biodizel

d.o.o. 10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zatite okolia

TEHNIKO-TEHNOLOKO RJEENJE BUDUE PROIZVODNJE BIODIZELA I SPREMNIKOG PROSTORA TEKUIH MEDIJA TVRTKE KEPOL-TERMINAL d.o.o. U ZADRU

lan HEP grupe

Naruitelj:

Puncta Global d.o.o.

Broj dokumenta:

25-10-944/45

Projekt izradio:

A P O d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Vrsta dokumentacije:

Tehniko-tehnoloko rjeenje

Naziv projekta:

TEHNIKO-TEHNOLOKO RJEENJE BUDUE PROIZVODNJE BIODIZELA I SPREMNIKOG PROSTORA TEKUIH MEDIJA TVRTKE KEPOLTERMINAL d.o.o. U ZADRU

Dokument izradio:

Draen otarec, dipl. ing.

_________________

Suradnici:

Puncta Global d.o.o.: Denis Ivanov, mag.ing. Matea Ivanov, univ.bacc. Matej Majdeni, univ.bacc. Natalija Stankovi, mag.ing. Kepol-Terminal d.o.o.: Boe Krce, ing. Mate Pavelin, ing.

Pregledala:

Iva Vukani, dipl. ing.

_________________

Odobrio:

mr. sc. Damir Subai, direktor

_________________

Kontrolirani primjerak

1

2

3

4

Rev.0

Zagreb, travanj 2010.

Naruitelj: Puncta Global d.o.o.

Tehniko-tehnoloko rjeenje postrojenja za proizvodnju biodizela

Sadraj: Uvod ........................................................................................................................................... 3 1 Ope tehnike, proizvodne i radne karakteristike postrojenja ............................................ 5 1.1 Proizvodnja biodizela ................................................................................................ 5 1.1.1 Prijem i skladitenje sirovina ......................................................................... 6 1.1.2 Obrada sirovog biljnog ulja ........................................................................... 6 1.1.3 Izrada biodizela.............................................................................................. 7 1.1.4 Obrada glicerola........................................................................................... 10 1.1.5 Skladitenje proizvoda (biodizela, kalij sulfata, glicerolne vode) ............... 11 1.2 Spremniki prostor tekuih medija.......................................................................... 13 1.3 Ostale tehnike povezane aktivnosti........................................................................ 14 1.3.1 Protupoarni sustav...................................................................................... 14 1.3.2 Sustav hlaenja spremnika........................................................................... 14 1.3.3 Obrada otpadnih voda .................................................................................. 15 1.3.4 Sustav ventilacije ......................................................................................... 15 Plan s prikazom lokacije zahvata s obuhvatom cijelog postrojenja (situacija) ................. 16 2.1 Nacrt rasporeda objekata prije izgradnje postrojenja za biodizel i spremnikog prostora tekuih medija............................................................................................ 17 2.2 Satelitska snimka lokacije postrojenja s prikazom stanja prije izgradnje................ 18 2.3 Nacrt rasporeda objekata nakon izgradnje postrojenja za proizvodnju biodizela i spremnikog prostora tekuih medija ...................................................................... 19 2.4 Crte rasporeda postrojenja za proizvodnju biodizela i spremnikog prostora tekuih medija.......................................................................................................... 20 2.5 Nacrt cjelovite situacije s rasporedom postrojenja za proizvodnju biodizela, spremnikog prostora tekuih medija i pomorskim vezom ..................................... 21 Opis postrojenja ................................................................................................................ 22 3.1 Skladitenje sirovina za proizvodnju ....................................................................... 23 3.2 Esterifikacija sirovog biljnog ulja............................................................................ 26 3.3 Proizvodnja Biodizela.............................................................................................. 26 3.4 Skladitenje proizvoda (biodizela, glicerola i kalij sulfata).................................... 28 3.5 Kotlovnica................................................................................................................ 30 3.6 Spremniko-manipulativni prostor tekuih medija................................................. 30 3.6.1 Skladitenje tekuih medija ......................................................................... 32 3.6.2 Dopremanje i prihvat tekuih medija........................................................... 38 3.6.3 Otprema tekuih medija............................................................................... 39 3.7 Ureaj za proiavanje otpadnih voda ................................................................... 39 Blok dijagram postrojenja prema posebnim tehnolokim dijelovima............................... 42 4.1 Osnovni blok dijagram proizvodnje biodizela......................................................... 42 4.2 Shematski prikaz procesa proizvodnje biodizela..................................................... 43 4.3 Shema tehnolokog procesa prijema i otpreme tekuih medija............................... 44 4.4 Blok dijagram skladitenja tekuih sirovina............................................................ 451Nositelj zahvata: Kepol-Terminal d.o.o.

2

3

4

Izradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia



4.5 4.6 4.7 4.8 4.9 4.10 4.11 4.12 4.13 4.14 4.15 5 6 7

Blok dijagram skladitenja krutih sirovina .............................................................. 45 Blok dijagram obrade sirovog biljnog ulja .............................................................. 46 Blok dijagram izrade katalizatora ............................................................................ 47 Blok dijagram Transesterifikacije............................................................................ 47 Blok dijagrama ienja biodizela ........................................................................... 48 Blok dijagram suenja biodizela.............................................................................. 48 Blok dijagram aditiviranja biodizela ....................................................................... 49 Blok dijagram izrade kalij sulfata............................................................................ 50 Blok dijagram izrade glicerolne vode...................................................................... 51 Blok dijagram skladitenja tekuih proizvoda......................................................... 51 Blok dijagram skladitenja krutog proizvoda .......................................................... 52

Procesni dijagrami toka..................................................................................................... 53 Procesna dokumentacija postrojenja ................................................................................. 55 Ostala relevantna dokumentacija ...................................................................................... 56


2

Nositelj zahvata: Kepol-Terminal d.o.o.



Uvod IPPC (Integrated pollution prevention and control) direktiva o integriranom sprjeavanju i nadzoru oneiavanja u primjeni je ve vie od 13 godina (96/61/EZ od 24.rujna 1996), a svake dvije godine se revidira kako bi ponudila vii nivo zatite okolia i ljudskog zdravlja, odnosno kako bi pojednostavila postojee zakonodavstvo i tako smanjila administrativne trokove. Zadnja revizija direktive ima oznaku 2008/1/EC i u primjeni je od 15 sijenja 2008. Integrirani pristup nadzoru oneienja, uzimajui u obzir i gospodarenje otpadom, ima za cilj sprijeiti emisije u zrak, vode ili tlo gdje god je to mogue, a tamo gdje nije, svesti ih na minimum kako bi se postigla visoka razina zatite okolia kao cjeline. Zahtjevi Direktive transponirani su u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) i Uredbu o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia (NN 114/08). Obaveza ishoenja rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia proizlazi iz Zakona o zatiti okolia i Uredbe o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia. Temeljem Priloga I Uredbe o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia, koji daje popis djelatnosti kojima se mogu prouzroiti emisije kojima se oneiuju tlo, zrak, vode i more, budua djelatnost tvrtke Kepol-Terminal d.o.o. za koju se radi ovo tehniko-tehnoloko rjeenje svrstava se u grupaciju 4. Kemijska industrija, 4.1. kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih organskih kemikalija kao to su: b) ugljikovodici koji sadre kisik, kao to su alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri, acetati, eteri, peroksidi i epoksidne smole. Planirani zahvat izgradnje kompleksa za proizvodnju biodizela uklapa se u meunarodne obaveze Republike Hrvatske s ciljem smanjenja emisije oneiujuih tvari u atmosferu, jer se smanjuje emisija staklenikog plina CO2 koritenjem biodizela kao goriva, ali i emisija drugih oneiujuih tvari (SO2, lebdee estice, hlapivi organski spojevi) koje utjeu na oneienje zraka. Koritenjem biodizela ostvaruje se snieni ciklus CO2 u prirodi, jer izgaranjem biodizela nastaje onoliko CO2 koliko biljke potroe u procesu fotosinteze. Proizvodnjom i koritenjem 100.000 tona biodizela Republika Hrvatska e manje zagaditi atmosferu sa 278.870 tona CO2 na godinjoj razini. Budua proizvodnja biodizela i spremniki prostor tekuih medija izgraditi e se na prostoru bive tvornice PVC-a u industrijskoj zoni u Gaenica u Zadru. Ministarstvo je u postupku ocjene Studije o utjecaju na okoli za planirani zahvat uz izradu SUO-a odredilo i potrebu izrade tehniko-tehnolokog rjeenja za budui planirani zahvat i pokretanje postupka za ishoenje objedinjene dozvole zatite okolia. Za planiranu proizvodnju tvrtke Kepol-terminal d.o.o. iz Zadra ne postoji izraen i preporuen vertikalni BREF ve je u izradi tehniko-tehnolokog rjeenja koriten itav niz preporuka iIzradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

3




dijelovi horizontalnih BREF-ova koji se mogu aplicirati na budue stanje. Na taj nain definiran je okvir za proizvodnju biodizela sukladno najboljim raspoloivim tehnikama (NRT) vezano za proizvodnju biodizela, uzimajui u obzir i sukladnost prema horizontalnim BREF-ovima koji se odnose na monitoring, skladitenje sirovina i proizvoda, energetsku uinkovitost, sisteme hlaenja i ekonominost.


4




1

Ope tehnike, proizvodne i radne karakteristike postrojenja 1.1 Proizvodnja biodizela

Metilni esteri masnih kiselina, u ovom procesu metil esteri biljnog ulja, pripadaju skupini derivata srednje dugih lananih masnih kiselina (C16 C18) koji pokazuju strukturnu slinost s n-cetanom odnosno molekulama iz mineralnog dizelskog goriva. Ovakva slinost postie se reakcijom transesterifikacije u kojoj se odigrava zamjena trovalentnog alkohola glicerina iz triglicerida s jednovalentnim alkoholom metanolom odnosno kemijskom reakcijom nastaju jedna molekula glicerola i tri molekule metil estera masnih kiselina. Novonastali esteri masnih kiselina imaju nii viskozitet od sirovog ulja uljane repice. Konani proizvod metilni ester repiinog ulja (FAME), odnosno biodizel, vrlo je slian mineralnom dizelu po svojim gorivim svojstvima, ali nije opasan ni po jednom od slijedeih kriterija: nije lako zapaljiv, nije tetan za zdravlje, ne zagauje vode, ne zagauje zrak, bioloki se razgrauje. Tehnoloki postupak proizvodnje biodizela planiranog kapaciteta od 66.000 tona na godinu, koje ima mogunost koristiti nekoliko vrsta biljnih ulja i daje proizvode svojom kakvoom sukladne normi HRN EN 14214 zahtjeva sloeno u potpunosti automatizirano postrojenje s kontinuiranim procesom proizvodnje, radi ostvarenja to bolje ekonominosti proizvodnje. Postrojenje ini proizvodno zatvorenu cjelinu u kojoj se prerauje sirovo biljno ulje proizvodei eljene proizvode, biodizel, kalij sulfat (K2SO4) i glicerolnu vodu. Mogui otpad iz procesa proizvodnje sveden je na najmanju moguu mjeru. Proizvodnja biodizela se sastoji od sljedeih tehnolokih cjelina: 1. Prijem i skladitenje sirovina 2. Obrada sirovog biljnog ulja 3. Izrada biodizela 4. Obrada glicerola 5. Skladite proizvoda 6. Kotlovnica 7. Spremniki prostor tekuih medija


5




1.1.1

Prijem i skladitenje sirovina

U sklopu proizvodnje biodizela izgraditi e se skladini prostori za skladitenje sirovina potrebnih za proizvodnju biodizela, glicerolne vode i kalij sulfata. Skladite i pretovar sirovina za proizvodnju biodizela koncipirani su kao posebna cjelina koja osigurava: dugotrajno skladitenje ulja u nadzemnim spremnicima, punjenje spremnika uljem iz autocisterni i iz broda, pranjenje spremnika ulja u postrojenje, dugotrajno skladitenje kiselina u nadzemnim spremnicima, punjenje spremnika kiselina iz autocisterni, pranjenje spremnika kiselina u postrojenje, dugotrajno skladitenje aditiva u nadzemnim spremnicima, punjenje spremnika aditiva iz autocisterne, pranjenje spremnika aditiva u postrojenje, dugotrajno skladitenje metanola u podzemni spremnik, punjenje spremnika metanola iz autocisterni, pranjenje spremnika metanola u postrojenje, dugotrajno skladitenje krutog katalizatora u prostoru za skladitenje. Skladini objekti i prostor planiraju se izgraditi prema pravilima struke i zakonskoj regulativi s ciljem sprjeavanja zagaenja okolia prilikom prijema tekuih i krutih sirovina u skladite kao i otpreme tekuih i krutih sirovina iz skladita u postrojenje i osiguravanja sigurnosti objekta, sigurnosti rada te ivota i zdravlja djelatnika. Skladita za sirovine izgraditi e se prema tehnolokom projektu sukladno propisima o sigurnosti skladitenja predvienih tvari i zatite okolia od mogueg njihovog neeljenog djelovanja na okoli. Tekue sirovine skladititi e se u za to odgovarajuim spremnicima koji e biti smjeteni u nepropusnoj tankvani.

1.1.2

Obrada sirovog biljnog ulja

Tehnoloka cjelina Obrada sirovog biljnog ulja sastoji se od procesne jedinice ienja ulja i procesne jedinice esterifikacije. ienje ulja U postupku ienja ne degumirano biljno ulje iz skladinog spremnika se podvrgava postupku ienja dodavanjem vodene pare temperature 160C pod tlakom u kolonu za stripanje uz intenzivno mijeanje s vrlo malim koliinama fosforne kiseline (H3PO4). Nakon obavljenog stripanja provodi se odvajanje proienog sirovog ulja od otpadne vode u separatoru. Proieno sirovo ulje sprema se u skladini spremnik dok se otpadna voda saIzradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

6




ostalim neistoama sprema u skladini spremnik i treba je zbrinuti kao tekui neopasni otpad. Esterifikacija Proieno sirovo biljno ulje zajedno s uljnim dijelom iz procesa proizvodnje podvrgava se postupku esterifikacije pomou smjese sulfatne kiseline i metanola u esterifikacijskom reaktoru uz intenzivno mijeanje. Tim postupkom dobivaju se esteri slobodnih masnih kiselina. U separatoru se odvaja esterificirano ulje (E-ulje) kao laka uljna faza koja se odvodi na postupak transesterifikacije od tee kisele K-faze smjese sulfatne kiseline, metanola i reakcijom nastale vode i glicerol iz koje se dodatno izdvaja uljni dio smjese (ulje K-faze). Izdvojena K-faza odvodi se u tehnoloku cjelinu Obrade glicerola, dok se ulje K-faze vraa u postupak esterifikacije. 1.1.3 Izrada biodizela

Tehnoloka cjelina Izrada biodizela sastoji se od procesnih jedinica: - Izrade katalizatora - Transesterifikacije - ienja biodizela - Suenja biodizela - Aditiviranje biodizela Izrada katalizatora Katalizator se pripravlja otapanjem granuliranog kalij hidroksida (KOH) u bezvodnom metanolu i nastaje odgovarajui metilat pogodan za katalizu reakcije transesterifikacije i nastanak metilestera. Kao katalizator za postupak proizvodnje biodizela u ovom tehnolokom procesu koristit e se kalijev hidroksid otopljen u bezvodnom metanolu. Transesterifikacija Nakon provedene obrade sirovog biljnog ulja te dobivanja proienog ulja i estera ulja pogodnog za nastavak tehnolokog procesa, provodi se postupak transesterifikacije u dva koraka s metanolom uz odgovarajue pripremljeni katalizator. Trigliceridi masnih kiselina iz biljnih ulja, sirovine za proizvodnju, u prisutnosti katalizatora kemijski reagiraju s prisutnim metanolom i stvaraju metilne estere masnih kiselina. Ovaj tijek kemijske reakcije i proces nastajanja estera masnih kiselina naziva se transesterifikacija i moe se prikazati sljedeom jednadbom:


7




Reakcija se provodi pri atmosferskom tlaku i pri temperaturi do 64 C. Kod tih uvjeta, a zbog prisutnosti i drugih spojeva u ulju, paralelno s nastajanjem metilnih estera masnih kiselina moe doi do nastajanja sapuna i vode. Sve to smanjuje istou proizvoda i eljeno iskoritenje procesa. Nastanak sapuna moemo prikazati jednadbama:

S ciljem smanjenja nastajanja nepoeljnih proizvoda reakcija i poveanja iskoritenja reakcije, postupak se provodi u dva reakcijska stupnja. Nakon provoenja prvog stupnja reakcije koji dostie znaajnu koliinu proizvedenih metilestera dolazi do odvajanja nastalog glicerola i ostalih neeljenih spojeva od biodizela. U drugom stupnju se nastavlja reakcija s metanolom uz dodatak katalizatora te se time dobiva vee iskoritenje i vea istoa biodizela. Po zavretku tijeka planiranih reakcija odvaja se nastali biodizel od ostalih produkata reakcije. Obraeno sirovo biljno ulje se iz skladinog spremnika dobavlja odgovarajuom pumpom i prolazi kroz predgrijae i grijae koji ulje zagrijavaju na 60C. Postupak transesterifikacije provodi se u reakcijskom procesnom bloku. U reaktor se dozira biljno ulje za proizvodnju biodizela i metanol s katalizatorom. Provodi se reakcija transesterifikacije u prvom koraku. Nakon zavretka reakcije provodi se postupak odvajanja nastalog metilestera masnih kiselina i neizreagiranog ulja od nastalog sirovog glicerola s oneienjima (G-1 faza) koja se odvodi na Obradu glicerola. Dobivena smjesa metilestera masnih kiselina i neizreagiranog ulja iz prvog stupnja odvodi se u reaktor u kojem se mijea s novo dodanom odgovarajuom koliinom metanola iIzradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

8




katalizatora i potom provodi drugi stupanj reakcije transesterifikacije. Po zavretku reakcije provodi se postupak odvajanja nastalog metilestera masnih kiselina (biodizela) od sirovog glicerola (G-2 faza) koja se odvodi na Obradu glicerola. Proizvedeni sirovi biodizel odvodi se u odgovarajui skladini spremnik i odatle odlazi na ienje biodizela u procesnu jedinicu za ienje biodizela. ienje biodizela Po zavretku reakcije transesterifikacije i odjeljivanja biodizela od glicerola i ostalih sporednih produkata reakcije potrebno je obaviti ienje biodizela. Sirovi biodizel u sebi sadri teko hlapive spojeve kao to su razliite vrste sapuna, zaostali glicerol i druga oneienja koja se postupkom ienja uklanjaju da bi svojim sastavom zadovoljio propisima traenu kakvou. U proceduri ienja provodi se postupak ekstrakcije vodom u dva stupnja. U prvom stupnju se dodavanjem tople vode ekstrahiraju sapuni i zaostali glicerol iz sirovog biodizela. Odvajanje vode s oneienjima od biodizela obavlja se separacijskim ureajima. Odvojena voda pranja se odvodi u sabirni spremnik dok biodizel odlazi u drugi stupanj ienja. Iz sabirnog spremnika vode pranja prvog stupnja (VP1) putem cjevovoda odvode se na Obradu glicerola gdje se obrauje kao ulazna sirovina tog dijela procesa. U drugom stupnju sirovi biodizel se podvrgava kiselom pranju s 1,5 %-tnom otopinom klorovodine kiseline u demineraliziranoj vodi. Cilj drugog pranja je u potpunosti ukloniti zaostale sapune, glicerol i eventualna druga oneienja. Kisela voda pranja (VP2) se odvaja iz nastale smjese na separacijskom ureaju i odvodi iz procesa u sabirni spremnik. Iz sabirnog spremnika pomou crpki odlazi u dio procesa za proizvodnju glicerolne vode gdje prolazi postupak obrade.


9




Suenje biodizela Zavretkom postupka pranja dobiva se oieni biodizel koji u sebi sadri znaajnu koliinu vode, koja je za konani proizvod neprihvatljiva. Stoga se nakon postupka ienja mora provesti i postupak suenja biodizela, u cilju uklanjanja suvika vode do granice dozvoljenog. Postupak suenja se provodi na koloni za suenje i po zavretku suenja biodizela iz proizvodne linije izlazi biodizel koji svojom kakvoom odgovara normi HRN EN 14214. Iz postupka suenja uz biodizel dobiva se i destilirana voda koja se u Proizvodnji biodizela koristi kao procesna voda (PV1). Aditiviranje biodizela Prema propisima o kakvoi biogoriva kao i vrsti upotrijebljenih sirovina u procesu proizvodnje te godinjem dobu potrebno je provesti aditiviranje proizvedenog biodizela odgovarajuim aditivima. Kao aditivi koriste se kemijske tvari koje djeluju kao antioksidansi i baktericidi te sniavaju toku teenja biodizela (flow improver). Planira se koristiti kao aditive Toluen i Wintron DC 301 koji se dodaju u biodizel u koliini od 0,01 0,1 % ovisno o godinjem dobu i kakvoi biodizela. Aditiviranje biodizela obavlja se na liniji za aditivaciju pomou opreme koja omoguava dodavanje tono odreene koliine i odreene vrste aditiva u biodizel. Homogenizacijom smjese biodizela i aditiva dobiva se proizvod - biodizel.

1.1.4

Obrada glicerola

Svi nastali nusprodukti iz procesa esterifikacije i transesterifikacije u kojem je ciljani proizvod biodizel se obrauju u tehnolokoj cjelini Obrade glicerola. Iz te obrade obavlja se recikliranje i vraanje svih supstanci korisnih za proces proizvodnje i nastaju komercijalno korisni proizvodi kalij sulfat i glicerolna voda. Tehnoloka cjelina Obrada glicerola sastoji se od procesne jedinice izrada kalij sulfata (K2SO4) i procesne jedinice izrada glicerolne vode. Izrada kalij sulfata (K2SO4) Kroz tijek procesa proizvodnje biodizela i ostalih prateih tehnolokih operacija nastaju tekue faze koje se odvajaju i odvode na obradu. U procesu obrade prvi korak je postupak proizvodnje kalij sulfata njegovim izluivanjem u procesu neutralizacije gdje se obrauju Efaza, G-1 faza, G-2 faza, VP1, VP2, U-1 faza i U-2 faza uz dodavanje procesne vode i sulfatne kiseline. Po zavretku neutralizacije smjesa se prebacuje u homogenizator u koji se dodaje metanol za pranje i potom smjesa odlazi na separaciju na dekanteru. Na dekanteru se odvaja uljni dio i pasta kalij sulfata od sirovog glicerola. Tijekom obrade nastala pasta kalij sulfata (K2SO4) koja se izdvaja uz razdjeljivanje tekueg dijela i dobivanje U-1 faze i sirovog glicerola (SG1). Dobivena pasta kalij sulfata se pere metanolom i sui. Kristali osuenog kalij sulfata pakiraju se u jumbo vree za transport. Iz procesa suenja dobiva se i metanol pranja (MP1) koji se ponovno koristi u procesu proizvodnje kalij sulfata.10





Izrada glicerolne vode Izluenom kiselom sirovom glicerolu iz proizvodnje kalij sulfata u drugom neutralizatoru dodaje se metanol i kalij hidroksid do pH=7. Neutralna smjesa se podvrgava postupku demetanolizacije i iz smjese se izdvaja regenerirani metanol (RM1) koji se koristi u procesima proizvodnje. Iz demetanoliziranog ostatka na ureaju za separaciju izdvaja se uljna faza (U-2 faza). Po odvajanju izdvojenog ulja iz smjese provodi se postupak uparavanja sirovog glicerola iz kojeg se dobiva destilirana voda koja se u procesu koristi kao procesna voda (PV2). Nakon zavrenog uparavanja dobivena smjesa sirovog glicerola se na separacijskom ureaju razdvaja na glicerolnouljnu vodu (GUV1 faza) koja se odvodi na obradu sirovog biljnog ulja i na glicerolnu vodu koja se skladiti kao komercijalni proizvod.

1.1.5

Skladitenje proizvoda (biodizela, kalij sulfata, glicerolne vode)

Skladite i pretovar gotovih proizvoda koncipiran je kao cjelina koja osigurava: dugotrajno skladitenje biodizela u nadzemnim spremnicima, punjenje spremnika biodizelom iz procesa proizvodnje, pranjenje spremnika biodizela u autocisternu, pranjenje spremnika biodizela u brod, dugotrajno skladitenje glicerolne vode u nadzemni spremnik, grijanje spremnika glicerolne vode, punjenje spremnika glicerolne vode iz procesa proizvodnje, pranjenje spremnika glicerola u autocisternu, dugotrajno skladitenje krutog kalij sulfata u jumbo vreama. Planirani nain izgradnje objekata i skladinih prostora je prema pravilima struke i zakonskoj regulativi s ciljem sprjeavanja oneienja okolia prilikom prijema i otpreme proizvoda iz skladita i osiguravanja sigurnosti objekta, sigurnosti rada te ivota i zdravlja djelatnika.


11




Skladitenje biodizela Biodizel se skladiti u etiri nadzemna vertikalna spremnika: dva nadzemna vertikalna spremnika volumena svaki po 2.000 m i dva nadzemna vertikalna spremnika zapremine svaki po 280 m koji su smjeteni u betonskom nepropusnom sabirnom bazenu (tankvani). Volumen skladitenja biodizela je 4.560 m3. Predvia se transport odnosno otprema biodizela: cestovnim putem, morskim putem. Biodizel se otprema autocisternama koje se pune na autopunilitu pomou utakakih ruku i odgovarajue instalacije za punjenje. Kada se biodizel otprema morskim putem utovar broda se obavlja preko stalnog veza na gatu u luci Gaenica. Punjenje broda se obavlja preko gibljivih crijeva i namjenski izgraene instalacije. Skladitenje glicerolne vode Glicerol se skladiti u dva nadzemna, vertikalna, izolirana i grijana spremnika svaki volumena 280 m. Volumen skladitenja je 560 m3. Predvia se transport odnosno otprema glicerolne vode cestovnim putem. Kod otpreme glicerolne vode pomou autocisterni punjenje se obavlja preko utakake ruke i za to namijenjene instalacije na autopunilitu. Skladitenje kalij sulfata Proizvedeni kalij sulfat pakira se u jumbo vree i skladiti u prostoru skladita krutih gotovih proizvoda namijenjenom za njegovo skladitenje. Za vrijeme skladitenja vree se smjetaju na odgovarajue drvene palete. Skladini prostor je prozraan i svijetao s dovoljnim brojem izmjene zraka u prostoru, a sukladno propisima o zatiti na radu i sigurnosti rada.


12




1.2

Spremniki prostor tekuih medija

Trgovako drutvo KEPOL TERMINAL d.o.o. iz Zadra namjerava proiriti svoju djelatnost izgradnjom skladino-manipulativnog terminala tekuih medija primarno za skladitenje naftnih derivata i sirovih biljnih ulja uz postrojenje za proizvodnju biodizela u luci Gaenica u Zadru. Na skladino-manipulativnom terminalu tekuih medija odvijati e se samo procesi prijama, skladitenja i otpreme naftnih derivata i sirovih biljnih ulja, bez tehnolokih procesa prerade ili dorade medija koji se skladite. Ukupni kapacitet skladitenja tekuih medija je 60.000 m3 (cca 48.750 tona). U tu koliinu uraunato je skladitenje naftnih derivata, sirovih biljnih ulja i biodizela. U spremnikom prostoru tekuih medija odvijati e se primarno procesi prijema, skladitenja i otpreme naftnih derivata, sirovih biljnih ulja i biodizela. Naftni derivat eurodizel biti e djelomino koriten i za aditiviranje biodizela kao gotovog proizvoda i za izradu mjeavina biodizela i eurodizela dok e se uskladiteno sirovo biljno ulje koristiti za proizvodnju biodizela u pogonu za proizvodnju, a spremnici za skladitenje biodizela koristit e se za skladitenje gotovog proizvoda iz proizvodnje biodizela.


13




1.3 Ostale tehnike povezane aktivnosti 1.3.1 Protupoarni sustav

Procjenjuje se, mogunost nekontroliranog izlijevanja ulja, metanola, biodizela, ili glicerola iz spremnika, cjevovoda, postrojenja ili ureaja. Nastajanje poara moe nastupiti i uslijed slijedeih uzroka: - proputanje utakako-istakake instalacije, - perforacija cjevovoda i cijevne armature, - prelijevanje zapaljive tekuine iz spremnika, - proputanje na brtvama i kuitu crpke, - perforacija stijenki spremnika, - nepropisno isputanje zauljene otpadne vode. U najgorem moguem sluaju (raspad nadzemnog spremnika) koliine zapaljive tekuine koje mogu biti zahvaena poarom su one koliine koje se nalaze u spremniku (maksimalni kapacitet spremnika). Poarna optereenja objekta po segmentima 1. spremniki prostor tekuih medija 2. pretakalite auto cisterni 3. tehnoloka hala proizvodnje biodizela 4. spremniki prostor proizvodnje biodizela 5. kotlovnica i spremnik UNP-a

274,6 GJ/m2 6,7 GJ/m2 11,7GJ/m2 181,8GJ/m2 12,3GJ/m2

U spremniku vode za hlaenje trajno je osigurano 2.100 m3 vode za potrebe gaenja poara.

1.3.2

Sustav hlaenja spremnika

Sustav hlaenja spremnika postavlja se na svim spremnicima koji se koriste za skladitenje sirovina i proizvoda u prostoru skladita sirovina, proizvoda i prostoru skladinomanipulativnog terminala tekuih medija. Prema projektnoj dokumentaciji planira se odvajanje i skupljanje otpadnih voda, zauljene vode sa povrina pretakanja, skladitenja i prometnica, kao i iste oborinske vode. Voda za sistem hlaenja osigurava se iz maksimalno moguih zaliha kinice prikupljenih tijekom kinih dana i spremljenih u za to posebno namijenjen spremnik (2.100 m3). Prilikom rada sistema hlaenja voda se preko armaturne infrastrukture raspruje po pojedinim spremnicima i obavlja ulogu hlaenja spremnika i medija u njima. Ocjeena voda sa spremnika se prikuplja u sabirnom prostoru u podnoju spremnika i armaturnom infrastrukturom odvodi do dva ureaja za proiavanje otpadnih voda (separatora). Separatori su namijenjeni za proiavanje otpadnih zauljenih oborinskih, procesnih iIzradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

14




tehnolokih otpadnih voda protoka do 250 l/s, gdje se odvajaju prikupljene masnoe i potom preko pjeanog i ugljenog filtera odvodi u spremnik za spremanje vode za hlaenje. Isparene koliine vode u nedostatku prikupljenih voda za hlaenje nadoknauju se iz sustava javnog vodovoda. Generirani viak vode za hlaenje pojavljuje se kao posljedica u izrazito kinim danima i proizlazi iz razlike ukupne koliine vode za hlaenje koja izlazi iz ureaja i potrebnih koliina vode za hlaenje. Suviak vode za hlaenje koji se ne moe spremiti u spremnik vode za hlaenje se nakon obrade preko separatora i filtera putem podmorskog ispusta uputa u morski akvatorij.

1.3.3

Obrada otpadnih voda

Prema vodopravnoj suglasnosti od 1983. godine planira se otpadne vode obraditi do kakvoe koja se moe putem podmorskog ispusta upustiti u morski akvatorij. Sanitarno-fekalne otpadne vode treba sakupljati svojim sabirnim sustavom i obraditi na biojami te po obavljenoj obradi voda se putem podmorskog ispusta uputa u morski akvatorij. Biojama se periodino i godinje odrava i sadraj organskog tereta se prazni svakih cca 30 dana vozilom komunalnog poduzea. Dnevna koliina obraenih fekalnih voda koja e se ispustiti u morski akvatorij procjenjuje se na 5,0 m3 / dan. Neovisno o planiranom postizanju visoke kakvoe proiene vode, postojei podmorski ispust preko kojeg se viak tehnolokih voda isputa u more iz sigurnosnih razloga izveden je do udaljenosti od 500 m od obalne linije. Takvo isputanje otpadnih voda moe trajati samo dok se na prostoru industrijske zone Gaenica ne izgradi kolektor i sustav javne odvodnje te je potrebno odvodnju s lokacije zahvata nakon separatora umjesto preko podmorskog ispusta i isputanja u akvatorij spojiti i isputati u sustav javne odvodnje. 1.3.4 Sustav ventilacije

Tehnoloke cjeline proizvodnje biodizela, obrade glicerola i dio obrade sirovog biljnog ulja povezane su u jedinstveni sustav zajednike ventilacije. Svi procesi u jedinstvenom sustavu se odvijaju pri atmosferskom tlaku te nisu mogui poremeaji tlakova pri radu sustava i tehnolokih cjelina. Za emisiju u atmosferu postoji samo jedno zajedniko mjesto emisija. Sustav je ureen tako da se obavlja ukapljivanje para metanola i ne dolazi do emisije metanola u atmosferu. U sustavu postoji sistem inertizacije duikom te se u atmosferu isputa samo oko 1-2 m3/h N2 (duika).


15




2

Plan s prikazom lokacije zahvata s obuhvatom cijelog postrojenja (situacija)


16



Tehniko-tehnoloko rjeenje postrojenje za proizvodnju biodizela

2.1 Nacrt rasporeda objekata prije izgradnje postrojenja za biodizel i spremnikog prostora tekuih medija


17




2.2 Satelitska snimka lokacije postrojenja s prikazom stanja prije izgradnje


18




2.3 Nacrt rasporeda objekata nakon izgradnje postrojenja za proizvodnju biodizela i spremnikog prostora tekuih medija


19


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. proizvodnju biodizela

Tehniko-tehnoloko rjeenje postrojenja za

2.4 Crte rasporeda postrojenja za proizvodnju biodizela i spremnikog prostora tekuih medija


20




2.5 Nacrt cjelovite situacije s rasporedom postrojenja za proizvodnju biodizela, spremnikog prostora tekuih medija i pomorskim vezom


21




3

Opis postrojenja

Proizvodnja biodizela i skladitenje tekuih medija na lokaciji industrijske zone luke Gaenica investitor Kepol-terminal izgraditi e sukladno meunarodnim i domaim propisima, te u suglasju s horizontalnim BREF-ovima : - IPPC Reference Document on Best Available Techniques in the Large Organic Chemical Industry, February 2003, - IPPC Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage, July 2006, - IPPC Reference Document on Best Available Techniques for Energy Efficiency February 2009, - IPPC Reference Document on the application of Best Available Techniques to Industrial Cooling System December 2001, - IPPC Reference Document on the General Principles on Economics and Cross Media Effects, July 2006, - IPPC Reference Document on the General Principles of Monitoring, July 2003, - IPPC Reference Document on Best Available Techniques in Common Waste Water and Waste GasTreatment / Management Systems in the Chemical Sector, February 2003. Planira se proizvodnja biodizela kapaciteta 66.000 tona na godinu (8.000 radnih sati odnosno 333 radna dana) i spremniki prostor tekuih medija kapaciteta 60.000 m3.


22




3.1 Skladitenje sirovina za proizvodnju U sklopu proizvodnog kompleksa planiraju se izgraditi skladini prostori za skladitenje sirovina potrebnih za planiranje proizvodnje biodizela, glicerola i kalij sulfata. Ukupni skladini prostor ima kapacitet za 25 dana skladitenja sirovina to osigurava veu fleksibilnost poslovanja. Spremnici za potrebne sirovine (spremnik metanola, samostojei spremnik klorovodine kiseline 36% i spremnik sulfatne kiseline 96%) dimenzionirani su za skladitenje u vremenskom razdoblju od dva tjedna. Skladitenje sirovog biljnog ulja Skladite sirovog biljnog ulja ine: 2 vertikalna spremnika sirovog biljnog ulja volumena 2 x 2.000 m, 4 vertikalnih spremnika sirovog biljnog ulja volumena 2 x 280 m3, Ukupni volumen spremnika za skladitenje sirovog ulja je 5.120 m3. Dva nadzemna spremnika volumena po 2.000 m3, promjera 13,0 metara i visine 15,5 metara smjeteni su u betonskom nepropusnom sabirnom bazenu (tankvani) koja je dimenzija 82 x 20 x 2 metra i zajednika je i za spremnike biodizela (4.840 m3) i za spremnike glicerola (560 m3). etiri nadzemna spremnika volumena po 280 m3 , promjera 6,0 metara i visine 10,0 metara smjeteni su u betonskom nepropusnom sabirnom bazenu (tankvani) koja je dimenzija 82 x 20 x 2 metra i zajednika je i za spremnike biodizela (4.840 m3) i za spremnike glicerola (560 m3). Nadzemni spremnici slue, osim za skladitenje biljnog ulja dovezenog jednim od naina transporta vodom ili kopnom i za skladitenje i taloenje - bistrenje sirovog biljnog ulja. Projektom je predvien transport odnosno doprema i otprema sirovog biljnog ulja: cestovnim putem, pomorskim putem. Kod cestovne dopreme ulje se iz autocisterne puni u bilo koji od etiri spremnika. Kapacitet punjenja odgovara 100 m/h. Projektom se predvia jedno mjesto za pranjenje autocisterni. Kod dopreme ulja brodskim putem moe se izabrati koji se spremnika eli puniti i kapacitet punjenja je 250 m/h. Projekt je predvidio jedno mjesto odnosno trajni vez na gatu u luci Gaenica za pretovar. Skladini prostor ima odgovarajuu instalaciju kojom se otprema sirovo biljno ulje sa skladita u proces proizvodnje. Sirovo biljno ulje otprema se tehnolokim cjevovodom pomou crpke koja se nalazi u skladinom prostoru u blizini spremnika. Kapacitet otpreme ulja u postrojenje je 60 m/h iz bilo kojeg od skladinih spremnika. Skladitenje metanola Skladite za metanol ini jedan metalni dvoploni spremnik kapaciteta 100 m, promjera 2,9 metara i duljine 16,0 metara, te je ukupni skladini kapacitet za metanol 100 m3. Spremnik je podzemni i smjeten uz rub tankvane u kojoj su smjeteni ostali spremnici za proizvodnjuIzradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

23




biodizela, a na propisanoj udaljenosti od ostalih objekata u prostoru tvornikog kruga. Ovakav metalni spremnik s dvostrukom stjenkom zadovoljavaju sve propise o zatiti okolia za skladitenje metanola. Opremljen je potrebnom opremom za punjenje i pranjenje, kontinuiranim praenjem nivoa u spremniku te sistemom za inertizaciju duikom. Takoer je opremljen sistemom kontrole proboja stjenke spremnika. Metanol se u spremnike doprema autocisternama, a prema tehnolokoj hali transportira se cjevovodom. Neiskoriteni prostor u spremniku ispunjen je duikom, ime se primarno sprjeava ulazak vlage iz zraka u metanol, a kao sekundarna pojava sprjeava se i isputanje para metanola u atmosferu. Predvieno je da se transport odnosno doprema i otprema metanola u postrojenje odvija: doprema - cestovnim putem, otprema - tehnolokim cjevovodom koji vodi od spremnika do postrojenja. Kapacitet pretovara je 60 m/h. Projektom je predvieno jedno mjesto za pranjenje autocisterni. Metanol se otprema tehnolokim cjevovodom do postrojenja pomou crpke koja se nalazi u blizini spremnika. Kapacitet pretovara je 3 m/h. Cjevovod za metanol od skladita do postrojenja za biodizel izraen je od nehrajueg elika i izoliran. Skladitenje sulfatne kiseline 96% Sulfatna kiselina e se skladititi u nadzemni spremniku od polimernog materijala zapremine 30 m koji se nalazi u tehnolokoj zgradi u prostoriji za skladitenje kiselina. Skladini prostor je zatvoren stoga se predvia odgovarajua ventilacija s dovoljnim i prema propisima predvienim izmjenama zraka u prostoru skladitenja. Sam spremnik smjeten je u betonski nepropusni bazen koji je obloen materijalima otpornim na korozivno djelovanje sulfatne kiseline i ispust bazena je zatvoren odgovarajuom brtvenom armaturom koja ne dozvoljava istjecanje tekuine iz bazena u sustav tehnoloke kanalizacije do sistema za neutralizaciju i obradu otpadnih voda. Predvien je transport odnosno doprema i otprema sulfatne kiseline: cestovnim putem, tehnolokim cjevovodom koji vodi od spremnika sulfatne kiselina do postrojenja. Sulfatna kiselina dopremati e se autocisternama i prilikom istovara pomou odgovarajuih pumpi obavljati e se i prijem para sulfatne kiseline iz spremnika u autocisternu. Kapacitet pretovara je 100 m/h. Projektom se predviao jedno mjesto za pranjenje autocisterni. Iz spremnika sulfatna kiselina se u postrojenje otprema tehnolokim cjevovodom pomou crpke koja se nalazi u blizini spremnika.


24


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. proizvodnju biodizela Skladitenje kalij hidroksida


Skladini prostor je smjeten u dijelu proizvodne zgrade u prostoru koji je dobro ventiliran. Podovi skladinog prostora su vodonepropusni i zatieni materijalom koji je otporan na korozivna djelovanja jako alkalnih medija. Pod je izveden tako da omoguava po potrebi pranje te se otvaranjem brtvene armature koja se nalazi na sistemu kanalizacionog cjevovoda, alkalna otpadna voda od pranja podova skladita otputa u sustav tehnoloke kanalizacije i odatle do sistema za neutralizaciju i obradu otpadnih voda. Kalij hidroksid se dovozi u odgovarajuim vreama, svojoj originalnoj ambalai, i za vrijeme skladitenja nalazi se na odgovarajuim drvenim paletama.

Skladitenje klorovodine kiseline Klorovodina kiselina se skladiti u nadzemni spremnik od polimernog materijala zapremine 30 m koji se nalazi u tehnolokoj zgradi u prostoriji za skladitenje kiselina. Skladini prostor je zatvoren stoga se predvia odgovarajua ventilacija s dovoljnim i prema propisima predvienim izmjenama zraka u prostoru skladitenja. Sam spremnik smjeten je u betonski nepropusni bazen koji je obloen materijalima otpornim na korozivno djelovanje klorovodine kiseline i ispust bazena je zatvoren odgovarajuom brtvenom armaturom koja ne dozvoljava istjecanje tekuine iz bazena u sustav tehnoloke kanalizacije do sistema za neutralizaciju i obradu otpadnih voda. Projektom se predvia doprema klorovodine kiseline: cestovnim putem autocisternama, tehnolokim cjevovodom koji vodi od prostorije za skladitenje kiselina do postrojenja. Pretakanje klorovodine kiseline obavlja se preko istakake ruke uz sistem povrata para koje nastaju tijekom pretakanja. Kapacitet pretovara je 100 m/h i projekt predvia jedno mjesto za pranjenje autocisterni. Uskladitena klorovodina kiselina otprema se tehnolokim cjevovodom do postrojenja pomou crpke koja se nalazi u blizini spremnika. Skladitenje aditiva Aditiv za potrebe aditivacije proizvedenog biodizela skladiti se u jednom izoliranom spremniku zapremine 20 m koji je smjeteni unutar proizvodne hale. Ukupan volumen skladita za aditiv je 20 m. Predvien je transport odnosno doprema i otprema aditiva: cestovnim putem autocisternama, tehnolokim cjevovodom koji vodi do tehnoloke zgrade. Aditiv se doprema autocisternama, kapacitet pretovara je 100 m/h. Projektom je predvieno jedno mjesto za pranjenje autocisterni.


25




Otprema aditiva u tehnoloku zgradu se po potrebi obavlja pomou tehnolokog cjevovoda i pomou crpke koja se nalazi u skladinom prostoru u blizini spremnika. Kapacitet pretovara je 3 m/h. 3.2 Esterifikacija sirovog biljnog ulja Sirovo biljno ulje se podvrgava postupku degumacije dodavanjem vode i pare temperature 160 C pod tlakom u kolonu za stripanje i intenzivno mijeanje. Nakon obavljenog stripanja provodi se odvajanje proienog sirovog ulja od otpadne vode u separatoru. Proieno sirovo ulje zajedno s uljnim dijelom iz procesa proizvodnje podvrgava se postupku esterifikacije pomou smjese sulfatne kiseline i metanola u esterifikacijskom reaktoru uz intenzivno mijeanje. Tim postupkom dobivaju se esteri slobodnih masnih kiselina. U separatoru se odvaja laka uljna faza koja se odvodi na postupak transesterifikacije od tee faze sulfatne kiseline i metanola. Tea faza se u neutralizatoru pomou glicerola izdvojenog iz procesa transesterifikacije neutralizira do pH=7. 3.3 Proizvodnja Biodizela Postrojenje za transesterifikaciju, odnosno proizvodnju biodizela, nalazi se u zasebnom objektu koji osigurava kvalitetan tehniko tehnoloki prostor za rad postrojenja koje se sastoji od sljedeih linija: linije za pripremu katalizatora, linije za transesterifikaciju, linije za ienje biodizela. Objekt i prostor u kojem se nalaze proizvodne linije projektirati e se i izraditi prema svim pravilima struke s ciljem sprjeavanja oneienja okolia i osiguravanje uvjeta za siguran rad te ivot i zdravlje djelatnika. Proizvodni proces za sve tehnoloke linije vodi se iz kontrolnog prostora, jer su svi sistemi potpuno automatizirani tako da se na jednom mjestu evidentiraju svi podaci o stanju u procesima i odreuju parametri funkcioniranja procesa. U sklopu proizvodnog objekta ureen je prostor za boravak djelatnika i analitiki laboratorij u kojem se analizama uzoraka iz procesa proizvodnje prati dinamika proizvodnje i kvaliteta proizvoda. Linija za pripremu katalizatora Katalizator za proizvodnju biodizela pripravlja se na posebnoj liniji otapanjem granuliranog katalizatora (kalij hidroksid) u bezvodnom metanolu i proizvodi se odgovarajui metilat pogodan za katalizu reakcije i nastanak metilestera. Kao katalizator za postupak proizvodnje biodizela u ovom tehnolokom procesu koristiti e se kalijev hidroksid otopljen u bezvodnom metanolu. Linija za transesterifikacijuIzradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

26




Nakon provedenog degumiranja i esterifikacije te dobivanja sirovog ulja pogodnog za nastavak tehnolokog procesa, provodi se postupak transesterifikacije u dva koraka s metanolom uz odgovarajui pripremljeni katalizator. Postupak proizvodnje biodizela u planiranom zahvatu odvija se na temperaturi neto nioj od temperature vrenja metanola (< 64,5 C) i na atmosferskom tlaku. Kemijske komponente koje se koriste i nastaju u procesu proizvodnje nisu korozivne i nema posebnih zahtjeva za vrstama i kvalitetom materijala iz kojih je izraeno postrojenje. Postrojenje je izgraeno od uobiajenih materijala (elika) koji se koriste u kemijskoj industriji. Sirovo biljno ulje, sirovina za transesterifikaciju, se sa skladita dobavlja odgovarajuom pumpom i prolazi kroz predgrijae i grijae koji ulje zagrijavaju na 600 C. Postupak transesterifikaicje provodi se u reakcijskom procesnom bloku. U reaktor R1 dozira se biljno ulje za proizvodnju biodizela i metanol s katalizatorom. Provodi se reakcija transesterifikacije u prvom koraku. Nakon zavretka reakcije odvaja se nastali sirovi glicerol od nastalog metilestera masnih kiselina i neizreagiranog ulja na separaciji C1. Dobivena smjesa metilestera masnih kiselina i neizreagiranog ulja odvodi se u reaktor R2 u kojem se mijea sa novo dodanom odgovarajuom koliinom metanola i katalizatora i potom provodi drugi korak reakcije transesterifikacije. Po zavretku reakcije odvaja se nastali sirovi glicerol na separaciji C2 . Dobiveni sirovi biodizel odvodi se na ienje biodizela u instaliranu liniju za proiavanje biodizela. Dobiveni sirovi glicerol se odvodi u odgovarajui spremnik. Linija za ienje biodizela U proceduri ienja provodi se postupak ekstrakcija u dva stupnja. U prvom stupnju se dodavanjem tople vode ekstrahiraju sapuni i zaostali glicerol iz sirovog biodizela. Odvajanje vode s oneienjima od biodizela obavlja se na centrifugi. Otpadna voda sa centrifuge se odvodi u sabirni spremnik dok biodizel odlazi u drugi stupanj ienja. Iz sabirnog spremnika otpadna voda putem cjevovoda se odvodi u dio postrojenja za proizvodnju glicerola gdje se obrauje kao ulazna sirovina tog dijela procesa. U drugom stupnju sirovi biodizel se podvrgava kiselom pranju s 1,5 %-tnom otopinom klorovodine kiseline u demineraliziranoj vodi. Cilj drugog pranja je u potpunosti ukloniti zaostale sapune, glicerol i eventualna druga oneienja. Kisela voda od pranja se odvaja iz nastale smjese na centrifugi i odvodi iz procesa u sabirni spremnik. Iz sabirnog spremnika pomou crpki odlazi u dio procesa za proizvodnju glicerola gdje prolazi postupak obrade. Zavretkom postupka pranja dobiva se oieni biodizel koji u sebi sadri znaajnu koliinu vode, koja je za konani proizvod neprihvatljiva. Stoga se nakon postupka ienja mora provesti i postupak suenja biodizela, u cilju uklanjanja suvika vode do granice dozvoljenog. Postupak suenja se provodi na vakuum destilacionoj koloni. Po zavretku suenja biodizela iz proizvodne linije izlazi biodizel koji svojom kvalitetom odgovara normi HRN EN 14214.


27




Linija za aditiviranje Kao aditivi koriste se kemijske tvari koje djeluju kao antioksidansi, baktericidi i sniavaju toku teenja biodizela (flow improver). Aditivirani biodizel u potpunosti zadovoljava sve zahtjeve za kvalitetom i mogue je njegovo stavljanje na trite. Postupak aditiviranja provodi se na liniji za aditivaciju koja se sastoji od opreme koja omoguava dodavanje tono odreene koliine i odreene vrste aditiva u biodizel. Homogenizacijom smjese biodizela i aditiva dobiva se gotov proizvod - biodizel.

Proizvodnja glicerola Glicerol iz procesa transesterifikacije zajedno s otpadnom kiselom vodom, procesnom vodom i sulfatnom kiselinom podvrgava se postupku neutralizacije uz intenzivno mijeanje u neutralizatoru. Po zavretku neutralizacije smjesa se prebacuje u homogenizator u koji se dodaje metanol za pranje i potom smjesa odlazi na separaciju na dekanteru. Na dekanteru se odvaja uljni dio i pasta kalij sulfata od sirovog glicerola. Kiselom sirovom glicerolu u drugom neutralizatoru dodaje se metanol i kalij hidroksid do pH=7. Potom se na smjesi provodi demetanolizacija i dobiva se regenerirani metanol dok ostatak odlazi na separaciju ulja. Po odvajanju izdvojenog ulja iz smjese obavlja se suenje gdje se uklanja otpadna voda i ostaje glicerolna voda.

Proizvodnja kalij sulfata Kroz tijek procesa proizvodnje biodizela i ostalih prateih tehnolokih operacija dobiva se i pasta kalij sulfata koju je potrebno procesno obraditi i dobiti kvalitetan komercijalni proizvod. Pasta kalij sulfata iz procesa proizvodnje glicerola odvodi se na ienje pomou metanola i regeneriranog metanola. Nakon intenzivnog mijeanja smjese ista se podvrgava procesu suenja gdje se uklanja metanol od pranja. Nakon obavljenog postupka suenja dobiva se suhi kalij sulfat koji se pakira u vree i odvozi na skladite. 3.4 Skladitenje proizvoda (biodizela, glicerola i kalij sulfata) Skladite i pretovar gotovih proizvoda koncipirano je kao cjelina koja osigurava: dugotrajno skladitenje biodizela u nadzemnim spremnicima, punjenje spremnika biodizelom iz procesa proizvodnje, pranjenje spremnika biodizela u autocisternu, pranjenje spremnika biodizela u brod, dugotrajno skladitenje glicerola u nadzemni spremnik, grijanje spremnika s glicerolom,Izradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

28




punjenje spremnika glicerola iz procesa proizvodnje, pranjenje spremnika glicerola u autocisternu.

Planirani nain izgradnje objekata i prostora, a prema svim pravilima struke s ciljem sprjeavanja oneienja okolia prilikom prijema i otpreme proizvoda iz skladita i osiguravanja sigurnosti objekta, sigurnosti rada te ivota i zdravlja djelatnika. Skladite gotovih proizvoda sastoji se od: 2 vertikalna spremnika biodizela volumena 2 x 2.000 m, 2 vertikalna spremnika biodizela volumena 2 x 280 m, 2 vertikalna spremnik glicerola volumena 2 x 280 m, opreme za manipulaciju medijem. Skladitenje biodizela Biodizel se skladiti u etiri nadzemna vertikalna spremnika. Dva spremnika su volumena 2.000 m , promjera 13,0 metara i visine 15,5 metara i dva nadzemna vertikalna spremnika zapremine svaki po 280 m promjera 6,0 metara i visine 10,0 metra koji su smjeteni u betonskom nepropusnom sabirnom bazenu (tankvani) koja je dimenzija 82 x 20 x 2 metra i zajednika je i za spremnike biljnog ulja (5.120 m3) i za spremnike glicerola (560 m3). Ukupni volumen skladitenja biodizela je 4.560 m3. Projektom se predvia transport odnosno otprema biodizela: cestovnim putem, morskim putem, Biodizel se otprema autocisternama koje se pune iz eljenog spremnika. Kapacitet pretovara odgovara 100 m/h. Projektom je predvieno jedno mjesto za punjenje autocisterni. Autocisterne se pune pomou utakakih ruku i odgovarajue instalacije za punjenje. Kada se biodizel otprema morskim putem utovar broda se obavlja preko stalnog veza na gatu u luci Gaenica. Kapacitet pretovara odgovara 200 m/h. Punjenje broda se obavlja preko gibljivih crijeva i namjenski izgraene instalacije. Skladitenje sirovog glicerola Glicerol se skladiti u dva nadzemna, vertikalna, izolirana i grijana spremnika svaki volumena 280 m, promjera 6,0 metara i visine 10,0 metara. Ukupni volumen skladitenja je 560 m3. Spremnici su smjeteni u betonskom nepropusnom sabirnom bazenu (tankvani) koja je dimenzija 82 x 20 x 2 metra i zajednika je i za spremnike biljnog ulja (5.120 m3) i za spremnike biodizela (4.560 m3). Projektom se predvia transport odnosno otprema glicerolne vode cestovnim putem. Kod otpreme glicerolne vode pomou autocisterni punjenje se obavlja preko utakake ruke i za to namijenjene instalacije. Kapacitet pretovara odgovara 100 m/h. Projektom se predvia jedno mjesto za punjenje autocisterni.


29




Skladitenje kalij sulfata Proizvedeni kalij sulfat pakira se u plastine vree i skladiti u prostoru skladita gotovih proizvoda namijenjenom za njegovo skladitenje. Za vrijeme skladitenja vree se smjetaju na odgovarajue drvene palete. Skladini prostor je prozraan i svijetao s dovoljnim brojem izmjene zraka u prostoru, a sukladno propisima o zatiti na radu i sigurnosti rada. 3.5 Kotlovnica Za proces proizvodnje potrebna je para. Ukupna koliina pare potrebna za proizvodnju iznosi 3,5 t/h u trajanju od 24 h na dan u periodu od 330 radnih dana u godini. Tlak pare iznosi 8 bara pri 171 C, a potrebna para proizvodi se u vlastitoj kotlovnici koja je sastavni dio proizvodnog kompleksa. Kotlovnica za proizvodnju pare za potrebe proizvodnog kompleksa je smjetena u posebnom objektu i osigurava: kvalitetan tehniko tehnoloki prostor za rad postrojenja za pripremu pare i proizvodnju topline, radni medij postrojenja za prijenos topline je voda i vodena para, gorivo za rad kotlovnice je ukapljeni naftni plin, objekt i prostor kotlovnice su izvedeni prema svim pravilima struke s ciljem sprjeavanja oneienja okolia prilikom rada, opskrbe plinom i osiguravanja sigurnosti objekta, sigurnosti rada te ivota i zdravlja djelatnika, kotlovnica e tijekom rada zadovoljavati sve zakonske propise vezano na kvalitetu i sastav dimnih plinova. Toplinska snaga kotlovnice je 3,6 MW. Kapacitet proizvodnje zasiene vodene pare je 3,5 t/h. Dimni plinovi iz kotla se odvode do dimnjaka koji se izvodi kao troslojni montani dimnjak s kanalom za ventilaciju. Na istonom dijelu estice predvieno je postavljanje podzemnog spremnika UNP, volumena 100 m. Podzemni spremnik se postavlja u armirano betonsku tankvanu koja je zatrpana pijeskom Kako je potronja plina vea od prirodnog isparivanja potrebno je na lokaciji ugraditi ispariva plina, koji e omoguiti nesmetani rad potroaa u zimskom periodu. Odabran je elektrini ispariva ukapljenog naftnog plina. Ispariva je smjeten slobodno na vanjskom prostoru, udaljen od susjednog zemljita, graevine koja troi plin, pristupnih putova, pretakalita plina, prema propisima. 3.6 Spremniko-manipulativni prostor tekuih medija Na skladino-manipulativnom terminalu tekuih medija odvijati e se samo procesi prijama, skladitenja i otpreme naftnih derivata i sirovih biljnih ulja, bez tehnolokih procesa prerade ili dorade medija koji se skladite. Skladite se sastoji od sljedeih cjelina: utakalite autocisterni s nadstrenicom, crpna postaja pretakalita, cjevovodi naftnih derivata,Izradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

30




rekuperator benzinskih para, protupoarna crpna stanica, spremnik protupoarne vode, prometnice, protupoarni put, uljni separator, slop posuda i ograda. Kapacitet skladitenja tekuih medija je 60.000 m3 (cca 48.750 tona). Skladite e biti prikljueno na postojeu mreu infrastrukturnih vodova ( voda, elektroopskrba i telefon), dok e odvodnja neupotrebljivih vikova oborinske i proiene zauljene otpadne vode biti izvedena sustavom odvodnje kroz separator u postojei sustav odvodnje i isputana u podmorski ispust sukladno vodopravnoj suglasnosti. Predvieni su sljedei spremnici: H = 26,5 metara = 27 metara spremnik S1 V=15000 m3 3 spremnik S2 V=15000 m H = 26,5 metara = 27 metara 3 H = 20,0 metara = 18 metara spremnik S3 V=5000 m 3 spremnik S4 V=15000 m H = 26,5 metara = 27 metara 3 H = 20,0 metara = 18 metara spremnik S5 V=5000 m 3 spremnik S6 V=5000 m H = 20,0 metara = 18 metara


31


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. proizvodnju biodizela Kapaciteti skladitenja - kapacitet skladitenja : - skladini prostor: - istakanje/utakanje brodova: - punjenje autocisterni:


- ukupno 60.000 m3 48.750 tona - spremnik 3 x 15.000 m3 - spremnik 3 x 5.000 m3 - jedno mjesto s jednom utakako/istakakom rukom (marinska ruka) kapaciteta 500 m3/h - etiri otoka sa po jednom utakakom rukom za gornje punjenje i s po jednom utakakom rukom za donje punjenje, tj. osam utakakih mjesta za punjenje auto cisterni 10 m3 do 30 m3, kapacitet punjenja je 4 x 100 m3/h,

Na skladino-manipulativnom terminalu tekuih medija predvieno je za skladitenje i pretovar sljedeih naftnih derivata: motorni benzin 98, (MB 98) bezolovni motorni benzin 95, (BMB 95) bezolovni motorni benzin 98, (BMB 98) loivo ulje ekstra lako, (LUEL) diesel, (D) eurodiesel, (ED)

3.6.1

Skladitenje tekuih medija

Spremnici namijenjeni za skladitenje benzina, za razliku od onih koji su namijenjeni samo za skladitenje diesel goriva, izgraditi e se sa plutajuom aluminijskom membranom. Spremnici se pune crpkama kapaciteta 500 m3/h sa broda, dok se pranjenje vri crpkama kapaciteta 100 m3/h na autopunilite i 500 m3/h za brodsko punjenje. Odstranjivanje vode sa dna spremnika se provodi povremeno. Za tu namjenu na spremnicima su predvieni prikljuci za dreniranje vode. Mjeavinu vode i derivata se iz cisterne uz nadzor isputa u uljni separator gdje se odvaja derivat od vode, a u sluaju vee prisutnosti taloga u mjeavini isputena mjeavina se odvodi na zbrinjavanje u ovlatenu tvrtku za zbrinjavanje takve vrste otpada. ienje spremnika se provodi, sukladno Pravilniku o tehnikim normativima za zatitu od poara i eksplozije pri ienju posuda za zapaljive tekuine (Sl. List br. 44/83 i 60/86), prije prenamjene za skladitenje druge vrste naftnih derivata ili prema zakonskom roku za umjeravanje spremnika (izrada badarnih tablica). ienju se moe pristupiti tek po definiranju pisanog postupka ienja, uz prisutnost vatrogasne ekipe, uz koritenje zatitne opreme i aparata za disanje pri ulasku u spremnik.


32




Za normalno funkcioniranje skladita naftnih derivata neophodni su slijedei graevni objekti sa potrebnom infrastrukturom: spremnici naftnih derivata punilite autocisterni cjevovodi naftnih derivata slop posuda ukapljiva benzina VRU uljni separator protupoarna crpna postaja Spremnici za naftne derivate Skladitenje derivata se vri u nadzemne eline spremnike s vrstim elinim krovom i dvostrukom podnicom, te prstenastim platem od elika visine 4/5 visine spremnika. Spremnici za benzine su opremljeni i sa aluminijskom plivajuom membranom. Spremnici su sljedeeg korisnog obujma s namjenom za naftne derivate: Nadzemni spremnik S1 : spremnik (15000 m3): za dizel goriva, a prema potrebama trita i za skladitenje ED, LUEL, Nadzemni spremnik S2 : spremnik (15000 m3): za dizel goriva, a prema potrebama trita i za skladitenje ED, LUEL, Nadzemni spremnik S3 : spremnik (5000 m3): za dizel goriva, a prema potrebama trita i za skladitenje ED, LUEL, Nadzemni spremnik S4 : spremnik (15000 m3): za dizel goriva, a prema potrebama trita i za skladitenje ED, LUEL, Nadzemni spremnik S5 : spremnik (5000 m3): za MB 98 ili BMB 98 Nadzemni spremnik S6 : spremnik ( 5000 m3): za BMB 95 Podnica spremnika izvedena je kao dupla podnica, tj. sastoji se od donje podnice i unutarnje koja je izvedena od rebrastog lima s glatkom stranom prema gore. Na taj nain postignut je meuprostor u kojem se odrava odreeni nadtlak, koji se kontrolira pomou instrumenata kada spremnik bude puten u rad. Na taj se nain kontrolira nepropusnost podnice. Plat spremnika izveden je od limova pravokutnog oblika, koji su meusobno sueono zavareni. Krov spremnika je samonosivi kupolni. Pokrov spremnika sastoji se od elinih limova debljine 5 mm, meusobno zavarenih punim kontinuiranim kutnim zavarom sa gornje strane, sa preklopom limova. Spremnici S5 i S6 imaju ugraenu plutajuu aluminijsku membranu. elina tankvana je minimalno udaljena od plata spremnika 1,5 m, a minimalna visina plata tankvane je 4/5 visine plata spremnika. Promjer i visina plata tankvane moe preuzeti itav volumen spremnika. Prikljuci i oprema na spremnicima: - prikljuak za punjenje/pranjenje spremnika od 8" crpkama kapaciteta m3/hIzradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

500

33


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. proizvodnju biodizela -


jednim prikljukom za drenau revizionim otvorima za ulaz ovjeka otvorom za uzimanje uzoraka dinim ventilom sa zadraima plamena mjernom opremom za kontinuirano mjerenje nivoa mjernom opremom za mjerenje temperature zatitom od prepunjenja uzemljenje, stabilni sustav za hlaenje i gaenje spremnika i plata stepenicama i penjalicama kontrolom proputanja podnice.


34


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. proizvodnju biodizela Punilite autocisterni Punilite autocisterni sastoji se od dva dijela: - utakalita autocisterni - crpne postaje pretakalita.


Utakalite autocisterni s nadstrenicom Utakanje autocisterni provodi se preko etiri utakaka otoka, dimenzija 3,5 m x 16 m, koji su od okolnog terena uzdignuti 15 cm. Svaki otok ima dva mjesta za utakanje. Predvieno je punjenje autocisterni kapaciteta 10 m3 od 30 m3, s gornje i donje strane. Na otocima su instalirane po jedna gornja utakaka ruka i jedna donja utakaka ruka. Ispod platforme smjetena je oprema za mjerenje, doziranje, filtriranje i odvajanje zraka za svaku od linija za utakanje. Utakalite autocisterni je na podruju platformi i mjesta utakanja autocisterni zatieno od utjecaja atmosferilija nadstrenicama. Nadstrenice je dimenzija 10 m x 18 m, visine cca 6 m, s dvostrenim krovom. Nosiva konstrukcija nadstrenice je od elinih profila, s pokrovom od profiliranog lima. Na utakalitu autocisterni potrebno je osigurati rasvjetu od 150 lx. Crpna postaja autopretakalita U crpnoj postaji pretakalita smjetene su crpke za otpremu derivata tj. za utakanje autocisterni, i broda. Crpna postaja pretakalita je objekt zatvorenog tipa sa nadstrenicom. Dimenzije crpne postaje svijetli otvor ukopano 14,0 x 10,0 m. Crpna postaja je ukopana u odnosu na okolni teren, sa armirano betonskim podom i zidovima. Pod je nepropustan za naftne derivate, izveden s nagibom radi odvodnje oborinske vode putem reetki u zauljenu kanalizaciju. Crpke su na temeljima, cca 20 cm iznad poda crpne postaje. Nadstrenica je visine 3 m, s dvostrenim krovom. Nosiva konstrukcija nadstrenice je od elinih profila, s pokrovom od profiliranog lima. U crpnoj postaji pretakalita autocisterni potrebno je osigurati rasvjetu od 150 lx.


35




Cjevovodi naftnih derivata Nadzemni cjevovodi Sve cijevi nadzemno poloenih cjevovoda su eline beavne, od materijala API 5L Gr.B, klase 150 lb. Cjevovodi su izvedeni u zavarenoj izvedbi, toplinski neizolirani, antikorozijski zatieni premazima boje na bazi epoksida. Prikljuci na armaturu, crpke i ostalu opremu su prirubniki, osim za armaturu DN 25 i manju gdje su koriteni navojni spojevi. Na cjevovodima je predviena ugradnja prekotlanih ventila na svim mjestima gdje postoji mogunost porasta tlaka zbog toplinskog irenja medija, hidraulinih udara i rada crpki. Sve cjevovode je mogue vizuelno kontrolirati da li proputaju medij u okoli i pravovremeno sprijeiti zagaenje okolia. Cjevovodi se vode nadzemno, po elinim nosaima koji su uvreni na armirano betonske temelje samce. Od crpne postaje pretakalita do punilita autucisterni cjevovodi se vode po cijevnom mostu na visini cca 7 m. Cjevovodi za prekrcaj derivata iz spremnika u autocisterne su promjera 4 na tlanim stranama crpki do otoka pretakalita a prema brodu 8. Izvedeni su sa padom prema crpkama odakle je omogueno pranjenje cjevovoda u slop posude. Cijevnom trasom cjevovoda naftnih derivata vode se i cjevovodi namijenjeni za sustav zatite od poara, a sastoje se od slijedeih cjevovoda: cjevovod hidrantske mree cjevovodi vode za gaenje i hlaenje. Podzemni drenani i oduni cjevovodi Podzemni cjevovodi za drenau i oduni cjevovodi izvode se na nain cijev u cijevi. Kroz unutarnju cijev tee medij, a meuprostor vanjske i unutarnje cijevi napuni se inertnim plinom uz kontrolu pritiska 0,3 bar ili tekuinom otpornom na smrzavanje do -20C, takoer sa ugraenim ureajem za kontrolu nivoa tekuine. Svi cjevovodi se izvode s nagibom prema SLOP posudama radi gravitacijskog pranjenja. Cjevovodi su toplinski neizolirani, antikorozijski zatieni premazima.


36




Slop posuda Spremnik tehnolokih otpadnih tekuina ili SLOP posuda je elini horizontalni atmosferski podzemni spremnik volumena 80 m3 podjeljena u etiri dijela, volumena 17 m3, 17 m3, 17 m3 i 29 m3. Jedan dio je namijenjen za benzine, jedan za dizele, jedan za sirovo biljno ulje, a jedan za biodizel. Slop posuda treba biti proizvedena prema DIN 6608 Dio 2. Slop posude se koriste za odzraivanje cjevovoda i opreme te za drenau cjevovoda naftnih derivata radi transporta druge vrste benzina ili diesel goriva, radi popravaka ili zamjene dijelova cjevovoda ili opreme u crpnoj postaji pretakalita ili pretakalita autocisterni i za rastereenje prekotlanih ventila na cjevovodima derivata. Ukapljiva benzina -VRU (vapour recovery unit) Spremnici benzina su izraeni sa plutajuom aluminijskom membranom koja sprjeava isparavanje benzina, stoga e biti potrebno ukapljivati auto cisterne pri pretakanju. Pri punjenju autocisterne pare benzina se odvode do slop posude, iz koje se dalje odvode do ukapljivaa benzina, u kojem se pare benzina ponovno ukapljuju. Ukapljiva benzina, VRU (vapour recovery unit) uklanja najvei dio para ugljikovodika odvojenih u autocisternama za vrijeme punjenja, uz ciljanu granicu 0,005% po masenom protoku. To odgvara priblino 1,3% volumski ili 35 grama po m3 zraka emitirana iz VRU. S obzirom na to da koncentracija para u autocisterni moe biti do 40% u sluaju da je rjeen sustav povratka para, efikasnost ukapljivanja ugljikovodika VRU-a mora biti barem 97%. Iako je primarni razlog ugradnje VRU-a smanjenje tetnosti benzinskih para, postoje i ostale pogodnosti kao to su ii radni uvjeti i smanjuje kolinu potencijalno zapaljive pare na pretakalitu. Ovaj ukapljiva benzina je na vakumski sistem. Vakumski sistem se temelji na suhoj vijanoj crpki. Jednostavna je konfiguracija, troi manje energije, zahtjeva manje odravanja, ne stvara sekundarni otpad, ne zagauje ukapljeni medij, moe se koristiti za razliite benzine kao i za druge naftne i kemijske derivate.


37




Uljni separator U ovom postrojenju zauljena kanalizacija obradit e se do zahtjevanog stupnja istoe, prema zahtjevima iz lokacijske dozvole i normama Republike Hrvatske, prije isputanja u cestovnu kanalizaciju. Uljni separator je ukopan, kapaciteta 80 l/s. Iz uljnog separatora se odvojeno ulje odvodi crpkom u slop posudu za benzin ili utovaruje u burad ili u autocisternu te zbrinjava na propisani nain u ovlatenoj tvrtki. Protupoarna crpna postaja Protupoarna crpna postaja je dimenzija: duina = 9 m ; irina = 9 m; visina = 3,0 m do poprenog nosaa + visina do krova Objekt ja na armirano betonskoj ploi, do 10 cm uzdignutoj u odnosu na okolni teren, nosiva konstrukcija je iz okvira od elinih profila. Zidovi i krov su od panela odgovarajue debljine. Ulazi u prostoriju je izvana sa vatrogasnog puta. U prostoriji su smjetene crpke za vodu, kolektori vode s prikljunim cjevovodima i armaturom za protupoarne potrebe terminala i el. ormari za protupoarni sustav. Uz objekt crpne postaje smjeten je tlani dozator pjene. Spremnik protupoarne vode Spremnik protupoarne vode je korisnog kapaciteta 2100 m3 izraen od elika i kupolaste konstrukcije.

3.6.2

Dopremanje i prihvat tekuih medija

Doprema naftnih derivata na terminal obavlja se brodovima, a prekrcaj naftnih derivata koji se skladite u spremnicima S1 do S6 obavlja se crpkama smjetenim u crpnoj postaji pretakalita. U sklopu terminala se nalazi postojei gat za prekrcaj derivata u sklopu luke Gaenica na kojem je smjetena marinska utakako/istakaka ruka za prekrcaj. Koristi se jedna cijev za utovar i istovar svih medija. Za istakanje brodova koriste se brodske crpke. Automatskim sustavom preko PLC-a prati se stanje spremnikih prostora i trenutna aktualna situacija prostora, a takoer i vodi proces pretovara iz broda u spremnike. Po zavretku pripreme linije za pretovar obavlja se pretovar otvaranjem odgovarajuih runih i elektromagnetskih ventila i ukljuivanjem pretovarne crpke. Po zavretku pretovara gasi se pretovarna crpka i zatvaraju elektromagnetski i runi ventili na trasi pretovara.


38


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. proizvodnju biodizela 3.6.3 Otprema tekuih medija


Otprema naftnih derivata sa terminala obavlja se auto cisternama i brodovima. Transportiranje derivata koji se skladite u spremnicima S1 do S6 do autopretakalita odnosno do broda obavlja se crpkama smjetenim u crpnoj postaji pretakalita. Proces punjenja autocisterni Operater u kontrolnoj sobi autopunilita ima uvid u stanje nivoa i temperature u svim rezervoarima preko PLC-a. Otvaranjem elektromotornih i runih zapornih ventila od rezervoara do crpke i prema autopunilitu za svaki od predvienih produkta za punjenje i odzraivanjem usisnog cjevovoda crpki ostvareni su tehniki uvjeti za dobavu medija do autopunilita. Upravljanje crpkama se izvoditi preko procesnog raunala PLC lociranog u kontrolnoj sobi. Crpke su kapaciteta 100 m3/h. Cisterna se puniti kapacitetom 100 m3/h. Nakon prestanka rada punilita autocisterni (kraj radnog vremena) zatvaraju se elektromotorni i runi ventili na cjevovodima medija koje su se koristile tijekom radnog vremena. Proces punjenja brodova Operater u kontrolnoj sobi na opremi za nadzor i voenje punjenja brodova ima uvid u stanje nivoa u svim spremnicima preko PLC-a i prikaz procesa sa trenutno aktualnim stanjem procesa. Otvaranjem elektromotornih i runih zapornih ventila od rezervoara do crpke i prema punilitu brodova za svaki od predvienih produkta za punjenje i potapanjem usisnog cjevovoda crpki ostvareni su uvjeti za punjenje broda medijem. Upravljanje crpkom se provodi preko procesnog raunala PLC lociranog u kontrolnoj sobi. Prestankom punjenja iskljuuje se crpka. Crpka je kapaciteta 500 m3/h. Brod se puniti kapacitetom 500 m3/h. Nakon prestanka rada punilita brodova (kraj radnog vremena) zatvaraju se elektromotorni i runi ventili na cjevovodima medija koje su se koristile tijekom radnog vremena. 3.7 Ureaj za proiavanje otpadnih voda

Vode na predmetnoj lokaciji zahvata prema projektu se obrauju u kvalitetu vode koja se moe ispustiti sukladno vodopravnoj suglasnosti preko podmorskog ispusta u morski akvatorij. Prema projektnoj dokumentaciji provodi se odvajanje i skupljanje otpadnih voda kao tehnoloke otpadne vode iz procesa, zauljene vode sa povrina pretakanja, skladitenja i prometnica, kao i iste oborinske vode. Proiavanje otpadnih voda obavlja se preko dva ureaja za proiavanje otpadnih voda (separatora). Takvi separatori primarno su namijenjeni za proiavanje otpadnih zauljenih oborinskih, procesnih i tehnolokih otpadnih voda protoka do 250 l/s. Ugrauju se u zemlju na pripremljenu ravnu betonsku podlogu i spoje cjevovodima na ulaz i izlaz.Izradio: APO d.o.o., usluge zatite okolia

39




Prije putanja u rad separator se mora napuniti vodom do razine izlaza. Za zbrinjavanje nakupljenog opasnog otpada u separatoru potrebno je angairati ovlatenu instituciju koja obavlja ienje separatora i zbrinjavanje opasnog otpada.

Shema 1: Shematski prikaz rada separatora. Obraene otpadne vode iz separatora odlaze u spremnik vode za potrebe protupoarne zatite i sistem hlaenja spremnika. Viak obraene vode se preko podmorskog ispusta uputa u morski akvatorij. Generirani viak otpadnih voda pojavljuje se kao posljedica u izrazito kinim danima i proizlazi iz razlike u ukupnim koliinama otpadne vode koje izlaze iz ureaja i potrebnih koliina tehnoloke vode. Koliine potrebne za gaenje poara (2.100 m3) trajno e biti osigurane u spremniku proiene vode. Sanitarno-fekalne otpadne vode sakupljaju se svojim sabirnim sustavom i obrauju na biojami te po obavljenoj obradi vode se se preko podmorskog ispusta uputa u morski akvatorij. Odvodnja sanitarno-fekalnih otpadnih voda iz graevina, ukupnog protoka 2,62 l/s, usmjerena je na biojamu. Proraun veliine biojame proveden je na temelju prosjenih koliina vode za sanitarne potrebe po ekvivalentu stanovnika ime se dobiva srednja dnevna koliina otpadnih voda. U izraun je uzeto 50 osoba s produkcijom fekalnih voda od 100 litara na dan po osobi te se dobiva 5,0 m3 fekalnih voda na dan. Biojama se periodino i godinje odrava i sadraj organskog tereta se prazni svakih cca 30 dana vozilom komunalnog poduzea. Ugraena biojama na lokaciji zahvata je BioJama Tehnix. Robusna konstrukcija ureaja izvedena iz konstrukcijskih elika osigurava dugi vijek trajanja uz punu funkcionalnost kroz cijelo vrijeme eksploatacije. Kompletni uredaj je zatien od korozije Chromos bojama tipa SIGMA TCN 300. To su boje otporne na kemijski zagaenu vodu, naftu i njezine derivate, te su posebno otporne na abraziju. Boje se nanose u debljini od 400 mikrona. Bioloko punilo, u kojem se odvija bioloka razgradnja je tipa 2H-TKP-312.


40




Shema 2: Shematski prikaz biojame Ureaj se sastoji od slijedeih cjelina. 1. Tijelo ureaja 2. Ulazna cijev za vodu 3. Izlazna cijev za vodu 4. Lijevani poklopac 5. Pneumatska instalacija 6. Usmjeriva protoka 7. Bio akumulator 8. Difuzor Neovisno o planiranom postizanju visoke kakvoe proiene vode, postojei podmorski ispust preko kojeg se viak tehnolokih voda isputati u more iz sigurnosnih razloga izveden je do udaljenosti od 500m od obalne linije. Takvo isputanje otpadnih voda moe trajati samo dok se na prostoru industrijske zone Gaenica ne izgradi kolektor i sustav javne odvodnje te je potrebno odvodnju sa lokacije zahvata nakon separatora umjesto preko podmorskog ispusta i isputanja u akvatorij spojiti i isputati u sustav javne odvodnje.


41




4

Blok dijagram postrojenja prema posebnim tehnolokim dijelovima 4.1 Osnovni blok dijagram proizvodnje biodizela


42


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. 4.2 Shematski prikaz procesa proizvodnje biodizela



43




4.3 Shema tehnolokog procesa prijema i otpreme tekuih medija


44



Tehniko-tehnoloko rjeenje postrojenje za

4.4 Blok dijagram skladitenja tekuih sirovina

4.5 Blok dijagram skladitenja krutih sirovina


45




4.6 Blok dijagram obrade sirovog biljnog ulja


46


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. proizvodnju biodizela 4.7 Blok dijagram izrade katalizatora


4.8 Blok dijagram Transesterifikacije


47


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. proizvodnju biodizela 4.9 Blok dijagrama ienja biodizela


4.10 Blok dijagram suenja biodizela


48




4.11 Blok dijagram aditiviranja biodizela


49


Naruitelj: Puncta Global d.o.o. proizvodnju biodizela 4.12 Blok dijagram izrade kalij sulfata



50




4.13 Blok dijagram izrade glicerolne vode

4.14 Blok dijagram skladitenja tekuih proizvoda


51




4.15 Blok dijagram skladitenja krutog proizvoda


52




5

Procesni dijagrami toka

Flow dijagram s masenim (kg/h) protocima u proizvodnji biodizela


53





54




6

Procesna dokumentacija postrojenja

Postrojenje za proizvodnju biodizela i spremniki prostor tekuih medija ne egzistiraju kao postojei objekti i proces proizvodnje ve ih treba izgraditi i pustiti u rad. Operativnu dokumentaciju za rad postrojenja za proizvodnju biodizela i spremniki prostor tekuih medija investitor e izraditi tijekom procesa izgradnje i montae postrojenja i spremnikog prostora tekuih medija, a prije poetka rada. Dokumentacija koju e investitor izraditi za vrijeme izgradnje postrojenja i u prvoj godini rada postrojenja: - politika kvalitete - politika zatite okolia - deklaracija o sustavu EMAS - plan upravljanja okoliem - ocjena stanja okolia i upravljanja okoliem - operativni plan intervencija u okoli - plan gospodarenja otpadom - izvjee o sigurnosti - operativni plan interventnih mjera u sluaju iznenadnog zagaenja voda - elaborat zatite od poara - elaborat mjera zatite od tehnolokih eksplozija


55




7

Ostala relevantna dokumentacija

1. Miljenje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva da je zahvat proizvodnje biodizela i spremniki prostor tekuih medija planiran Prostornim planom ureenja Grada Zadra, (Klasa: 350-02/09-02/35, Urbroj: 531-06-10-2 GR) izdano 8. veljae 2010. 2. Studija o utjecaju na okoli za zahvat: Rekonstrukcija i prenamjena objekata bive proizvodnje PVC-a u proizvodnju biodizela i spremniki prostor tekuih medija u Zadru; Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Zagreb, 2010. (u postupku ocjene od strane Strunog povjerenstva MZOPUG) 3. Zahtjev za utvrivanje objedinjenih uvjeta zatite okolia za novi zahvat: Rekonstrukcija i prenamjena objekata bive proizvodnje PVC-a u proizvodnju biodizela i spremniki prostor tekuih medija u Zadru; APO d.o.o., 2010.


56


biodizel

Documents