanih ograni~enja. U Europskoj uniji usluge je mogu}e nesmetano pruàti na teritoriju svih dràva ~lanica i taj pristup obavljanju pojedinih djelatnosti postat }e sve otvoreniji. Naime, u podru~ju poslov-nog nastana i pruànja usluga dopu{tene su, i to vrlo rijetko, iznimke ograni~avanja sloboda (npr. za javne bilje`nike i to iz razloga javnog poretka, javne sigurnosti i javnog zdravlja.1

Temeljem prava na poslovni nastan, hrvat-ski dràvljani i hrvatska }e trgova~ka dru{-tva mo}i zapo~eti i obavljati gospodarske djelatnosti u jednoj ili vi{e dràva ~lanica Unije, kao samozaposlene osobe ili osni-vanjem trgova~kih dru{tava ili podru nica.

Svi hrvatski poslovni subjekti, odnosno fizi~ke i pravne osobe, mo}i }e privremeno

pruàti usluge u svakoj dràvi ~lanici Unije i bez poslovnog nastanjivanja u toj dràvi.

Stru~ne kvalifikacije ste~ene u Hrvatskoj bit }e priznate na podru~ju Europske unije, i to u ve}ini slu~ajeva bez sloènih admini-strativnih postupaka koji se na razini EU-a stalno pojednostavljuju kroz sustav uzajam-nog priznavanja. U tom smislu, zadovolja-vanje dodatnih uvjeta, ispitivanja znanja i/ili vje{tina, postupci priznavanja kvalifika-cija ili bilo koji drugi oblik ograni~enja na-metnut od druge dràve ~lanice ne}e biti dopu{ten. Prijenos pravne ste~evine Eu-ropske unije u hrvatski pravni sustav omogu}it }e automatsko priznavanje kvali-fikacija ste~enih u Hrvatskoj za obavljanje djelatnosti na podru~ju druge dràve ~lani-ce EU-a.1

Pristupnim ugovorom odre|ena je obveza svih dràva ~lanica o priznavanju isprava o formalnoj osposobljenosti doktora medicine, medicinske sestre op}e njege, doktora den-talne medicine, veterinara, primalje, magistra farmacije i arhitekta, koje je izdala biv{a Jugo-slavija, odnosno za koje je osposobljavanje zapo~elo za Sloveniju, prije 25. lipnja 1991., odnosno za Hrvatsku prije 8. listopada 1991.2 ■

napisao: Vladimir Grdini}1 Institut za me|unarodne odnose, Hrvatska i europska unija. Prednosti i izazovi ~lanstva (ur. S. Ti{ma, V. Samardìja, K. Jurlin), Delegacija Europske unije u Re-publici Hrvatskoj, Zagreb, 2012, str. 37-40. 2 Tekst Ugovora o pristupanju RH EU, str. 70.


114

Politi~ka dimenzija Europske farmakopeje

Dana 22. srpnja 1964. Belgija, Francuska, Njema~ka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, [vicarska i Ujedinjeno Kralje-vstvo potpisale su u Strasbourgu Konven-ciju o izradbi Europske farmakopeje (eng. Convention on the Elaboration of a Euro-pean Pharmacopoeia). Republika Hrvatska, kao punopravna ~lanica, potpisala je tu Konvenciju 14. rujna 1994. Godine 2006. Konvenciju je ratificiralo 36 europskih ze-malja i Europska unija.

Tijekom procesa pridruìvanja, od Repu-blike Hrvatske, kao dràve kandidatkinje, o~ekivalo se prihva}anje svih prava i obve-za na kojima se zasniva Europska unija i njezin institucionalni okvir koji se zove pravna ste~evina. Provedba zahtjeva Eu-ropske farmakopeje, koja ina~e tako|er predstavlja dio pravne ste~evine, postala je obveza Republike Hrvatske od njenog potpisivanja Konvencije o izradbi Europske farmakopeje (Strasbourg, 1994.).

Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima (NN, 121/03) bilo je propi-sano da se objavljuje Hrvatska farmakopeja

te da ona bude uskla|ena s Europskom farmakopejom, u ~ijoj izradbi sudjeluju hr-vatski farmaceutski stru~njaci.

Europska farmakopeja postavlja zajedni~ke i obvezatne standardne kojima jam~i kakvo}u lijekova u svim dràvama ~lanica-ma. Svi sastojci koji ulaze u sastav lijekova za ljude ili ìvotinje standardizirani su, jed-nako kao i metode analize, radi osiguranja kakvo}e optimalne za zdravlje bolesnika. Ta se standardizacija odvija prema Europ-skoj konvenciji.1

Na temelju Zakona o lijekovima i medicin-skim proizvodima (NN, 121/03), a na prijedlog Agencije za lijekove i medicinske proizvode, ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. sc. Neven Ljubi~i} je 19. oùjka 2007. donio Hrvatsku farmakopeju, koju je Agencija za lijekove i medicinske proizvode dopunila komentarima potreb-nim za razumijevanje i primjenu.1

Hrvatska farmakopeja 2007, kojom se u svojoj ukupnosti preuzimaju normativi Eu-ropske farmakopeje jasno odraàva opre-djeljenje ministarstva u podru~ju zdravstva i farmaceutske struke u Hrvatskoj za uskla|ivanjem kakvo}e svih lijekova u pro-metu na hrvatskom prostoru s europskim farmaceutskim normama. Istodobno se odraàva namjera resornog ministarstva za ja~anjem regulatornog okvira koji osigura-va da razvoj, proizvodnja i provjera kakvo}e


1 Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima, Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, Zagreb, 2007.


115

lijekova u Hrvatskoj ide u korak s istim u najrazvijenijim zemljama svijeta. Ta je usmjerenost opravdana u prigodama kada se kvaliteta lijekova ujedna~uje ne samo unutar Europe, ve} i na razini europske, ameri~ke i japanske farmakopeje, dakle na globalnoj razini.1

Hrvatska je zemlja koja ima zavidnu tradi-ciju u farmakopejskom radu, a koja potje~e jo{ iz godine 1888. kada je objavljena Hr-vatsko-slavonska farmakopeja (Pharmaco-poea Croatico-Slavonica).2 Smisao je ula-ganje odabranih prijevoda tekstova Europ-ske farmakopeje u Hrvatsku farmakopeju, kao i objavljivanje stanovitih izvornih do-puna i komentara u Hrvatskoj farmakopeji,

prenositi put od Hrvatske farmakopeje 3 do Europske farmakopeje 4 i omogu}iti da se Farmakopeja za najnu`nije potrebe, po-sebice ljekarnika, mo`e rabiti i bez isto-dobne uporabe izvorne Europske farmako-peje u engleskom i francuskom izdanju. Hrvatska farmakopeja 2007 s komentari-ma predstavljena je javnosti potkraj travnja u Rijeci na me|unarodnom skupu »Farma-ceutski dani«.5 Farmakopeja je temeljem ~lanka 64. stavka 2. Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima (NN, 121/03 i

Zemlje ~lanice i zemlje motriteljice Europske farmakopeje u godini 2007.

2 Vidjeti tako|er ~lanak Hrvatski identitet u europskom kontekstu u ovom broju Biltena HLJK.

3 Farmakopeja je slu`beno objavljena kao propis u Na-rodnim novinama (NN, 33/2007) od 28. o`ujka 2007.

4 Objavljene u izdanju Vije}a Europe.

5 M. Portolan, Dobre vijesti, Bilten HLJK 2007-2/3, str. 67-74.

zemlje motriteljicezemlje ~lanice


116

177/04) stupila na snagu 4. travnja 2007.

Norme kakvo}e najopse`niji je i najva`niji dio u kojem se utvr|uje materija medika i zahtjevi kakvo}e kojima moraju udovolja-vati djelatne i pomo}ne tvari, tvari iz krvi i plazme, cjepiva za ljude i ìvotinje, antito-ksini, biljni lijekovi, homeopatski pripravci, radiofarmaceutski pripravci, zavojni i kirur-{ki materijali i farmaceutski oblici. U tim skupinama sloène su monografije prema abecednom redu hrvatskih naslova.6

Prvenstvena je svrha izradbe Hrvatske far-makopeje bila ispuniti preuzete obveze koje proizlaze iz Konvencije o izradbi eu-ropske farmakopeje, ~ime Hrvatska far-makopeja postaje na~in implementacije Europske farmakopeje u Republici Hrvat-skoj, a {to neizravno proizlazi iz zakona. Farmakopeja je prije svega prire|ena za potrebe ljekarnika te farmaceuta i drugih stru~njaka u farmaceutskoj industriji, koji-ma su korisni hrvatski nazivi i drugi rabljeni stru~ni izrazi, kao i regulatornim tijelima u korektnom izvr{avanju zadataka, na {to ih obvezuje njihova struka. ■Nacionalna kontrola kakvo}e lijekova provodi se

prema propisima Hrvatske farmakopeje 2007 s komentarima i koja je u vrijeme objavljivanja pro-

vodila zahtjeve 5. izdanja European Pharmacopoeia

6 Dogovor o hrvatskim nazivima tvari, odnosno o na-slovima monografija, bio je najve}a te{ko}a u izradbi suvremene Hrvatske farmakopeje, zbog opravdane èlje suradnika koji su radili na Hrvatskoj farmakopeji da se nazivi normiraju u sustavu farmaceutskog nazi-vlja. Normiranje nije bilo mogu}e dovr{iti zbog nekih otvorenih pitanja normiranja hrvatskoga knjièvnoga i op}eg jezika.


117

Europsko ljekarni{tvo u Biltenu HLJK

Redakcija Biltena HLJK nastojala je hrvatskim ljekarnicima tijekom sada ve} osme godine izlaènja pribliìti, {to je vi{e mogu}e, europsku farmaceutsku proble-matiku. Ve} je Vije}e Komore u Programu rada za godinu 2006., usvojen od Glavne skup{tine HLJK, predvidjelo sudjelovanje Komore u EU integracijama.1

LijekoviLijekovi

Ljekarnici su se upoznali s Pravilnikom o posebnim uvjetima za stavljanje u promet gotovog lijeka u Republici Hrvatskoj koji ima odobrenje u Europskoj uniji (NN, 86/04). Naime, za registraciju generi~kih lijekova dodatno se ve} od godine 2004. primjenjuje i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim proizvo-dima (NN, 177/04) prema kojem je »go-tovi lijek istovrstan s gotovim lijekom izvornog proizvo|a~a pod uvjetom da je izvornom proizvo|a~u gotovog lijeka dano u RH ili u nekoj od dràva ~lanica EU odo-brenje za stavljanje u promet gotovoga lijeka prije vi{e od 6 godina i da je taj go-

tov lijek stavljen u promet u RH«. Na taj je na~in u RH prvi put uveden tzv. razdoblje ekskluzivnosti (Data exclusivity) u kojem se proizvo|a~u izvornoga lijeka osigurava za{tita trì{ta, odnosno regulatornom tije-lu sprje~ava prihva}anje prijave za registra-ciju istovrsnog lijeka tijekom navedenog razdoblja ekskluzivnosti.2

Za lijekove koji udovoljavaju ~lanku 8. Pra-vilnika o posebnim uvjetima (registrirani su u EU centraliziranim postupkom/CP, po-stupkom me|usobna priznavanja/MRP ili nacionalnim postupkom u Irskoj, [vedskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj ili Danskoj), primjenjuje se tzv. EU postupak. U tom postupku, u kojem se prihva}a ocjena Eu-ropske agencije za lijekove (European Me-dicines Agency, London, EMEA, danas: EMA), odnosno »referentne« zemlje ~lani-ce EU (za MRP ili nacionalni postupak) proizvo|a~/nositelj odobrenja izjavama utvr|uje da je za registraciju lijeka u RH dostavljena ista dokumentacija kao u refe-rentnoj zemlji te }e se Agenciji, ali isto-dobno i u ostalim zemljama ~lanicama EU prijavljivati sve izmjene prijavljene/odobre-ne u zemljama EU, kao i mjere povla~enja ili sigurnosne mjere.2 Regulatorne promje-ne rezultat su daljnjeg uskla|ivanja propisa u i s EU.3

napisao: Vladimir Grdini}1 A. Malovi}, Program rada za godinu 2006., Bilten HLJK 2006-1, str. 35-36.

2 K. Me{trovi}, M. Peri} Barbari}, Postupak registracije istovrsnih lijekova u Hrvatskoj, Bilten HLJK 2006-2, str. 77-81.

3 Vidjeti ~lanak Regulatorne promjene na području lijekova: pristup Hrvatske u ovom broju Biltena HLJK.


118

Prodaja lijekova i ljekarni~ke usluge na daljinu uklju~uje organiziranu prodaju lijekova uz ljekarni~ku uslugu od distribu-tera, a koji se koriste s jednim ili s vi{e na~ina sporazumijevanja na daljinu. Naj-~e{}e je rije~ o naru~ivanju lijekova putem interneta, e-maila, televizijskog kanala, po{te, telefaksom, telefonom i videotek-stom. O prednostima i nedostacima pro-daje lijekova na daljinu i mre`nog lije~enja pisano je u Biltenu HLJK:• D. Huml, Europska praksa prodaje lijekova uz

ljekarni~ku uslugu na daljinu, Bilten HLJK, 2008-3/4, str. 161-165.

• D. Huml, Njema~ka policija poziva na zabra-nu prodaje lijekova putem interneta, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 189.

• D. Huml, Ljekarna – kiosk na èljezni~koj po-staji, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 214-215.

• D. Huml, Internet ljekarne optuène za pro-daju orlistata, Bilten HLJK 2010-4/5, str. 255-256.

Kako bi zemlje ~lanice Europske unije mo-gle uskladiti praksu prodaje lijekova na daljinu u svojim zemljama Europski parla-ment i Europsko vije}e donose direktive o elektroni~koj trgovini i prodaji na daljinu. Prema osnovnim na~elima Direktive o pro-daji na daljinu (Directive 97/7/EC) i Direk-tive o elektroni~koj trgovini (Directive 2000/31/EC) daju se mogu}nosti {irenja ozakonjene prodaje na daljinu i trgovanja elektroni~kim putem unutar zemalja EU, pri ~emu je kupac pravno za{ti}en, dok sporazumi sklopljeni elektroni~kim putem imaju zakonsku teìnu u svim zemljama

EU. Europsko zakonodavstvo samo po sebi ne zabranjuje internetsku prodaju lije-kova koji idu na recept, ono samo dopu{ta zabranu ako tako odlu~e pojedine zemlje ~lanice. S druge pak strane, Komisija EU ne dopu{ta ograni~avanje internetske pro-daje bezreceptnih lijekova, dakle lijekova koji se ne izdaju na lije~ni~ki recept.

Ljekarne su mjesta gdje se skuplja farma-ceutski otpad, no, odgovornost oko orga-nizacije skupljanja i zbrinjavanja razli~ita je u pojedinim zemljama Europe:• A. Malovi}, D.. Huml, HLJK o gospodarenju

medicinskim otpadom, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 191-193.

• D. Huml, Problemi zbrinjavanja starih lijekova u ljekarnama, Bilten HLJK 2010-4/5, str. 202-209.

Odnosi s ~lanicama EUOdnosi s ~lanicama EU

Dana 7. lipnja 2006. uspostavljene su stru~ne veze izme|u ljekarni~kih komora Hrvatske i Slovenije. Izmijenjena su me|usobna iskustva, posebice na temama izradba galenskih i magistralnih pripravaka, organizacije galenskih laboratorija, spe-cijalizacija ljekarnika, uloge farmaceutskog tehni~ara, postupanje s farmaceutskim otpadom i tako redom.4 Te i takve veze nastavljene su i kasnije.5

4 A. Malovi}, Rad HLJK-a u razdoblju svibanj – rujan 2006, Bilten HLJK 2006-2, str. 93-96.

5 K. Vugrin~i} Tomi~i}, Sastanak Hrvatske ljekarni~ke ko-more i Slovenske lekarni{ke zbornice, Bilten HLJK 2013-1, str. 41-42.


119

Vidljiva i nevidljiva povezanost ljekarnika i ljekarni{tva odvija se na mnogim podru ~ji-ma. O tome govore i ~lanci u Biltenu HLJK: • D. Huml, Europski dan svjesnosti o otporno-

sti na antibiotike, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 187.

• D. Huml, Migracije i nedostatak farmaceuta u Europi, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 187.

• D. Huml, Izvje{}e britanskog Ureda za za{titu trì{nog natjecanja o izravnoj razdiobi lijekova prema ljekarnama, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 213-214.

• V. Grdini}, Jezi~na politika Europske unije, Bilten HLJK, 2010-1/2, str. 72-74.

• K. Vugrin~i} Tomi~i}, Sastanak Hrvatske ljekarni~ke komore i Slovenske lekarni{ke zbornice, Bilten HLJK 2013-1, str. 41-42.

Me|unarodne aktivnosti Hrvatske ljekar ni-~ke komore, kojoj je to trajni zadatak, odvi ja-ju se u dva pravca: suradnja s me|u na rodnim institucijama i sudjelovanje na me|u narodnim skupovima. Nositelji su aktivnosti Vije}e Ko-more, predsjednik HLJK-a, Izvr{ni odbor i stanovita stru~na povje renstva.5a Redovito se izvje{tava o ~lanovima i radu Povjerenstva za me|unarodnu suradnju, primjerice: • A. Malovi}, Rad Vije}a Komore – sjednice

1/106, 2/106 i 3/108, Bilten HLJK 2012-1/2, str. 25-32.

• A. Malovi}, Rad Vije}a Komore – sjednice 4/109 i 5/110, Bilten HLJK 2012-5, str. 221-230.

• A. Malovi}, Rad Vije}a Komore – sjednice 6/111 i 7/112, Bilten HLJK 2013-1, str. 31-41.

Republika Hrvatska ulazi u Europsku uniju u boljem stanju od barem nekoliko njezinih ~lanica. Usprkos sumornim vremenima i lo{im prognozama, ulazak u EU kod ve}ine hrvatskih gra|ana {iri ozra~je nade da }e se Hrvatska u idu}ih ~etiri do pet godina izvu}i iz problema u koje je zapala svojom i ne samo svojom krivnjom.5b

HLJK i PGEUHLJK i PGEU

Farmaceutska grupacija Europske unije (Phar-maceutical Group of European Union, PGEU) neprofitna je organizacija, a ~ije su ~lanice farmaceutske organizacije koje su tijekom godine 2006. zastupale ljekarnike 29 europskih zemalja s 400 000 ljekarnika. Me|u zemljama ~lanicama nisu samo ~lanica EU, ve} i zemlje koje su kandidati za ~lan-stvo u EU, a ~lanica je i Europska udruga slobodne trgovine (European free trade as-sociation, EFTA). PGEU zastupa europsko ljekarni{tvo i zapravo lobira za interese lje kar-nika na svim razinama EU, posebice pred Europskom komisijom i Parlamentom.6 Ze m-lje koje su kandidatkinje za EU sudjeluju u radu Skup{tine PGEU-a kao promatra~i.7

5a A. Malovi}, Rad Vije}a Komore – sjednice 16/101, 17/102 i 18/103, Bilten HLJK 2011-1/2, str. 33-42.

5b M. Portolan, »Istina« o stvarnome stanju, Bilten HLJK 2013-1, str. 3-9.

6 A. Grundler, Primanje HLJK-a u ~lanstvo PGEU, Bilten HLJK 2006-2, str. 109-113.

7 Temeljna misija PGEU-a jest predstavljanje europskog ljekarni{tva kao glavnog ~initelja u unaprje|enju javno-ga zdravlja, i to pruànjem visokokvalitetne usluge sa-vjetovanja kako bi se osigurala sigurna i pravilna primje-na lijekova, pripravaka za samolije~enje, te poticao zdrav na~in ìvota. Ujedno, PGEU inzistira na usposta-vi visoke kvalitete procesa izdavanja, suradnji ljekarnika


120

Na Skup{tini 27. lipnja 2006. Hrvatska ljekarni~ka komora jednoglasno je primlje-na u ~lanstvo PGEU-a.6

Izvje{}a s godi{njih skup{tina i simpozija PGEU redovito su popunjavala stranice Biltena HLJK:• A. Grundler, Godi{nja skup{tina i simpozij

PGEU, Bilten HLJK, 2007-2/3, str. 110-113.

• R. A. Pezelj, Skupovi Farmaceutske frupacije Europske unije, Bilten HLJK, 2009-3/4, str. 142-145.

• R. A. Pezelj, Glavna skup{tina PGEU, Bilten HLJK, 2009-3/4, str. 145-148.

• V. Grdini}, Naglasci simpozija PGEU u Stockholmu, Bilten HLJK, 2010-1/2, str. 44-46.

• R. A. Pezelj, Glavna skup{tina PGEU ¢2£, Bilten HLJK, 2010-1/2, str. 47-53.

• R. A. Pezelj, Izlo`ba u povodu pedesete obljetnice PGEU, Bilten HLJK, 2010-1/2, str. 54-55.

• R. A. Pezelj, Glavna skup{tina i simpozij PGEU-a, Bilten HLJK, 2010-4/5, str. 227-228.


• R. A. Pezelj, Simpozij PGEU u Belgiji, Bilten HLJK, 2010-4/5, str. 233-238.

• R. A. Pezelj, Glavna skup{tina i simpozij PGEU-a ¢2£, Bilten HLJK, 2011-3/4, str. 125-126.


• R. A. Pezelj, Simpozij PGEU u Njema~koj, Bilten HLJK, 2011-3/4, str. 132-137.

• T. Govor~inovi}, Glavna skup{tina PGEU, Pariz, 2012., Bilten HLJK, 2012-5, str. 233-236.

O {irokom djelovanju PGEU Bilten HLJK donosio je i donosi niz ~lanaka:• M. Portolan, Ecorys studija - izvje{}e PGEU,

Bilten HLJK, 2008-2, str. 80-84.

• T. Govor~inovi}, PGEU izvje{}a: kolovoz/rujan 2010, Bilten HLJK, 2010-4/5, str. 226-227.

• T. Govor~inovi}, PGEU izvje{}a: listopad 2010./velja~a 2011., Bilten HLJK, 2011-1/2, str. 49-59.

• T. Govor~inovi}, PGEU izvje{}a: oùjak 2011./prosinac 2011., Bilten HLJK, 2012-1/2, str. 40-46.

• T. Govor~inovi}, PGEU izvje{}a: sije~anj/studeni 2012., Bilten HLJK, 2013-1, str. 42-51.

Javno ljekarni{tvo u EuropiJavno ljekarni{tvo u Europi

Problem javnog ljekarni{tva u Europi s po-sebnim osvrtom na deregulaciju potaknuo je predsjednik HLJK Mate Portolan svojim predavanjem na [estoj sjednici Glavne skup{tine HLJK, odrànoj 25. listopada 2006.8 Sadràj predavanja temeljio se na

s lije~nicima i bolesnicima, ali i drugim zdravstvenim stru~njacima, te se posebno sna`no opire svim oblici-ma neeti~nog reklamiranja i izdavanja lijekova izvan ljekarni.

8 M. Portolan, [esta sjednica Glavne skup{tine HLJK, Bil-ten HLJK 2007-1, str. 20-24.


121

podacima iz dokumenta Javno ljekarni{tvo u Europi – lekcija iz deregulacije – studijska istraìvanja koju je studiju PGEU naru~ila od Austrijskog saveznog instituta za zdrav-stvo (Österreichisches Bundesinstitut für Gesundheitwesen, ÖBIG). Studija analizi-ra vrlo zna~ajne posljedice deregulacije u ljekarni{tvu,9 tematiku koja je ne samo za-nimljiva nego i aktualna i za Republiku Hr-vatsku. Naime, ljekarni{tvo je tradicionalno i opravdano strogo regulirana djelatnost kojom se jam~i visok stupanj kvalitete i do-stupnosti ljekarni~ke usluge. Tipi~ni meha-nizmi regulacije za ljekarni{tvo vezani su za: 10 • kriterije pri osnivanju novih ljekarni• pitanje vlasni{tva• obvezno i kvalitetno stru~no usavr-

{avanje ljekarnika i ostalog osoblja za-poslenog u ljekarni.

PGEU provodi aktivnosti s ciljem da se zaustave negativni procesi i posljedice za europsko ljekarni{tvo (vidjeti: Problemi li-beralizacijskog kretanja). Europsko ljekar-ni{tvo bilo je na razli~ite na~ine obra|ivano u Biltenu HLJK:

• D. Jonji}, Ljekarnici se u Danskoj vi{e cijene nego lije~nici, Bilten HLJK 2007-2/3, str. 134-135.

• D. Huml, Razlika u kakvo}i zdravstvene skrbi izme|u Isto~ne i Zapadne Europe, Bilten HLJK 2007-4, str. 234-235.

• D. Huml, [vicarska: vi{e odgovornosti za ljekarnike, Bilten HLJK 2007-4, str. 251-252.

• D. Huml, Ljekarni~ke aktivnosti na podru~ju Europske unije tijekom 2007., Bilten HLJK 2008-1, str. 18-23.

• D. Huml, Recepti u Europi, Bilten HLJK 2009-1/2, str. 37-39.

• D. Huml, Promjena reìma izdavanja orlistata u EU, Bilten HLJK 2009-1/2, str. 42-44.

• D. Huml, Deùrstva u javnim europskim ljekarnama, Bilten HLJK 2009-3/4, str. 107-108.

• D. Huml, Doprinos ljekarnika u borbi protiv pretilosti, Bilten HLJK 2009-3/4, str. 115-117.

• D. Huml, Sustav kontrole kvalitete u javnim ljekarnama, Bilten HLJK 2009-3/4, str. 166.

• D. Huml, Za{to ljekarnama trebaju kvalifi cira-ni ljekarnici, Bilten HLJK 2010-1/2, str. 29-33.

• M. Juki}, Ljekarni{tvo u Finskoj, Bilten HLJK, 2011-1/2, str. 59-60.

• @. Macner Majcan, Prava bolesnika, Bilten HLJK, 2011-3/4, str. 110-113.

• K. Fehir [ola, Europski plan za ja~anje strate-gije javnoga zdravstva, Bilten HLJK, 2012-1/2, str. 14-15.

9 Razlozi za deregulacije proistje~u iz krivih o~ekivanja da }e liberalizacija pove}ati konkurenciju i tako s jedne strane smanjiti javne izdatke za lijekove, a s druge strane zadràti potrebnu kvalitetu i dostupnost ljekarni~ke uslu-ge. Suprotno tome, zdravstvena skrb, promoviranje zdravlja i prevencija bolesti od velike su va`nosti za uspje{no djelovanje zdravstvenoga sustava u svakoj zem-lji, a to, u pravilu, traì regulaciju ljekarni~kog sustava.

10 M. Portolan, Javno ljekarni{tvo u Europi, Bilten HLJK 2007-1, str. 31-37.


122

• I. Kummer, Prekograni~na zdravstvena za{tita u Europskoj uniji, Bilten HLJK, 2012-1/2, str. 17-19.

• M. Ortner-Hadìabdi}, E. Horvat, Ljekar-ni~ka praksa u Nizozemskoj, Bilten HLJK, 2012-5, str. 247-250.

• @. Macner Majcan, Propisivanje generi~kih lijekova, Bilten HLJK, 2013-1, str. 11-17.

Nekoliko je europskih nacionalnih istra-ìvanja pokazalo da postoji izuzetno visoko povjerenje u javne ljekarnike i usluge koje u njima pruàju. Rezolucijom Vije}a Europe ResAP(2001)2, o ulozi ljekarnika u ostvari-vanju zdravstvene sigurnosti, vidljivo je da ljekarnici pruàju dodatnu vrijednost susta-va zdravstvene skrbi svojim znanstvenim i stru~nim te eti~kim metodolo{kim pristu-pom radu. Posebno valja istaknuti: 10a • javni su ljekarnici sastavni dio zdrav-

stvenog sustava i svojim radom prido-nose ostvarivanju op}ih ciljeva, te uspje{nijem i u~inkovitijem sustavu zdravstvene skrbi

• sudjelovanjem u primjeni nacionalnih smjernica, kao {to su generi~ke tvari, javni ljekarnici pridonose uvo|enju mjera za kontrolu tro{kova

• pokazatelji u vi{e zemalja EU sna`no sugeriraju da uklju~ivanje javnih ljekar-nika u programe, kao {to su savjeto-vanje o lijekovima, promoviranje zdra-vlja, prevencija i pra}enje bolesti, pri-donosi u{tedama u zdravstvu

• svojim doprinosom u zdravstvenim u{tedama, pobolj{anjem zdravstvenih pokazatelja i uvo|enjem mjera za kon-trolu tro{kova, javni ljekarnici pridono-se dobrobiti svoje zemlje i konkurent-nosti nacionalnog gospodarstva, a time i cijele Europe

• u traènju i ostvarivanju rje{enja za pobolj{anje svojeg doprinosa zdrav-stvenoj skrbi javni ljekarnici sura|uju s ostalim zdravstvenim radnicima preko rasprava i dogovora o budu}im djelat-nostima i njihovoj primjeni u praksi.

Dok su ljekarnici diljem Europe suo~eni s kritikama na ra~un svojih vje{tina i vrijed-nosti, danski su ljekarnici dobili siguran dru{tveni poloàj u o~ima javnosti. Naime, bolesnici su vi{om ocjenom ocijenili ljekar-nike, kao stru~njake za lijekove, nego lije~-nike.

Jedan od velikih izazova u Europi jest no-vac. Ve} odavno Europa XIII., zatim ona XIX. stolje}a strastveno se usmjerila pre-ma dobiti i bogatstvu, a posebice nov~a-nom. I tu su moralne snage znale ograni~iti apetit i razornu mo} novca. Op}enito, ekonomija, koja nije postojala kao posebno podru~je ni kao snaga priznata u povijesti ~ovje~anstva, a osobito Europe, danas upravlja gotovo svime. Utrka za dobiti na sve mogu}e na~ine, {to se ~esto pretvara u pohlepu za zaradom, èlja za mo}i i osob-nim probitkom, prikrivena iza poduzetni{tva kao tzv. pozitivnoga djelovanja, neke su vlasnike ljekarni doveli u carstvo rasko{i, a druge u situaciju da im je prodaja ljekarni

10a M. Portolan, Doprinos EU ljekarnika zdravstvenom sustavu, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 144-157.


123

jedini izlaz iz problema u kojima su se na{li.

Problemi liberalizacijskog kretanjaProblemi liberalizacijskog kretanja

U zemljama Europske unije postoje libera-lizacijski procesi u ljekarni{tvu. PGEU u~estalo izvje{tava svoje ~lanice o promje-nama u ljekarni~kim sustavima te o aktiv-nostima koje poduzimaju ljekarni~ke i neke druge organizacije.

Liberalizacija,11 a i deregulacija 12 u ljekar-ni{tvu veliki je problem s kojim se susre}e ljekarni{tvo u Europi.13 Ve}ina ljekarnika Europske unije i njihovih organizacija, s PGEU-om na ~elu, suprotstavila se ili opi-rala liberalizaciji koju je zagovarala Europ-ska komisija. Pri tome su EU ljekarnici za-govarali pravo svake dr`ave da sama uredi svoj ljekarni~ki sustav, sustav koji je i danas u ve}ini EU zemalja tradicionalno organi-ziran. Presuda Europskog suda pravde (European Court of Justice, ECJ, svibanj 2009.) jedna je od va`nih odluka koja }e, sigurno, u mnogo~emu odrediti budu} nost europskoga, a o~ekujemo i hrvatskoga

ljekarni{tva.13a O liberalizacijskim kretanji-ma u europskom ljekarni{tvu pisano je u vi{e navrata: • M. Portolan, Liberalizacijska kretanja u eu-

ropskom ljekarni{tvu ¢1£, Bilten HLJK 2007-2/3, str. 75-78.

• M. Portolan, Liberalizacijska kretanja u eu-ropskom ljekarni{tvu ¢2£, Bilten HLJK 2007-4, str. 167-172.



• M. Portolan, Liberalizacijska kretanja u eu-ropskom ljekarni{tvu ¢5£, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 158-161.

• M. Portolan, Promjene u EU i hrvatskom ljekarni{tvu, u: Druga sjednica Glavne skup-{tine HLJK-a, Bilten HLJK 2008-2, str. 101-106.

• M. Portolan, Doprinos EU ljekarnika zdrav-stvenom sustavu, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 144-157.

Krivotvoreni lijekoviKrivotvoreni lijekovi

Krivotvoreni je lijek onaj koji je namjerno i neovla{teno pogre{no ozna~en i s obzirom na identitet i s obzirom na njegovo po-drijetlo. Smatra se da oko 10 % ukupnog svjetskog prometa lijekova otpada na lijeko-

11 Pod liberalizacijom u ljekarni{tvu misli se na uvo|enje liberalnih zamisli u stru~no poslovanje, postupak osloba|anja od stega, davanje ve}ih sloboda mi{ljenja, na poticanje novog organiziranja ljekarni{tva i na omogu}avanje privatnih inicijativa.

12 Pod deregulacijom se smatra poni{tavanje ranije uspostavljene regulacije ljekarni{tva smanjenjem broja i opsega zakona.

13 M. Portolan, Dobre vijesti, Bilten HLJK 2007-2/3, str. 67-74.

13a M. Portolan, Presuda ECJ-a, novi zakon, izbori …, Bilten HLJK 2009-3/4, str. 99-103.


124

ve. Krivotvoreni se lijekovi, dakako, nalaze i u Europskoj uniji i u Hrvatskoj.14 Ve}ina farmaceutskih tvrtki i distributera lijekova prepoznala je va`nost informiranja o kri-votvorenim lijekovima te su njihove organi-zacije aktivno uklju~ene u borbu protiv krivotvorenih lijekova, primjerice European Federation of Pharmaceutical Industries Associations (EFPIA), European Generic Association (EGA) i European Association of Full-Line Pharmaceutical Wholesalers.15

O problemu i modelima utvr|ivanja autenti~nosti lijekova pisano je na stranica-ma Biltena HLJK:• D. Huml, Tehnologija za utvr|ivanje

autenti~nosti lijekova, Bilten HLJK 2007-4, str. 194-195.

• V. Grdini}, Priprema kaznenog zakona i la`ni lijekovi, Bilten HLJK 2009-5, str. 227-228.

• D. Huml, Nova tehnolo{ka rje{enja u borbi protiv krivotvorenja lijekova, Bilten HLJK 2010-4/5, str. 210-215.

• D. Jonji}, Uvo|enje sustava provjere autenti~nosti lijekova u hrvatske ljekarne, Bil-ten HLJK, 2011-3/4, str. 105-108.

• D. Jonji}, Vije}e Europe u nastojanju krimina-lizacije poslova krivotvorenja lijekova, Bilten HLJK, 2012-1/2, str. 16-17.

Europski znanstveni i stru~ni skupoviEuropski znanstveni i stru~ni skupovi

Europski studentski kongres o budu}nosti farmacije odr`an je u Dubrovniku u svibnju 2007. Radi se o velikom me|unarodnom projektu kojeg je organizirala udruga stu-denata farmacije Farmaceutsko-bioke-mijskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu CROPBSA i konzorcij projekta TEMPUS JEP-18028-2003, uz glavnog sponzora Pliva. Profesori sa sveu~ili{ta u Londonu, Brightonu, Cardiffu, Nottinghamu, Ljublja-ni, Zagrebu i Kopenhagenu izlagali su teme iz podru~ja obrazovanja, primjerice, prednosti i nedostaci elektroni~kog u~enja, kompetencije ljekarnika, dileme i rje{enja u globalnom razvoju lijekova, potreba za ljekarni~kom praksom temeljenom na do-kazima.16

Bilten HLJK je donosio prikaze i s drugih skupova od europskog zna~enja:• D. Huml, Izvje{}e s 36. Europskog simpozija

klini~ke farmacije, Bilten HLJK 2007-4, str. 219-222.

• D. Huml, Europski simpozij klini~ke farmacije u Dubrovniku, Bilten HLJK 2007-4, str. 245-246.

• Ured HLJK, Sponzoriranje 37. Europskog simpozija klini~ke farmacije, Bilten HLJK 2008-2, str. 125.

• M. Portolan, Na kraju godine …, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 131-137.

14 D. Jonji}, Krivotvoreni lijekovi, Bilten HLJK 2007-2/3, str. 78-82.

15 D. Jonji}, Postanak i suzbijanje krivotvorina lijekova, Bil-ten HLJK 2007-2/3, str. 82-89.

16 D. Jonji}, PharmaCon 2007: Europski studentski kon-gres o budu}nosti farmacije, Bilten HLJK 2007-2/3, str. 109-110.


125

• D. Huml, Europski simpozij klini~ke farmacije u Dubrovniku, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 170-174.

• I. Tadi}, Promjenjivi rizici u bolesnikovoj si-gurnosti: utjecaj izmjene reìma izdavanja lijekova na ljekarni~ku djelatnost, Bilten HLJK 2009-1/2, str. 40-41.

• S. Tomi}, »Povezivanje u farmaceutskim zna-nostima«: osvrt na me|unarodnu konferenciju, Bilten HLJK 2009-1/2, str. 57-62.

eZdravljeeZdravlje

eZdravlje je noviji pojam koji se sve ~e{}e spominje. Povjerenstvo Europske unije smatra da su zdravstveni sustavi EU »te-meljna okosnica europske socijalne infra-strukture« u ~ijem razvoju eZdravlje ima va`nu ulogu. Povjerenstvo Europske unije u tiskovini Draft recommendation of the Commission on eHealth interoperability (Brussels, 2007.) opisuje eZdravlje kao uzajamno djelovanje izme|u bolesnika i pruàtelja zdravstvenih usluga s prijeno-som podataka izme|u ovla{tenih ustanova. To uklju~uje i mreè zdravstvenih informa-cija, elektroni~ke zdravstvene kartone, te-lemedicinske usluge i tako redom.17

Europski zdravstveni sustavi suo~eni su s globalnim promjenama potaknuti: 17 • porastom potra`nje zdravstvenih i so-

cijalnih usluga• o~ekivanjem gra|ana {to kvalitetnije

zdravstvene skrbi

• pruànjem {to kvalitetnije zdravstvene skrbi u ograni~enom dràvnom prora-~unu

• problemom prikupljanja sredstava za ulaganje u odre|ena tehnologijska rje-{enja

• pove}anom pokretljivosti bolesnika i zdravstvenih radnika me|u dràvama ~lanicama EU-a.

Valja utvrditi da se eZdravlje vrlo jasno uk-lapa u predmnijevanje gospodarski ìvahne Europe temeljene na znanju, ~iju je pre-dod`bu budu}ih doga|aja predstavilo Vije-}e Europske unije u Lisabonu u oùjku 2000. Povjerenstvo EU-a zaklju~uje da se vizija kvalitetne zdravstvene skrbi u Europi moè posti}i me|usobnim informacijskim povezivanjem zdravstvenih sustava i uslu-ga.17 S gledi{ta informatizacije eZdravlje ili E-zdravstvo raspravljano je i u ~lancima:• M. Portolan, Godina krize i recesije, Bilten

HLJK 2010-4/5, str. 171-176.

• @. Macner Majcan, Zna~enje E-zdravstva za bolesnike i ljekarnike, Bilten HLJK 2011-1/2, str. 23-27.

Udruìvanje veledrogerijaUdruìvanje veledrogerija

Jedna od zna~ajnih pojava zamije}ena u europskim zemljama, u kojima je ljekarni~ko trì{te djelomi~no ili potpuno liberalizira-no, jest vertikalna integracija, odnosno po-vezivanje proizvo|a~a lijekova, veleprodaja lijekova (veledrogerija) i ljekarni. No, rezul-tati studije o posljedicama deregulacije u ljekarni{tvu Austrijskoga saveznog instituta

17 D. Huml, Inicijativa Komisije Europske unije za razvoj e-zdravlja, Bilten HLJK 2007-4, str. 198-203.


126

za zdravstvo (ÖBIG). S tim u vezi objavlje-na su u Biltenu HLJK tri ~lanka:• D. Huml, Udruìvanje veledrogerija i javnih

ljekarni u Europi, Bilten HLJK 2008-1, str. 24-25.

• D. Huml, Vertikalno udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi [1]: Celesio, Bilten HLJK 2009-1/2, str. 20-25.

• D. Huml, Vertikalno udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi [2]: Alliace Boots PLC, Bilten HLJK 2009-3/4, str. 109-114.

• D. Huml, Vertikalno udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi [3]: Phoenix, Bilten HLJK 2009-5, str. 213-220.

Europske direktive Europske direktive

O pravnoj vrijednosti direktiva pisano je detaljnije.18 Neke su direktive naro~ito za-nimljive za hrvatsko i europsko ljekarni{tva. Primjerice, europska Direktiva 2005/36/EC kazuje da je minimum trajanja ljekarni~ke izobrazbe u zemljama ~lanica-ma Europske unije. Nekoliko je ~lanaka posve}eno europskom zakonodavstvu:• D. Huml, Receptarijusi i EU zakoni, Bilten

HLJK 2008-1, str. 41-42.

• V. Grdini}, Smjernica 2005/36/EZ – izva-dak, Bilten HLJK 2010-3, str. 139-147.

Usavr{avanjeUsavr{avanje

Ljekarni~ka djelatnost zapo~inje obliko-vanjem, ispitivanjem i kontrolom lijekova, a nastavlja se opskrbom pu~anstva lijekovima i izravnim pruànjem ljekarni~ke skrbi. No, uloga ljekarnika u zdravstvenom sustavu ne-prestano se mijenja, posebice u pruànju kvalitetne ljekarni~ke usluge gra |anima u novo nastalim okolnostima, i s obzirom na pojave novih lijekova i promjene o~ekivanja bolesnika. U nekoliko je ~lanaka opisano obrazovanje ljekarnika u svezi s europskom stvarnosti i europskom iskustvu:• V. Grdini}, Bolonjske okolnosti fakultetskog {ko-

lovanja, Bilten HLJK, 2010-3, str. 131-136.• D. Huml, Bolonjski proces i izobrazba u far-

maciji, Bilten HLJK, 2010-3, str. 137-138.• V. Grdini}, Smjernica 2005/36/EZ – izva-

dak, Bilten HLJK 2010-3, str. 139-147.

• D. Huml, Specijalizacije za magistre farmacije na podru~ju Europske unije, Bilten HLJK 2008-1, str. 51-52.

• M. Portolan, Obrazovanje magistara farma-cije, Bilten HLJK, 2011-1/2, str. 59-60.

Kvalifi kacijeKvalifi kacije

Potrebne kvalifikacije za hrvatske ljekarnike odre|ene su ranije. Da bi strani dràvljanin na podru~ju Republike Hrvatske obavljao ljekarni~ku djelatnost, potrebno je da nadle`no ministarstvo utvrdi uvjete za stru~njake koji dolaze:19

18 Vidjeti ~lanak Način djelovanja Europske unije u ovom broju Biltena HLJK.

19 M. Portolan, Smjernice za izmjenu Zakona o ljekarni{tvu, Bilten HLJK 2008-2, str. 71-80.


127

• iz koje od zemalja ~lanica EU• iz zemalja izvan EU.

Nadle`no ministarstvo moè u odre|enim slu~ajevima zatraìti od mjerodavnih tijela dràve doma}ina, bez obzira na to je li rije~ o dràvama ~lanicama EU ili nije, nak-nadne dokaze o kvalifikaciji.

Skupina stru~njaka iz Europske unije u pratnji predstavnika Europske komisije 20 boravila je u Hrvatskoj od 7. do 10. srpnja 2008. da bi donijeli stru~nu ocjenu (eng. peer assessment) hrvatskog uvo|enja pra-vnih ste~evina Europske unije, a posebno Direktive 2005/36/EC o priznavanju stru~nih kvalifikacija u hrvatski pravni su-stav. Procjenjivalo se je li hrvatsko zakono-davstvo iz podru~ja stru~nih kvalifikacija pet »medicinskih« profesija (lije~nika, far-maceuta, stomatologa, medicinskih sestara i primalja) uskla|eno s navedenom Direkti-vom EU. Utvr|eno je da su standardi prakse u javnim ljekarnama ocijenjeni kao visoki, a ljekarne su opisane kao zdravstvena sredi{ta, a ne kao trgova~ka poduze}a. Tako|er je na-

vedeno da su javne ljekarne dobro priprem-ljene za daljnji razvoj ljekarni~ke skrbi. 21

Zakon o reguliranim profesijama i prizna-vanju inozemnih stru~nih kvalifi kacija (NN, 124/09) uskla|en je sa zakonodavstvom EU i to u vezi s minimalnim uvjetima ospo-sobljavanja za pristup i obavljanje regulira-nih profesija, magistara farmacije, doktora medicine, doktora dentalne medicine, me-dicinskih sestara, primalja, veterinara i arhi-tekata. Nadalje, taj zakon propisuje i na~in ostvarivanja prava na »poslovni nastan«, odnosno pruànje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Hrvatskoj, a na teme-lju inozemnih stru~nih kvalifikacija. Zakon stupa na snagu ulaskom RH u EU.22

Kompetencije u hrvatskom ljekarni{tvu obra-zloìo je predsjednik Hrvatske ljekar ni~ke komore Mate Portolan na stru~nom skupu o obrazovanju i trajnom usavr{avanju ljekar-nika 2. velja~e 2009.23 Cjeloìvotno obra-zovanje trajna je obveza ljekarnika prema struci, znanstvenoj zajednici i prema krajnjim korisnicima lijekova. HLJK pritom podupire sve programe koji ljekarnike afirmiraju kao ravnopravne i kompetentne sudionike zdra-vstvenoga sustava sukladno preporukama me|unarodnih ustanova.

20 Misija stru~njaka EU ima zadatak ocijeniti stanje u pet, po uzoru na EU, uspostavljenih struka u podru~ju zdravstva, sukladno rezultatima briselskih pregovora RH – EU za Poglavlje 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pruànja usluga. Europski stru~njaci posjetili su HLJK i tom su prigodom pregledali djelatnost Komore. Kasnije, 5. rujna 2008. odràn je sastanak predstavnika svih zdravstvenih komora s tada{njim dràvnim tajnikom Antom Zvonimirom Golemom koji je prisutne upoznao s odlukom da se po hitnom postupku pristupi izmjeni Zakona o zdravstvu kako bi se pravno u potpunosti usk-ladili s europskom smjernicom Directive 2005/36/EC o priznavanju stru~nih kvalifikacija, o ~emu je izvije{teno u Biltenu HLJK 2008-2/4, str. 167-178.

21 D. Huml, Izvje{}e stru~ne misije Europske unije, Bilten HLJK 2009-1/2, str. 34-35.

22 A. Malovi}, Zakon o reguliranim profesijama i priz-navanju inozemnih stru~nih kvalifikacija, Bilten HLJK 2009-5, str. 228.

23 A. Me{trovi}, Uvjerljiv skup o razvoju kompetencija u ljekarni{tvu, Bilten HLJK 2009-1/2, str. 62-64.


128

Obra~un ljekarni~ke uslugeObra~un ljekarni~ke usluge

Obra~un ljekarni~ke usluge u Europi je raznolik jer se u oblikovanju cijena lijekova primjenjuju razli~ite kombinacije, promje-njive i nepromjenjive marè, fiksne takse, a uzima se i utjecaj trì{nih uvjeta. Mnogi se detalji za razli~ite europske zemlje mogu na}i u PGEU database 2008 – Economics Working Group. Community Pharmacy in Europe: PGEU selected Facrt & Figures (March, 2008).24

Europske su zemlje upotrijebile razli~ite kombinacije mjera kao odgovor na finan-cijsku krizu. Neke su dràve iskoristle krizu kao priliku da poku{aju pove}ati efikasnost, posebice u bolni~kom i farmaceutskom sektoru. Kriza je u pojedinim zemljama dovela do neizbje`nih tro{kova i »rezova« u zdravstvu.25 U takvim je situacijama po-trebno mjere smanjenja provoditi samo kratkoro~no i mudro kako bi se umanjili negativni u~inci poduzetih mjera na zdrav-stvenu za{titu. ■

24 @. Macner Majcan, Vrijednost ljekarni~ke usluge, Bil-ten HLJK 2012-5, str. 199-202.

25 @. Macner Majcan, Odgovor europskog ljekarni{tva na ekonomsku krizu, Bilten HLJK 2012-5, str. 211-216.

Ljekarnici o ljekarni{tvu u EU

U godini ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju dugogodi{nja suradnja Hrvatske ljekarni~ke komore i Medike d.d. rezultirala je jo{ jednim, po svemu sude}i, zanimljivim i korisnim projektom.

Predavanjem na temu Hrvatsko ljekarni{tvo u EU èljelo se potraìti odgovor na pitanja:

• kako zapravo funkcionira ljekarni{tvo EU?

• {to se mijenja u hrvatskom ljekarni{tvu s ulaskom u EU?

• {to nau~iti od europskog ljekarni{tva?• kakve se mogu}nosti otvaraju za na{e

magistre farmacije?

Skup je odràn u dva svibanjska dana (7. i 8.) u prelijepoj Preporodnoj dvorani HAZU u Zagrebu koja biljeì va`ne do ga-|aje hrvatske povijesti. Mijenjaju}i imena od Narodna dvorana, Dvorana zagreba~ka, Ilirska dvorana, a u najnovije vrijeme i Pre-porodna dvorana, uvijek je bila mjesto okupljanja dràvni~kih i inih dru{tvenih doga|anja, pa su tako, primjerice, u njoj 25. oùjka 1848. iznesena »zahtevanja naroda« kojima se, izme|u ostaloga, traì nacionalna neovisnost i ujedinjenje svih hr-vatskih zemalja. Izbor dvorane nije bio

napisala: Asja Prpi}, dipl. soc., voditelj kor-porativnih komunikacija/ Medika d.d., Zagreb.


129

slu~ajan s obzirom na povijesni trenutak koji je pred nama.

Sa èljom da budemo aktualni i saznamo vi{e o europskim trendovima u ljekarni{tvu kao gosta predava~a pozvali smo pred-stavnicu PGEU-a (Pharmaceutical Group of the European Union, the European As-sociation representing community phar-macists in 32 European countries) Jurate [varcaite , MPharm, MSc da nam poku{a odgovoriti na navedena pitanja.

Isto tako, na{ gost, vlasnik ljekarne u Celju, Du{an Hus mag. pharm., iz susjedne nam Slovenije, prenio je iskustva promjena u slovenskom ljekarni{tvu ulaskom u EU.

Nakon pozdravnih rije~i direktora Medike d.d, Jasminka Hercega dipl. oecc., te Ne-

vena Sukarovskog, mag. pharm., direktora Alkaloida, tvrtke koja je dala potporu sku-pu, nazo~nima se obratio predsjednik HLJK, Mate Portolan, mag. pharm., koji je prisutnima pribliìo ideju za{to smo se odlu~ili na organizaciju skupa s navede-nom temom.

Nakon zanimljivih predavanja uvaènih go-stiju slijedila je prezentacija Tihane Govor~inovi}, mag. pharm., MSc, stru~ne suradniceHLJK, koja je iznijela niz zanimlji-vih i vrlo konkretnih podataka o promjena-ma koje }e se dogoditi u samoj praksi.

U oba navedena dana Preporodna dvora bila je dupkom puna, a skupu je prisustvo-vala preko 520 ljekarnika. Time je potvr|en valjan odabir teme, a organizator zahvalju-je na pokazanom zanimanju. ■

Postanite dio mreže koju Ëini više od 400 ADIVA ljekarni

• informirajte se o aktualnim zbivanjima na ljekarniËkom tržištu

• postavite pitanja i komentirajte

• pregledajte sve važeÊe zakonske propise vezane za svakodnevni rad ljekarnika

• pronaite materijale s ADIVA teËajeva

• upoznajte se s prednostima usluge Category Management

www.adiva.hr

Otkrijte prednosti ADIVA Portala za ljekarnike

ljekarni{tvo u europskom prostoru

131

Europsko javno ljekarni{tvo: strategija

Europsko javno ljekarni{tvo – strate-gija dokument je za optimiranje zdravstve-nih ishoda svakog bolesnika i pove}anje vrijednosti sustava diljem Europe.1 To je prijevod izvornika »EUROPEAN COMMU-NITY PHARMACY BLUEPR INT, for optimisa-tion of health outcomes to individual pa-tients and value for health systems across Europe«. U tom }e se prijevodu iz poseb-nih razloga rabiti izraz pacijent ili pacijenti umjesto bolesnik ili bolesnici i drugi kori-snici lijekova.2

Tekst Europsko javno ljekarništvo: strategi-ja ure|en je druga~ije od uobi~ajenog stila ure|ivanja ~lanaka za Bilten HLJK. Tomu je razlog {to smo èljeli prikazati dokument {to bliè njegovom izvornom obliku.

Moderna ljekarni~ka praksa sve je sloènija i oslanja se na znanje i vje{tine ljekarnika, na posebnu organizaciju te okruènje jav-nih ljekarni i raspoloìvu tehnologiju.

Teì{te djelovanja ljekarnika mogu se saèti u ~etiri skupine:• pove}anje sigurnosti lijekova i dostup-

nosti lijekova• pobolj{anje ishoda lije~enja svakog po-

jedinog bolesnika• unaprje|enje javnog zdravstva• doprinos u~inkovitosti i kvaliteti zdrav-

stvenog sustava. ■

Prijevod i prilagodba za ~asopis: Tihana Govor~inovi}, mag. pharm. / HLJK1 PGEU – je na godi{njoj skup{tini odrànoj u stude-nom 2012. u Bruxellesu prihvatio strate{ki dokument o ulozi ljekarni{tva u zdravstvenom sustavu.

2 Vidjeti tako|er ~lanak Pacijent u Biltenu HLJK 2011-1/2, str. 77-79.


132

EUROPSKO JAVNO LJEKARNI[TVO: STRATEGIJAZa optimizaciju zdravstvenih ishoda svakog pacijenta i pove}anje vrijednosti zdravstvenih sustava diljem Europe

Pharmaceutical Group of European Union / Farmaceutska grupacija Europske unije

Groupement Pharmaceutique de l’Union Européenne


133

SA@ETAK

Strategija europskih javnih ljekarni odraàva èlju ljekarni-ka za unaprje |ivanje ljekarni~ke struke i prakse u javnim ljekarnama (dalje u tekstu: ljekarna) kako bi zadovoljile po-trebe pacijenata i suo~ile se s aktualnim izazovima u zdravstvenoj skrbi/za{titi. Europske vlade nastoje optimi-zirati uporabu lijekova, posti}i bolju i u~inkovitiju farmako-terapiju te smanjiti cjelokupne tro{kove zdravstvene skrbi. Boljom uporabom znanja i vje{tina europskih ljekarnika (dalje u tekstu: ljekarnika) mogu se lak{e posti}i ti ciljevi.

Kako bi se pove}ao doprinos ljekarni djelotvornosti i u~inkovitosti zdravstvenih sustava, ljekarnici moraju ima ti aktivnu ulogu u timu primarne zdravstvene skrbi, mora se podràti primjena e-zdravstvenih rje{enja u ljekarni te se trebaju razviti nacionalne strategije za tzv. upravljanje lijeko-vima. Mreà ljekarni, kao iznimna vrijednost, treba biti bolje iskori{tena.

Ljekarne su, zajedno s drugim socijalnim i zdravstvenim partnerima i nacionalnim vladama, u okviru nacionalnih ovlasti u zdravlju, ustrajne u pronalaènju novih na~ina za pobolj{anje zdravlja stanovni{tva, kvalitete i djelotvornosti zdravstvenoga sektora.

Isabelle Adenot

Predsjednica PGEU-a 2012


134

Kako bismo optimizirali zdravstvene ishode svakoga pacijenta i pove}ali vrijednosti zdravstvenih sustava diljem Europe MORAMO:

POVE]ATI SIGURNOST LIJEKOVA TE POBOLJ[ATI DOSTUPNOST LIJEKOVA

1. Moramo dodatno oja~ati lanac opskrbe lijekovima kako bi sprije~ili da krivotvoreni lijekovi dolaze u ruke Europskih pacijenata.

2. Moramo sura|ivati s drugim posrednicima (dionicima/in-teresnim skupinama) i vladama kako bi sprije~ili nesta{icu lijekova.

3. Omogu}iti da vi{e lijekova, koji se rabe samo u bolnica-ma, bude dostupno i u javnim ljekarnama.

4. Moramo isporu~ivati lijekove u domove za starije osobe i domove pacijenata. Pruànjem razli~itih ljekarni~kih uslu-ga, kao {to su priprema jedini~nih terapija, moramo po-magati pacijentima iz na{ih ljekarni koji imaju sloèn reìm lije~enja kako bi lak{e ovladali istim.

5. Moramo imati mogu}nost u hitnim slu~ajevima, pod stro-gim uvjetima i uz suradnju s lije~nicima, izdavati lijekove koji se izdaju samo na recept bez lije~ni~kog recepta.


135

POBOLJ[ATI ISHODE LIJEÊNJA SVAKOG POJEDINOG PACIJENTA

1. Moramo nadzirati terapiju (upravljati medikacijom), a isto-dobno i educirati pacijente kako da sami brinu o svom zdravstvenom stanju.

2. Gdje je mogu}e, sukladno nacionalnim propisima o za{titi podataka i uz dozvolu pacijenta, putem pristupa zdrav-stvenom kartonu pacijenta, ljekarni~kim intervencijama u najve}oj mogu}oj mjeri pobolj{ati skrb o pacijentu.

3. Moramo sura|ivati s drugim zdravstvenim radnicima u pruànju skrbi, primjerice, pomaù}i u otkrivanju kroni~nih bolesti i njihovom lije~enju ili pruàju}i svoje znanje o lije-kovima mreàma zdravstvene skrbi.

4. Moramo osigurati neprekidnu ljekarni~ku skrb tijekom pri-jelaza pacijenata iz bolnice u njihov dom.

5. Moramo kreirati istraìva~ku strategiju u ljekarnama kako bi se potaknuo (i ostvario) razvoj usluga.


136

UNAPRIJEDITI JAVNO ZDRAVSTVO

1. Moramo podràti sigurnu i djelotvornu samoskrb i samolije~enje kod davanja savjeta o zdravlju, lije~enja simptoma i/ili pruànja usluga koje promi~u zdrav na~in ìvota i sprje~avanje bolesti.

2. Moramo pobolj{ati prijavljivanje nuspojava lijekova.3. Moramo sudjelovati u osnivanju i razvoju budu}ih ili

postoje}ih nacionalnih e-zdravstvenih sustava.4. Moramo bolje koristiti svoju mreù za objavljivanje jav-

nozdravstvenih poruka te upravljanje krizama u javnom zdravstvu.

5. Moramo razvijati screening programe (programe probi-ra), kao i dodatno pridonositi strategijama imunizacije.

6. Moramo razvijati paket cjelovitih javnozdravstvenih usluga u ljekarnama dostupnih zajednici, sukladno lo-kalnim potrebama.

DOPRINOSITI UÎNKOVITOSTI I KVALITETI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

1. Moramo pruàti ljekarni~ke usluge s ciljem pobolj{anja suradljivosti pacijenata te racionalizacije skrbi kod paci-jenata koji uzimaju ve}i broj lijekova.

2. Moramo nastaviti promicati te omogu}avati ve}u upo-rabu jeftinijih lijekova izdavanjem odgovaraju}e zamje-ne kad je god to mogu}e (primjereno).

3. Moramo poticati pruànje usluga, kao {to su izdavanje ponovljivih recepata i pra}enje farmakoterapije svakog pojedinog pacijenta, preporu~aju}i prilagodbu doza kad je god to mogu}e (primjereno).


137

KLJ

U^

NE

ÎN

JEN

ICE

I B

RO

JKE

EU

RO

PS

KIH

JA

VN

IH L

JEK

AR

NI

Otp

rilik

e 98

% g

ra|a

na

Eur

opsk

e un

ije d

o na

jbli`

e lje

karn

e tre

ba

mak

sim

um 3

0 m

inut

a.

Njih

58

% n

ajbl

iù

ljeka

rnu

ima

na 5

m

inut

a od

pos

la il

i ku

}e2 .

U v

e}in

i zem

alja

E

urop

ske

unije

ljek

arne

m

oraj

u os

igur

ati

pris

tup

inva

lidim

a.

»Lje

karn

ici k

oji r

ade

u lje

karn

ama

u E

U v

isok

o su

kva

lific

irani

zd

ravs

tven

i str

u~nj

aci.«

U E

urop

skoj

uni

ji po

stoj

i 15

4.00

0 ja

vnih

ljek

arni

1 . Lj

ekar

ne s

u na

jrasp

rost

ra-

njen

ije z

drav

stve

ne u

stan

o-ve

u E

urop

i.U

EU

ljek

arna

ma

zapo

slen

o je

40

0.00

0 lje

karn

ika

i vi{

e od

600

.000

dr

ugog

pom

o}no

g os

oblja

. One

pr

edst

avlja

ju m

jest

o za

oba

vlja

nje

prak

se z

a st

uden

te fa

rmac

ije.

Pre

ma

anke

tam

a ko

je s

u pr

oved

ene

me|

u po

tro{a

~im

a, lj

ekar

nici

su,

dug

i ni

z go

dina

, svr

stan

i me|

u pr

vih

10

stru

ka u

koj

e po

tro{a

~i im

aju

najv

i{e

povj

eren

ja.3

Ljek

arni

ci z

avr{

avaj

u na

j-m

anje

pet

ogod

i{nj

e fa

kul-

tets

ko o

braz

ovan

je (k

oje

odgo

vara

stu

pnju

mag

istra

zn

anos

ti, p

rem

a B

olon

j-sk

om s

usta

vu),

uklju

~uju

}i

6 m

jese

ci s

taì

ranj

a u

lje-

karn

i.

»99,

99 %

ljek

arni

je k

ompj

uter

izira

no.«

Prem

a Sv

jets

koj z

drav

stve

noj

orga

niza

ciji,

tro{

kovi

nus

poja

va

lijek

ova,

ukl

ju~u

ju}i

hos

pita

liza-

ciju

, ope

raci

je i

izgu

blje

nu p

ro-

dukt

ivno

st, u

nek

im z

emlja

ma

nadm

a{uj

u tro

{kov

e lij

ekov

a7 .

U E

urop

i se

godi

{nje

izda

vi{

e od

9,

5 m

ilija

rdi p

akov

anja

lije

kova

ko

ji se

izda

ju s

amo

na re

cept

e5 .

Velik

a ve

}ina

lije

kova

pro

pisu

je s

e u

jedi

nica

ma

prim

arne

zdr

avst

ve-

ne z

a{tit

e/ s

krbi

te s

e st

oga

izda

je

u ja

vnim

ljek

arna

ma.

“U E

urop

skoj

uni

ji od

obre

-no

je v

i{e

od 2

63.4

44 li

je-

kova

.4 ”

Ljek

arne

ugl

avno

m im

aju

duè

rad-

no v

rijem

e od

ost

alih

jedi

nica

zd

ravs

tven

e za

{tite

/zdr

avst

veni

h us

tano

va te

put

em p

rodu

èno

ga

radn

og v

rem

ena,

de`

ur st

ava

i no

}ne

slu`

be p

ruà

ju s

voje

usl

uge

24 s

ata

na d

an, 7

dan

a u

tjedn

u.

U E

urop

skoj

uni

ji go

di{n

je im

a 19

4.50

0 sm

rtnih

slu

~aje

va k

oji s

u po

slje

dica

pro

pu{t

ene

doze

lije

ka

i nes

urad

ljivo

sti p

acije

nata

. Pro

-cj

enju

je s

e da

nes

urad

ljivo

st p

aci-

jena

ta s

toji

Eur

opsk

u un

iju 1

25

mili

jard

i € g

odi{

nje8 .

Osi

m to

ga, l

jeka

rnic

i mor

a-ju

usv

ojiti

pos

ebne

kom

pe-

tenc

ije i

razv

ijati

vrhu

nsku

st

ru~n

u pr

aksu

za

rad

u lje

-ka

rni t

e su

obv

ezni

kon

tinui

-ra

no o

bnav

ljati

svoj

e zn

a-nj

e i v

je{t

ine

kako

bi b

ili s

i-gu

rni d

a su

„sp

rem

ni i

spo-

sobn

i za

prak

su“.

Tra

jno

stru

~no

usav

r{av

anje

ili

do`

ivot

no u

~enj

e p

rofe

si-

onal

na je

i et

i~ka

ob

veza

lje

karn

ika

te s

e oj

a~av

a u

mno

gim

zem

ljam

a ~l

anic

a-m

a E

U.

Pro

ra~u

n za

lije

kove

u p

ro-

sjek

u iz

nosi

17%

uku

pnih

pr

ora~

una

za z

drav

stvo

.6

Isto

vrem

eno

uzim

anje

ve}

eg

broj

a lij

ekov

a, p

ozna

to k

ao

polip

ragm

azija

(pol

ifarm

acija

), pr

epoz

nato

je k

ao s

ve o

zbilj

niji

prob

lem

u p

osto

je}i

m s

usta

vi-

ma

zdra

vstv

ene

skrb

i/za{

tite.

Ljek

arne

su

dost

upne

vi{

e od

50

0 m

ilijun

a gr

a|an

a u

Euro

p-sk

oj u

niji.

Me|

u 23

milij

una

osob

a ko

je s

vako

dnev

no p

o-sj

e}uj

u lje

karn

u su

i on

i naj

ra-

njiv

iji i

oni s

naj

man

jim s

reds

tvi-

ma/

mog

u}no

sti m

a.


138

UVOD

I}i naprijed: Unaprijediti ljekarni~ku praksu u vremenima izazova

Zdravstveni sustavi ne miruju. Organizacijsko okruènje u kojem ljekarne djeluju neprestano se mijenja i razvija.

Zdravstveni sustavi se trenutno suo~avaju s nekoliko va`nih izazova:

• DEMOGRAFSKI IZAZOV: sve duì ìvotni vijek zdruèn sa stopom nataliteta koja je u opadanju rezultirao je stal-nim pove}anjem udjela starijih osoba u zemljama Eu-ropske unije. Prevo|enje ovog podatka u aktivne i zdra-ve godine ìvota za starije od 65 godina, ostaje izazov s neposrednim utjecajem na odrìvost zdravstvenih su-stava.

• PROMIJENILI SU SE ÎMBENICI RIZIKA ZA ZDRAVLJE kao rezultat rastu}ih ìvotnih i obrazovnih standarda, na~ina ìvota i razvoja tehnologije. Stopa pretilosti se, u ve}ini zemalja Europske unije, vi{e nego udvostru~ila tijekom proteklih 20 godina. Preteìtost dijabetesa, kroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti (KOPB) i drugih kroni~nih oboljenja se pove}ala i predstavlja sve ve}i teret zdravstvenim sustavima. Me|utim, u zemljama EU, na prevenciju i javnozdravstvene programe dolazi u pro-sjeku samo 3 % trenutnih zdravstvenih tro{kova.9

• UKUPAN BROJ ZAPOSLENIH U ZDRAVSTVU: do godine 2020. u Europskoj }e uniji nedostajati milijun zdravstve-nih stru~njaka.10 U nekim zemljama Europske unije ve} nedostaju neki zdravstveni radnici, poput lije~nika op}e prakse i medicinskih sestara, te se o~ekuje da }e taj broj rasti.


139


140

• SKRB USREDOTOÊNA NA PACIJENTA: put zdravstve-ne skrbi postao je sloèniji i rascjepkan, primjerice, sa sve ve}om ulogom neklini~kih lije~nika (engl. non-clini-cal practitioner), njegovatelja i samih pacijenata. Uz to, fokus zdravstvenih sustava pomi~e se s lije~enja na prevenciju.

• EKONOMSKI PRITISAK: U vrijeme gospodarske krize svi su zdravstveni prora~uni pod sna`nim pritiskom. U~in-kovitost i djelotvornost od klju~ne su va`nosti. Prema podacima Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD) tro{kovi za zdravstvo pove}ali su se u svim eu-ropskim zemljama, ~esto rastu}i brè od stope eko-nomskog rasta. Isto rezultira izdvajanjem sve ve}eg di-jela bruto nacionalnog proizvoda za zdravstvo. 9

Usprkos stalnom pritisku za promjene, krajnji cilj mo-derne zdravstvene za{tite te ljekarni~ke prakse, mora uvijek biti pruànje pacijentima najbolje mogu}e i fi-nancijski najisplativije skrbi. U kontekstu nacionalnih kompetencija u politici zdravstvene za{tite 11 mreà jav-nih ljekarni spremna je igrati zna~ajnu ulogu u pruànju pomo}i nacionalnim zdravstvenim sustavima kako bi odgovorili na dana{nje i sutra{nje izazove.


141

4 SKUPINE MODERNE LJEKARNI^KE PRAKSE

Moderna ljekarni~ka praksa sve je sloènija i oslanja se

na znanje i vje{tine ljekarnika, na posebnu organizaciju te okruènje javnih ljekarni

i raspoloìvu tehnologiju.

Vjerujemo da se dnevne ljekarni~ke aktivnosti mogu klasifici-rati u ~etiri skupine:

• POVE]ANJE SIGURNOSTI LIJEKOVA I DOSTUPNOSTI LIJEKOVA

• POBOLJ[ANJE ISHODA LIJEÊNJA SVAKOG POJEDI-NOG PACIJENTA

• UNAPRJE\ENJE JAVNOG ZDRAVSTVA

• DOPRINOS UÎNKOVITOSTI SUSTAVA.

Sljede}a poglavlja detaljno opisuju ove skupine aktivnosti te utvr|uju podru~ja u kojima èlimo stanovni{tvu pruìti bolju skrb, istodobno uzimaju}i u obzir potrebe i o~ekivanja paci-jenata.


142

POVE]ANJE SIGURNOSTI LIJEKOVA I DOSTUPNOSTI LIJEKOVA

Propisivanje lijekova je naju~estalija intervencija u modernim zdravstvenim sustavima, i njihova }e va`nost, sa starenjem stanovni{tva i napredovanjem farmaceutskih inovacija, samo rasti. Ukoliko se pravilno koriste, lijekovi mogu dovesti do znatnog pobolj{anja pacijentova zdravstvenog stanja ili ozdravljenja. Temelj ljekarni~ke prakse je osigurati da pravi pacijent dobije pravi lijek, u pravo vrijeme i uz odgovaraju}i savjet.

TEMELJNE LJEKARNI^KE AKTIVNOSTI OBUHVA]AJU:

• Nabavu i osiguranje zaliha u ljekarni

Nakon {to su nabavile lijekove od ovla{tene veleprodaje, lje-karne preuzimaju odgovornost za njihovo sigurno i primjere-no skladi{tenje. U ljekarni se tradicionalno distribuira {irok asortiman lijekova i medicinskih proizvoda, uklju~uju}i one za koje treba osigurati posebne uvjete skladi{tenja, kao {to su proizvodi »hladnoga lanca« (engl. cold chain). Ljekarne su ~esto obvezne stalno dràti na zalihi odre|ene lijekove i me-dicinske proizvode.

• Osiguranje kvalitete/kakvo}e lijekova

Da bi se sa~uvala cjelovitost i visoka kakvo}a lijekova, ljekar-ne su organizirane sukladno sloènim propisima. Ljekarna, kao posljednja to~ka opskrbnog lanca, prije nego lijekovi do|u u ruke pacijenata, klju~ni je ~imbenik u djelotvornim procesima povla~enja (opoziva) lijekova s trì{ta. Povla~enje lijekova s trì{ta u nekIm se europskim zemljama provode na tjednoj osnovi.


143

• Izradba/pripravljanje lijekova

Izradba lijekova ostaje jedna od temeljnih ljekarni~kih usluga u mnogim europskim zemljama. Neki lijekovi nisu dostupni u odgovaraju}oj dozi, primjerice, za novoro|en~ad i malu dje-cu. Ljekarnici ispunjavaju tu prazninu, opskrbljuju}i pacijente lijekovima koje izra|uju za pojedinog (odre|enog) pacijenta prema posebnom receptu. Osim toga, u nekim europskim zemljama ljekarnici izra|uju sustave jedini~ne terapije (engl. single-dosage systems) za svoje pacijente sa sloènim reìmom lije~enja.

• Izdavanje/opskrba lijekova u hitnim slu~ajevima

Ljekarnici su najdostupniji zdravstveni stru~njaci, a svoje usluge pacijentima pruàju bez unaprijed dogovorenog ter-mina i tijekom produènog radnog vremena. Osim toga, lje-karnici usluge pruàju i u hitnim slu~ajevima, 24 sata dnev-no, 365 dana u godini. Kako bi se osigurala pravodobna dostupnost lijekova, vlade su ve} u nekoliko zemalja ~lanica prepoznale potrebu da se ljekarnicima u hitnim situacijama dozvoli izdavanje lijekova za koje je ina~e potreban recept.

• Izdavanje nasuprot opskrbi

Naposljetku, va`no je shvatiti da ljekarnici nemaju samo lo-gisti~ku ulogu davanja kutije lijeka pacijentu. Izdavanje lije-kova je stru~an postupak ljekarnika, tj. ljekarni~ka usluga. Prigodom izdavanja lijeka, ljekarnici }e dopuniti samu opskr-bu lijeka dostupnim informacijama o lijeku, kao {to su: nus-pojave, farmakolo{ko djelovanje, upute kako uzimati lijek, te provjera da li postoje lijek-lijek interakcije ili lijek-pacijent inte-rakcije. To pomaè pacijentu da dobije najve}u mogu}u ko-rist od terapije lijekovima.


144

KAKO MO@EMO UÎNITI VI[E DA

POVE]AMO DOSTUPNOST LIJEKOVA?

Da bismo bolje odgovorili na potrebe pacijenata i zdravstve-nih sustava (koji su u stalnoj mijeni/pretvorbi):

1. Moramo sura|ivati s kreatorima europske politike, nacio-nalnim institucijama, proizvo|a~ima i drugim dionicima, kako bi dodatno oja~ali opskrbni lanac lijekova i sprije~ili da krivotvoreni lijekovi do|u u ruke europskih pacijenata. Tako|er, i kako bismo osigurali neprestanu opskrbu/dostu-pnost lijekova sprje~avati nesta{icu lijekova.

2. Omogu}iti da vi{e lijekova, koji se koriste samo u bolnica-ma, bude dostupno u javnim ljekarnama kako bi pacijenti kojima su potrebni mogli lak{e do}i do njih, bliè svojem domu ili poslu.

3. Isporu~ivati lijekove u domove za starije osobe i domove pacijenata (isto se ve} radi u nekim zemljama ~lanicama). Pruànjem razli~itih ljekarni~kih usluga, kao {to su pripre-ma jedini~nih terapija, moramo pomagati pacijentima iz na-{ih ljekarni, posebice onima koji imaju sloèn reìm lije~enja kako bi lak{e ovladali tim i takvim lije~enjem. Za takve uslu-ge ljekarnici trebaju biti dodatno pla}eni.

4. Moramo imati mogu}nost izdati lijekove u hitnim slu~a je-vima za lijekove za koje je ina~e potreban recept. Takvi slu~ajevi su usko vezani uz nacionalne situacije te su pred-met podr{ke i suradnje s drugim zdravstvenim stru~njacima kao {to su lije~nici.


145

Op}enito, ljekarni~ka praksa predstavlja (ljekarni~ku) skrb za pacijenta kako bi se osigurao odgovaraju}i terapijski is-hod kada je propisan i izdan lijek. Temelj na{e struke pred-stavlja nadzor nad uzimanjem lijekova kako bi se pobolj{ali ishodi lije~enja, uklju~uju}i i kvalitetu ìvota pacijenta.

LJEKARNICI VE] IMAJU SVOJU ULOGU U POBOLJ[ANJU ISHODA LIJEÊNJA PACIJENATA TE SURADLJIVOSTI:

• Davanjem informacija

Ljekarnici daju stru~ne informacije o lijekovima, medicinskim proizvodima i drugim ljekarni~kim proizvodima/pripravcima, primjerice o nuspojavama, farmakolo{kom djelovanju, te upute kako uzimati lijekove. Tako|er, ljekarnici provjeravaju da li postoje lijek-lijek interakcije ili lijek-pacijent interakcije, na osnovi raspoloìvih informacija. Uz to, kako bi se izbjegla medikacijska pogre{ka i pobolj{ala suradljivost pacijenta, kod generi~ke zamjene ljekarnici obja{njavaju pacijentu bio-ekvivalentnost, razlike u pakovanju i tako redom.

• Nadziranjem medikacije/terapije

Ljekarnik ne}e pacijentu dati samo upute o na~inu uzimanja lijeka, nego }e i kontaktirati osobu koja je lijek propisala uko-liko uo~i medikacijsku pogre{ku ili ukoliko je dostupan pri-kladniji lijek.12 U kona~nici, ljekarnik ima pravo odbiti izdati lijek ako smatra da uzimanje lijeka moè biti {tetno ili ako postoji eti~ka ili stru~na zabrinutost.

POBOLJ[ANJE ISHODA LIJEÊNJA SVAKOG POJEDINOG PACIJENTA


146

Nadzor ljekarnika nad terapijom omogu}uje najve}u mogu}u dobrobit/korist od lijeka (terapije) te na najmanju mogu}u mjeru svodi mogu}i rizik od lijeka, boljim izborom, optimira-njem i uporabom.13 Dobar primjer uspje{ne i u~inkovite inter-vencije u svrhu postizanja najboljih ishoda lije~enja za paci-jenta je ljekarni~ka usluga »pregled terapije lijekova« (engl. medication use review).14,15 To je ljekarni~ka usluga pru`anja skrbi pojedinom pacijentu kroz razgovor, tijekom kojeg paci-jent i ljekarnik utvr|uju sve lijekove koje pacijent uzima, dis-kutiraju kako je najbolje uzimati lijekove te razgovaraju o pro-blemima vezanima uz uzimanje lijekova. Tom se ljekarni~kom uslugom dopunjuje pacijentovo znanje, pobolj{ava se su-radljivost i uporaba lijekova, dok se zajedno s pacijentom utvr|uje i provjerava njegovo razumijevanje uporabe lijeka, sprje~ava neu~inkovita uporaba lijekova, prepoznaju nuspo-jave i interakcije lijekova, pove}ava klini~ka i financijska isplativost te smanjuje otpad. Naposljetku, ljekarnici o pro-blemima vezanima uz terapiju lijekovima obavje{tavaju lije~nika kako bi on/ona jo{ u ranoj fazi prilagodio/la terapiju lijekovima.

• Skrbi o kroni~nim bolestima

Osobe koje boluju od kroni~nih bolesti, i zbog kojih uzimaju lijekove, ~e{}e posje}uju svoje ljekarnike nego bilo kojeg drugog zdravstvenog stru~njaka. Primjerice, pacijenti koji boluju od astme, dijabetesa ili sr~anih bolesti, redovito odla-ze svojem ljekarniku po lijek (na ponovljivi recept). Isto tako }e pacijenti s nedijagnosticiranim kroni~nim oboljenjima ~esto redovito posje}ivati ljekarnu. To pru`a idealnu prilgodu ljekarnicima da rano otkriju promjene u zdravstvenom stanju pacijenata, pomognu pacijentima u samolije~enju te ozbiljne ili nove slu~ajeve upute lije~niku. Tu postoje prilike za provje-ru zdravstvenog stanja, nadzor nad terapijom lijekovima (engl. medicines management), promicanje zdravlja i edu-kaciju, te naposljetku bolji tzv. self-management.


147

• Pomaganjem na pacijentovu putu u lije~enju (terapiji) lijekovima

Ljekarni~ke se usluge pacijentima pruàju u razli~itim faza-ma lije~enja. Primjerice:

• Mi (ljekarnici) procjenjujemo potrebe pacijenata.

• Zapo~injemo, prilago|avamo, ili prekidamo terapiju lije-kovima nakon savjetovanja s propisiva~om kad je to po-trebno.

• U mnogim zemljama upravljamo bolestima, optimiramo ishode farmakoterapije kroz usluge, kao {to su pregled terapije lijekova ili usluge nadzora nad terapijom lijekovi-ma.

• U nekim zemljama obavljamo, tuma~imo i pratimo rezul-tate laboratorijskih pretraga.

• Pruàmo pomo} i potporu pacijentima kroz usluge pra}enja njihova stanja zdravlja, primjerice kod kroni~nih bolesti.

Najve}i izazov ljekarnicima i dalje predstavlja pruànje u~in-kovitih i djelotvornih usluga u sredi{tu kojih je pacijent, ~esto u suradnji s drugim zdravstvenim stru~njacima. Ljekarnici u javnim ljekarnama ~esto rade bez neposrednog kontakta s drugim zdravstvenim stru~njacima koji rade u istoj (organi-zacijskoj) zajednici. Va`no je podràvati stru~nu razmjenu sa svim stranama uklju~enim u sekundarnu i primarnu zdrav-stvenu za{titu/skrb o pacijentu.


148

KAKO MO@EMO DODATNO PRIDONIJETI

JAVNOM ZDRAVSTVU?

Kako bismo bolje odgovorili na potrebe pacijenata i zdrav-stvenih sustava koji se mijenjaju:

1. Moramo imati aktivnu ulogu u pruànju podr{ke samo-lije~enju i samoskrbi prigodom davanja savjeta o zdravlju, u lije~enju simptoma ili pruànju usluga koje promi~u zdrav na~in ìvota i sprje~avanje bolesti.

2. Moramo pobolj{ati prijavljivanje nuspojava lijekova.

3. Moramo sudjelovati u osnivanju i razvoju budu}ih ili po-stoje}ih nacionalnih e-zdravstvenih sustava.

4. Moramo bolje koristiti svoju mreù za objavljivanje javno-zdravstvenih poruka te koristiti svoje znanje, svoju stru~nost i komunikacijske vje{tine za rje{avanje stanovitih kriza u javnome zdravstvu.

5. Moramo razvijati screening programe (programe probira-nja) za provjere zdravlja i, dodatno, pridonositi strategijama imunizacije.

6. Moramo pruìti paket cjelovitih javnozdravstvenih usluga dostupnih zajednici, u skladu s lokalnim potrebama. I dok je koncept javnog zdravstva jako usredoto~en na poje di-na~ne probleme, kao {to su alkohol, pretilost ili spolno zdravlje, od velike je va`nosti imati cjelokupnu procjenu svakog pojedinca u odre|enoj fazi njegova ìvota i podr a-vati potrebnu promjenu pona{anja.


149

U vremenima gospodarske krize, kada su zdravstveni prora~uni pod sna`nim pritiskom, u~inkovitost i djelotvornost klju~ni su ~inioci za nacionalne vlade. Svaka zemlja ~lanica poku{ava svojim gra|anima pruìti u~inkovit i visokokvalitetan sustav zdravstvene za{tite koji zadovoljava potrebe gra|ana.

• Pobolj{anje raspoloìvosti i dostupnosti usluga

Ljekarne su najdostupnije zdravstvene ustanove. Svoje uslu-ge pruàju op}oj javnosti bez unaprijed dogovorenog roka (termina) i tijekom produènog radnog vremena. Mnoga sa-vjetovanja (konzultacije), koja se provode unutar ljekarne, ina~e, dodatno bi opteretila prvu liniju zdravstvenih slu`bi, a i lije~nike op}e prakse.16,17 Najme, na taj su na~in lije~nici rastere}eni pa se mogu baviti sloènijim slu~ajevima. Uz to, ljekarne su dostupne najranjivijima i onima s najmanje sred-stava, uklju~uju}i i one koji nemaju obiteljskog lije~nika te one koji jo{ nisu sustavno u{li u proces zdravstvene za{tite.

Ljekarna je vrlo ~esto gra|anima EU prvo mjesto doticaja sa zdravstvenim sustavom. Dostupnost i raspoloìvost ljekarni, zajedno s poznatim okruènjem, imaju zna~ajnu ulogu u tome da zdravstveni sustav bude dostupniji, da mu u sredi{tu bude pacijent te da bude usredoto~en na potrebe zajednice.

• Nezavisne informacije i odluka u pogledu lijekova

Kao stru~njaci o lijekovima, ljekarnici su poznati kao vrlo do-stupan, pristupa~an i pouzdan izvor savjeta i lije~enja, su-kladno uobi~ajenim standardima izobrazbe ljekarnika u Eu-

DOPRINOS UÎNKOVITOSTI I KVALI-TETI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA


150

ropi i o stru~nim i eti~kim obvezama. Kao zdravstveni stru~njaci, oni su prije svega obvezni djelovati/raditi za javno dobro, a ne da je to isklju~ivo s ciljem zarade. Stoga je va`no osigurati odre|ene mjere za{tite kako bi ljekarnici mogli dje-lovati neovisno.

• Isplativost usluga i financijska stabilnost sustava zdravstve-ne za{tite

Kako je naprijed opisano, ljekarne pomaù smanjiti opte-re}enje na ostale zdravstvene slu`be (usluge), pruàju}i {irok raspon usluga i sna`no pridonose}i javnom zdravstvu. Osim toga, ljekarnici imaju va`nu ulogu u smanjenju tro{kova zdravstvene za{tite/skrbi, primjerice, promoviraju}i ve}u uporabu generi~kih lijekova gdje je to mogu}e (primjereno). Tako|er, ljekarnici }e otkriti i sprije~iti mogu}u ozljedu ili ka-kvu {tetu (poput kontraindikacija, nuspojava lijekova, pogre{aka u propisivanju lijekova, itd.) prije no izdaju bilo koji lijek. Na taj na~in, ne samo da {tede novac iz zdravstve-nih prora~una kada ponude jeftiniji alternativni lijek, gdje je to primjereno, ve} i sprje~avaju nepotrebno visoke tro{kove lije~enja ili pra}enja pacijenata radi komplikacija kao poslje-dice ne uzimanja lijekova na ispravan na~in.

• Biti dijelom »zdravstvenog eko-sustava«

Ljekarnici iz vlastitih sredstava unaprijed financiraju lijekove koji se izdaju na recepte i medicinske proizvode. Na taj na~in pacijenti ne moraju unaprijed pla}ati svoje lijekove ili moraju platiti samo participaciju. Uz to, ljekarne pomaù pri fakturi-ranju i pla}anju lijekova od strane pacijenata ili zdravstvenog sustava. Javna ljekarna je neizostavni dio suvremenog zdrav-stvenog i socijalnog »eko-sustava«. Odre|ene mjere o koji-ma se upravo raspravlja na nacionalnoj razini, uklju~uju}i rastu}u komercijalizaciju u podru~ju ljekarni{tva, mogu imati negativan utjecaj na odrìvost mreè ljekarni, a time i na kva-litetu cjelokupnog zdravstvenog sustava. To bi u kona~nici pove}alo tro{kove.


151

KAKO MO@EMO DODATNO PRIDONIJETI

UÎNKOVITOSTI ZDRAVSTVENIH SUSTAVA

Kako bismo bolje odgovorili na potrebe pacijenata i zdrav-stvenih sustava koji se mijenjaju:1. Moramo vi{e sudjelovati u otkrivanju kroni~nih bolesti i nji-

hovom lije~enju, u suradnji s drugim ~lanovima zdravstve-nog tima. Ljekarnici trebaju pruàti vi{e usluga usmjerenih protiv nesuradljivosti ili iracionalne polpragmazije (polifar-macije) poput, primjerice, usluge pregleda terapije lijeko-va.

2. Moramo nastaviti promicati te omogu}avati ve}u uporabu jeftinijih lijekova izdavanjem odgovaraju}e zamjene kada je to god mogu}e (primjereno).

3. Moramo poticati pruànje usluga, kao {to je izdavanje po-novljivih recepata, ~ime se pacijentima, pod stanovitom kontrolom, dozvoljava da od svog ljekarnika dobiju lijekove za odre|eno razdoblje bez potrebe ponovnog savjetovanja sa svojim propisiva~om. To ve} postoji u nekim zemljama ~lanicama. [tovi{e, korekcija doziranja na ponovljivim re-ceptima mogla bi biti dozvoljena pod unaprijed utvr|enim uvjetima i uz prethodno odobrenje propisiva~a – lije~nika.


152

NA[A VIZIJA

Na~in na koji je organizirana zdravstvena za{tita stalno se mijenja. Ljekarne, kao neizostavan dio zdravstvenih sustava, ne mogu se isklju~iti iz tih procesa. înjenica da je ljekarna ~esto prvo i posljednje mjesto pacijentove interakcije sa zdravstvenim sustavom, stavlja mreù ljekarni u jedinstven poloàj. Za{tita stru~ne neovisnosti ljekarnika, ~uvanje njiho-ve slobode u odnosu na komercijalni pritisak, od iznimne je va`nosti za daljnji razvoj ljekarni~ke prakse, i op}enito ljekarni~ke stvarnosti.

Spremni smo prihvatiti promjene. Podràvamo neprekidnost i integraciju skrbi u ~ijem je sredi{tu pacijent s ciljem ve}e u~inkovitosti sustava i daljnjeg pove}anja kvalitete skrbi.


153

Da bismo prihvatili sada{nje i budu}e izazove, `eli-mo stvoriti budu}nost u kojoj }e se ljekarni~kim uslugama, pru`enim u europskim ljekarnama, u srcu zajednica, od visoko kvalificiranih i neovisnih zdrav-stvenih stru~njaka – ljekarnika – i nadalje davati pot-pora svakom pojedinom pacijentu, javnom zdravstvu i zdravstvenom sustavu.

LITERATURA:1. 154.000 is the number of community pharmacies in EU27 and candi-

date country Croatia. Source: PGEU database 2011.2. Survey of Chain of Trust Project, under EC Public Health Programme

(Grant Agreement N° 2009 11 13) http://www.chainoftrust.eu 3. PGEU Database 2011.4. European Medicines Agency’s Data for 21 EU Member States,

2012.5. IMS 2010 data.6. OECD Health Data 2009. 7. World Health Organization (2008) Fact sheet No293. Medicines: Sa-

fety of medicines – adverse drug reactions. Geneva: World Health Organization.

8. Medi-Voice project http://cordis.europa.eu/fetch?CALLER=FP6_PROJ&ACTION=D&DOC=3019&CAT=PROJ&QUERY=1170700793308&RCN=75025.

9. OECD (2010), Health at a Glance: Europe 2010, OECD Publishing. http://dx.doi.org/10.1787/health_glance-2010-en

10. Commission Staff Working Document on an Action Plan for the EU Health Workforce. SWD (2012) 93 final. http://ec.europa.eu/dgs/he-alth_consumer/docs/swd_ap_eu_healthcare_workforce_en.pdf

11. Under the EU treaties health policy and management of health sy-stems is substantially a matter of the Member States.


154

12. A pharmacist-led information technology intervention for medication errors (PINCER): a multicentre, cluster randomised, controlled trial and cost-effectiveness analysis. Avery A.J., et al. The Lancet, Volume 379, Issue 9823, Pages 1310 - 1319, 7 April 2012 doi: 10.1016/S0140-6736 (11) 61817-5.

13. Tuesca-Molina R, Guallar-Castillón P, Banegas-Banegas JR, Gracia-ni-Perez Regadera A. Determinants of therapeutic compliance in el-derly over 60 years old in Spain. Gac Sanit 2006; 20(3): 220-7.

14. NICE, National Costing Statement: Medicines Adherence, 2009. 15. Preventing hospital admissions by reviewing medication (PHARM) in

primary care: design of the cluster randomised, controlled, multi-centre PHARM-study. Leendertse AJ et al. BMC Health Serv Res, 2011.

16. Study on Assessment of health interventions at the Community Phar-macies in Spain, CGCOF 2003

17. Advice from pharmacies saves hundreds of millions. A survey by Pri-cewaterhouseCoopers and The Association of Finnish Pharmacies. http://www.apteekkariliitto.fi/en/press-releases/advice-from-pharma-cies-saves-hundreds-of-millions.html

Pharmaceutical Group of European Union 2012 ©Groupement Pharmaceutique de l’Union Européenne 2012 ©Rue du Luxembourg 19-211000 Brussels Belgiumwww.pgeu.eu


155

Aktivnost ljekarnika u javnom zdravstvu

Svakodnevno u ljekarnu dolaze stalni posjetitelji, bolesnici i drugi potro{a~i lijekova, ali i slu~ajni putnici namjernici. Kalendar me|unarodnih i nacionalnih dana u svezi s lijekovima i lije~enjem prikladan je mjese~ni vodi~ za organiziranje dodatnih aktivnosti i obavijesti koje se posjetiteljima ljekarne mogu ponuditi.

Pra}enjem Kalendara javnozdravstvenih do-ga |aja ljekarnici imaju priliku potvr|ivati i ja~ati svoju javnozdravstvenu ulogu. Prigo-dnim obiljeàvanjem pojedinih datuma iz Kalendara,1 u ljekarnama se mogu pruàti

informacije pu~anstvu o bolestima, njihovoj prevenciji i lije~enju kroz isticanje informati-vnih panoa u oficini ljekarne ili u izlogu ljekarne, zatim putem izrade bro{ura te or-ganizaciju kratkih predavanja za pacijente u ljekarni. U nastavku se navode primjeri ljekarni~kih javnozdravstvenih aktivnosti.

Posljednji stupac u tabli~nom prikazu na-vodi ciljeve, odnosno javnozdravstvene aktivnosti ljekarnika vezane za odre|eni nadnevak u mjesecu.

SIJEÂNJSIJEÂNJ22

Nakon poja~ane konzumacije «te{ke» hra-ne tijekom blagdana lako je «na{tetiti» zdravlju pa posjetitelje ljekarne valja savje-tovati da tijekom sije~nja izmjere krvni tlak i kontroliraju kolesterol i trigliceride u krvi. Krvni tlak potrebno je mjeriti tri puta (u tri navrata) kako bi vrijednost bila vjerodostoj-na. Krvni se tlak moè izmjeriti kod ku}e ukoliko se posjeduje elektroni~ki tlakomjer ili se moè zamoliti lije~nika obiteljske me- napisale: @eljka Macner Majcan, mag.

pharm. / ZU Ljekarna Bjelovar, Bjelovar i Tihana Govor~inovi}, mag. pharm. /HLJK1 Neki spomendani i blagdani nemaju uvijek isti nadne-vak u godini. Najpoznatije je problem utvr|ivanje nadne-vka za blagdan Uskrsa. Naime, Uskrs pada u prvu ne-djelju nakon prvog punog mjeseca ({to je lunarna ~inje-nica), a poslije proljetnog ekvinocija ({to je pak solarna ~injenica). Tako datum Uskrsa oscilira unutar pet tjedana, tj. od 22. oùjka do 25 travnja. Me|unarodni dan rijetkih bolesti (29. velja~e) moè se pak obiljeàvati samo svake prijestupne godine. Hrvatski dan nepu{enja, tako|er, ne pada u isti datum. Odre|en je uvijek prvog dana Koriz-me, tj. na dan îste srijede ili Pepelnice (40 dana prije Uskrsa). Tako|er, Me|unarodni dan prve pomo}i je dru-ge subote u rujnu, drugi ~etvrtak u mjesecu listopadu Svjetski je dan vida (WHO). Svjetski dan srca (WHO)

biljeì se posljednje subote u mjesecu rujnu. Me|una-rodni dan ruì~aste vrpce biljeì se u listopadu ¢V. G.£.

2 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi datu-mi za sije~anj: 1. – Svjetski dan obitelji i Svjetski dan mira; 10. – Me|unarodni dan (zdravog) smijeha; 11. – Me|unarodni dan mladih; 13. – Me|unarodni dan skeptika; 15. – Me|unarodni dan vjerskih sloboda; 19. – Me|unarodni dan crkvenog jedinstva; 20. – Sv. Fa-bijan i sv. Sebastijan, za{titnici od kuge, rana i posjeko-tina; 21. – Me|unarodni dan zagrljenih (s terapeutskom vrijednosti); 27. – Me|unarodni dan optimizma; 28. – Dan za{tite podataka (Vije}e Europe); 31. – Me|unarodni dan nepu{enja ¢V. G.£.


156

dicine ili pak ljekarnika da to u~ini. Ljekar-nik moè pomo}i i pri usvajanju zdravih stilova ìvota, primjerice, ako su korisnici lijekova u vrijeme blagdana poja~ano kon-zumirali »te{ku« hranu koja moè »na-{tetiti« zdravlju.

VELJAÂVELJAÂ3

U velja~i se obiljeàva tjedan pa`ljivog propisivanja antibiotika. Ljekarnici trebaju upozoravati posjetitelje ljekarne na pozor-

nost uzimanja lijekova u to~no propisanoj koli~ini, na propisani na~in, u to~no odre-|eno vrijeme i u to~no odre|enom raz-doblju. Valja prevenirati bolest odràva-

oko 20. 01.

Europski tjedan borbe protiv raka vrata maternice

• va`nost redovitih lije~ni~kih preventivnih pregleda

• isticanje ~initelja rizika za obolijevanje

21. 01. DAN MIMOZA – Hrvatski dan borbe protiv raka vrata maternice

• isticanje va`nosti preventiv-nih pregleda i ranog otkri-vanja raka vrata maternice

25. 01. Svjetski dan borbe protiv lepre • informacije o lepri

3 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi datu-mi za velja~u: 3. – Sv. Bla` (Vlaho), za{titnik bolesti grla; 5. – Sv. Agata, za{titnica dojilja; 7. – Me|unarodni

dan ìvota; 9. – Sv. Apolonija, za{titnica kod zubobolje i bolesti zuba; 11. – Svjetski dan bolesnika (i invalida), ustanovio ga je papa Ivan Pavao II. godine 1993., tako|er – Europski dan broja 112 (ùrne slu`be); 12. – Me|unarodni dan braka, tako|er Darwinov dan; 14. – Sv. Valentin, za{titnik kod padavice; 15. – Me|unarodni dan djece oboljelih od malignih bolesti; 20. – Svjetski dan socijalne pravde; 21. – Me|unarodni dan materin-skog jezika; 22. – Dan Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice (Zagreb); 25. – Hrvatski dan nepu{enja – dan bez dima; 26. – Hrvatski dan lije~nika; 29. – Me|unarodni dan rijetkih bolesti (bolesti za koje vrijedi – 2 slu~aja bolesti na 10 000 bolesnika, uglavnom ispod jednog promila) ¢V. G.£.


157

njem visokog stupnja higijene, redovitim provjetravanjem zatvorenih prostora, prila-goditi obu}u i odje}u vremenskim uvjeti-ma, paziti na prehranu i na uravnoteèn unos svih va`nijih sastojaka, sniàvati razi-nu svakodnevnog stresa i redovito se bavi-ti tjelesnom aktivno{}u. Obiljeàvanje hr-

vatskog dana nepu{enja zapo~inje prvog dana korizme, a u to vrijeme ljekarnik je u posebnoj prigodi biti potpora onome koji se uklju~io u proces odvikavanja. Ljekarna moè postati {kola nepu{enja i mjesto procjene rizika od obolijevanja od pu{a~kih bolesti.

04. 02.

Svjetski dan borbe protiv raka

• karakteristike malignih oboljenja, ~inioci rizika od obolijevanja, va`nost i na~ini ranog otkrivanja bolesti

• posebnosti kemoterapije i terapije citostaticima – na~ini ublaàvanja nuspojava

• va`nost ja~anja imuniteta oboljelih od malignih bole-sti

oko 11. 02.

Tjedan pa`nje na poreme}aje prehrane

• obilje`ja poreme}aja prehrane• va`nost pravilne prehrane s primjerima

13. 02. Hrvatski dan nepu{enja: DAN BEZ DIMA

• {tetni utjecaji duhanskog dima i nikotina na organi-zam

• pomo} kod prestanka pu{enja

14. 02. Nacionalni dan oboljelih od padavice (epilepsije)

• zna~ajke epilepsije• kako prepoznati epilepti~ni napad i kako pomo}i obo-

ljelom

29. 02.

Me|unarodni dan rijetkih bolesti

• zna~ajke rijetkih bolesti• savjeti oboljelima i obiteljima


158

oko 04. 03.

Tjedan mozga • upoznavanje s razli~itim funkcijama mozga• kako {to dulje zadràti aktivnost mozga i do-

bro pam}enje u starijoj ìvotnoj dobi• zna~aj sna, pravilne prehrane, kretanja na

otvorenom za bolje pam}enje i u~enje • {tetni utjecaji pretjeranog gledanja televizije i

igranja video igri na funkciju mozga12. 03. Svjetski dan borbe protiv

glaukoma• upoznavanje sa zna~ajkama povi{enog o~nog

tlaka• va`nost ranog otkrivanja glaukoma i pravo-

dobne terapije

14. 03. (ili 10. 03.!)

Svjetski dan bubrega • upoznavanje s ulogom bubrega u tijelu• mogu}a {tetna djelovanja nekontroliranog i

neopravdanog uzimanja lijekova na bubrege

21. 03. Hrvatski dan migrene • zna~ajke migrene i razlike izme|u migrene i obi~ne glavobolje

• terapija migrene24. 03. Svjetski dan borbe protiv

tuberkuloze• zna~ajke tuberkuloze, znakovi i simptomi koji

se ne smiju zanemariti• va`nost prevencije, sprje~avanja zaraze i do-

sljedne provedbe terapije

oùjak (23. ili 27.)

DAN NARCISA – prevencija i rano otkrivanje raka dojke

• va`nost redovitih samopregleda i lije~ni~kih preventivnih pregleda

• upute za pravilan samopregled dojki• znakovi koji mogu upu}ivati na rak dojke• isticanje ~initelja rizika za obolijevanje od raka

dojke


159

O@UJAKO@UJAK44

Posjetitelje ljekarne valja savjetovati da tijekom oùjka pove}aju unos svjeèga vo}a i povr}a, a to po mogu}nosti nastaviti i kroz ~itavu godinu. Uz to valja jesti najmanje pet obroka dnevno (400 g/dan, npr. dva koma-da vo}a i 200 g povr}a). Jedan se obrok vizualno moè predstaviti kao koli~inu koja stane u jednu {aku prosje~ne veli~ine. U svezi s tjednom mozga ljekarnici mogu pri-premiti kratke tekstove koji se odnose na pobolj{anje kvalitete ìvota ljudi s bolestima ìv~anog sustava. Uz Svjetski dan bubrega ljekarnik }e upozoravati na va`nost tog or-gana koji ima klju~nu ulogu u odràvanju ìvota. [e}erna bolest i visoki krvni tlak gla-vni su uzroci bolesti bubrega, pa su kontro-la {e}era u krvi i krvnoga tlaka dobrodo{le pretrage u ljekarni. Me|unarodni dan borbe protiv karcinoma dojke moè biti obiljeèn u razli~ite dane (npr. 23. ili 27. oùjka).

4 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi datu-mi za oùjak: 1. – Me|unarodni dan civilne za{tite; 4. – Me|unarodni dan prevencije karcinoma; 6. – Me|unarodni dan logopedije (te{ko}e u govoru); 7. – Dan planinara; 8. – Me|unarodni dan èna (ènskih prava); 15. – Me|unarodni dan (za{tite, prava) potro{a~a, tako|er Me|unarodni dan spavanja (i borbe protiv apneje); 19. – Me|unarodni dan o~eva, tako|er Dan prolje}a; 20. – Me|unarodni dan bez mesa (bez-mesne prehrane); 21. – Me|unarodni dan tolerancije, tako|er Svjetski dan osoba s Downovim sindromom (mongolizmom) i Me|unarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije; 21. – Me|unarodni dan invalida rada; 22. – Svjetski dan za{tite voda (dan voda); 23. – Svjetski dan meteorologije; 24. – Svjetski dam borbe protiv tu-berkuloze; 26. – Me|unarodni dan osoba s epilep-sijom, «Ljubi~asti dan» (Purple Day) – dan potpore oboljelima od epilepsije; 27. – Nacionalni dan narcisa (prevencija raka dojke) ¢V. G.£.

TRAVANJ TRAVANJ 5

Doba je kad se u ljekarni treba upozorava-ti na alergije i druge preosjetljivosti kao posljedice pretjeranog imunolo{kog odgo-vora koji nije povezan s ozljedom ili upa-lom. Uobi~ajeni su simptomi su rinoreja, kihanje, nazalna kongestija (gornji di{ni trakt); piskanje (zvi`danje) u prsima i disp-neja (donji di{ni trakt); te svrbe` (o~iju, koè). Znakovi mogu uklju~ivati nazalni edem, bolnu palpaciju paranazalnih sinu-sa, piskanje u plu}ima, hiperemija i edem konjunktiva, te lju{tenje koè. Posjetitelje ljekarne treba savjetovati da se ispitaju na alergene ukoliko osje}aju bilo kakve simp-tome koji se mogu povezati s alergijom.

5 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi datu-mi za travanj: 1. – Svjetski dan ljekovitog blata; 2. – Me|unarodni dan svjesnosti o autizmu (simboli~na boja autizma je plava); 4. – Dan za{tite na radu; 8. – Svjetski dan Roma; 15. – Me|unarodni dan mladih vo-lontera; 21. – Dan ranog prepoznavanja reumatoidnog artritisa; 22. – Dan planeta Zemlje ili Me|unarodni dan majke Zemlje (prirodni lijekovi od bilja, ivotinja i mine-rala); 22. – Me|unarodni dan bez automobila, tako|er Dan Zemlje; 23. – Me|unarodni dan veterinara; 24. – Me|unarodni dan za{tite laboratorijskih ìvotinja; 28. – Svjetski dan sigurnosti i za{tite na radu; 30. – Me|unarodni dan za{tite od buke ¢V. G.£.


160

02. 04. Me|unarodni dan svjesnosti o autizmu

• zna~ajke bolesti

06. 04. Svjetski dan fi zi~ke aktivnosti • isticanje va`nosti fizi~ke aktivnosti za o~uvanje zdravlja i prevenciju bolesti

07. 04. Svjetski dan zdravlja • isticanje va`nosti zdravog na~ina ivota, redo-vitog kretanja i pravilne prehrane na odr`a-vanje zdravlja i prevenciju bolesti

• mjerenje tlaka, {e}era u krvi, tjelesne mase …

11. 04. Me|unarodni dan borbe protiv Parkinsonove bolesti

• zna~ajke Parkinsonove bolesti• savjeti za oboljele od Parkinsonove bolesti i

njihove bli`nje vezani uz: prehranu, kretanje i provedbu terapije

17. 04. Me|unarodni dan borbe protiv hemofi lije

• zna~ajke poreme}aja gru{anja krvi• znakovi koji upu}uju na mogu}a krvarenja u

tijelu, posebice u male djece

18. 04. Europski dan prava bolesnika • upoznavanje gra|ana s pravima bolesnika


161

zadnji tjedan u travnju

Europski tjedan cijepljenja • {to je cijepljenje i kako cjepiva djeluju• kalendar cijepljenja djece

25. 04. Svjetski dan borbe protiv malarije

• zna~ajke malarije, prevencija i lije~enje• savjeti kod putovanja

SVIBANJ SVIBANJ 6

U ljekarni valja propagirati neki oblik tjele-sne aktivnosti jer odre|ena razina tjelesne aktivnosti zna~ajna je u prevenciji i ko-rekciji: gojaznosti, blage arterijske hiper-

tenzije, {e}erne bolesti neovisne o inzuli-nu, povi{ene razine masno}a u krvi, ~ini-telja opasnosti za razvoj bolesti sr~ano-ìl-nog sustava u podlozi kojih postoji atero-sklerotski proces, prije ostalih za razvoj koronarne bolesti srca. Te su bolesti me|u vode}ima u suvremenoj civilizaciji.

Suvremeni javno zdravstveni pristup pro-micanju tjelesno aktivnog na~ina ìvljenja uklju~uje promicanje umjerene tjelesne ak-tivnosti u ukupnom dnevnom trajanju od 30 minuta svakodnevno. Umjerenom svako-dnevnom aktivno{}u mogu}e je pobolj{ati zdravlje i kvalitetu ìvota, a postiè se i prevencija niza kroni~nih bolesti. Dodatne zdravstvene u~inke mogu}e je posti}i

6 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi datu-mi za svibanj: 3. – Dan Sunca, tako|er Svjetski dan slobodnog informiranja; 5. – Dan hrvatske enciklope-dije, tako|er Me|unarodni dan primalja, Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom i Dan Europe; 8. – Me|unarodni dan Crvenog krià (i Crvenog polumje-seca); 10. – Me|unarodni dan borbe protiv mo`danog udara, tako|er Nacionalni dan raka glave i vrata i Me|unarodni dan fizi~ke aktivnosti; 12. – Svjetski dan medicinskih sestara (sestrinstva), tako|er Sv. Pankra-cije, za{titnik kod gr~eva, glavobolje i ekcema; 15. – Me|unarodni dan obitelji, tako|er Me|unarodni dan borbe protiv klimatskih promjena; 17. – Me|unarodni dan borbe protiv homofobije; 18. – Me|unarodni dan o~aranosti biljem, tako|er Me|unarodni dan muzeja i Me|unarodni dan èna poduzetnica (npr. vlasnica ljekarni); 19. – Me|unarodni dan hepatitisa; 20. – Dan zdravih gradova; 21. – Nacionalni dan neuromi{i}nih bolesti (oboljelih od mi{i}ne distrofije), tako|er Europ-ski dan debljine (pretilih osoba); 22. – Me|unarodni dan biolo{ke raznovrsnosti, tako|er Nacionalni dan

za{tite prirode i Dan studenata; 24. – Europski dan parkova; 26. – Me|unarodni dan sporta, tako|er Na-cionalni dan darivanja i presa|ivanja organa i tkiva (transplantacijske medicine i darivatelja organa); 27. – Me|unarodni dan multiple skleroze; 31. – Svjetski dan nepu{enja (borbe protiv pu{enja) ¢V. G.£.


162

oko 10. svibnja

Dan tjelesne aktivnosti • podizanje svijesti javnosti o zna~aju tjelesne aktivnosti u prevenciji nezaraznih bolesti

06. 05. Europski dan melanoma • podizanje svijesti o va`nosti redovite kontrole madeà i za{tite od sunca

• savjetovati o pravilnom na~inu za{tite od sun-ca

• organizirati pregled07. 05. Svjetski dan astme • zna~ajke astme

• kako prepoznati simptome astme• savjeti o pravilnoj uporabi razli~itih oblika

inhalatora

08. 05. Me|unarodni dan talasemije • podizanje svijesti o talasemiji – {to je i kako je izbje}i

• upoznavanje bolesnika s na~inom kontrole i upu}ivanje na ustanove koje pruàju odgova-raju}u zdravstvenu skrb

17. 05. Svjetski dan hipertenzije • podizanje svijesti o va`nosti zdravih ìvotnih navika

• preporuke kako zdravo ìvjeti• va`nost redovite kontrole krvnog tlaka• mjerenje krvnog tlaka i ostalih faktora rizika

31. 05. Svjetski dan nepu{enja • {tetni utjecaji duhanskog dima i nikotina na organizam

• pomo} kod prestanka pu{enja


163

ve}om koli~inom redovite aktivnosti uklju-~ivanjem u organizirane oblike tjelesnog vje`banja. I ne samo to. Povodom Europ-skog dana debljine korisno se uklju~iti u preventivne preglede uz savjet ljekarnika ili lije~nika. Korisno je u~initi kontrolu krvnog tlaka, {e}era, kolesterola, u~initi mjerenje tjelesne mase (ITM), kontrolu EKG-a, kao i mjerenje vitaminsko-mineralnog statusa. Dana 13. svibnja biljeè se Me|u narodni dan pravedne trgovine i Dan sigurnosti, {to se moè povezati s naro~itom usre-doto~eno{}u na krivotvorene lijekove, te na sigurne i djelotvorne lijekove. Uz Svjet-ski dan nepu{enja ljekarnik se moè uklju-~iti u preventivne aktivnosti radi suzbijanja pu{enja kao glavnog izbjeìvog ~initelja ri-zika za nastanak brojnih bolesti. Pu{enje uzrokuje razvoj zlo}udnih bolesti, mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti, kako u odraslih osoba tako i u dje-ce te ~esto dovodi do prijevremene smrti.

LIPANJ LIPANJ 7

Mjesec je kada ljekarnici trebaju posebno savjetovati da se posebna pozornost obra-ti na koù. Valja izbjegavati prekomjerno

izlaganje suncu. Rizik nastanka melanoma povezan je s prekomjernom izloènosti UV zrakama. Treba se za{tititi za{titnim kremama i prikladnom odje}om, ovisno o boji ne~ije koè. Svjetlija put predstavlja pove}ani rizik za razvoj karcinoma pa za{titu treba poja~ati. Posebno je va`no za{tititi dje~ju koù. Veliku pozornost tre-ba obratiti na za{titu o~iju. Naime, izlo-ènost UV zrakama predstavlja rizik za razvoj katarakte. Budu}i da po~inju vru}ine valja izbjegavati boravak na otvorenom od 10 do 17 sati, nositi za{titnu odje}u i nao~ale, rabiti za{titne kreme i ostala za-{titna sredstva. Ljekarnici trebaju savjeto-vati primjerene mjere prihvatljivog pona-{anja i umjerenog izlaganja prirodnom i umjetnom UV zra~enju, a naro~ito djece, u svrhu smanjenja rizika pojave raka koè u kasnijoj ìvotnoj dobi, smanjenja o{te}enja vida, smanjenja o{te}enja imunolo{kog su-stava, pobolj{anja kvalitete ìvota, reduci-ranja tro{kova lije~enja i tako redom. Dana 4. lipnja biljeì se Svjetski dan darivatelja krvi ~ime se èli ohrabriti i odati po~ast svim darivateljima krvi. Ljekarnici su u pri-godi potaknuti aktualne i potencijalne dari-vatelje na redovito dobrovoljno i nepla}eno darivanje krvi, jer su oni glavni oslonac si-gurnih zaliha krvi ~ime se smanjuje rizik od infekcija koje se prenose transfuzijom (HIV 7 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi datu-

mi za lipanj: 4. – Me|unarodni dan nevine djece – rta-va agresije; 5. – Svjetski dan ~ovjekova okoli{a; 6. – Na-cionalni dan prava osoba s du{evnim smetnjama; 12. – Me|unarodni dan borbe protiv rada maloljetnika; 13. – Sv. Ante Padovanski, za{titnik bolesne djece, izgu-bljenih stvari i siromaha; 15. – Sv. Vid, za{titnik vida, o~iju i kod padavice, tako|er Me|unarodni dan osvje{}ivanja o nasilju nad starijim osobama; 25. –

Me|unarodni dan pomoraca; 26. – Me|unarodni dan borbe protiv zloporabe droga i nedozvoljene uporabe opojnih tvari (i nezakonitog prometa drogama); 29. – Me|unarodni dan borbe protiv sklerodermije (sistemske skleroze) ¢V. G.£.


164

i hepatitis). U okviru Me|unarodnog dana pomoraca posebno valja voditi brigu o ljekarnama u obalnim gradovima i o brod-skim ljekarnama.

SRPANJ SRPANJ 8

Na Svjetski dan stanovni{tva (11. srpnja) dobra je prigoda ljekarnici upu}uju na pro-bleme nezdrave prehrane koja utje~e na po-rast dijabetesa tipa II i pretilosti, kao i bole-sti cirkulacijskog sustava {to je i vode}i uzrok smrtnosti u gradovima. Prehrana koja je bogata vo}em, povr}em, vlaknima, a manje zasi}enim mastima smanjuje rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, dijabete-sa, pretilosti i raka. Ljekarnici trebaju savje-

tovati da se korisnici lijekova uklju~e u spor-tsko-rekreacijske sadràje koji se organizi-raju za odrasle i djecu tijekom ljeta, a pose-bice da se na Dan biciklista (20. srpnja) korisnici lijekova odreknu automobila i da se usredoto~e na mijenjanje svijesti i navika sebe i svojih bli`njih, a sve s ciljem promi-canja zdravlja i osiguravanja bolje i zdravije okoline ìvljenja. Korisno je voziti se na po-sao biciklom te organizirati obiteljske izlete biciklom u prirodi. Pri tome treba paziti na vru}ine, visoke temperature i dovoljan unos teku}ine. Op}enito, kako se vru}ine nasta-vljaju, valja preporu~ivati neophodne radnje vezane za visoke temperature i visoki indeks UV zra~enja, koje su posebno namijenjene ugroènim skupinama, kao {to su osobe starije dobi, kroni~ni bolesnici, trudnice i djeca. Korisno je da ljekarnici obnove i pro-dube stru~nu povezanost izme|u sebe i s ostalim ~lanovima zdravstvene struke, pose-bice na Me|unarodni dan prijateljstva (30. srpnja).

14. 06. Svjetski dan darivatelja krvi • podizanje svijesti o va`nosti davanja krvi• savjeti kako sigurno dati krv

8 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi datumi za srpanj: 1. – Me|unarodni dan suradnje; 11. – Svjetski dan stanovni{tva; 20. – Dan biciklista (bicikla); 23. – Dan borbe protiv droge; 25. – Sv. Jakov, za{titnik hodo~asnika, farmaceuta i kod reume; 26. – Sv. Ana, za{titnica nerotkinja i kod poroda; 27. – Sv. Pantaleon (Vital u Istri), za{titnik lije~nika; 30. – Me|unarodni dan prijateljstva ¢V. G.£.

28. 07. Svjetski dan borbe protiv hepatitisa

• zna~ajke hepatitisa A, B i C

• na~ini i va`nost sprje~avanja zaraze hepa-titisom, kao i sprje~avanja {irenja zaraze na druge osobe


165

KOLOVOZ KOLOVOZ 9

Od 1. do 7. kolovoza obiljeàva se Me|unarodni tjedan dojenja s ciljem poti-canja rodilja na dojenje kako bi se unaprije-dilo zdravlje djece. Ljekarnici trebaju poti-cati majke na ustrajno dojenje djeteta ~ime se ~ini velika dobrobit zdravlju vlastita dje-teta. Dojenje poja~ava imunitet djeteta i ima niz pozitivnih zdravstvenih u~inaka na zdravlje djeteta. Dojenje donosi dobrobit i majci, poja~ava bliskost s djetetom i pruà veliko emocionalno zadovoljstvo. Ljekarni-ci se mogu uklju~iti u program »Baby-Friendly«, zahtijevati promjene u zdrav-stvenom sustavu, mijenjati pona{anje mla-dih majki koje ìve u blizini ljekarne kao i raditi u skupinama za potporu dojenja.

RUJAN RUJAN 1010

S Me|unarodnim danom pismenosti UNE-SCO-a zapo~inje Tjedan cjeloìvotnog u~e nja. Ljekarnici mogu svoje korisnike lijekova pou~iti o njihovu mentalnom zdra-vlju i o razvijanju mentalnih sposobnosti u~enjem, a to je zna~ajno u prevenciji de-mencije i Alzheimerove bolesti. U~enje

01. – 07. 08.

Svjetski tjedan dojenja • promovirati dojenje, objasniti va`nost do-jenja

• savjetovati o prehrani, problemima veza-nim uz dojenje

9 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi datu-mi za kolovoz: 11. – Sv. Klara, za{titnica vida, o~iju i kod o~ne mrene, tako|er Svjetski populacijski dan; 12. – Me|unarodni dan mladeì (mladih); 16. – Sv. Rok, za{titnik od kuge, zaraze i ~ireva; 17. – Sv. Liberan, za{titnik od ù~nih i bubre`nih kamenaca; 18. – Sv. Jelena, za{titnica kod nekih tajnovitih i skrivenih bolesti, raka i epilepsije; 19. – Svjetski humanitarni dan; 24. – Sv. Bartol, za{titnik kod nekroze, spazmi i ko`nih bole-sti; 29. – Me|unarodni dan protiv nuklearnih ispitivanja ¢V. G.£.

10 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi da-tumi za rujan: 4. – Me|unarodni dan seksualnog zdrav-lja; 8. – Me|unarodni dan pismenosti (dan borbe protiv nepismenosti); 10. – Me|unarodni dan prevencije sa-moubojstava (borbe protiv samoubojstava, suicida); 11. – Svjetski dan prve pomo}i; 12. – Me|unarodni dan oralnog zdravlja; 15. – Me|unarodni dan limfoma; 17. – Sv. Hildegarda, utemeljiteljica lije~enja ljekovitim bi-ljem; 18. – Europski dan darivanja organa; 19. – Me|unarodni dan gluhonijemih; 20. – Svjetski dan dje-teta; 21. – Me|unarodni dan mira; 22. – Svjetski dan mora, tako|er Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ènama i Europski dan bez automobila; 23. – Dan ute-meljenja Sveu~ili{ta u Zagrebu i Dan otvorenih vrata Botani~kog vrta (Zagreb); 24. – Dan naslije|a; 25. – Me|unarodni dan farmaceuta (prijedlog sa 74. Kongre-sa FIP-a u Indiji, vidjeti: F.G. 67:10 (2011) 645); 26. – Me|unarodni dan kontracepcije, tako|er Sv. Kuzma i Damjan, za{titnici lije~nika, ljekarnika i kod kuge (prije 29. rujna) i Europski dan jezika; 27. – Svjetski dan tu-rizma, tako|er Nacionalni dan multiple skleroze i Svjetski dan pomorstva; 28. – Me|unarodni dan borbe protiv bjesno}e, tako|er Me|unarodni dan pje{a~enja i Me|unarodni dan prava na pristup informacijama; 29. – Me|unarodni dan gluhih i nagluhih osoba; 30. – Me|unarodni dan vegetarijanstva ¢V. G.£.


166

pritom razigrava duh i oboga}uje ivot no-vim iskustvima. Oralno je zdravlje va`na sastavnica cjelokupnog zdravlja. Kada se ljekarniku ukaè prigoda nije na odmet da se savjetuje preventivni stomatolo{ki pre-gled i upozori na pripravke za odràvanje oralnog zdravlja. Ljekarnik }e uz Svjetski dan srca (29. rujna, prema drugim izvori-ma 26. rujna) nastojati ukazivati na potre-bu kontrole i potrebe promjene ìvotnog stila i na usvajanje ìvotne i zdravstvene navike. Uz to valja ukazivati na odvikavanje od {tetnih navika, primjerice, pu{enje ciga-reta, unos hrane bogate zasi}enim masnim kiselinama, pove}an unos alkoholnih pi}a i tako redom. Korisno je da ljekarnik sudje-luje u promoviranju organiziranog bavlje-nja sportom kod djece {kolskog uzrasta putem postoje}ih sportskih dru{tava, u podizanju svjesnosti o opasnostima: dija-betesa, pove}ane tjelesne mase, kroni~nih zaraznih bolesti, bolesti srca i krvnih ìla.

LISTOPAD LISTOPAD 11

Cilj obiljeàvanja Svjetskog dana du{evnog zdravlja (10. listopada) jest podizanje svijesti javnosti o problemima du{evnog zdravlja, promovirati otvorenu raspravu o

21. 09. Svjetski dan Alzheimerove bolesti • podizanje svijesti o Alzheimerovoj bole-sti

• savjeti o bolesti i lije~enju

29. 09. Svjetski dan srca • podizanje svijesti o va`nosti zdravih ìvotnih navika

• preporuke kako zdravo ìvjeti• va`nost redovite kontrole krvnog tlaka• mjerenje krvnog tlaka i ostalih ~initelja

rizika

11 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi da-tumi za listopad: 1. – Me|unarodni dan starijih osoba (ljudi starije dobi), tako|er Me|unarodni dan vegeta-rijanstva; 2. – Me|unarodni dan nenasilja; 3. – Me|unarodni dan djeteta; 4. – Me|unarodni dan sta-novanja, tako|er Da Farmaceutsko-biokemijskog fakul-teta (Zagreb); 5. – Europski dan darivanja i presa|ivanja organa, tako|er Svjetski dan u~itelja (mentora); 6. – Me|unarodni dan pje{aka; 8. – Me|unarodni dan bor-be protiv reumatizma; 9. – Me|unarodni dan dru{tvenoga zdravlja, tako|er Me|unarodni dan hospi-cija i palijativne skrbi i S. Dionizije, za{titnik protiv gla-vobolje; 11. – Me|unarodni dan borbe protiv bolesti, tako|er Me|unarodni dan djevoj~ica (ènske djece); 12. – Me|unarodni dan borbe protiv artritisa; 14. – Me|unarodni dan normi i normizacije; 15. – Me|u-narodni dan slijepih i slabovidnih osoba (Dan bijeloga {tapa), tako|er Me|unarodni dan kralje{nice, Me|u-narodni dan seoskih èna (èna na selu), Me|unarodni dan pje{a~enja i Europski dan zdravih dojki; 16. – Me|unarodni dan le|nih bolesti i o{te}enja, tako|er Svjetski dan hrane; 17. – Me|unarodni dan borbe pro-tiv siroma{tva; 18. – Sv. Luka, za{titnik lije~nika i slika-ra, ali i od svih bolesti uop}e; 20. – Me|unarodni dan


167

01. – 31. 10.

Mjesec podizanja svijesti o raku dojke

• va`nost redovitih samopregleda i lije~ni~kih preventivnih pregleda – va`nost ranog otkri-vanja bolesti

• upute za pravilan samopregled dojki• znakovi koji mogu upu}ivati na rak dojke• isticanje ~initelja rizika za obolijevanje od

raka dojke10. 10. Svjetski dan du{evnog zdravlja • podizanje svijesti o mentalnom zdravlju

• podizanje svijesti o ulozi dru{tva i obitelji za pomo} osobama s mentalnim poreme}ajima

• savjeti kako pomo}i bolesnicima s du{evnim (mentalnim) poreme}ajima

16. 10. Svjetski dan hrane • podizanje svijesti o nedostatku hrane i gladi• promovirati zdravu prehranu

20. 10. Svjetski dan borbe protiv osteoporoze

• podizanje svijesti o va`nosti rane dijagnoze i prevencije osteoporoze

• preporuke o zdravom na~inu `ivota i prehra-ni

• savjeti o bolesti i lije~enju• organizirati mjerenje organskog i anorgan-

skog sadr`aja kostiju

24. 10. Svjetski dan dje~je paralize • podizanje svijesti o bolesti • podizanje svijesti o va`nosti cijepljenja


168

bolestima te ve}e ulaganje u prevenciju i lije~enje du{evnih bolesti. Zajedni~ko du-{evnim i neurolo{kim bolestima te pore-me}ajima pona{anja uzrok su velike patnje pojedinaca, ali i gospodarski tro{kovi za dru{tvo. Oboljele osobe su izloène so-cijalnoj izolaciji, smanjenoj kvaliteti ivota i ve}oj stopi smrtnosti. S obzirom na sve vi{e negativnog stresa u svakodnevnom ìvotu, ulaù se napori za promicanje du{evnog i emocionalnog zdravlja i sprje-~avanja pojave psihi~kih bolesti. Ljekarnici se mogu uklju~iti u razli~ite akcije koje se odràvaju sa svrhom promicanja ideje o podizanju svijesti o pitanjima i potpori du{evno bolesnim osobama i njihovim obi-teljima, koji ~esto ostaju usamljeni, stigma-tizirani i diskriminirani. Valja imati na umu da postoji zna~ajna povezanost du{evnog zdravlja i nastanka kroni~nih tjelesnih bole-sti (dijabetesa, raka, kardiovaskularnih bo-lesti, respiratornih bolesti i debljine). Osteo poroza je bolest postmenopauzalnih èna i osoba starije dobi. Ljekarnici trebaju savjetovati da se u prehranu bolesnika unese vi{e hrane bogate kalcijem, i da se daje prednost zelenom povr}u, fermenti-ranim mlije~nim proizvodima (npr. jogurt), plavoj ribi, su{enom vo}u i ora{astim plo-dovima.

STUDENI STUDENI 12

U studenome zapo~inje cijepljenje protiv sezonske gripe, a posebno se osobama sta-rijim od 65 godina ìvota, osobama obolje-lim od kroni~nih bolesti kod kojih gripa moè izazvati ozbiljne komplikacije (kroni~ni sr~ani, plu}ni, bubre`ni bolesnici, dijabeti~ari, transplantirane osobe, osobe s patolo{kom pretilo{}u i tako redom) te za-poslenima u zdravstvu i ostalim radnicima koji djeluju u njezi bolesnika. Ljekarnik ima mogu}nost prepoznati simptome koji upu}uju na {e}ernu bolest: poja~ana è|, glad ili mokrenje, zatim pojava umora, manjak zanimanja i koncentracije, povra}anje i bol u trbuhu (~esto zamijenjeni za simpto-me gripe), osje}aj bockanja ili utrnu}a u {akama ili stopalima, ali i ostali simptomi koji uklju~uju zamu}en vid, ~este upale te sporo zacjeljivanje rana. Zapo~inju dani s

jabuka; 24. – Svjetski dan dostupnosti informacija (razvoja informacija), tako|er Dan Ujedinjenih naroda; 25. – Dan dobrovoljnih darivatelja krvi; 28. – Me|unarodni dan gluhih; 29. – Me|unarodni dan pso-rijaze, tako|er Hrvatski dan ljekarni; 31. – Svjetski dan {tednje ¢V. G.£.

12 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi da-tumi za studeni: 1. – Me|unarodni dan veganstva (or-todoksnih vegetarijanaca); 3. – Me|unarodni dan mu{karaca, tako|er Dan Sveu~ili{ta u Zagrebu; 11. – Me|unarodni dan borbe protiv ovisnosti, tako|er Me|unarodni dan mladeì; 12. – Svjetski dan pneumo-nije (borbe protiv upale plu}a); 16. – Me|unarodni dan tolerancije; 17. – Me|unarodni dan nepu{a~a, tako|er Me|unarodni dan svjesnosti o prijevremenom ro|enju; 18. – Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibio-tike; 20. – Me|unarodni dan znanstvenika, tako|er Svjetski dan djece (prava djeteta), Dan ugroènih bole-snika u ratu i Me|unarodni dan sje}anja na stradale u prometu; 21. – Sv. Marija – Gospa od zdravlja, za{titnica zdravlje uop}e; 23. – Me|unarodni humani-tarni dan; 25. – Sv. Katarina, za{titnica dojilja i dje-vojaka, tako|er Me|unarodni dan borbe protiv nasilja nad ènama (i op}enito, protiv nasilja u obitelji); 30. – Sv. Andrija, za{titnik nerotkinja i kod dizenterije, tako|er Me|unarodni dan za{tite potro{a~a ¢V. G.£.


169

niskim temperaturama zraka i hladno}om pa ljekarnici trebaju u~estalije davati prepo-ruke koje su posebno namijenjene ugroènim skupinama kao {to su osobe starije dobi, kroni~ni bolesnici, trudnice i djeca. Svjetski dan borbe protiv KOPB ne biljeì se uvijek istoga dana u mjesecu studenome.

PROSINAC PROSINAC 13

Mjesec duhovnog promi{ljanja i otklanjanje lo{ih navika. Prije nove godine vrijeme je

za rekapitulacije, svo|enje ra~una, ali i dono{enja novih odluka koje }e u pojedin-ca unaprijediti zdravlje i sprije~iti nastanak bolesti. Ljekarnik treba poticati dono{enje novih «zdravih» odluka da bi se bolesnici-ma promijenio ìvotni stil i pobolj{alo zdravlje (du{evno i/ili tjelesno). Aktivnosti kojima se obiljeàva Svjetski dan borbe

14. 11. Svjetski dan borbe protiv {e}erne bolesti

• zna~ajke {e}erne bolesti• rani znakovi {e}erne bolesti• kako odgoditi pojavu komplikacija {e}er-

ne bolesti• savjeti o prehrani, kretanju, njezi koè

oboljelih od dijabetesa• organizirati mjerenje {e}era u krvi i dru-

gih ~initelja rizika19. 11. Svjetski dan kroni~ne opstruktivne

plu}ne bolesti (KOPB)• podizanje svijesti o bolesti• savjeti o prevenciji, odnosno o zdravom

na~inu ìvota

26. 11. Svjetski dan borbe protiv pretilosti • podizanje svijesti o opasnostima• savjeti o pravilnoj prehrani• savjeti o zdravom na~inu ìvota• pomo} pri mr{avljenju• organizirati mjerenje indeksa tjelesne

mase i BMI (Body Mass Indeks)

13 Ljekarnicima u svom radu mogu pomo}i i drugi da-tumi za prosinac: 3. – Me|unarodni dan du{evno bole-snih osoba, tako|er Me|unarodni dan osoba s invalidi-

tetom (invalida)/Me|unarodni dan osoba s potrebama; 5. – Me|unarodni dan volontera; 10. – Me|unarodni dan ljudskih prava; 13. – Sv. Lucija, za{titnica vida i o~iju; 17. – Sv. Lazar, za{titnik lazareta i bolnica, i kod kuge; 18. – Dan prirodoslovaca; 20. – Me|unarodni dan solidarnosti; 22. – Dan pomo}i bolnicama u ratu (dan Bijelog puta); 29. – Me|unarodni dan biolo{ke raznolikosti ¢V. G.£.


170

protiv AIDS-a (1. prosinca) i ljekarnici pri-donose boljem razumijevanju te bolesti te da se u skoroj budu}nosti pove}a dostup-nost dobrovoljnom, anonimnom i besplat-nom ispitivanju i savjetovanju cijele popu-lacije. Poseban naglasak valja staviti na mla|u populaciju, s kojom treba intenziv-no raditi na usvajanju pozitivnih stavova i stilova ìvota, posebice kad je u pitanju odgovorno spolno pona{anje i kori{tenje droga.

IzvoriIzvori

1. http://www.who.int/mediacentre/events/offici-al_days/en/

2. http://www.moh.gov.sa/EN/HEALTHAWARE-NESS/HEALTHDAY/Pages/default.aspx

3. V. Grdini}, Ogled o kalendaru s rje~nikom da-tuma za farmaceute, Medical Intertrade, Zagreb, 2000.

4. V. Grdini}, Me|unarodni i nacionalni dani u vezi s lijekovima i lije~enjem, neobjavljena studija (2012.).

5. Me|unarodno obiljeàvani dani i tjedni, Far-maceutski glasnik, 59:12 (2003) 567-568.

6. A. Puljak, Kalendar zdravlja za 2011. godinu, Zdrav ìvot, br. 106/107 (2011) 34-38. ■

01. 12. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a • opis bolesti (HIV-bolest, AIDS ili sida), simptomi, karakteristike, rizi~ne skupine

• kako sprije~iti zarazu i {irenje zaraze na druge osobe

03. 12. Internacionalni dan osoba s invalidnosti

• podizanje svijesti o samom zna~enju rije~i »invalidnost«

• podizanje svijesti o ulozi dru{tva i obitelji za pomo} osobama s invalidnosti

• savjeti o tome kako pomo}i osobama s invalidnosti


171

Vrijednost ljekarni~ke usluge

Ljekarni{tvo je danas u Hrvatskoj suo~eno s nizom promjena i novim, nepre-dvidivim situacijama. Izazovi su vezani uz ljekarni~ku struku ali, s ekonomske to~ke gledi{ta, i uz problematiku poslovanja lje-karni.

Prihodi, koje ljekarne moraju ostvariti svojim poslovanjem, kako bi mogle podmi-rivati svoje obveze, nisu uvijek izvjesni: prihodi od strane bolesnika su manji – zbog pada kupovne mo}i. Tako|er, prihodi koje ljekarne ostvaruju od strane zdrav-stvenoga osiguranja ne upla}uju se u do-govorenim rokovima, na~in obra~una ljekar-ni~ke usluge se mijenja, ljekarne vi{e ne dobivaju pla}enu uslugu za izdavanje me-dicinskih proizvoda na doznake, s pojavom se elektroni~kih recepata mijenjaju i utvr-|eni postupci ljekarnika prigodom izda-vanja lijeka na recept, a na snazi je i novi Zakon o obvezi podmirenja dugovanja u roku od 60 dana.

Trenutna gospodarska situacija negativno utje~e na ljekarni{tvo kao, u ostalom, i na ostale djelatnosti u podru~ju gospodar-stva. Poslovanje ljekarni smje{tenih u ma-

njim sredinama postalo je neizvjesno. Na-vedene ljekarne opskrbljuju lijekovima re-lativno mali broj bolesnika te, s tim u vezi, ne mogu ostvariti prihode kojima bi se mo-gli pokriti tro{kovi poslovanja, i to niti kroz uslugu koja je trenutno vezana isklju~ivo uz izdavanje lijeka na recept, niti kroz prihode ostvarene iz ru~ne prodaje. Zatva-ranje ljekarni u manjim sredinama ugrozilo bi dostupnost lijekova i kvalitetu pruène ljekarni~ke skrbi pu~anstvu.

Kao temeljno pitanje opstanka i uspje{nog poslovanja ljekarni postavlja se pitanje vrijednosti ljekarni~ke usluge.

Ljekarne su va`ni subjekti zdravstvenog sustava, a ljekarnici su jedini kompetentni i zakonom ovla{teni izdavati lijekove i pruàti ljekarni~ku skrb. Isto tako, ljekarni-ci su jedine stru~ne osobe koje su obrazo-vane za pruànje potpune, istinite i isprav-ne informaciju o lijeku – na~inu njegova uzimanja, mogu}im nuspojavama i inte-rakcijama.

Bolesnici, uz to {to èle dobiti {to vi{e stru~nih informacija od ljekarnika, ~esto èle koristiti i dodatne sadràje i usluge u ljekarni, koji im pomaù da provjere svoje zdravstveno stanje, da pobolj{aju svoje zdravlje ili da dobiju dodatne informacije o svojoj bolesti, o lijekovima koje uzimaju, o pravilnoj prehrani te op}enito o zdravlju i njegovu o~uvanju.

Neke napredne i europski orijentirane ljekarne nude ~itav niz takvih dodatnih sa-dràja. Naàlost, korist od takve pro{irene

napisala: @eljka Macner Majcan, mag. pharm. / ZU Ljekarna Bjelovar, Bjelovar


172

ljekarni~ke usluge nije prepoznata na dràvnim razinama vlasti, kao sredstvo za pove}anje kvalitete ukupne zdravstvene skrbi, kao prilika da se rasterete lije~ni~ke ordinacije, a ovim nije prepoznat ni na~in da se preventivnim djelovanjem dugoro~no {tedi novac zdravstvenoga osiguranja.

Sa sli~nim problemima vezanim uz ljekar-ni~ku uslugu susre}u se i ljekarnici u osta-lim dràvama Europe i svijeta, {to je i istak-nuto u izvje{}u radne grupe ¢1£ za razvoj novih modela pla}anja ljekarni~ke usluge.

[ira javnost, osiguravaju}a dru{tva te ostali zdravstveni radnici ne prepoznaju {iroke klini~ke kompetencije ljekarnika niti njihovu mogu}nost pra}enja tijeka i u~inka terapije. Zbog potrebe za pobolj{anjem kvalitete i u~inkovitosti ukupne medicinske njege, vrijed nost i tro{kovi ljekarni~ke usluge izu-zetno su bitni, kako za sam zdravstveni su-stav, tako i za, u njega uklju~ena, osigu-ravaju}a dru{tva. No, nedovoljno su pozna-ti u~inci razli~itih modela obra~una lje kar-ni~ke usluge. Ljekarnici su naj~e{}e pla}eni isklju~ivo za opskrbu lijekovima i medicin-skim proizvodima, a vrlo rijetko i za stru~nu ljekarni~ku uslugu. Ljekarnici isti~u da bi se ljekarni~ka usluga trebala promatrati, ne kao dodatni tro{ak vezan uz izdavanje lijeka, ve} kao investicija u zdravstvo koja }e rezultira-ti pobolj{anjem rezultata, sigurnosti terapije i dugoro~no – {tedjeti novac ¢1£.

Iako je izraz ljekarni~ka usluga {irokog zna~enja, predstavnici se ljekarni~ke struke slaù u mi{ljenju da se ljekarni~ka usluga

prvenstveno odnosi na doprinos ljekarnika visokokvalitetnoj i racionalnoj terapiji lije-kovima. Prijedlog navedene radne grupe je da se ljekarni~ka usluga definira kao dopri-nos i utjecaj ljekarnika na terapiju lijekovi-ma, kao sastavni dio ukupne zdravstvene njege, u suradnji s lije~nicima i ostalim zdravstvenim stru~njacima, a u cilju pove-}anja efikasnosti, stvarne djelotvornosti i sigurnosti terapije.

U ve}ini se dràva ljekarni~ka usluga veè uz izdavanje lijeka i ne promatra se niti se pla}a zasebno. Ljekarnici ostvaruju dio prihoda kao dogovorene iznose vezane uz ljekarni~ku uslugu i marù od prodanih lijekova, bilo da se radi o odre|enim ne-promjenjivim iznosima novca vezanim uz ljekarni~ku uslugu ili pak o iznosima ovi-snim o broju bolesnika kojima se ljekarni~ka usluga pruà.

Samo se u nekim dràvama specifi~ne ljekarni~ke usluge dodatno pla}aju, uz op-skrbu lijekom, no tih je usluga vrlo malo i strogo su propisane. U dràvama u kojima postoje nacionalni zdravstveni program i dràvno osiguranje (npr. Velika Britanija, Australija, Novi Zeland) ljekarnici su pla-}eni za provedbu ve}eg broja stru~nih usluga dok su, suprotno tome, u nekim zemljama (npr. Ma|arska, Peru, Hrvatska) ljekarnici obvezni pruàti ljekarni~ku uslu-gu, ali za nju, ako ju promatramo odvojeno od izdavanja lijeka, nisu pla}eni.

Niz je razli~itih stru~nih besplatnih ljekar-ni~kih usluga dostupan bolesnicima u po-


173

jedinim zemljama, primjerice, {kole mr{a v-ljenja, pomo} u prestanku pu{enja, savje-tovali{ta za budu}e trudnice, mjerenja ra-zine glukoze i kolesterola u krvi te mjerenja krvnoga tlaka. No, u ve}ini slu~ajeva radi se o individualnim inicijativama koje se, za sada, ne promatraju na vi{oj razini kao osnova za nov~ano vrednovanje ljekarni~ke usluge.

Druga~iji je pristup ljekarni{tvu prisutan u Engleskoj i Welsu. U tim su zemljama stru~ne usluge, kao i njihovo pla}anje, po-dijeljene u skupine: osnovne, napredne i posebne usluge. U osnovnu je ljekarni~ku uslugu uklju~eno: prvo i ponovljeno izda-vanje lijeka, zbrinjavanje medicinskog otpada te sudjelovanje u javnozdravstve-nim kampanjama. U napredne ljekarni~ke usluge ubraja se: analiza terapije i inte-rakcija lijekova u terapiji. U pro{irene se usluge ubraja: propisivanje lijeka, ku}ne posjete, sudjelovanje u odvikavanju od droga, ispitivanje i savjetovanje vezano uz pojedine bolesti, programi kao potpora osobama koje prestaju pu{iti, pra}enje ka-lendara cijepljenja i {kola mr{avljenja. Sve javne ljekarne trebaju pruàti osnovnu ljekar ni~ku uslugu, dok napredne i pro-{irene usluge nisu obvezne i u pravilu za-htijevaju dodatno obrazovanje.

U ve}ini je sustava pla}anje za ljekarni~ku uslugu uklju~eno u prora~un dràve predvi|en za ljekarni{tvo, {to ljekarnike stavlja u nepovoljan poloàj, jer posku-pljenje lijekova dovodi do smanjenja cijene usluge, kako bi ukupan budèt za ljekar-

ni{tvo ostao isti ili se ~ak uspio sma njiti. Usporedo s razvojem novih, skupih lijeko-va, taj problem postaje sve zna~ajniji.

Zna~aj se ljekarni~ke skrbi za pravilnu pro-vedbu terapije lijekovima, odràvanje zdra-vlja i prevenciju bolesti neprestano isti~e i potvr|uje, no ne smije se zanemariti niti utjecaj ljekarni~ke skrbi na ostale subjekte zdravstvenoga sustava, kao {to su osigu ra-vaju}a dru{tva i lije~nici. Zna~ajna je uloga ljekarnika u smanjenju tro{kova dràve ve-zanih uz lijekove izdane na recept, upravo kroz savjetodavnu ulogu u samolije~enju bolesnika i drugih korisnika lijekova. To je jo{ samo jedan razlog da se ugovorna ljekarni~ka usluga pro{iri standardiziranim provo|enjem odre|enih postupaka, kao {to su mjerenje tjelesne mase i visine, krv-noga tlaka, ali i vrijednosti {e}era i koleste-rola u krvi te drugim sli~nim radnjama. Na taj bi na~in ljekarne pomogle u rastere}enju i onako preoptere}enih lije~ni~kih ordina-cija i to pra}enjem suradljivosti bolesnika i u~inkovitosti terapije, ali i otkrivanjem no-vih slu~ajeva oboljelih.

Vezano uz zdravstveni sustav Republike Hrvatske, moè se istaknuti potreba za provo|enjem odre|enih ispravaka i prila-godbi u definiranju i ra~unanju usluge koju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pla}a ugovornim ljekarnama, budu}i da se rad ljekarnika znatno izmijenio od godine 1992., tj. od kada datira shema izra~una vrijednosti ljekarni~ke usluge.

U Republici Hrvatskoj je cijena ljekarni~ke usluge odre|ena pomo}u Popisa dijag no-


174

sti~kih i terapijskih postupaka, odnosno popisa postupaka za ljekarni~ku djelatnost. Za svaki postupak farmaceuta i farmaceut-skog tehni~ara odre|eno je potrebno vrije-me za izvr{enje navedenog postupka, a nakon toga se vrijeme izmjereno u minuta-ma prera~unava u odre|eni broj bodova. Utvr|ena je i vrijednost usluge izdavanja lijeka na recept, obra~unata po svakoj kutiji izdanog lijeka na pojedini recept, te usluga stru~ne obradbe recepta, obra~unata po svakom obra|enom receptu.

U skladu s navedenim, potrebno je iznova definirati postupke koji su uklju~eni u pro-ces izdavanja lijeka te argumentirati novi na~in obra~una ljekarni~ke usluge, s teì-{tem na ulogu ljekarnika u javnom zdrav-stvu, uz uvaàvanje svih dodatnih tro{kova vezanih uz obavljanje ljekarni~ke djelatno-sti, koji se odnose na: trajno obrazovanje ljekarnika, tro{kove skladi{tenja lijekova, reìjske tro{kove i tako redom.

Kako se Republika Hrvatska nalazi na pra-gu ulaska u Europsku uniju, bitno je sagle-dati strukturu usluge za izdavanje lijekova na recept u zemljama koje se koriste kao usporedne u procesu odre|ivanja cijena lijekova na veliko u Hrvatskoj.

Prema Pravilniku o mjerilima za odre|ivanje cijena lijekova na veliko i o na~inu izvje-{tavanja o cijenama na veliko ¢2£, osnova za utvr|ivanje usporedne cijene lijeka na veliko jest cijena na veliko istoga lijeka u Italiji, Francuskoj i Sloveniji. Ukoliko poda-taka za navedene dràve nema, tada se

kao izvori podataka koriste cijene lijekova na veliko u [panjolskoj i ê{koj.

U procesu odre|ivanja veleprodajnih i ma-loprodajnih lijekova u Hrvatskoj, uzimaju se u obzir, kako je ve} navedeno, cijene tih lijekova u referentnim zemljama. Stoga se, kao logi~no, name}e razmi{ljanje da se i usluga za izdavanje lijeka na recept treba uspore|ivati s istom uslugom u referent-nim zemljama.

Kako bi se mogle povu}i paralele s refe-rentnim zemljama, valjalo bi uzeti u obzir podatke vezane uz na~ine obra~una ljekar-ni~ke usluge te na~ine formiranja cijena lijekova, kako su navedeni u izvje{}u radne grupe iz podru~ja ekonomije ¢3£. Iz nave-denih je podataka vidljivo da se u formi-ranju cijena lijekova koriste razli~ite kombi-nacije, promjenjive i fiksne, marè, fiksne takse te utjecaj trì{nih uvjeta.

Analiza naknade za izdavanje lijeka, koja se temelji na nepromjenjivoj taksi, pokaza-la je da u ê{koj i Francuskoj postoji taksa vezana uz lijek, da u Hrvatskoj postoji iz-nos takse vezane uz recept, da se u Slove-niji primjenjuju iznosi takse vezani uz re-cept, uz vrstu izdanog lijeka te uz prove-denu ljekarni~ku uslugu, dok u [panjolskoj takve nepromjenjive takse ne postoje.

U Francuskoj se primjenjuje marà ovisna o cijeni lijeka, a za izdavanje generi~kih lijekova postoji i poseban tip naknade koji osigurava ljekarni isti nov~ani iznos kao da je izdan izvorni lijek, a ne generi~ki.

Ljekarnama u Italiji, za lijekove propisane na teret zdravstvenog osiguranja, pla}a se


175

odre|ena marà, ali se uzima u obzir i re-gresivni element. Zakonom su propisane odre|ene prilagodbe u izra~unu cijena lijekova, ovisno o uvjetima u kojima ljekar-na posluje. Pritom se uzima u obzir po-sluje li ljekarna u urbanom ili u ruralnom podru~ju te godi{nji prihod koji ljekarna ostvaruje od zdravstvenog osiguranja.

U Francuskoj je nedavno uvedena nova vrst pla}ene ljekarni~ke usluge ¢4£, koja se od-nosi na sudjelovanje ljekarnika u kontroli provo|enja terapije antikoagulansima, od-nosno antagonistima vitamina K. Ljekarnik ima mogu}nost zaraditi 40 eura go di{nje, po bolesniku koji je na antikoagulantnoj te-rapiji, pri ~emu s bolesnikom tre ba odràti najmanje dva savjetovanja godi{nje.

Ne tako davno, ljekarne su bile jedina mje-sta na kojima se mogao dobiti lijek, uputa vezana uz uzimanje lijeka te savjeti vezani uz lije~enje. Danas se ljekarni{tvo susre}e sa konkurencijom koja nije u sustavu zdra-vstva i koja pruà stanovite usluge koje su do sada bile isklju~ivo u djelokrugu i ovla-sti poslova ljekarne, a to vodi do smanjenja prihoda ljekarni. Prisutna je i deregulacija vlasni{tva ljekarni i ulazak velikih ljekarni~kih lanaca na trì{te lijekova, a na trì{tu lijeko-va postoji sve manje ograni~enja. Sve su to razlozi zbog kojih se u ljekarni~ku struku trebaju uvoditi promjene, uz razvoj novih, specifi~nih usluga koje }e biti vrednovane i pla}ene. S tim i takvim ciljem potrebno je:

postaviti standarde ljekarni~kih usluga i dokumentirati njihove vrijednosti, a kroz strukovne organizacije utjecati na javnost, odnosno, organe vlasti, osiguravaju}a dru-{tva i zdravstvenu struku.

Potrebno je usvojiti definiciju ljekarni~ke usluge i specificirati ljekarni~ku uslugu, dok ljekarnici trebaju biti kompetentni za pro{irenje obima ljekarni~ke usluge u cilju pobolj{anja zdravstvene skrbi. Bitno je do-kazati vrijednost ljekarni~ke usluge, ispitati ju i dokazati njezinu opravdanost, jer je upravo dokazivanje vrijednosti i zna~aja ljekarni~ke usluge za ~itav zdravstveni su-stav temelj za ostvarenje i odgovaraju}e nov~ane vrijednosti iste.

LiteraturaLiteratura

¢1£ C. Bernstein, Y. Gariepy, E.M. Lutz, P. W. Reid, P. J. Schneider, Developing New Economic Models for Payment for Services by Pharmacist, The Report of the Working Group, International Pharmacy Journal, Vol. 25, No 2 December 2009.

¢2£ Pravilnik o mjerilima za odre|ivanje cijena li-jekova na veliko i o na~inu izvje{tavanja o cijena-ma na veliko (NN, 091/2006), ~lanak 5.

¢3£ PGEU database 2008 – Economics Working Group, Community Pharmacy in Europe: PGEU selected Facts & Figures, March 2008, str. 1-78.

¢4£ PGEU: Economics Newsletter, No 2 March 2013. ■

1 Vidjeti odgovaraju}e naslove ~lanaka u Europsko ljekarništvo u Biltenu HLJK u ovom broju Biltena HLJK.


176

Krivotvoreni lijekovi

Trì{te lijekova se sve vi{e liberali-zira. Ne tako davno, lijekovi su se izdavali isklju~ivo u ljekarnama, a ovla{teni su ih bili izdavati isklju~ivo ljekarnici. Danas, ovisno o kojoj se dràvi radi, lijek se po-negdje moè kupiti i u specijaliziranoj pro-davaonici, i u supermarketu, i na benzin-skoj pumpi, i na automatu za lijekove na ulici, pa ~ak i u vlastitom domu putem in-terneta, dok se prisutnost ljekarnika, kao zdravstvenog stru~njaka koji je jedini od-gojen i obrazovan dati sve potrebne upute vezane uz uporabu lijeka i provo|enje te-rapije, niti ne spominje.

Usporedo sa {irenjem trì{ta lijekova, raste i opasnost od krivotvorenih lijekova. Kri-votvoreni lijekovi postali su globalni dru{tveni i gospodarski problem ¢1£. Najve}i rizik postoji za krajnje korisnike lijekova, odnosno za bolesnike. Budu}i da krivotvoreni lijek naj~e{}e nema kvalitetu i sastav koji je naveden na deklaraciji lijeka, kao takav ~ini prijetnju za zdravlje i ìvot bolesnika. Osim za bolesnike, krivotvo-renje lijekova nanosi {tetu i njihovim proizvo|a~ima, jer: … ovla{tene farma-ceutske kompanije ~iji su proizvodi mete napada, gube povjerenje bolesnika, dobar

napisala: @eljka Macner Majcan, mag. pharm. / ZU Ljekarna Bjelovar, Bjelovar

glas, ugled, te posljedi~no pad potra`nje za njihovim proizvodima ¢1£.

Obilje`ja krivotvore-nog lijeka, u uspored-bi s originalom, mogu biti razli~ita. Ukoliko se radi samo o gre{-kama vezanim uz navo|enje zemlje po-drijetla lijeka i naziva proizvo|a~a, opa-snost za korisnika lijeka nije odvi{e velika. Me|utim, daleko su ozbiljniji problem kri-votvoreni lijekovi koji uop}e ne sadràvaju djelatnu tvar ili ju sadrè u manjoj ili ve}oj koli~ini od navedene, kao i krivotvoreni lijekovi koji sadràvaju pogre{nu djelatnu tvar, odnosno tvar koja nije navedena u sa-stavu lijeka. Iz podataka za lijekove Svjetske zdravstvene organizacije proizlazi da kri-votvoreni lijekovi ~ine oko 10 % ukupnoga prometa lijekova u svijetu ¢2£. U razvijenim zemljama je oko 1 % krivotvorenih lijekova, a krivotvore se naj~e{}e skupi lijekovi, kao {to su lijekovi za erekcijsku disfunkciju (si-ldenafil, vardenafil), za mr{avljenje (orli-stat), te hipolipemici (atorvastatin), hor-moni (somatropin), citostatici (gemcitabin, paklitaksel), imunostimulansi (filgrastim, imunoglobulin), eritropoetin, antipsihotici (olanzapin) te antihistaminici ¢2£. S druge pak strane, u zemljama u razvoju je udio krivotvorenih lijekova u ukupnom prometu lijekova ve}i i iznosi gotovo 10 %, a naj-~e{}e su krivotvoreni lijekovi iz skupina antimalarika, antivirotika, antiprotozoika i antibiotika ¢2£.

Budu}i da ljekarnici nisu uklju~eni u sve putove distribucije lijekova oni ne mogu


177

niti osigurati autenti~nost lijekova iz svih izvora, ali mogu pomo}i u provjeri izvor-nosti lijekova koji se izdaju u ljekarnama.

Autenti~an lijek jest izvorni lijek, odnosno lijek koji dolazi od zakonitog proizvo|a~a lijekova. Od strane Europske unije je u srp-nju 2011. usvojena Direktiva o krivotvore-nim lijekovima ¢3£. Direktiva obuhva}a niz mjera kojima je cilj sprije~iti da krivotvoreni lijekovi u|u u nabavni lanac i da tako do|u u ruke bolesnika. Navedene mjere se odno-se na: pove}ani nadzor, bolju kontrolu po-srednika u prometu lijekovima, jednostavnije utvr|ivanje zakonom potvr|enih prodava~a putem interneta te na provjeru autenti~nosti lijekova u nabavnom lancu.

U tekstu koji slijedi ukratko se navode smjernice i obavijesti iz Priru~nika za ljekarnike ¢4£ objavljenog od Tajni{tva far-maceutske grupacije Europske unije, veza-ne uz postupke provjere izvornosti lijekova koji }e provoditi ljekarnici prigodom izda-vanja lijekova u ljekarnama.

Provjera autenti~nosti lijekova predstavlja sustav elektroni~kih provjera u nabavnom lancu lijekova, a izvodi se usporedbom po-sebnog serijskog broja na pakovanju lijeka s odgovaraju}im brojem za to pakovanje, koji se nalazi u bazi podataka, koji je broj pretho-dno dostavio proizvo|a~ toga lijeka.

Prema odredbama Direktive o krivotvore-nim lijekovima, odre|eni lijekovi }e morati nositi sigurnosni znak, koji mora omogu}iti da se prepoznaju pojedini lijekovi i provje-ri njihova izvornost. Lijekovi koji podlijeù

obvezi provjere autenti~nosti prvenstveno su lijekovi koji podlijeù riziku krivotvo-renja, a {to }e utvrditi Europska komisija 1 na osnovi procjene rizika prema propisa-nim kriterijima. U pravilu to je ve}ina lijekova koji se izdaju na recept, ali i neki bezreceptni lijekovi.

Nabavni lanac lijeka ~ini: proizvo|a~ lijeka – veleprodaja – ljekarna. Provjeru auten-ti~nosti je mogu}e provesti na svakom ko-raku, ali je, isto tako, na svakom koraku mogu} i unos krivotvorenih lijekova. Stoga je provjera autenti~nosti na mjestu izda-vanja lijeka najbolji put da se za{tite bole-snici i drugi korisnici lijekova.

Name}e se logi~no pitanje: Za{to ne bi ve-leprodaja u svojim skladi{tima provjeravala autenti~nost lijekova? Predstavnici veledro-gerija su mi{ljenja da bi kontrola svakog pakovanja lijeka usporila njihove logisti~ke procese, pove}ala tro{kove i umanjila razi-nu pruànja usluge, odnosno usporila do-stavu lijekova u ljekarne. Neposredna po-sljedica navedenog su mogu}e smetnje u opskrbi pu~anstva lijekovima, {to bi moglo ~initi znatne probleme u zdravstvenom su-stavu.

1 Europska komisija (European commission; vidjeti tako|er ~lanak Europski projekt u ovom broju Biltena HLJK) jedna je od temeljnih i ujedno najve}a institucija EU-a, koja predstavlja i {titi interese Zajednice. U {irem smislu ime Europska komisija odnosi se na samu insti-tuciju i njezine zaposlenike. Sjedi{te je Europske komi-sije u Bruxellesu, djelomi~no u Luksemburgu. Svoja predstavni{tva ima u svim dràvama ~lanicama EU-a, a delegacije u drugim dràvama, uklju~uju}i i Hrvatsku do njenog ulaska u EU ¢V. G.£.


178

Kako je potrebno provjeru autenti~nosti provesti i na mjestu izdavanja lijeka, pret-postavlja se da }e Europska komisija propi-sati jedan dio provjera i za veledrogerije, ali i da }e traìti da ljekarnici provjeravaju autenti~nost lijekova na mjestu izdavanja.

Tro{kovi ~itavog sustava provjere auten-ti~nosti su znatni i uklju~uju: postavljanje serijskih brojeva, uspostavu baza poda-taka, {irokopojasne veze, elektroni~ke pro-grame i opremu, a Europska komisija pred-laè da dio tro{kova koji je vezan uz baze podataka i za postavljanje serijskih brojeva snose proizvo|a~i, dok bi ljekarnici trebali sami kupiti {irokopojasne veze, ra~unalni program i potrebnu elektroni~ku opremu, odnosno opti~ke ~ita~e.

Ljekarnicima se, dakako, name}e pitanje ho}e li provjera autenti~nosti dodatno oteàti i usporiti rad ljekarnika? Prema dosada{njim iskustvima u provjeri izvorno-

sti lijekova, u dràvama koje imaju ugra|ene sustave provjere autenti~nosti lijekova, ~ini se da provjera traje vrlo kratko.

Trenutno se sustavi provjere autenti~nosti koriste u Belgiji i Turskoj, a vrijeme odgo-vora na upite upu}ene bazama podataka iznosi samo 0,2 sekunde. Problemi su mogu}i u slu~aju zastoja na internetu te }e za te slu~ajeve trebati osmisliti posebne protokole.

Iako }e se glavnina procesa provjere izvor-nosti lijekova provoditi u ljekarnama, Farma-ceutska grupacija Europske unije raspravlja o oblikovanju sustava sa svim sudionicima u prometu lijekova, odnosno s farmaceutskom industrijom, veledrogerijama i ljekarnicima. Smatra se da }e suradnja svih sudionika na-bavnog lanca, pomo}i u: izbjegavanju ne-potrebnih tro{kova i uskla |ivanju sustava s vaè}om ljekarni~kom praksom, kao i u za{titi ljekarni~kih podataka.

Shema koja pokazuje radnje vezane s kri-votvorenjem lijekova

Mogu}i sustav provjere autenti~nosti lijeka ~ija se vrijednost sada ispituje u Njema~koj (prihvat za{ti}enog serijskog broja, provjera brojeva u bazi/banci podataka i provjera lijeka u ljekarni)


179

Planira se da }e sustav provjere autenti~nosti lijekova djelovati na slijede}i na~in:• glavna sredi{nja baza podataka Europ-

ske unije (EU) biti }e povezana s na-cionalnim i regionalnim bazama poda-taka

• glavnom }e bazom upravljati sudionici u EU

• sudionici }e donositi sve va`ne odluke kojima se utje~e na sustav provjere autenti~nosti lijekova

• sustav }e se ustrojiti i voditi na nepro-fitnoj osnovi

• tajnost podataka biti }e i je zajam ~ena.

Zemlje ~lanice EU bile su obvezne do sije-~nja 2013. prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo, a objava kona~nih delegira-nih akata planira se za godinu 2014. Kona~no usvajanje odredaba Delegiranih akata u ve}ini zemalja ~lanica treba provesti do godine 2017, odnosno do 2023.

Ranije se krivotvorenje lijekova smatralo tek kr{enjem prava intelektualnog vlas-ni{tva, a od prosinca 2010. to se smatra kaznenim djelom. Vije}e Europe je u pro-sincu 2010. objavilo novu Konvenciju o krivotvorenju lijekova i sli~nih kaznenih djela koja su prijetnja javnom zdravlju ¢5£ Njezina je osnovna svrha za{tita javnoga zdravlja i uz to kriminalizacija, odnosno progla{avanje kaznenim djelom svih sudio-nika u postupku krivotvorenja lijekova. Prema navedenoj se Konvenciji krivi~nim prekr{ajem smatra ¢6£: (1) namjerna pro-izvodnja krivotvorenih sastavnica lijeka,

kako aktivnih tako i pomo}nih tvari, zatim (2) namjerna nabava i prometovanje kri-votvorenim lijekovima, (3) krivotvorenje dokumenata radi obmane, ali i (4) sli~na kaznena djela, (5) promid`ba farmaceu-tskih proizvoda koji ne odgovaraju zahtje-vima sukladnosti i (6) pomo} i poticanje u ~injenju tih prekr{aja kao i poku{aj izvo-|enja takvih prekr{aja.

LiteraturaLiteratura¢1£ D. Huml, Tehnologija za utvr|ivanje auten ti~-nosti lijekova, Bilten HLJK, 2007-4, str. 194-195

¢2£ D. Huml, Nova tehnolo{ka rje{enja u borbi protiv krivotvorenja lijekova, Bilten HLJK, 2010-4/5, str. 210-215.

¢3£ Direktiva o krivotvorenim lijekovima (engleski izvornik: Directive 2011/62/EU amending Directi-ve 2001/83/EC on the Community code relating to medicinal products for human use, as regards the prevention of the entry into the legal supply chain of falsifi ed medicinal products). http://ec.europa.eu/health/files/eudralex/vol1/dir_2011_62/dir_2011_62_en.pdf

¢4£ Direktiva o krivotvorenim lijekovima i Provjera autenti~nosti lijekova, Priru~nik za ljekarnike, Tajni{tvo Farmaceutske grupacije Europske unije, Prosinac 2011.

¢5£ Medcrime – Konvencija o krivotvorenju http://www.almp.hr/?In=hr&novosti&d=2010&id =474&p=1

¢6£ D. Jonji}, Vije}e Europe u nastojanju krimina-lizacije poslova krivotvorenja lijekova, Bilten HLJK, 2012-1/2, str. 16-17. ■

Bilje{ka: Problem krivotvorenja lijekova zapa`en je na-ro~ito ve} u XVI. stolje}u. Vidjeti u V. Grdini}, Ilustrirana povijest farmakopeje, Zagreb, 2001, str. 168-169.


180

Direktiva 2011/24/EU

Direktiva 2011/24/EU o pravima bolesnika u prekograni~noj zdravstvenoj za{titi Europskoga parlamenta i Vije}a stu-pio je na snagu u travnju 2011. Direktiva zagovara suradnju izme|u zemalja ~lanica i razmjenu zdravstvenih informacija kako bi se odrào kontinuitet zdravstvene za{tite u EU. Drugim rije~ima, Direktiva je utvrdi-la i obrazloìla prava i obveze bolesnika koji traè zdravstvenu za{titu u kojoj dru-goj zemlji ~lanici.

Direktiva je pokazala potrebu i za usposta-vom sustava priznavanja recepata me|u zemljama ~lanicama. Svaka europska zemlja ima svoje propise vezano uz sam izgled re-cepta i potrebne podatke, uvjete propisi-vanja, odnosno izdavanja lijekova. Valja na-pomenuti da je prije ove Direktive prizna-vanje recepata iz drugih zemalja bilo problemati~no. Tako, primjerice, nije bilo mogu}e odgovoriti na pitanja poput: da li je recept valjan ili krivotvoren, da li ga je pro-pisala doista ovla{tena osoba, ili tko }e biti odgovoran u slu~aju {tetnog doga|aja?

U Hrvatskoj su jo{ uvijek vaè}i samo re-cepti koje je propisao lije~nik s odobrenjem za rad isklju~ivo u RH i s podacima koji su zadani propisanim zakonom. No, s ulaskom Hrvatske u EU, odnosno najkasnije do 25.

listopadom 2013., kada isti~e rok zemlja-ma ~lancima za provedbu Direktive u na-cionalno zakonodavstvo, bolesnici bi tre-bali biti u mogu}nosti da temeljem recepta propisanog u svojoj mati~noj dràvi moè podi}i lijek ne samo u Hrvatskoj nego i u bilo kojoj zemlji ~lanici EU.

Kako }e to u praksi izgledati pokazat }e vrijeme, no recept }e svakako morati sadràvati minimalni skup podataka koje propisuje Direktiva. Obvezni podaci na re-ceptu trebaju biti: • identifi kacija bolesnika – ime i datum

ro|enja • dokaz o autenti~nosti recepta – datum

izdavanja • identifi kacija osobe koja je izdala recept

– ime, stru~na kvalifikacija, adresa na radnom mjestu, potpis i kontakt (e-mail adresa i broj telefona ili faksa)

• identifi kacija lijeka – lijekove je potreb-no navesti koriste}i se neza{ti}enim/generi~kim ili INN (international non-proprietary name) imenom.

Za{ti}enim imenom mogu se propisati samo biolo{ki lijekovi ili lijek za koji propisiva~ smatra da je medicinski nu`no propisati upravo taj lijek. U tom slu~aju osoba, koja je propisala lijek, mora na receptu nazna~iti medicinski opravdan razlog. Nadalje, na re-ceptu je potrebno navesti farmakolo{ki oblik, koli~inu, ja~inu i na~in doziranja. Iz-gled, format i/ili jezik recepta, primjerice, odredit }e svaka zemlja ~lanica za sebe.

Direktiva je jo{ odredila i da svaka zemlja ~lanica mora imati nacionalnu kontaktnu

napisala: Tihana Govor~inovi}, mag. pharm. /HLJK


181

to~ku za prekograni~nu zdravstvenu za{titu gdje }e i bolesnici i zdravstveni radnici mo}i dobiti sve potrebne informacije (npr. da bi se moglo provjeriti da li odre|eni zdravstveni radnik posjeduje odobrenje za rad). U Hrvatskoj bi to trebao biti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Bilje{ka. Svaka dràva ~lanica moè odlu~iti da li }e usvojiti poseban zakon ili zakone za ure|ivanje pitanja prekograni~nih rece-

pata ili }e se prilagoditi svoje nacionalne propise europskim. [to }e po tom pitanju odlu~iti nadle`no ministarstvo u Hrvatskoj jo{ nije poznato. Da bi se pokazala kom-pleksnost problema izra|en je tabli~ni pre-gled kojim se ukazuje na stanovite proble-me koje treba rije{iti. Ti se problemi odno-se na neke propise koje treba uskladiti i na neka pitanja koja treba rije{iti.

Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju

lijekova na receptEU Direktiva problem/pitanje

Propisiva-nje lijeko-va u RH

Lije~ni~ki recept jest javna ispra-va koju na propisanom obrascu izdaje doktor medicine ili doktor dentalne medicine s odobrenjem za samostalan rad (u daljnjem tekstu: ovla{tena osoba) …

Recept izdaje pripadnik ure|ene zdravstvene struke u smislu ~lanka 3. stavka 1. to~ke (a) Direktive 2005/36/EZ koji je za to zakonito ovla{ten u dràvi ~lanici u kojoj je recept izdan.

U nekim zemljama EU recepte mogu propisivati i drugi zdravstveni radnici.

RH propis u koliziji je s Direktivom (prema trenutno vaè}em propisu lijekovi koji se izdaju na recept mogu se izdati samo na recept koji je propisao lije~nik s odobrenjem za rad u RH).

Ho}e li u RH biti valjan recept koji je propisao, primjerice, farmaceut, medicinska sestra, itd. iz neke dràve ~lanice gdje je recept izdan?

Izdavanje lijekova

Ako ovla{tena osoba propi{e ve}u dozu lijeka od maksimalne doze ili propi{e druk~ije doziranje od onog koje je navedeno u odobre-noj uputi koja se prilaè uz lijek ili ako propisani magistralni pripra-vak sadrì tvar u koli~ini ve}oj od maksimalne dopu{tene doze koja je odre|ena u stru~noj literaturi, mora se uz brojeve za koli~inu/masu isto to napisati i slovima, te staviti oznaku uskli~nika (!), potpis i faksimil.

Direktiva te i takve stru~ne sadràje nije definirala; razli~ito je u zemljama EU.

Primjerice, u UK na jedan se recept moè propisati vi{e lijekova.

Ho}e li RH propisi vrijediti i za EU recepte?


182



Izdavanje lijekova

Na jedan recept smije se propisa-ti samo jedan lijek za jednu oso-bu u koli~ini koja odgovara objek-tivnom zdravstvenom stanju i prirodi bolesti osigurane osobe, a najvi{e u koli~ini dostatnoj za lije~enje kroz 30 dana.

Valjanost recepta

Neponovljivi recept vrijedi 15 dana od dana propisivanja, a po-novljivi najvi{e 180 dana od dana propisivanja. Ponovljivi recept za lijekove koji sadràvaju psihotro-pne tvari iz Popisa tih tvari vrijedi najvi{e 180 dana od dana propi-sivanja.

Ako je na receptu propisan lijek antibiotskog u~inka, recept vrije-di 3 dana od dana propisivanja, a ako je propisan lijek koji sadràva drogu recept vrijedi 5 dana od dana propisivanja.

Direktiva te i takve stru ~ne sadràje nije definirala; razli~ito je u zemljama EU.

Ho}e li RH propisi vrijediti i za EU recepte? Primjerice, u Finskoj recept vrijedi godinu dana.

Ponovlji-vost re-cepta

Ponovljivi recept jest recept na koji se lijek moè vi{ekratno iz-davati i mora imati oznaku »repe-tatur« ili »ponoviti« te oznaku broja ponavljanja. Neponovljivi recept jest recept na koji se lijek moè izdati samo jedanput, nema oznake koja upu}uje na mogu}-nost ponavljanja ili pak nosi oznaku »non repetatur«. Ovla-{tena osoba obvezna je na po-novljivi recept vlastoru~no, od-nosno na eReceptu u tehni~ko-programskom obras cu zapisiva-nja sadràja u elektr o ni~kom obliku staviti ozna ku »repetatur« ili »ponoviti« ako èli da se pro-pisani lijek na taj recept ponovno izda. Broj ponavljanja mora

Direktiva te i takve stru~ne sadràje nije definirala, razli~ito je u zemljama EU



183



Ponovlji-vost re-cepta

ozna~iti rimskim brojem i slovima te na pisanom obrascu recepta ovjeriti potpisom i faksimilom, od-nosno na eReceptu u tehni~ko-programskom obrascu zapisivanja sadràja u elektroni~kom obliku staviti svoj elektroni~ki potpis.

Droge

Lijekovi koji sadràvaju droge i psihotropne tvari, osim psiho-tropnih tvari iz Popisa u Prilogu III., propisuju se na poseban re-cept.

Poseban recept na kojeg se pro-pisuju lijekovi koji sadràvaju droge i psihotropne tvari, osim psihotropnih tvari iz Popisa, pro-pisuju se osiguranim osobama HZZO-a i pi{u se u duplikatu.

Doktor medicine ili doktor den-talne medicine s odobrenjem za samostalan rad, magistar farma-cije s odobrenjem za samostalan rad te doktor veterinarske medi-cine s odobrenjem za samostalan rad obvezni su voditi o~evidnik o propisanim i izdanim receptima za lijekove koji sadrè droge i psihotropne tvari.

Ukupna koli~ina propisane droge za 30 dana lije~enja ne smije biti ve}a od • 6,0 g morfina • 15 g oksikodona • 1,0 g fentanila • 15,0 g pentazocina • 0,15 g buprenorfina • 2,4 g metadona • 7,5 g kodeina

Direktiva te i takve stru~ne sadràje nije definirala, razli~ito je u zemljama EU



184



Propisi-vanje lijekova

Naziv gotovog lijeka pi{e se za{ti}enim ili neza{ti}enim ime-nom i ne smije se skra}ivati.

Naziv lijeka se pi{e prema INN-u, dok se za{ti}eno, odnosno trgova~ko ime lijeka moè napisati samo u iznimnim situacijama

Ho}e li i u RH biti obvezno propisivanje lijekova prema INN-u?

Podaci na receptu

1. administrativni dio recepta ~ine sljede}i podaci:

• ime i prezime, datum ro|enja i adresu bolesnika

• {ifra dijagnoze prema Me|u-narodnoj klasifi kaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB) – prema zadnjem izdanju, MKB 10)

• na zaglavlju recepta mora biti otiskan ili pe~atom otisnut naziv, broj telefona i adresa zdravstvene ustanove, odno-sno privatne prakse u kojoj se propisuje recept

• vlastoru~ni potpis i faksimil ovla{tene osobe koja je lijek propisala te pe~at ordinacije

• datum propisivanja recepta.

2. u stru~nom dijelu recepta tre-ba:

• naziv lijeka, oblik i ja~ina lijeka • koli~ina lijeka (izraèna brojem

originalnih pakovanja ili dulji-nom lije~enja)

• doziranje i na~in uporabe lijeka.

eRecept mora sadràvati sve po-datke kao i propisani obrazac, izme|u ostalog i MKB {ifru dija-gnoze.

Potrebni su: • {ifra dijagnoze

prema MKB • faksimil osobe

koja je propisala recept

• pe~at ordinacije nije obvezan.

Kako }e se u RH tretirati, odnosno da li }e biti valjani recepti iz EU zemalja koji ne}e imati navedene podatke: {ifra bolesti, faksimil osobe koja je propisala recept te pe~at ordinacije, odnosno kod eRecepta ne}e biti navedena MKB dijagnoza?


185

DodatakDodatak

Iz slu`benog ~asopisa Europske unije (Of-fi cial Journal of the European Union, 4. 12. 2012.) donosimo u izvorniku akt kojim

se utvr|uje Direktiva 2011/24/EU, zajed-no s dodatkom (aneksom).

Internetski izvor: http://eur-lex.europa.eu/hr/enlargement/enlargement_2013.html ■

DIRECTIVES

COMMISSION IMPLEMENTING DIRECTIVE 2012/52/EUof 20 December 2012

laying down measures to facilitate the recognition of medical prescriptions issued in another Member State

(Text with EEA relevance)

THE EUROPEAN COMMISSION, Having regard to the Treaty on the Func-tioning of the European Union, Having regard to Directive 2011/24/EU of the European Parliament and of the Council of 9 March 2011 on the applica-tion of patients’ rights in cross-border healthcare (1), and in particular points (a), (c) and (d) of Article 11(2) thereof, Whereas: (1) Pursuant to Article 11(2) of Directive

2011/24/EU, the Commission has an obligation to adopt measures to facili-tate the recognition of medical pre-scriptions issued in a Member State other than the Member State where the prescriptions are dispensed.

(2) Pursuant to point (a) of Article 11(2) of Directive 2011/24/EU, the Commis-sion is to adopt a non- exhaustive list of elements to be included in those prescriptions. That list should enable the dispensing health professional to verify the authenticity of the prescrip-tion and whether it was issued by a member of a regulated health profes-sion who is legally entitled to do so.

(3) The elements to be included in the pre-scriptions should facilitate the correct identification of medicinal products or medical devices as referred to in point (c) of Article 11 (2) of Directive 2011/24/EU.

(4) Medicinal products should therefore be indicated using the common name in order to facilitate the correct identi-(1) OJ L 88, 4.4.2011, p. 45–65


186

fication of products which are marke-ted under different brand names across the Union and of products that are not marketed in all Member States. That common name to be used should be either the International Non-proprie-tary name recommended by the World Health Organisation or, if such name does not exist, the usual common name. In contrast, the brand name of a medicinal product should only be used to ensure clear identification of biolo-gical medicinal products as defined in point 3.2.1.1.(b) of Annex I to Directi-ve 2001/83/EC of the European Par-liament and of the Council of 6 No-vember 2001 on the Community Code relating to medicinal products for hu-man use (2), because of the special cha-racteristics of those products, or of other medicinal products in cases whe-re the prescribing professional consi-ders it medically necessary.

(5) Medical devices do not have common names as medicinal products. Therefo-re the prescription should also include direct contact details of the prescriber which enable the dispensing professio-nal, where necessary, to enquire about the prescribed medical device and cor-rectly identify it.

(6) The non-exhaustive list of elements to appear on the prescriptions should fa-cilitate the comprehensibility of the in-formation to patients concerning the

prescription and the instructions inclu-ded on the use of the product, as refer-red to in point (d) of Article 11(2) of Directive 2011/24/EU. The Commis-sion will regularly review the situation in order to assess whether additional measures are necessary to help patien-ts understand the instructions concer-ning the use of the product.

(7) To enable patients to request appro-priate prescriptions, it is important that national contact points referred to in Article 6 of Directive 2011/24/EU provide patients with adequate infor-mation on the content and purpose of the non-exhaustive list of elements that should appear in those prescriptions.

(8) As the overall impact of cross-border healthcare is limited, the non-exhausti-ve list of elements should apply only to prescriptions intended to be used in another Member State.

(9) As the principle of mutual recognition of prescriptions derives from Article 56 of the Treaty on the Functioning of the European Union, this Directive does not preclude the Member States from applying the principle of mutual recognition to prescriptions that do not contain the elements set out in the non-exhaustive list. At the same time, nothing in this Directive prevents the Member States from providing that prescriptions drafted on their territory, with a view to be used in another Mem-ber State, contain additional elements that are provided for under the rules (2) OJ L 311, 28.11.2001, p. 67.


187

applicable on their territory, as long as these rules are compatible with Union law.EN L 356/68 Official Journal of the European Union 22.12.2012

(10) The measures provided for in this Di-rective are in accordance with the opi-nion of the Committee set up by Arti-cle 16(1) of Directive 2011/24/EU

HAS ADOPTED THIS DIRECTIVE:

Article 1

Subject matterThis Directive lays down measures for the uniform implementation of Article 11(1) of Directive 2011/24/EU concerning the re-cognition of medical prescriptions issued in another Member State.

Article 2

ScopeThis Directive shall apply to prescriptions, as defined in point (k) of Article 3 of Di-rective 2011/24/EU, which are issued fur-ther to a request of a patient who intends to use them in another Member State.

Article 3

Content of prescriptionsMember States shall ensure that prescrip-tions contain at least the elements set out in the Annex.

Article 4

Information requirementsMember States shall ensure that the natio-nal contact points referred to in Article 6 of Directive 2011/24/EU inform patients about the elements to be included, pur-suant to this Directive, in prescriptions is-

sued in a Member State other than the Member State where they are dispensed.

Article 5Transposition

1. Member States shall bring into force the laws, regulations and administrative provi-sions necessary to comply with this Direc-tive by 25 October 2013 at the latest. They shall forthwith communicate to the Commission the text of those provisions. When Member States adopt those provi-sions, they shall contain a reference to this Directive or be accompanied by such a re-ference on the occasion of their official publication. Member States shall determi-ne how such reference is to be made. 2. Member States shall communicate to the Commission the text of the main provi-sions of national law which they adopt in the field covered by this Directive.

Article 6Entry into force

This Directive shall enter into force on the twentieth day following that of its publica-tion in the Offi cial Journal of the European Union.

Article 7Addressees

This Directive is addressed to the Member States. Done at Brussels, 20 December 2012.

For the Commission The President

José Manuel BARROSOEN 22. 12. 2012 Official Journal

of the European Union L 356/69


188

ANNEXANNEX

Non-exhaustive list of elements to be included in medical prescriptions

Headings appearing in bold in this Annex are not required to feature in prescrip-tions

Identifi cation of the patient Surname(s) First name(s) (written out in full, i.e. no ini-tials) Date of Birth

Authentication of the prescription Issue date

Identifi cation of the prescribing health pro-fessional Surname(s) First name(s) (written out in full, i.e. no ini-tials) Professional qualification Details for direct contact (email and tele-phone or fax, the latter both with interna-tional prefix) Work address (including the name of the relevant Member State) Signature (written or digital, depending on the medium chosen for issuing the pre-scription)

Identifi cation of the prescribed product, where applicable »Common name« as defined by Article 1 of Directive 2001/83/EC of the European Parliament and of the Council of 6 No-vember 2001 on the Community code re-lating to medicinal products for human use

The brand name if: (a) the prescribed product is a biological medicinal product, as defined in point 3.2.1.1.(b) of Annex I (Part I) to Directive 2001/83; or (b) the prescribing health professional deems it medically necessary; in that case the prescription shall shortly state the rea-sons justifying the use of the brand name

Pharmaceutical formulation (tablet, solu-tion, etc.)

Quantity

Strength, as defined in Article 1 of Direc-tive 2001/83/EC

Dosage regimen

EN L 356/70 Offi cial Journal of the European Union 22. 12. 2012


189

Priznavanje kvalifikacija

Republika Hrvatska je u listopadu 2005. zapo~ela pregovore za pristupanje Europskoj uniji (EU). Obveza koju je tada dràva preuzela uskla|ivanje je doma}eg zakonodavstva s europskom pravnom ste-~evinom (fran. Acquis communautaire).1

Uskla|ivanje hrvatskog zakonodavstva po-dijeljeno je u tematska poglavlja od kojih je dio poglavlja 6. Pravo poslovnog nastana i sloboda pruànja usluga tema ovoga ~lan-ka.2

Uvjet za zatvaranje navedenog prego va-ra~kog poglavlja bila je uspostava pravnih okvira za priznavanje stru~nih kvalifikacija radi pristupanja trì{tu rada.

Ostvarenje na~ela slobode pruànja usluga i slobode kretanja radnika traì ukidanje

odre|enih prepreka, primjerice, hrvatsko dràvljanstvo, poloèn stru~ni ispit, kao i znanje hrvatskoga jezika kao uvjeta za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti. Jednako tako, potrebno je postupak izdavanja odo-brenja za samostalan rad pojednostaviti. Me|utim, od velike je va`nosti da se poje-dnostavljenjem postupaka izdavanja odo-brenja ne dovede u pitanje sigurnost eu-ropskih gra|ana i kvaliteta usluge koja im se pruà. EU je stoga Direktivom 2005/36/EC 3 postavila minimalne standarde u po-gledu kvalifikacija koje sve dràve ~lanice trebaju po{tivati.

Direktiva 2005/36/EC odnosi se na ure-|ene struke, profesije kod kojih je pristup i na~in obavljanja djelatnosti uvjetovan po-sjedovanjem odre|enih stru~nih kvalifika-cija. Utvrdila je minimalne uvjete osposo-bljavanja za magistra farmacije, doktora medicine, doktora medicine specijalista, doktora dentalne medicine, doktora den-talne medicine specijalista, za medicinske sestre u djelatnosti op}e zdravstvene nje-ge, primalja, veterinara i arhitekata, te po-stupak priznavanja inozemnih stru~nih kvalifikacija.

Hrvatski Sabor donio je u listopadu 2009. Zakon o reguliranim profesijama i prizna-vanju inozemnih stru~nih kvalifi kacija (ZRP; NN, 124/09) u kojeg su ugra|ene odred-be Direktive.

napisala: Katica Vugrin~i} Tomi~i}, mag. pharm. /HLJK1 Pravna ste~evina EU skup je prava i obveza koji sve dràve ~lanice obvezuju i povezuje u Europskoj uniji. To nije samo pravo u uèm smislu jer obuhva}a: sadràj, na~ela i politi~ke ciljeve osniva~kih ugovora, zakonodavstvo usvojeno na temelju osniva~kih ugovora te presude Suda Europske zajednice, deklaracije i rezo-lucije koje je EU usvojila, mjere koje se odnose na zajedni~ku vanjsku i sigurnosnu politiku, mjere koje se odnose na pravosu|e i unutarnje poslove te me|u-narodne ugovore koje je sklopila EU, kao i ugovore zaklju~ene izme|u dràva ~lanica s tre}im zemljama u podru~ju djelovanja Europske unije ¢V. G.£.

2 Vidjeti tako|er ~lanak Pravo poslovnog nastana i slo-boda pružanja usluga u ovom broju Biltena HLJK.

3 Vidjeti ~lanak Smjernica 2005/36/EZ – izvadak, Bilten HLJK 2010-3, str. 139-147.


190

Zakonom je predvi|eno da }e se u obje-dinjenom postupku priznavanja inozemnih stru~nih kvalifikacija razmatrati i dokazi o zavr{etku formalnog obrazovanja i profe-sionalna/stru~na osposobljenost. Za sada se razmatraju samo dokazi o formalnom osposobljavanju, a to obavlja Agencije za znanost i visoko{kolsko obrazovanje, dok se dokaz o profesionalnoj osposobljenosti ne razmatra. Komora izdaje odobrenja za samostalan rad, ali po sada{njim propisima nema ovlast provjeravati profesionalnu os-po sobljenost. Propisi }e se u tom dijelu mijenjati i dràva ima obvezu odrediti nadle`no tijelo za provo|enje postupka i u dijelu provjere profesionalne osposoblje-nosti. Kako komore imaju javnu ovlast za izdavanje, obnavljanje i ukidanje odobrenja za samostalan rad, za o~ekivati je da }e upravo one biti ta nadle`na tijela.

Zakon o reguliranim profesijama i prizna-vanju inozemnih stru~nih kvalifikacija odre-dio je da }e ministarstvo nadle`no za rad odrediti osobu koja }e obavljati poslove na-cionalnog koordinatora, koje }e prikupljati sve informacije o uvjetima pristupa odre-|enoj reguliranoj profesiji, ali i brinuti se za jednostavnu primjenu propisa koji se odno-se na priznavanje inozemnih stru~nih kvali-fikacija. Ministarstvo }e svake dvije godine dostavljati Europskoj komisiji izvje {}e koje sadràva podatke o primjeni Za kona, kao i statisti~ki prikaz donesenih rje{enja, a treba zastupati Republiku Hrvat sku u koordina-cijskoj skupini pri Europskoj komisiji, te ime-novati, sazivati i voditi koordinaciju me|u ministarstvima kojih se to ti~e.

Jednako tako odre|eno je da }e Nacionalni ENIC/NARIC (ENIC – Europian Network of Information Center, NARIC – National Academic Recognition Information Cen-ter) biti kontaktna to~ka gra|anima i kon-takt to~kama ostalih dràva EU, odnosno Europskog gospodarskog prostora (Euro-pean Economic Area, EEA),4 a koja }e pru-àti potrebne informacije o priznavanju stru~nih kvalifikacija.

Kontaktna to~ka du`na je zainteresiranim osobama pruàti pomo} u ostvarivanju prava koja proizlaze iz ZRP-a te pribaviti informacije o reguliranim profesijama i pri-stupu tim profesijama u drugim dràvama ~lanicama EEA, kao i o razini stru~ne kva-lifikacije koja se zahtijeva za obavljanje odre|ene regulirana profesije u drugoj dràvi ~lanici EEA.

Kod nas je u tijeku postupak izmjena i do-puna strukovnih zakona, izme|u ostalih i Zakona o ljekarni{tvu u dijelu odre|ivanja uvjeta za obavljanje djelatnosti. Jedan od uvjeta kojega Zakona o ljekarni{tvu odre-|uje jest dràvljanstvo RH, {to nije u skla-du s Direktivom 2005/36/EC pa ga stoga treba mijenjati. S tim u vezi u prijedlogu izmjena Zakona uvr{teni su op}i uvjeti za

4 Europski gospodarski prostor nastao je sporazumom potpisanim godine 1992. izme|u tada{njih dvanaest dràva ~lanica EU-a te tada{njih {est dràva ~lanica EFTA-e radi stvaranja jedinstvenoga trì{ta na kojem bi se primjenjivale tzv. ~etiri slobode – sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Danas se gospodarski pro-stor rasprostire na ukupno 30 dràva – 27 dràva ~la-nica EU-a i 3 dràve ~lanice EFTA-e (Island, Lihten{tajn, Norve{ka) ¢V. G.£.


191

dràvljane EU/EEA (diploma, dràvljanstvo EU, poznavanje jezika na razini razumije-vanja, odobrenje za samostalan rad), a tako|er i uvjeti za dràvljane tre}ih ze-malja. Podrobnije uvjete za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti i za izdavanje odo-brenja za samostalan rad utvrdit }e se u posebnom pravilniku.

Uvjeti za pristup trì{tu rada u pojedinoj dràvi EU/EEA-a mogu se na}i na web stranici

http://ec.europa.eu/internal market/quali-fications/regprof/, a postupak priznavanja inozemnih stru~nih kvalifikacija u Hrvatskoj na web stranici www.azvo.hr/enic

LiteraturaLiteratura

¢1£ A. Musa, J. Dìni}: Europska regulacija profe-sija i komore u Hrvatskoj.

¢2£ Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stru~nih kvalifi kacija (NN, 124/09). ■

Ministarstvo zdravlja izradilo je i uputilo na daljnji postupak Prijedlog Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona zdravstvenoj za{titi. Prema predloènim odredbama struko-vne komore }e biti nacionalno tijelo koje }e obavljati provjeru profesionalne osposoblje-nosti za obavljanje odre|ene djelatnosti u zdravstvu. Hrvatska ljekarni~ka komora bi tako dobila ovlast provjere profesionalne osposobljenosti ljekarnika. Podrobniji uvjeti za izda-vanje rje{enja o profesionalnoj osposobljenosti za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti, te Odobrenja za samostalan rad bit }e utvr|eni pravilnikom.Obavijest o stupanju na snagu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj za{titi, a kasnije i pravilnika bit }e na web. stranici Komore


192

Regulatorne promjene na podru~ju lijekova: pristup Hrvatske

Vaè}im Zakonom o lijekovima (NN, 71/07, 45/09 i 124/11) utvr|eni su postupak ispitivanja i stavljanja u promet lijekova, njihova proizvodnja, ozna~avanje, klasifikacija, promet, zatim farmakovigilan-cija, ogla{avanje lijekova i informiranje o lijekovima, nadzor nad lijekovima te provje-ra kakvo}e lijekova u Republici Hrvat skoj.

U skladu s odredbama Zakona o lijekovima, u Republici Hrvatskoj moè biti u prometu samo onaj gotovi lijek koji ima odobrenje za njegovo stavljanje u promet. Tako|er, odre-dbe toga Zakona daju mo gu}nost da se uz suglasnost Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) moè uvesti gotovi lijek koji nije odobren u Republici Hrvatskoj ako se radi o hitnoj medicinski opravdanoj potrebi te za nu`ne slu~ajeve pojedina~nog lije~enja gotovim lijekom koji je propisao doktor medicine ili doktor stomatologije, a koji provodi lije~enje.

Od stupanja na snagu Zakona o lijekovima u Europskoj uniji donesene su nove Direk-tive koje je bilo potrebno prenijeti u nacio-nalno zakonodavstvo. Tako je u sije~nju 2013. na internetskim stranicama Mini-starstva zdravlja objavljen prijedlog novo-ga Zakona o lijekovima, koji }e stupiti na snagu danom pristupanja Republike Hrvat-ske Europskoj uniji, s planom da bude u potpunosti uskla|en s pravnom ste~evinom Europske unije, i uz dono{enje prate}ih odgovaraju}ih podzakonskih propisa.

O~ekivane izmjene u podru~ju odobra-vanja lijekova obuhva}aju uvo|enje zajed-ni~kih postupaka odobravanja lijekova (cen-tralizirani postupak, decentralizirani po-stupak i postupak me|usobnog prizna-vanja), izmjene u odobravanju generi~kih lijekova u pogledu razdoblja za{tite poda-taka izvornog (referentnog) lijeka, obnove odobrenja, izmjene odobrenja te ostale izmjene poput obveze pu{tanja serije lijeka u promet na teritoriju Europske unije, ispi-tivanja razumljivosti upute i uvo|enje Brailleovog pisma na pakovanje lijeka.

Sukladno odredbama prijedloga novoga Zakona o lijekovima, propisuje se da u Re-publici Hrvatskoj moè biti u prometu »samo onaj lijek koji ima odobrenje za sta-vljanje u promet sukladno ovome Zakonu te lijek koji ima odobrenje za paralelni uvoz ili odobrenje za paralelni promet« te se dodatno i dalje ostavlja mogu}nost uno-{enja ili uvoza neodobrenog lijeka u slu~ajevima da se radi o medicinski opra-vdanoj potrebi, radi za{tite zdravlja ljudi,

napisale: Anela Kraljevi}, mag. pharm., vodi-teljica Odsjeka za promet lijekovima i medicin-skim proizvodima i Maja Lovrek, mag. pharm., voditeljica Odjela za odobravanje lijekova /HAL-MED, Zagreb


193

kao i za nu`ne slu~ajeve pojedina~nog lije~enja lijekom koji je na vlastitu odgovor-nost propisao doktor medicine ili doktor dentalne medicine koji provodi lije~enje.

Odobravanje lijekovaOdobravanje lijekova

U regulatornom okruènju Europske unije mogu}a su ~etiri na~ina na koja lijek moè dobiti odobrenje za njegovo stavljanje u promet: (1) centralizirani postupak, (2) de-centralizirani postupak, (3) postupak me|usobnog priznavanja te (4) nacionalni postupak.

U Centraliziranom postupku (CP) ocjenu lijeka provodi Europska agencija za lijeko-ve (EMA), a odobrenje za stavljanje lijeka u promet daje Europska komisija (EK) te ono vrijedi za sve zemlje ~lanice Europske unije. Taj je postupak obvezan za lijekove za lije~enje HIV-a/AIDS-a, raka, {e}erne bolesti, neurodegenerativnih bolesti, au-toimunih bolesti i drugih imunolo{kih di-sfunkcija, kao i virusnih bolesti. Tako|er je obvezan za lijekove dobivene bioteh no-lo{kim postupcima (npr. geneti~kim inè-njerstvom), lijekove za naprednu terapiju (npr. genska terapija, terapija somatskim stanicama, tkivno inènjerstvo) te za lijeko-ve koji se rabe za lije~enje rijetkih i te{kih bolesti (tzv. orphan medicinal products). Jednako tako, centralizirani je postupak mogu}, no nije obvezan, za lijekove koji predstavljaju zna~ajnu terapijsku, znan-stvenu ili tehni~ku inovaciju ili je potreban za izdavanje odobrenja u interesu bole-

snika u Europskoj uniji, kao i za generi~ke lijekove centralizirano odobrenih lijekova.

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji sve }e odluke o odobrenju za stavljanje lijeka u promet na temelju cen-traliziranog postupka u EU postati vaè}e za RH. Me|utim, nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet moraju osigurati prijevode informacija o lijeku na hrvatski jezik kako bi lijek mogao do}i na trì{te Republike Hrvatske. Iz navedenog razloga, Agencija za lijekove i medicinske proizvo-de (HALMED) jo{ je od godine 2011. u suradnji s EMA-om i provodi pretpristup-nu jezi~nu provjeru informacija o lijeku (PALC III) za lijekove koji su u EU odobre-ni centraliziranim postupkom.

Danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji Hrvatska }e mo}i biti uklju~ena i u postupke me|usobnog priznavanja (MRP) i u decentralizirani postupak (DCP) pri da-vanja odobrenja za stavljanje lijeka u pro-met. Pritom }e RH imati ista prava kao i dosada{nje dràve ~lanice EU te }e u na-vedenim postupcima mo}i sudjelovati kao referentna dràva ~lanica (RMS) koja vodi postupak ocjene lijeka ili kao dràva sudio-nica u postupku (CMS). Lijek odobren na jedan od tih na~ina mo}i }e biti u prometu ne samo u RH nego i u vi{e dràva ~lanica EU, ovisno o tome koliko je dràva ~lanica sudjelovalo u tim i takvim postupcima.

Pod decentraliziranim postupkom za da-vanja odobrenja za stavljanje u promet lijeka podrazumijeva se postupak davanja


194

odobrenja koji istodobno zapo~inje u refe-rentnoj dràvi ~lanici i u drugim dràvama ~lanicama Europske unije koje sudjeluju u postupku. Obvezan je za lijekove za koje se ne provodi centralizirani postupak da-vanja odobrenja, koji jo{ nisu dobili odo-brenje za stavljanje u promet u Europskoj uniji i koji }e biti u prometu u vi{e od jedne dràve ~lanice Europske unije. Rije~ je o postupku koji se pokre}e ako lijek nije na-cionalno registriran ni u jednoj zemlji ~la-nici, a nositelj odobrenja èli imati lijek na trì{tu u dvije ili vi{e zemalja ~lanica. U tom postupku referentna dràva ~lanica prvi put ocjenjuje dokumentaciju o lijeku uz aktivno sudjelovanje svih dràva koje su u postupku.

S druge pak strane, postupak me|usobnog priznavanja za davanje odobrenja za stav-ljanje u promet lijeka zapo~inje nakon {to je lijek odobren u referentnoj dràvi ~lani-ci. Prema odabiru nositelja odobrenja, u postupak se uklju~uju i druge dràve ~lani-ce Europske unije. Obvezan je za lijekove za koje se ne provodi CP ili DCP i koji }e biti u prometu u vi{e od jedne dràve ~la-nice Europske unije. Referentna dràva ~lanica, u kojoj je lijek odobren nacional-nim postupkom, dostavlja svoje izvje{}e o ocjeni dokumentacije o lijeku ostalim dràvama u postupku. Jednako kao i u de-centraliziranom postupku, nakon zavr{etka postupka svi su dokumenti harmonizirani (posebno: Saètak opisa svojstava lijeka,

Uputa o lijeku i ozna~avanje lijeka), a odo-brenje za stavljanje u promet izdaje se na nacionalnoj razini i vrijedi za teritorij te dràve ~lanice.

Posljednji, ~etvrti postupak davanja odo-brenja za stavljanje u promet lijeka u Eu-ropskoj uniji je nacionalni postupak. Taj se postupak provodi kad podnositelj zahtjeva èli lijek staviti u promet samo u jednoj dràvi ~lanici te se rje{enje nakon zavr{enog postupka izdaje na nacionalnoj razini i vrijedi samo na teritoriju te zemlje ~lanice.

Uvoz i promet lijekovaUvoz i promet lijekova

Uz navedene postupke davanja odobrenja za stavljanje u promet lijekova, novi Zakon o lijekovima, umjesto dosada{njeg jedin-stvenog procesa uvoza, poznaje dvije vrsti ulaza lijekova u RH:• uno{enje lijekova, pojam koji podrazu-

mijeva promet lijekova izme|u ~lanica Europske unije/Europskog gospodar-skog prostora (EU/EGP), odnosno uno{enje lijeka iz druge zemlje ~lanice EU/EGP-a u Republiku Hrvatsku

• uvoz lijekova, pojam koji podrazumijeva uvoz lijeka iz tre}ih zemalja (zemalja koje nisu ~lanice EU ili EGP-a) u Republiku Hr-vatsku. Bitna novina u odnosu na vaè}i Zakon o lijekovima je ta da djelatnost uvo-za lijekova mogu obavljati uvoznici lijekova koji ispunjavaju uvjete dobre proizvo|a~ke prakse (GMP) u opsegu koji je na njih pri-mjenjiv. Za obavljanje tih djelatnosti obvez-na je proizvodna dozvola.

1 Prema engleskoj kratici EEA; vidjeti ~lanak Prizna-vanje kvalifi kacija u ovom broju Biltena HLJK.


195

Kako je ve} u uvodu re~eno, jedan od mogu}ih na~ina stavljanja lijeka u promet je i isho|enje dozvole za paralelni uvoz odnosno paralelni promet lijekom. Osnov-no na~elo paralelnog uvoza je da distribu-ter nabavlja lijek u zemlji ~lanici EU/EGP-a u kojoj on ima niù cijenu te ga unosi u drugu zemlju gdje je cijena vi{a.

Regulatorni okvir tog procesa je sljede}i:Paralelno uvezeni lijek je lijek koji je od nadle`nog tijela za lijekove (u RH to je HALMED) dobio odobrenje za paralelni uvoz lijeka na temelju ~injenice da ima odobrenje u dràvi izvoznici (drugoj zemlji ~lanici) te da je dovoljno sli~an lijeku koji ima odobrenje za stavljanje u promet u RH i koji se temeljem tog odobrenja unosi iz druge dràve ~lanice Europske unije ili EGP-a u Republiku Hrvatsku.

Zahtjev za dobivanje odobrenja za paralel-ni uvoz moè podnijeti veleprodaja koja je nositelj dozvole za promet lijekovima na veliko (koju je izdao HALMED) ili je dozvo-lu dobila u drugoj dràvi ~lanici EU te je po~etak svoje djelatnosti u RH prijavila HALMED-u. U navedenom slu~aju, vele-prodaja ne smije u isti mah biti nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet za lijek za koji se zahtjev podnosi, odnosno ne smije biti u poslovnom odnosu s nosi-teljem odobrenja tog lijeka.

Za izvo|enje proizvodnih aktivnosti (npr. opremanje, prepakiranje), potrebno je slije-diti na~ela dobre proizvo|a~ke prakse (GMP), odnosno posjedovati proizvodnu

dozvolu za dijelove proizvodnje koji su za njega primjenjivi.

HALMED }e odobrenje za paralelni uvoz lijeka izdati pod uvjetom da se na temelju dostavljenih podataka u postupku odobra-vanja ustanovi dovoljna sli~nost izme|u lijeka za koji se traì odobrenje za paralelni uvoz i koji ima odobrenje za stavljanje u promet u zemlji izno{enja (»paralelnog lijeka«) i lijeka koji ima vaè}e odobrenje u Republici Hrvatskoj (»referentnog lijeka«), a koji se za potrebe paralelnog uvoza mogu smatrati dovoljno sli~nim. Odobre-nje za paralelni uvoz izdavat }e se za raz-doblje od pet godina, a nakon tog razdob-lja mo}i }e se izdati takvo odobrenje na neograni~eno vrijeme.

Kriteriji dovoljne sli~nosti izme|u »refe-rentnog« i »paralelnog« lijeka, izme|u ostalog, uklju~uju da lijekovi imaju istu djelat-nu tvar, isti terapijski u~inak te da su pro-izvedeni od istog proizvo|a~a ili pak od razli~itog/razli~itih proizvo|a~a na temelju iste licence i istovjetnog zahtjeva za kak-vo}u lijeka.

U slu~ajevima razlika izme|u dva lijeka koji se uspore|uju, te razlike ne smiju predsta-vljati rizik za zdravlje ljudi. U slu~aju da HALMED na temelju dostavljenih poda-taka i dokaza ne ustanovi dovoljnu sli~nost izme|u »paralelnog« i »referentnog« lijeka, tada }e odobrenje za paralelni uvoz biti uskra}eno.

Paralelni promet lijeka na veliko je pojam koji se isklju~ivo odnosi na lijekove koji su odo-


196

breni centraliziranim postupkom davanja odobrenja i ~iji se promet odvija iz jedne dràve ~lanice Europske unije ili EGP-a u drugu. Budu}i da se u tom i takvom slu~aju radi o lijeku koji je odobren za podru~je cijele EU, i koji je ve} pro{ao cjelokupni proces ocjene, ne izdaje se dodatno odo-brenje za promet ve} podnositelj zahtjeva obavje{tava Europsku agenciju za lijekove o namjeri paralelnog prometa, a zatim i nadle`no tijelo u zemlji u koju lijek unosi, kao i nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet.

U prometu }e se mo}i na}i i neodobreni lijek ako ima suglasnost HALMED-a za unos/uvoz neodobrenog lijeka. HALMED }e suglasnost izdavati u slu~aju da se radi o medicinski opravdanoj potrebi, radi za{tite zdravlja ljudi, {to }e uklju~ivati davanje su-glasnosti za lijekove koji su pod generi~kim imenom uvr{teni na Listu lijekova HZZO-a, i to za slu~ajeve poreme}aja opskrbe zbog nesta{ice, za specifi~ne potrebe bolnica i za druge iznimne razloge. HALMED }e, tako|er, i dalje izdavati suglasnost za unos/uvoz neodobrenih lijekova koji su potrebni za nu`ne slu~ajeve pojedina~nog lije~enja koje je na vlastitu odgovornost propisao doktor medicine ili doktor dentalne medicine koji provodi lije~enje.

Novim Zakonom o lijekovima, koji }e stu-piti na snagu pristupanjem RH Europskoj uniji, uvodi se i novi pojam posredovanja lijekovima. Pod tim su nazivom obuhva}ene aktivnosti vezane uz kupnju i prodaju lijekova, osim prometa lijekovima na veliko,

koje se sastoje od neovisnog pregovaranja i pregovaranja u ime druge pravne ili fizi~ke osobe, a ne uklju~uju fizi~ko rukovanje lijekovima. Djelatnost posredovanja lijeko-vima mo}i }e obavljati fizi~ke i pravne oso-be sa sjedi{tem u RH, u dràvi ~lanici EU ili EGP-a, koje imaju stalnu adresu i kon-takt u RH, dràvi ~lanici EU ili EGP-a radi osiguranja identifikacije, lokacije, komu-nikacije i nadzora obavljanja njihove djelat-nosti.

Tako|er, odredbama novog Zakona fizi~ke i pravne osobe koje obavljaju ljekarni~ku djelatnost u RH mo}i }e nuditi lijekove koji se izdaju bez recepta na daljinu putem infor-macijskih dru{tvenih servisa.

Pravilnici koji opisuju i reguliraju navedene procese trebali bi biti doneseni i stupiti na snagu neposredno nakon stupanja na sna-gu novog Zakona o lijekovima, odnosno nakon ulaska Hrvatske u EU. Detaljne in-formacije o postupcima odobravanja lijeko-va u Europskoj uniji i sve novosti vezane uz podru~je regulative lijekova mogu se pro-na}i na internetskim stranicama Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HAL-MED): www.halmed.hr . ■

jezik

197

Hrvatski jezik u zajednici europskih jezika

Europska usmjerenost farmakopeje u Hrvata ima dugu i glasovitu povijest. Naime, ve} je Gustav Jane~ek objavio djelo Pharmacopoeae Austriaca, Croatico-Sla-vonica, Hungarica (1902.), usporedni pri-kaz glavnih recepata austrijske, hrvat sko-slavonske i ma|arske farmakopeje. Zapra-vo, ovo je djelo sinopti~ki pregled lje kovitih droga, te kemijskih i galenskih pripravaka triju tada slu`benih, ali bitno razli~itih, far-makopeja Austro-Ugarske Mo narhije. Na-brajaju se i uspore|uju lijekovi i upozorava se kod svakoga na razliku u sastavu, pri-premi i u drugim propisima, u kojima se jedna od navedenih farmakopeja razlikuje od drugih dviju ¢1-3£. @elimo li do}i do univerzalne farmakopeje, treba najprije ustanoviti, prou~iti i opisati sve njihove istovjetnosti i razlike – univerzalno je Jane~ekovo stajali{te na putu tvorbe uni-verzalne farmakopeje ¢4£. Jane~ek je ve} tada u Hrvatskoj zamislio temelje obliko-vanja me|unarodnih i regionalnih farmako-peja koje izlaze u javnost tek pola stolje}a kasnije. Primjerice, objav ljene su Interna-cionalna farmakopeja (1951.), Compen-dium Medicamentorum i Nordijska far-makopeja (1963.), a Europska farmakopeja

jo{ i kasnije. Naime, prvo izdanje Europske farmakopeje objavljeno je u tri sveska. Prva knjiga tiskana je godine 1969., druga 1971., a tre}a godine 1975. ¢1£.

Prihva}anje europskih normi kakvo}ePrihva}anje europskih normi kakvo}e

Prvo (neslu`beno) hrvatsko izdanje far-makopeje koja je prihvatila norme kakvo}e Europske farmakopeje temeljem Konven-cije o izradbi Europske farmakopeje od 22. srpnja 1964. kojoj su do godine 1999. pristupile: Austrija, Belgija, Bosna i Herce-govina, Cipar, ^e{ka, Danska, Europska Zajed nica, Finska, Francuska, Hrvatska, Nje ma~ka, Gr~ka, Island, Irska, Italija, Luksemburg, Makedonija, Norve{ka, Ni-zozemska, Portugal, Slova~ka, Slovenija, [panjolska, [vedska, Turska i Velika Brita-nija. Kako hrvatsko jezi~no podru~je far-maceutskog nazivlja nije u to doba bilo ure|eno, potrebno je bilo raditi na jeziko-slovnom planu. Tada je objavljen samo je-dan takav rje~nik: Enciklopedijski engle-sko-hrvatski farmakognozijski rje~nik far-makopejskog nazivlja ¢5£, kao i rje~nik normiranih farmaceutskih izraza u izdanju Vije}a Europe. Objavljen je tada samo prvi svezak Hrvatske farmakopeje, kao sedmo izdanje (1999.).1 Farmaceutski izrazi za ljekovite oblike, putove primjene lijeka, spremnike, zatvara~e i pribor za primjenu


1 Ovo djelo nije bilo zakonom potvr|eno pa ostali pla-nirani svesci nisu bili izra|eni. Ti i takvi primjerci Hrvat-ske farmakopeje vode se pod brojem ISBN 953-96451-2-3 i ~uvaju se u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici u Zagrebu.


198

lijeka u humanoj i veterinarskoj medicini izra|eni su i odre|eni na velikom broju eu-ropskih jezika.

Propisani naziviPropisani nazivi

Po~etni izbor potrebnih naziva prire|en je na zahtjev Europske komisije i nadomje{ta vodi~ tada{njeg Komiteta za lijekove u Eu-ropskoj uniji CPMP guideline (III/3593/91) on the List of Allowed Terms. Propisani na-zivi namijenjeni su jednozna~nom navo|e-nju podataka i valja ih rabiti pri registraciji lijekova u zemljama Europe. Izradba uobi-~ajenih naziva na razli~itim europskim jezi-cima je i zami{ljena radi ujedna~enja i uskla-|enja naziva, a time i boljeg razumijevanja odabranih izraza pri registraciji lijeko va i u me|unarodnom prometu istima ¢3, 8£.

Nazivi za ljekovite oblike, putove primjene, spremnike, zatvara~e i pribor za primjenu lijeka u humanoj i veterinarskoj medicini prvi su put sabrani i objavljeni u publikaciji Standard terms: Pharmaceutical dosage forms, Routes of administration, Contai-ners, koja je objavljena u Strasbourgu go-dine 1996. u izdanju Vije}a Europe, a sadr`ava skup izraza na 14 europskih je-zika ¢3£. To je usporedni rje~nik stru~nih izraza na jezicima ~lanica Povjerenstva za Europsku farmakopeju (engleski, francuski, njema~ki, talijanski, nizozemski, danski, {vedski, finski, {panjolski, portugalski, gr~-ki, slovenski, hrvatski i slova~ki) ¢6, 7£.2

Izdanje iz godine 1998. u usporedni su rje~nik u{li norve{ki i turski jezik ¢9£, u iz-danje iz godine 2000. islandski, ma|ar ski,

Prvi svezak Hrvatske farmakopeje iz godine 1999., kao sedmo izdanje u radu hrvatskih ljekarnika na

nacionalnoj farmakopeji, naslovnica, Nakladnik: Hrvatski zavod za kontrolu lijekova

¢ISBN: 953-96451-2-3£

Farmakognozijski rje~nik farmakopejskog nazivlja, naslovnica ¢5£

2 Hrvatsko nazivlje za potrebe Vije}a Europe obradili su za sva izdanja Standard terms (1996. – 2002.) Lai-la Stefanini Ore{i} i Vladimir Grdini}.


199

~e{ki i bugarski jezik ¢10£, a u izdanje iz go-dine 2002. ulazi i makedonski jezik ¢11£.

Propisane hrvatske nazive ¢3, 8£ valja rabi-ti tada, ali samo tada, kad odgovaraju pri-loènom engleskom zna~enju. Kada neki naziv, potreban za opis i ozna~avanje lije-ka, nije obuhva}en tim i takvim popisom, moè se rabiti na èljeni na~in, sve dok ne bude jednozna~no propisan i uklju ~en u popis propisanih (normiranih) naziva u Hr-vatskoj farmakopeji ¢3, 8£ ili kojem drugom odabranom djelu koje sadràva popis nor-miranih naziva i izraza.

Izbor stru~nih izraza prire|uje se sustavno na zahtjev Europskog povjerenstva kao na-domjestak ranijem vodi~u Komiteta za lijekove u Europskoj uniji CPMC guideline (III/3593/91 on the List of Allowed Terms. Normirani su izrazi (eng. Standard Terms) podijeljeni u ~etiri skupine: • Farmaceutski oblici 3

• Putovi primjene• Spremnici• Sloèni izrazi

Vi{ejezi~ni farmaceutski rje~nikVi{ejezi~ni farmaceutski rje~nik

U Europi ve}ina jezika, prema genetskom kriteriju, pripada indoeuropskoj porodici (npr. slavenski, germanski, balti~ki, roman-ski), a druga je po zastupljenosti uralska po-rodica (npr. ma|arski, finski, estonski). Ti jezici, osobito u svojemu starijem obliku, po-kazuju takvu srodnost i takva podudarna obilje`ja u fonetici, morfologiji i leksiku, da se bezuvjetno mora zaklju~iti da su oni, u starije doba, bili tjesnije me|usobno pove-zani i da su tvorili jezi~nu zajednicu. Na ime, jezi~ni savez ~ine jezici koji su zbog me|u-sobnih doticaja, izazvanih naj~e{}e visokim stupnjem dvojezi~nosti ili vi{eje zi~nosti njihovih govornika, utjecali jedni na druge i zato poprimili sli~na strukturalna obilje`ja.

Primjeri farmaceutskih naziva (12) na vi{e europskih jezika pokazuju, osim izraza na doti~nom jeziku, stil i mogu}nosti tvorbe pojedinih farmaceutskih naziva u nekoj zemlji s vi{e ili manje razvijenim ljekar ni{t-vom. Nisu prikazani nazivi pisani na }irilici (Bugarska, Makedonija) i zbog osebujnog pisma na gr~kom jeziku. Oznaka zemlje: GB – Velika Britanija, FR – Francuska, DE – Danska, IT – Italija, NL – Nizozemska,

Standard terms, prvo izdanje iz godine 1996. ¢6£

3 Farmaceutski oblici su podijeljeni u dvije podskupine: (1) puni izrazi i (2) skra}eni izrazi, primjerice, samo oralne kapi umjesto punih izraza – oralne kapi, otopi-na; oralne kapi, suspenzija; oralne kapi, emulzija.


200

DK – Danska, ISL – Island, N – Norve{ka, SW – [vedska, FIN – Finska, ES – [panjol-ska, PO – Portugal, SLO – Slovenija, SK – Slova~ka, CZ – ^e{ka, TR – Turska, HUN – Ma|arska, POL – Poljska. Normirani su izrazi razvrstani po zemljama iz kojih dola-ze. Primjeri su izrazi, predstavnici iz ~eti-riju skupina (vidjeti: Propisani nazivi):

FARMACEUTSKI OBLICI

Puni izrazi

ORALNI PRIPRAVCI – TEKU]I I POLUKRUTI OBLICIoralne kapi, otopinaGB – Oral drops, solution FR – Solution buvable en gouttes DE – Tropfen zum Einnehmen, Lösung IT – Gocce orali, soluzioniNL – Druppels voor oraal gebruik, oplossingDK – Orale dråber, opløsning ISL – Dropar, lausn til inntökuN – Dråper, oppløsning SW – Orala droppar, lösning FIN – Tipat, liuos ES – Gotas orales en soluciónPO – Gotas orais, solução SLO – peroralne kapljice, raztopinaSK – Perorálne roztokové kvapky CZ – Perorálni kapky, roztok TR – Oral damla çözeltiHUN – Belsu”leges oldanos cseppek POL – Krople doustne, roztwór

oralna teku}ina GB – Oral liquid FR – Liquide oral DE – Flüssigkeit zum Einnehmen IT – Liquido oral

NL – Vloeistof voor oraal gebruikDK – Oral væske ISL – Vökvi til inntökuN – Mikstur SW – Oral vätska FIN – Oraalineste ES – Líquido oralPO – Líquido oral SLO – peroralna teko~inaSK – Perorálna kvapalina CZ – Perorálni tekutina TR – Oral sivıHUN – Belsoleges floyadék POL – Płyn doustny

sirup GB – Syrup FR – Sirop DE – Sirup IT – SciroppoNL – StroopDK – Syrup ISL – SaftN – Sirup SW – Sirap FIN – Siirappi ES – JarabePO – Xarope SLO – sirupSK – Sirup CZ – Sirup TR – SurupHUN – Szirup POL – Syrop

ORALNI PRIPRAVCI – KRUTI OBLICIinstant biljni ~aj GB – Instant herbal tea FR – Préparation instantanée pour tisane


201

DE – Teeaufgusspulver IT – Tisana, polvere solubileNL – Poeder voor KruidentheeDK – Pulver til urtete, opløsning ISL – TeduftN – Pulver til urtete SW – Örtte, lösligt FIN – Rohdospikatee ES – Infusión instantáneaPO – Chá medicinal instantâneo SLO – instant zdravilni ~ajSK – Instantná ~ajovina CZ – Instantni lé~ivý ~aj TR – Çözünebilir granüle-toz bitkisel çay HUN – nije uvedeno u banku europskih

izraza! POL – Mieszanka ziołowa dozowana do za-

parzania

@elu~anootporna kapsula, tvrda GB – Gastro-resistant capsule, hard FR – Gélule gastro-résistante DE – magensaftresistente Hartkapsel IT – Capsula rigida gastroresistenteNL – Maagsapresistente capsule, hardDK – Enterokapsel, hård ISL – Sýruhjúphylki, hartN – Enterokapsel, hard SW – Enterokapsel, hård FIN – Enterokapseli, kova ES – Cápsula dura gastrorresistentePO – Cápsula dura gastro-resistente SLO – gastrorezistentna kapsula, trdaSK – Trvdá gastrorezistentná kapsula CZ – Enterosolventni tvrdá tobolka TR – Enterik sert kapsülHUN – Bélben oldódó keménykapszula POL – Kapsułka dojelitowa twarda

PRIPRAVCI ZA OKOkapi za oko, suspenzija GB – Eye drops, suspensionFR – Collyre en suspension DE – Augentropfensuspension IT – Collirio, sospensioneNL – Oogdruppels, suspensieDK – Øjendråber, suspensionISL – Augndropar, dreifaN – Øyedråper, suspensjonSW – Ögondroppar, suspension FIN – Silmätipat, suspensio ES – Colirio en suspensiónPO – colirio, suspensão SLO – kapljice za oko, suspenzijaSK – O~ná suspenzná instilácia CZ – O~ni kapky, suspenze TR – Göz damlasi, süspansiyonHUN – Szuszpenziós, szemcsepp POL – Krople do oczu, zawiesina

PRIPRAVCI ZA RODNICUpomast za rodnicu GB – Vaginal ointment FR – Pommade vaginale DE – Vaginalsalbe IT – Unguento vaginaleNL – Zalf voor vaginaal gebruikDK – Vaginal salve ISL – SkeiðarsmyrsliN – Vaginalsalve SW – Vaginalsalva FIN – Emätinvoide ES – Pomada vaginalPO – Pomada vaginal SLO – vaginalno maziloSK – Vaginálna mast’ CZ – Vaginální mast


202

TR – Vajinal merhemHUN – Hüvelykenocs POL – Mas} dopochwowa

PUTOVI PRIMJENEza koù (kutano) GB – Cutaneous useFR – Voie cutanée DE – Anwendung auf der Haut IT – Uso cutaneoNL – Cutaan gebuikDK – Kutan Anvendelse ISL – Notkun á húðN – Bruk på hud SW – Kutan användning FIN – Iholle ES – Uso cutáneoPO – Uso cutâneo SLO – dermalna uporabaSK – Kutánne pouìtie CZ – Ko`ni pouìti TR – Deriye uygulamaHUN – Külso”leges alkalmazás POL – Podanie na skóre

SPREMNICIblister GB – Blister FR – Plaquette thermoformée DE – Blisterpackung IT – BlisterNL – BlisterverpakkingDK – Blister ISL – ÞynnupakkningN – Blisterpakning SW – Blister FIN – Läpipainopakkaus ES – Blister

PO – Blister SLO – pretisni omotSK – Pretla~ovacie balenie CZ – Blistr TR – BlisterHUN – Buborékcsomagolás POL – Blister

zatvara~ GB – Cap FR – Opercule DE – Schnappdeckel IT – Capsula di chiusuraNL – DopDK – Låg ISL – LokN – Lokk SW – Lock FIN – Korkki ES – Cápsula de cierre PO – Fecho não roscado SLO – zaporkaSK – Vie~ko CZ – Vi~ko TR – KapakHUN – Kupak POL – Wieczko

dje~ji sigurnosni zatvara~ GB – Child resistant closure FR – Fermeture de sécurité enfant DE – kindergesicherter Verschluß IT – Chiusura a prova di bambinoNL – Kindveilige sluitingDK – Børnesikret lukke ISL – BarnaöryggislokN – Barnesikret lukkeanordning SW – Barnsäker förslutning


203

FIN – Turvasuljin ES – Cierre de seguridad a prueba de

niñosPO – Fecho resistente à abertura por

crianças SLO – za otroke varna zaporkaSK – Obal bezpe~ný pred det’mi CZ – Detský bezpe~nostni uzáver TR – Çocuk emniyetli kapakHUN – Gyermekbiztos zárás POL – Zamkniecie zabezpieczone przed

dzie}mi

mjerna `li~ica GB – Measuring spoon FR – Cuillère mesure DE – Meßlöffel IT – Cucchiaio dosatoreNL – MaatlepelDK – Måleske ISL – MæliskeiðN – Måleskje SW – Doseringssked FIN – Mittalusikka ES – Cucharilla de medidaPO – Colher medida SLO – merilna `li~kaSK – Odmerná lyìca CZ – Odmerná lì~ka TR – Ölçü kasigıHUN – Adagolókanál POL – Łyzka miarowa

Literatura Literatura

¢1£ V. Grdini}, Gustav Jane~ek, osniva~ moderne hrvatske farmacije i Kronolo{ki popis radova Gu-stava Jane~eka, u: Gustav Jane~ek ¢1848. –

1929.£: ìvot i djelo, Hrvatska akademija znano-sti i umjetnosti, Zagreb, 2002, str. 113-114, 189.

¢2£ V. Grdini}, Farmakopeje u Europi. Hrvatski prinosi, Agencija za lijekove i medicinske proiz-vode, Zagreb, 2007.

¢3£ Hrvatska farmakopeja 1999, sv. I, 7. izdanje, Hrvatski zavod za kontrolu lijekova, Zagreb, 1999, str. 16, 73-86.

¢4£ A. Vrgo~, Povodom jedne knjige, Farmaceut-ski vjesnik, 11 (1921) 69-73.

¢5£ V. Grdini}, R. Juri{i}, I. [ugar, Enciklopedijski englesko-hrvatski farmakognozijski rje~nik farma-kopejskog nazivlja, Hrvatski zavod za kontrolu li-jekova, Zagreb, 1999.

¢6£ Standard terms: Pharmaceutical dosage forms, Routes of administration, Containers, Phareuro-pa, 1996, October, Special issue. – 1/146, 2/28, 3/26 stranica (ISSN 1013-5294).

¢7£ A. Ribarovi}, Bibliografi ja prof. dr. sc. Vladi-mira Grdini}a, Farmaceutski glasnik, 53:6 (1997) I-XXXIV, posebni dodatak.

¢8£ Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima, Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, Zagreb, 2007, str. 637-647.

¢9£ Standard terms: Pharmaceutical dosage forms, Routes of administration, Containers, Strasbourg: Council of Europe, 1998. – 1/159, 2/35 i 3/31 stranica (ISSN 1013-5294).

¢10£ Standard Terms 2000: Introduction and Guidance for Use ¢Pharmaceutical dosage forms, Routes of administration, Containers£, Council of Europe, Strasbourg, 2000. – 1/210, 2/40 i 3/40 stranica (ISSN 1013-5294), str. 1-1, 1-2, 1-7, 1-12.

¢11£ Standard terms: Pharmaceutical dosage forms, Routes of administration, Containers, Strasbourg: European Directorate for the Quality of Medicines ¢EDQM£, Council of Europe, 2002. – viii + 1/223, 2/45 i 3/43 stranica (ISSN 1013-5294). ■

205

dodatakJeste li znali?

Kronologija europske integracije, spomendani iz kalendara Europe i korisne internetske stranice dodatne su informacije ~itateljima Biltena HLJK.

KronologijaKronologija• 1951. [est dràva osnovalo je Europ-

sku zajednicu za ugljen i ~elik (Belgija, Savezna Republika Njema~ka, Francu-ska, Italija, Luksemburg i Nizozemska) 18. travnja

• 1957. Istih {est dràva potpisuje Ri-mske ugovore, kojima su osnovane Eu-ropska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euroatom). Ugovor je potpisan 25. oùjka a stupio na snagu 1. sije~nja 1958. EU je uklju~ivala stvaranje {ireg zajedni~kog trì{ta koje obuhva}a ~itav niz roba i usluga.

• 1960. Osnovana je na dan 4. sije~nja Europska udruga za slobodnu trgovinu (European Free Trade Association, EFTA)

• 1973. Zajednice se {ire na devet dràva ~lanica (1. sije~nja, priklju~uju se Dan-ska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo). Uve-dene su nove zajedni~ke politike, so-cijalna politika i politika za{tite okoli{a.

• 1979. Prvi neposredni izbori za Europ-ski parlament (7. – 10. lipnja) s 410 zastupni~kih mjesta

• 1981. Prvo pro{irenje na Sredozemlje. Gr~ka 1. sije~nja pristupa Europskoj zajednici kao deseta dràva ~lanica.

• 1985. Potpisan je Schengenski spo-razum (14. lipnja) s ciljem ukidanja kon-trola na grani~nim prijelazima izme|u dràva ~lanica EU

• 1986. [panjolska i Portugal (1. sije~nja) pristupaju Europskim zajednicama, koje sad imaju 12 ~lanica

• 1993. Ugovorom iz Maastrichta ute-meljena je Europska unija (EU). Ugovor stupa na snagu 1. studenoga.

• 2001. Ratifikacijom Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruìvanju zapo~eo je proces o pristupanju Republike Hrvatske Eu-ropskoj uniji

• 1994. Republika Hrvatska je kao stran-ka, potpisom svojeg Ministarstva za vanjske poslove 14. rujna stupila u Stra-sbourgu Konvenciji o Europskoj farma ko-peji, ~ime je postala ~lanica parcijalnog sporazuma, radi uskla |i vanja kakvo}e lijekova i drugih sirovina za proizvodnju i izradbu lijekova s europskim normama. Konvencija obve zuje Hrvatsku na potpu-nost primjene Europske farmakopeje u doma}oj praksi.

• 1995. Austrija, Finska i [vedska pristu-paju EU-u (1. sije~nja), ~ime broj ~lani-ca raste na 15

• 2002. Nov~anice i kovanice eura ulazi u opticaj (1. sije~nja) u 12 dràva ~lanica

• 2004. Cipar, ê{ka, Estonija, Latvija, Litva, Ma|arska, Malta, Poljska, Slo va-~ka i Slovenija pristupaju Europskoj uniji (1. svibnja). U Rimu 25 {efova dràva i pripremio: Vladimir Grdini}


206

vlada potpisuju Europski Ustav (29. li-stopada).

• 2005. Zapo~eli pregovori o pristupanju s Turskom i Hrvatskom (3. listopada)

• 2007. EU ima 27 dràva ~lanica (1. sije~nja pristupaju Rumunjska i Bugar-ska). Slovenija postaje 13. dràva koja uvodi euro.

• 2009. Lisabonski ugovor stupa na sna-gu (1. prosinca) i mijenja na~in funkcio-niranja EU-a

• 2011. Potpisan Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (9. prosinca) u Bruxellesu. Hrvatska je vi{e od desetlje}a marljivo radila na ostvari-vanju ulaska u EU.

SpomendaniSpomendani 21. 1. Europski dan za{tite osobnih po-

dataka 28. 1. Dan za{tite podataka – Vije}e

Europe 11. 2. Europski dan broja 112 (ùrne

slu`be) 6. 3. Europski dan logopedije (te{ko}e

u govoru) 11. 3. Europski dan `rtava terorizma 5. 5. Da Vije}a Europe 9. 5. Dan Europe 21. 5. Europski dan debljine (pretilih

osoba 24. 5. Europski dan parkova 4. 9. Dan europskog idovskog naslje-

|a (ba{tine i kulture, tzv. dan otvorenih vrata) (ili 5.)

16. 9. po~etak Europskog tjedna mobi-lnosti

18. 9. Europski dan darivanja organa

22. 9. Europski dan bez automobila – Europska komisija

23. 9. Dan europske kulturne ba{tine 5. 10. Europski dan darivanja i presa-

|ivanja organa 7. 10. Europski dan biomase 15. 10. Europski dan zdravih dojki 18. 10. Europski dan suzbijanja trgovine

ljudima 27. 10. Europski dan gra|anskog pra vo-

su|a 18. 11. Europski dan svjesnosti o anti-

bioticima (antibiotika)

Internetske straniceInternetske straniceDelegacija Europske unije u Republici Hr-vatskojwww.delhrv.ec.europa.eu

Europa: slu`beni portal Europske unijeeuropa.eu

Va{a Europa: informacije o pravima gra |a-na EU-aec.europa.eu/youreurope

Europsko vije}ewww.european-council.europa.eu

Europski parlamentwww.europarl.europa.eu

Europska komisijaec.europa.eu

Agencija za mobilnost i programe Europ-ske unijewww.mobilnost.hr

Informacijski centar za europsko pravo – Eui, Pravni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebuwww.pravo.hr/biblioteka/eu_info ■

kazalo

207

Predmetno kazalo

Kao i ranije tematski brojevi Biltena HLJK imaju predmetno kazalo. U kazalu se, zbog ograni~ena prostora, isti~u samo glavni pojmovi s ovog {irokog podru~ja Hr-vatska i Europa.

Anti~ki korijeni Europe, 71

Demokratske ideje, razrada, 76Direktiva, zakonodavni akt, 100-101 2011/24/EU, 180 2005/36/EC, 189

Europa anti~ki korijeni, 70 javno ljekarni{tvo u, 120, 131 kr{}anstvo u, 71 mjesto ro|enja razuma, 78 nastanak modernog doba u, 76 osnutak modernih dràva u, 76 postizanje demokracije u, 77 potiskivanje nacionalisti~kih tendencija u, 77 prva skica, 71 s lingvisti~kog stanovi{ta, 70 srednjovjekovni zamah u, 73 stara i na{a, 69 {kolski i intelektualni pokret u, 75 u gr~koj mitologiji, 69-70Europska ekonomska zajednica, 93Europska farmakopeja, 109 politi~ka dimenzija, 114Europska komisija, 96, 178Europska unija ekonomska zajednica, 93 Europska komisija, 96 europski projekt, 91 Europsko vije}e, 97 glavne institucije, 95

internetske stranice, 206 kronologija, 205 na~in djelovanja, 100 odnosi izme|u prava, 103 spomendani, 206 Sud pravde, 98 temeljne vrijednosti, 99 ususret pridruìvanju, 67 Vije}e Europske unije, 98 zajednica, 94 zajednica za ugljen i ~elik, 92Europska zajednica, 94Europski parlament, 97europsko gra|anstvo gra|ani dràva ~lanica, 105 obrazovanje i kultura, 106 osje}aj pripadnosti, 107 temeljna prava, 106europsko javno ljekarni{tvo Direktiva 2011/24/EU, 180, 185 europske direktive i, 126 eZdravlje, 125 HLJK i PGEU, 119 Hrvatska vizija, 152 ishodi lije~enja, pobolj{anja 135, 145 javno zdravstvo, unapre|ivanje, 136, 148 klju~ne ~injenice, 137-137 krivotvoreni lijekovi, 123, 176 kvalifikacije, 126 liberalizacijska kretanja, problemi, 123 lijekovi, 117 ljekarnici o, 128 ljekarni~ka praksa, moderne skupine, 141 obra~un ljekarni~ke usluge, 128 odnosi s ~lanicama EU, 118 prava bolesnika, 180 priznavanje kvalifikacija, 189 saètak, 133 sigurnost i dostupnost lijekova, 134, 142 strategija, 132 u Biltenu HLJK, 117 u~ inkovitost i kvaliteta, doprinosi zdravstvenom

sustavu, 136, 149, 151 udruìvanje veledrogerija, 125 u europskom prostoru, 131 usavr{avanje, 126 vrijednost ljekarni~ke usluge, 171 uvodno o, 139-140Europsko vije}e, 97 sastavio: Vladimir Grdini}


208

Hrvatska farmakopeja 2007, 114-116Hrvatska i hrvatsko tlo aktivnosti ljekarnika, prema spomendanima, 155 enciklopedija, (ovitak) farmacijska znanost u, 87 hrvatski jezik u zajednici europskih jezika, 197 identitet u europskom kontekstu, 78 i EU, 109 intelektualna zajednica Europe, 82 ljekovito tlo, 80 odobravanje lijekova, 193 papino priznanje, 81 pravo poslovnog nastana, 113 prihva}anje europskih normi kakvo}e, 197 priznavanje kvalifikacija, 189 regulatorne promjene na podru~ju lijekova, 192 sloboda kretanja roba, 109 sloboda pruànja usluga, 113 sveu~ili{te kao dru{tvena sila, 84 uklju~ivanje u tokove razvoja znanosti, 86 uvoz i promet lijekova, 194 za{tita potro{a~a i javnog zdravstva, 111 zdravstvo u gradovima, 83hrvatski identitet arheolo{ki nalazi, 79 enciklopedija, (ovitak) europsko zajedni{tvo, 82 farmacijska znanost, 87 Hrvatsko-slavonski ljekopis, 88-89 humanizam, 87 Iris Ilirica, 80 jedno od najstarijih dràvnosti, 81 Juraj Dalmatinac, 82 karantena, 84 Liber de simplicibus, 85 lije~ni~ki i ljekarni~ki rukopisi, 81 ljekarni~ki laboratorij, 86 Marin Getaldi}, 87 Marko Antun de Dominis, 86 najstariji nazivi biljaka, 85 najugledniji europski jezik, 85 prve gradske ljekarne, 84 Radovanovo djelo, 82 samostansko ljekarni{tvo, 82-83 u europskom kontekstu, 78 zapadnoeuropski utjecaj na, 82hrvatski jezik u zajednici europskih jezika, 197 blister, 202 dje~ji sigurnosni zatvara~, 202-203

kapi za oko, 201 mjerna `li~ica, 203 oralna teku}ina, 200 oralne kapi, otopina, 200 prihva}anje europskih normi kakvo}e, 197 pomast za rodnicu, 201-202 primjena za koù, 202 propisani nazivi, 198 sirup, 200 vi{ejezi~ni farmaceutski rje~nik, 199 zatvara~, 202 èlu~anootporna kapsula, tvrda, 201

Kalendar javnozdravstvenih doga|aja, 155-170krivotvoreni lijekovi, 176

Ljekarni~ka usluga, vrijednost, 171 dijagnosti~ki i terapijski postupci, 173-174 izdavanje lijekova, 174 ru~na prodaja, 171

Mi{ljenje, zakonodavni akt, 100

Odluka, zakonodavni akt, 100, 102

Pravni akti, 100pr avo poslovnog nastana i sloboda pruànja usluga,

113Preporuka, zakonodavni akt, 100, 102

Reformacija, 76

Si gurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, 110

sloboda kretanja roba, 109slobodne vje{tine, 75srednjovjekovno dru{tvo ~etiri vida, 74sveti Benedikt, 72-73

Uredba, zakonodavni akt, 100-101

Velika otkri}a, 76Vije}e europe, 91, 179Vije}e europske unije, 98

Zajednica za ugljen i ~elik, 92za{tita potro{a~a i javnog zdravstva, 111

Enciklopedija

Enciklopedija, u op}em smislu, dje-lo u kojem se, abecednim ili kakvim drugim metodi~kim slijedom, okupljaju i sustavno obra|uju ~injenice i spoznaje o svim lju-dskim znanjima. Ovamo svakako pripada djelo Plinija Starijeg (I. st.), ~ije je Priro-doznanstvo (Historia naturalis) u 37 knjiga u kojem je ve} zahva}eno obilje podru~ja, od zvjezdoznanstva i botanike do ljekar-ni{tva i antropologije. Sama sloènica en-ciklopedija u modernim se europskim jezi-cima javlja tek u XVI. stolje}u. Tako u en-gleskom obliku encyclopedia (1538.), a po tom u hrvatskog humanista Pavla Skali}a (1559.) javlja se latinski oblik encyclopae-dia, posve blizak dana{njemu zna~enju. Pavao Skali} (Paulus Scalichius, Paulus de la Scala, Zagreb, 1534. – Gdansk, 1575.),1 humanist, polihistor, reformatorski pisac i teolog, ali i hrvatski pustolov, napisao je ve}i broj djela vrlo {arolika sadràja.2 Boga-

to znanje s podru~ja medicine, matematike, filozofije, muzikologije, optike, astrologije, mehanike, etike, ekonomije, politike i tako redom, obradio je u djelu Encyclopaediae, seu Orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum, Epistemon (Zbirka sveukup-nog znanja ili kruga kako svetih tako i svje-tovnih znanosti). Skali} je prvi upotrijebio rije~ enciklopedija u zna~enju srodnom dana{njem. U svojoj Enciklopediji autor raspravlja o go-tovo svim znanostima, pa se op{irno osvr}e i na medicinu. U svojim medicinskim zami-slima Pavao je Skali} sljedbenik Galena po-put ve}ine lije~nika njegova vremena. Ska-li}eva gledi{ta nisu izvorna, ali su ve}inom odraz platonisti~kih shva}anja njegova do-ba. To ga stavlja u dru{tvo onih ljudi koji su pridonosili preobrazbi prirodoznanstvene i prirodnofilozofske slike svijeta. ■

podsjetnik

napisao: Vladimir Grdini}1 Literatura: V. Grdini}, Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarni{tva, Ljekarni{tvo na tlu Hrvatske: dokazi, Nak-ladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1997, str. 204-205. – Hrvatska enciklopedja, sv. 9, Leksikografski za-vod Miroslav Krleà, Zagreb, 2007, str. 820. – Op}a i nacionalna enciklopedija, knj. XVIII, Pro Leksis, Za-greb, 2007, str. 162.

2 Sin siroma{na zagreba~kog {kolnika, studirao i dokto-rirao filozofiju u Be~u, a doktorat teologije postigao u Bo lo gni (1552.). Predavao na Sveu~ili{tu u Tübingenu. Proìvi vrlo buran i kontroverzan ìvot po europskim dvo rovima, ~esto pod la`nim titulama markiza, grofa i baruna.

Enciklopaediae, …, naslovna stranica, Basel, 1559, Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, pose-bice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaci-ji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namije-njene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 3 200 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

Ususret Europskoj uniji � Stara i na{a Europa � Hrvatski identitet u europskom kontekstu � Europski projekt � Temeljne vrijednosti Europske unije � Na~in djelovanja Europske unije � Odnosi izme|u prava Unije i nacionalnog prava � Europsko gra|anstvo � Sloboda kretanja roba � Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika � Za{tita potro{a~a i javnog zdravstva � Pravo poslovnog nastana i sloboda pruànja usluga � Politi~ka dimenzija Europske farmakopeje � Europsko ljekarni{tvo u Biltenu HLJK � Ljekarnici o ljekarni{tvu u EU � Europsko javno ljekarni{tvo: strategija � Aktivnost ljekarnika u javnom zdravstvu � Vrijednost ljekarni~ke usluge � Krivotvoreni lijekovi � Direktiva 2011/24/EU � Priznavanje kvalifikacija � Regulatorne promjene na podru~ju lijekova: pristup Hrvatske � Hrvatski jezik u zajednici europskih jezika � Jeste li znali? � Predmetno kazalo �Enciklopedija

Sadràj

bilten korice 02-03-13 - hrvatska ljekarnička komora · da se potvrdi u modernosti? valja se barem...

Documents