biologija - ncvvo.hr

BIOLOGIJAIspitni katalog

za državnu maturu u školskoj godini 2021./2022.

ISPITNI KATALOG ZA DRŽAVNU MATURU U ŠKOLSKOJ GODINI 2021./2022.BIOLOGIJA

SADRŽAJUVOD 5

1. PODRUČJA ISPITIVANJA 6

2. OBRAZOVNI ISHODI 10

2.1. RAZRADA OBRAZOVNIH ISHODA 10

2.1.1.RAZRADAISHODAPODRUČJAA.ORGANIZIRANOST ŽIVOGA SVIJETA 10

2.1.2.RAZRADAISHODAPODRUČJAB.PROCESI I MEĐUOVISNOSTI U ŽIVOME SVIJETU 15

2.1.3.RAZRADAISHODAPODRUČJAC. ENERGIJA U ŽIVOME SVIJETU 38

2.1.4.RAZRADAISHODAPODRUČJAD.PRIRODOZNANSTVENI PRISTUP 46

3. STRUKTURA ISPITA 62

4. TEHNIČKI OPIS ISPITA 65

4.1.TRAJANJEISPITA 65

4.2.IZGLEDISPITAINAČINRJEŠAVANJA 65

4.3.PRIBOR 65

5. OPIS BODOVANJA 66

5.1.VREDNOVANJEPRVEISPITNECJELINE 66

5.2.VREDNOVANJEDRUGEISPITNECJELINE 67

6. PRIMJERI ZADATAKA 68

6.1.PRIMJERIZADATAKAVIŠESTRUKOGAIZBORA 68

6.2.PRIMJERIZADATAKAOTVORENOGATIPA 76

7. PRIPREMA ISPITA 88

LITERATURA 89 UDŽBENICIPREMANASTAVNOMEPROGRAMU 89

UDŽBENICIPREMAKURIKULUMUBIOLOGIJE 90

PRILOZI 91

Napomena:Ispitni materijali iz Biologije pisani su prema Hrvatskome pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (http://www.ihjj.hr, 2013.).

Uobrazovnimishodimapreuzetimizkurikulumanapravljenesujezičnekorekcijesukladnonormihrvatskogastandardnogjezika.

5

NC

VV

O

ISPITNI KATALOG ZA DRŽAVNU MATURU 2021./2022. – BIOLOGIJA

UVOD

Ispitu državne mature iz Biologije u školskoj godini 2021./2022. pristupit će učenici koji su u prvome i drugome razredu gimnazije usvajali nastavne sadržaje iz Biologije prema nastavnome planu i programu, a tijekom učenja Biologije u trećemu i četvrtome razredu ostvarivali su obrazovne ishode iz kurikuluma za nastavni predmet Biologiju. Ispitu će pristupiti i učenici koji su sve četiri godine usvajali sadržaje iz Biologije prema eksperi-mentalnome programu „Škola za život”.

Ispitni katalog za državnu maturu iz Biologije temeljni je dokument ispita u kojemu su navedeni i objašnjeni sadržaji, kriteriji te načini ispitivanja i vrednovanja znanja u školskoj godini 2021./2022. Usklađen je s odobrenim kurikulumom za Biologiju za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj1.

Sadrži sedam poglavlja:

1. Područja ispitivanja

2. Obrazovni ishodi

3. Struktura ispita

4. Tehnički opis ispita

5. Opis bodovanja

6. Primjeri zadataka

7. Priprema za ispit.

U prvome i drugome poglavlju navedeno je što se ispituje u ispitu. U prvome poglavlju navedena su područja ispitivanja, a u drugome ključna znanja i vještine koje pristupnik2 treba usvojiti.

U trećemu, četvrtome i petome poglavlju opisani su način ispitivanja, struktura i oblik ispita, vrste zadataka te način rješavanja i vrednovanja zadataka i ispitnih cjelina.

U šestome poglavlju navedeni su primjeri zadataka s detaljnim objašnjenjem, a u sedmome poglavlju objašnjeno je na koji se način treba pripremiti za ispit.

1 NN, br. 7/19. (22. 1. 2019.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Biologiju za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

2 Termin „pristupnik” u ispitnome katalogu podrazumijeva rodnu razliku te se odnosi i na pristupnice i na pristupnike.

6

NC

VV

O

1. PODRUČJA ISPITIVANJAUz opće ciljeve državne mature (promicanje cjeloživotnoga učenja, učinkovita prilagodba tržištu rada, stjecanje kompetencija za daljnje školovanje), specifični su ciljevi ispita državne mature iz Biologije provjera sljedećih kompetencija:

• sagledavanja kompleksnosti živoga svijeta na različitim organizacijskim razinama uz povezivanje pojava novih svojstava s usložnjavanjem građe živih bića

• razumijevanja osobnoga rasta i razvoja kao fizičkoga, psihičkoga i socijalnoga procesa u interakciji s drugim ljudima i prirodom te važnosti brige za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice

• povezivanja čimbenika u okolišu i unutar organizma sa životnim procesima koji su omogućili postanak i razvoj života na Zemlji te analiziranja međuovisnosti svih orga-nizama na Zemlji

• primjene znanstvenih principa biološkoga istraživanja te razumijevanja važnosti od-govornoga korištenja rezultatima radi donošenja zaključaka i odluka

• analiziranja utjecaja bioloških spoznaja na kvalitetu života i okoliša na lokalnoj i glo-balnoj razini te važnosti održivoga razvoja

• povezivanja bioloških spoznaja sa spoznajama svih prirodoslovnih predmeta na kon-ceptualnoj razini te s drugim područjima i međupredmetnim temama radi razvoja osobnih potencijala i osposobljavanja za upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem.

Od generacija koje pripremamo za budućnost očekuje se sposobnost rješavanja problema i donošenja odluka, kritičko razmišljanje te kreativnost i inovativnost. Također, buduće generacije na razini osobnoga i socijalnoga razvoja trebaju znati upravljati svojim osobnim i profesionalnim putem te razumjeti važnost povezivanja s drugima i trebaju znati da svaki pojedinac može biti aktivan građanin ako se angažira i zastupa opći interes. Neizo-stavne su i komunikacijske kompetencije, informatička i digitalna pismenost te smisleno korištenje tehnologijom, što će omogućiti uspješnu pripremu za polaganje ispita državne mature iz Biologije.

Živi se svijet zbog svoje kompleksnosti može promatrati s mnogo različitih aspekata, ali je vrlo važno omogućiti njihovo preklapanje jer se samo na taj način živi svijet može sagledati u potpunosti. Pri konceptualnome pristupu biološki se problemi razmatraju s određenoga stajališta, ali pritom treba uočiti da se svaka pojavnost može promatrati i s druge polazišne točke, tj. da ciljevi razmatranja živoga svijeta mogu biti različiti.

U skladu s kurikulumom Biologije definirane su četiri velike ideje u biologiji, tj. četiri makrokoncepta konceptualnoga okvira biologije (slika 1.): A. Organiziranost živoga svijeta, B. Procesi i međuovisnosti u živome svijetu, C. Energija u živome svijetu te D. Prirodoznanstveni pristup.

7

NC

VV

O


Slika 1. Međuodnosi područja za provjeru bioloških znanja (autor Marija Magda Radanović, 2020.)

Makrokoncepti sažimaju osnovna načela funkcioniranja živoga svijeta. To znači da makro-koncept predstavlja vršnu točku u sagledavanju neke pojave ili procesa, tj. određuje aspekt s kojega se biološka pojava ili proces promatraju i uz koji se primjenjuju uočeni obrasci te djeluje kao vidokrug promatranja. Svaki makrokoncept sastoji se od nekoliko koncepata I. reda koji se raščlanjuju na koncepte II. reda i dalje do najnižega koncepta u hijerarhiji koji objašnjava neku konkretnu biološku pojavu ili proces. Koncepti II. reda mogu se dalje raščlanjivati na koncepte nižega reda onoliko detaljno koliko zahtijeva pojedini obrazac uz svojstvo ili proces živih bića. Raščlambom makrokoncepata dolazi se do konkretnih primjera u kojima se zajednički obrasci mogu prepoznati.

U ovome će se ispitnom katalogu za makrokoncept primjenjivati termin područje, za koncept I. reda termin potpodručje I, a za koncept II. reda termin potpodručje II.

Tijekom pripremanja ispita državne mature iz Biologije nije dovoljno uzeti u obzir samo navedene sadržaje u ispitnome katalogu, već treba obratiti pozornost na razrađene ishode i pripadajuće koncepte prikazane kao potpodručje II, njima nadređenoga potpodručja I i kao područje kojemu potpodručja I i II te ishod pripadaju. Takav strukturirani pogled pri učenju pruža okosnicu pogleda razmatranja neke biološke pojave ili procesa prikaza-nog kao sadržajna osnova. Zbog toga je nužno da se ponekad isti sadržaji pojavljuju uz različite koncepte i ishode vrednovanja jer se provjerava drugi aspekt određene pojave ili procesa. Također, treba obratiti pozornost na poveznice u Biologiji i ostalim predmetima te međupredmetnim temama kako su one opisane u kurikulumu Biologije. S ciljem provjere razumijevanja učenika pitanja mogu uključivati i integrirana znanja drugih predmeta i međupredmetnih tema koja nisu navedena u kurikulumu Biologije, ali su povezana s idejnom osnovom pitanja i ona se na njih oslanja. Pritom se neće provjeravati ishodi drugih predmeta, već će se samo pri objašnjenju tražiti primjenu razumijevanja procesa ili pojava u skladu s učenjem u okviru drugih predmeta nužnih za odgovor i njegovo objašnjenje.

Područje A. Organiziranost živoga svijeta obuhvaća sve što je vezano za 3 organiziranost živih struktura na svim ustrojstvenim razinama (slika 2.), a cilj je učenja uočiti temeljne i zajedničke

8

NC

VV

O

principe građe i raspodjele živoga svijeta te ih povezati s ulogama koje pojedine strukture obavljaju.

Slika 2. Okvir učenja područja A. Organiziranost živoga svijeta

S obzirom na to da je živi svijet utemeljen na održavanju procesa i međusobnim interakci-jama na različitim razinama pojavnosti, područje B. Procesi i međuovisnosti u živome svijetu najopsežnije je unutar konceptualnoga okvira učenja biologije. Obuhvaća razumijevanje održavanja ravnoteže u organizmu i održavanja uravnoteženoga stanja u prirodi, zatim međuovisnosti živoga svijeta i okoliša, životnih ciklusa s osnovama nasljeđivanja te ra-zvoja života na Zemlji (slika 3.).

Slika 3. Okvir učenja područja B. Procesi i međuovisnosti u živome svijetu

9

NC

VV

O


Područje C. Energija u živome svijetu sastoji se od nekoliko potpodručja koja obrađuju pro-cese izmjene tvari i pretvorbe energije na razini stanice, organizma i ekosustava (slika 4.).

Slika 4. Okvir učenja područja C. Energija u živome svijetu

Područje D. Prirodoznanstveni pristup krovni je obrazac u Biologiji, tj. prirodoslovlju. Ovo je područje u funkciji razvoja prirodoslovne pismenosti koja se smatra jednom od ključnih kompetencija suvremenoga građanina. Prirodoslovna je pismenost prema PISA istraživanju sposobnost pojedinca da se angažira oko prirodoslovnih tema i ideja kao građanin koji promišlja. Takva sposobnost pretpostavlja primjenu prirodoslovnoga znanja te prepozna-vanje pitanja i izvođenja zaključaka temeljenih na dokazima radi razumijevanja i lakšega donošenja odluka o prirodi, svijetu i promjenama koje izaziva ljudska aktivnost. Zbog toga je neophodno preklapanje ishoda područja D. Prirodoznanstveni pristup s ostalim područjima ispitnoga kataloga, tj. s makrokonceptima kao što je preporučeno u kurikulumu Biologije.

Slika 5. Okvir učenja područja D. Prirodoznanstveni pristup

Vrednovanje će se zbog vrlo velikoga broja primjera na kojima se mogu ostvariti ishodi unutar neke ispitne cjeline vezati za tipične primjere i primjere s kojima se učenici susreću u životu.

10

NC

VV

O

2. OBRAZOVNI ISHODI

U ispitnome katalogu ne treba gledati izolirano ishod učenja i njemu pridruženu sadržaj-nu osnovu, već treba uzeti u obzir strukturu svih područja i pripadajućih potpodručja te njihove međusobne veze, ali i veze s drugim prirodoslovnim predmetima. Ishodi su raspoređeni prema područjima, tj. prema makrokonceptima kurikuluma Biologije. Uz svaki ishod iz razrade, koji je preuzet iz kurikuluma Biologije i koji će služiti kao osnova za vrednovanje u ispitu državne mature iz Biologije, navedeno je detaljnije objašnjenje koja znanja i vještine mogu biti uključene u ispitnim zadatcima.

2.1. RAZRADA OBRAZOVNIH ISHODA2.1.1.RazradaishodapodručjaA.Organiziranost živoga svijeta

Organiziranost živih struktura vrlo je važna za žive organizme na svim ustrojstvenim razinama (tablica 1.), a za razumijevanje je neophodno uočiti temeljne i zajedničke principe građe živoga svijeta te ih povezati s ulogama koje pojedine strukture obavljaju. Organi-ziranost se stoga razmatra na molekularnoj i staničnoj razini, ali i na razini organizma, populacije i biosfere, pri čemu ne treba smetnuti s uma da su sve te razine ustrojstva živih bića međusobno razložno povezane.

Tablica 1. Prikaz ishoda područja A. Organiziranost živoga svijeta

PODRUČJE A. ORGANIZIRANOST ŽIVOGA SVIJETA

POTPODRUČJE I – A.1. ORGANIZACIJSKE RAZINE ŽIVOGA SVIJETA

POTPODRUČJE II – A.1.1. MOLEKULARNO USTROJSTVO ŽIVIH ORGANIZAMA

OBRAZOVNI ISHODI IZ KURIKULUMA RAZRADA OBRAZOVNIH ISHODA SADRŽAJNA OSNOVA I

SMJERNICE ZA UČENJE

A.1.1.1. Povezuje pojavu novih svojstava s promjenom složenostiorganizacijskihrazina u organizmu. (BIOSŠA.2.1.)

Uspoređujekemijskisastavtjelesnihtekućinaimorskevodepovezujućigaspostankomprvihstanicateulogomstaničnihdijelova.

Ƿ biogeni elementi Ƿ izvoribiološkivažnihspojeva Ƿ građamolekulevodeinjezina

svojstva Ƿ vodakaoosnovastaničnihitjelesnihtekućina

Ƿ građaorganela/organavažnazaodržavanjekemijskogasastava organizma

Ƿ povezanost kemijskoga sastava morske vode, citoplazmeitjelesnihtekućinabiljakaiživotinja

A.1.1.2. Povezuje pojavu novih svojstavasusložnjavanjemstaniceobjašnjavajućispecijalizacijustanicausloženijimsustavima. (BIOSŠA.3.1.)

Povezujegrađuiulogestaničnihdijelova.

Ƿ kemijske promjene pri unosu i odstranjivanju biogenih elemenata iz organizma

Ƿ kemijskevezevažnezaživotnefunkcije

Ƿ povezanost uloge pojedinih biološkivažnihspojevasnjihovomgrađom

11

NC

VV

O




POTPODRUČJE II – A.1.1. MOLEKULARNO USTROJSTVO ŽIVIH ORGANIZAMA




Objašnjavagrađustaničnemembranepovezujućijesulogamaurazličitimstanicama.

Ƿ utjecajhipotoničnih/hipertoničnih/izotoničnihtekućinanaorganizmeistanice

Ƿ svojstva hidrofobnosti i hidrofilnosti

Ƿ principgrađebiomembrane Ƿ građastaničnemembraneovisnooulogamaurazličitimstanicama

A.1.1.3. Objašnjava molekularnu osnovuživogasvijeta. (BIOSŠA.4.1.)

Povezujegrađunukleinskihkiselina s njihovim ulogama.

Ƿ građamolekulaDNAiRNAvezanozaulogutijekomprocesareplikacije,transkripcijeitranslacije

Ƿ kodirajućiinekodirajućilanacDNA,označavanjelanacaDNAiRNA(5’i3’)

Ƿ sličnostiirazlikeugrađiDNAprokariota i eukariota

Opisuje odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula.

Ƿ monomeri i polimeri biomolekula Ƿ svojstvabiološkivažnihmakromolekulazaodržavanježivotnihfunkcija

POTPODRUČJE II – A.1.2. STANIČNO USTROJSTVO ŽIVIH ORGANIZAMA


Povezujegrađuiulogestaničnihdijelova.

Ƿ relativniodnosiveličinamolekula Ƿ izračunavanjerealneveličinestanica/organelauzpomoćmikroskopskeslikeikorištenogapovećanja

Ƿ povezivanjegrađeiulogestaničnihdijelova

Ƿ svojstvastanicaitkivakojimajeuvjetovanagrađaorgana

Uspoređujeprokariotskiieukariotskiustrojstanice.

Ƿ prokariotskastanica Ƿ eukariotskastanica Ƿ građastaničnihorganelaistaničnihstruktura

Stavlja u odnos DNA, kromatin i kromosomeurazličitimfazamaživotnogaciklusastanice.

Ƿ odnos DNA i kromosoma Ƿ promjeneuorganizaciji

nasljedne upute tijekom faza interfaze, mitoze i mejoze

Uspoređujeulogedijelovajednostaničnogaorganizmasrazvojem organskih sustava višestaničnogaorganizma.

Ƿ usporedbagrađeorganelajednostaničnogaorganizmasgrađomtkiva/organa/organskih sustava koji imaju jednakeilisličnefunkcijeuvišestaničnomeorganizmu

12

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – A.1.2. STANIČNO USTROJSTVO ŽIVIH ORGANIZAMA




Raspravljaopoložajuvirusaiprionauodnosunaživisvijet.

Ƿ građaivažnostbiološkihsubjekatabezstaničnegrađeuodnosunaživisvijet

Ƿ podjela virusa prema vrsti nukleinske kiseline

Ƿ općiplangrađeDNAiRNAvirusa


Razlikuje gen, genom, genotip i fenotip.

Ƿ razlikovanje osnovnih pojmova nasljedne upute

Ƿ promjene u broju i strukturi kromosoma

Ƿ mutacijekaopromjeneunasljednojinformaciji

Ƿ odnosi alelaObjašnjavaznačenjebrojakromosoma i/ili molekula DNA urazličitimfazamaživotnogaciklusastanice.

Ƿ fazeživotnogaciklusaeukariotskestanice

Ƿ izgled kromosoma/molekula DNA Ƿ diploidnost i haploidnost

Objašnjava da su nukleinske kiseline temelj srodnosti i raznolikostiživogasvijeta.

Ƿ razlikeisličnostinasljedneosnove prokariotske i eukariotske stanice

POTPODRUČJE II – A.1.3. USTROJSTVO NA RAZINI ORGANIZMA


Uspoređujegrađuorganskihsustavaorganizamanarazličitimrazinamasloženosti.

Ƿ odnosi površine i volumena stanica,tkiva,organaiorganizama

Ƿ važnostveličinepovršinezaizmjenutvarinarazinistanica,tkiva i organa

Ƿ principplanagrađeuzosnovneznačajkegrađeglavnihskupinaorganizama

Ƿ povezivanjegrađeipoložajaorgana/sustava organa s njihovom ulogom

Povezujeključneprilagodbeugrađitijelasuvjetimastaništa.

Ƿ građaiulogastrukturnihelemenatajednostaničnihivišestaničnihorganizamasobzirom na uvjete staništa

Uspoređujegrađusustavakojiobavljajuistezadaćeučovjekuidrugim organizmima.

Ƿ komparativno povezivanje građedijelovatijelarazličitihorganizama vezano za izmjenu tvari, pokretljivost, razmnožavanje,primanjeinformacijaireakciju:pokrovtijela, probava, disanje, prijenos tvari,razmnožavanje,prijenosinformacija,pokretanje,izlučivanje,obranaorganizma

13

NC

VV

O




POTPODRUČJE II – A.1.3. USTROJSTVO NA RAZINI ORGANIZMA




Analizirausložnjavanjeipojavunovihsvojstavapovezujućiprincipgrađesekonomičnimfunkcioniranjemrazličitihorganizama.

Ƿ usložnjavanjeipojavanovihsvojstavaiprincipagrađesobziromnaekonomičnofunkcioniranjerazličitihorganizama

Ƿ građatkiva,organa,sustavaorgana ili organizma za potrebe funkcioniranjauskladusodređenimživotnimuvjetima

A.1.3.2.Uspoređujespecifičnostigrađepojedinihorganizamapovezujućiihsrazvojnimstablomživogasvijeta.(BIOSŠA.2.2.)

Uspoređujeorganizmenatemeljufunkcionalnihimorfološkihznačajki.

Ƿ prilagodbeugrađitijelanakopneninačinživota

Ƿ prilagodbeugrađitijelazaživotu vodi

Ƿ prilagodbeugrađitijelazaletenje Ƿ prilagodbe organizama koji su

naknadno nastanili vodena staništa A.1.3.3. Povezuje pojavu novih

svojstavasusložnjavanjemstaniceobjašnjavajućispecijalizacijustanicausloženijimsustavima. (BIOSŠA.3.1.)

Povezujegrađuiulogetkiva.

Ƿ građaiulogabiljnihtkiva Ƿ građaiulogaživotinjskihtkiva Ƿ povezanostgrađetkivas

njihovim ulogama Ƿ principraspodjeletkivaovisnoo

ulozi organa

POTPODRUČJE II – A.1.4. USTROJSTVO NA RAZINI POPULACIJE

A.1.4.1.Uspoređujepromjenusloženostirazličitihorganizacijskihrazinabiosfereuzprimjenunačelaklasifikaciježivogasvijeta.(BIOSŠA.1.1.)

Razlikuje na primjerima organizacijskerazinebiosfere.

Ƿ prostornastrukturapopulacije Ƿ razlikovanje apsolutnih od relativnihmetodaodređivanjagustoćepopulacije

Ƿ dobna struktura



Ƿ genskastrukturapopulacije Ƿ značajiulogazajedničkezalihe

gena za vrstu Ƿ raznolikostidistribucijaalelaupopulaciji

POTPODRUČJE II – A.1.5. USTROJSTVENE RAZINE U BIOSFERI


Razlikuje na primjerima organizacijskerazinebiosfere.

Ƿ povezanostizmeđuživogaineživogasvijeta

14

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – A.1.5. USTROJSTVENE RAZINE U BIOSFERI




Uspoređujesloženostorganizacijskihrazinaodjedinkedo biosfere.

Ƿ razineorganizaciježivogasvijeta od molekule do biosfere uz prepoznavanje primjera: molekule, makromolekule, staničnestruktureiorganeli,stanice,tkiva,organi,organskisustavi, organizmi (jedinke), populacije,životnezajednice(biocenoze),ekosustavi,biomi,biosfera

Ƿ odnosorganizacijskerazinebiosferesaznačajemzaodržavanježivotananekomeodređenompodručju

POTPODRUČJE I – A.2. ORGANIZACIJSKA RASPODJELA ŽIVIH BIĆA

POTPODRUČJE II – A.2.1. PRINCIPI KLASIFIKACIJE


Objašnjavaprincipeklasificiranjaživogasvijeta.

Ƿ smisaoipotrebaklasifikaciježivogasvijeta

Ƿ razlikovanje sistematskih kategorija: sorta, pasmina, podvrsta,vrsta,rod,porodica,red, razred, koljeno/odjeljak, carstvo,domena

Ƿ važnostiprimjenaprincipadvoimenoga nazivlja

Primjenjujedihotomskiključzaodređivanjevrstaizneposrednogaokoliša.

Ƿ principsluženjadihotomskimključem

Ƿ korištenjedihotomskogaključaza razvrstavanje organizama

Ƿ sažimanjenajvažnijihsvojstavanekoga predstavnika skupine u odnosunauvjeteživota

Razlikujecarstvaživogasvijetainajvažnijeskupineživihbića.

Ƿ tridomeneprematipustaničnegrađe

Ƿ jednostaničniprokariotskiorganizmi,jednostaničnieukariotski organizmi, višestaničniorganizmikojinemajupravatkiva,višestaničniorganizmi s pravim tkivima

Ƿ osnovnerazlikeizmeđuorganizama pojedinih skupina

15

NC

VV

O



POTPODRUČJE I – A.2. ORGANIZACIJSKA RASPODJELA ŽIVIH BIĆA

POTPODRUČJE II – A.2.1. PRINCIPI KLASIFIKACIJE




Razvrstavapredstavnikeživihbićaupojedineskupinenatemeljumorfološkihobilježja.

Ƿ razvrstavanjetipičnihorganizama u skupine na temelju karakterističnihmorfološkihznačajki

A.2.1.2.Uspoređujespecifičnostigrađepojedinihorganizamapovezujućiihsrazvojnimstablomživogasvijeta.(BIOSŠA.2.2.)

Razvrstava poznate organizme na razvojnomestabluživogasvijeta.

Ƿ razvrstavanjetipičnihorganizama u skupine s obzirom na njihove srodstvene odnose

Ƿ povezanostgrađeorganizamasnjihovomsrodnošćuiživotnimuvjetima tijekom njihove evolucijskeprošlosti



Ƿ principfilogenetskeraspodjeleživihbića

Ƿ povezanost sistematskih kategorija s razvojnim (filogenetskim)stablom

2.1.2.RazradaishodapodručjaB.Procesi i međuovisnosti u živome svijetu

Procesi reguliraju održanje života organizma i biosfere, a njihovo razumijevanje temelji se na uočavanju međuovisnosti živoga svijeta i okoliša te povezanosti odnosa održavanja ravnoteže u organizmu i održavanja ravnoteže u prirodi (tablica 2.). Cilj je staviti u odnos životne cikluse te obilježja živih bića i načine njihova funkcioniranja u promjenjivim uvje-tima okoliša. Pri učenju međuovisnosti živih bića ne treba smetnuti s uma da je čovjek tek jedan od organizama u živome svijetu te o njemu ne treba izdvojeno poučavati. Usprkos tomu, čovjeka treba staviti i u kontekst odnosa prema zdravlju i okolišu koji je vrlo važan za svakodnevni život te je neophodno da učenici budu dobro upoznati s aspektima među-ovisnosti utjecaja čovjeka i prirode. Pritom treba uočiti povezanost okolišnih čimbenika i životnih navika s održavanjem zdravlja i sprečavanjem poremećaja ravnotežnoga stanja, tj. s pojavom bolesti. Učenike treba potaknuti na promišljanje o čovjekovu utjecaju na okoliš i o utjecaju okoliša na čovjeka te o mogućnostima za razvoj populacije/društva.

Održavanje ravnoteže u organizmu uključuje sadržaje koji se odnose na procese održa-vanja homeostaze na razini stanice i organizma, kao i poremećaje koji nastaju kada se homeostaza poremeti. Međuovisnost živoga svijeta i okoliša obuhvaća sadržaje vezane za sposobnost organizama da reagiraju na podražaje iz okoliša i prilagođavaju im se na različite načine. Prilagodljivost, srodnost i raznolikost živoga svijeta treba vezati za tipične primjere, ali i one primjere s kojima se učenici susreću u životu. Životni ciklusi objedinjuju poimanje temeljnih obilježja razmnožavanja živih bića kao polazišne točke za rast i razvoj

16

NC

VV

O

organizama i to od stanice kao najniže razine pa do jednostaničnoga ili višestaničnoga organizma. Pri proučavanju nasljeđivanja treba uočiti i povezati mehanizme prenošenja nasljednih osobina s roditelja na potomke, a važan su i utjecaj različitih čimbenika na fenotip organizma te utjecaj čimbenika iz okoliša koji su tijekom evolucije stvorili nove vrste. Održavanje ravnoteže u prirodi ukazuje na važnost životnih uvjeta za održavanje života jedinke, ali i populacije, kao i na poremećaje ravnoteže u prirodi nastale utjecajem čovjeka, zbog čega treba razmotriti mogućnosti održivoga razvoja kako bi se ravnoteža u prirodi zadržala ili popravila. Postanak i razvoj života na Zemlji obuhvaća razvoj orga-nizama tijekom evolucije i to od njihova nastanka pa do današnjih dana.

Tablica 2. Prikaz ishoda područja B. Procesi i međuovisnosti u živome svijetu

PODRUČJE B. PROCESI I MEĐUOVISNOSTI U ŽIVOME SVIJETU

POTPODRUČJE I – B.1. ODRŽAVANJE RAVNOTEŽE U ORGANIZMU

POTPODRUČJE II – B.1.1. HOMEOSTAZA NA RAZINI ORGANIZMA



B.1.1.1.Objašnjavaodržavanjeinarušavanje homeostaze u različitihorganizama. (BIOSŠB.2.1.)

Objašnjava pojam homeostaze.

Ƿ principhomeostaze Ƿ kretanje organizama prema izvorupodražajailiodizvorapodražaja

Ƿ ulogarefleksazaodržavanježivota Ƿ mehanizam povratne sprege Ƿ pozitivna i negativna povratna

sprega Ƿ principključ-bravafunkcije

enzima Ƿ principhormonskeregulacije Ƿ mehanizam povratne sprege na višimorganizacijskimrazinama(ekvilibrij)

Uspoređujeprincipeodržavanjahomeostazeujednostaničnimivišestaničnimorganizmima.

Ƿ primjenaprincipahomeostazeujednostaničnomeorganizmu

Ƿ primjenaprincipahomeostazeuvišestaničnomeorganizmu

Ƿ važnostsunčanjapoikilotermnih organizama

Ƿ promjene u potrebama za hranom i vodom u skladu sa stanjem organizma ili okoliša

Ƿ prednostiinedostatcivišestaničneorganizacijeuzodržavanjehomeostaze

Povezujeusklađenostradatkiva,organa i organskih sustava s održavanjemhomeostazenaprimjerubiljnogaiživotinjskoga/ljudskoga organizma.

Ƿ mehanizmiodržavanjahomeostaze u biljnome organizmu

Ƿ mehanizmiodržavanjahomeostazeuživotinjskome/ljudskome organizmu po organskim sustavima

Ƿ termoregulacija

17

NC

VV

O




POTPODRUČJE II – B.1.1. HOMEOSTAZA NA RAZINI ORGANIZMA



B.1.1.2.Analiziraregulacijskemehanizmeodržavanjahomeostaze na razini staniceiorganizma. (BIOSŠB.3.1.)

Povezujehomeostazustaniceshomeostazom organizma.

Ƿ sličnostiirazliketjelesnihtekućinavišestaničnihbiljnihiživotinjskihorganizamaicitoplazme

Ƿ regulacijasastavacitoplazmeitjelesnihtekućina

Ƿ uloga fiziološke otopine pri velikome gubitku krvi

Objašnjavautjecajeabiotičkihibiotičkihčimbenikanahomeostazustaniceiorganizmaopisujućinjihovodgovor.

Ƿ odgovor organizma na promjeneabiotičkihibiotičkihčimbenika–učinakokoliša

Objašnjava uloge vitamina i mineralauorganizmuteposljedicenjihova manjka/nedostatka.

Ƿ acidoza,alkaloza Ƿ uloge vitamina i minerala

neophodnih u organizmu te posljedicenjihovamanjka/nedostatka

POTPODRUČJE II – B.1.2. HOMEOSTAZA NA RAZINI STANICE


Objašnjava pojam homeostaze.

Ƿ principprijenosainformacijaistaničnekomunikacijeunutarorganizma

Ƿ prijenosživčanogaimpulsa Ƿ održavanjestalnogapotencijalanamembranistanice

Ƿ difuzija i osmoza Ƿ osmotskaravnoteža


Ƿ ulogestaničnihdijelovauodržavanjuhomeostaze

Ƿ prijenos tvari kroz membranu Povezujeabiotičkeibiotičkečimbenikesodržavanjemhomeostazeireakcijomorganizma.

Ƿ važnostraznolikostimikrobau mikrobiomu za zdravlje višestaničnogaorganizma


Analiziraulogestaničnihdijelovauodržavanjuhomeostazeuočavajućisinergijustaničnihdijelova.

Ƿ povezanostfunkcioniranjaprokariotske i eukariotske stanice

Povezujehomeostazustaniceshomeostazom organizma.

Ƿ povezanost uloge dijelova jednostaničnogaorganizmas razvojem tkiva, organa i organskih sustava višestaničnogaorganizma

18

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – B.1.2. HOMEOSTAZA NA RAZINI STANICE





Ƿ odgovorstanicenapromjeneabiotičkihibiotičkihčimbenika–učinakokoliša

B.1.2.3.Analiziraevolucijskousložnjavanjestanicasobziromnanačinnjihovafunkcioniranja. (BIOSŠB.3.4.)

Uspoređujenačinfunkcioniranjaprokariotskeieukariotskestanice.

Ƿ uloga dijelova prokariotske stanice

Ƿ uloga organela eukariotske stanice

Analizirausložnjavanjeipojavunovihsvojstavapovezujućiprincipgrađesfunkcioniranjemstanice.

Ƿ sličnostiirazlikeprokariotskeieukariotskestanice

POTPODRUČJE II – B.1.3. POREMEĆAJI HOMEOSTAZE

B.1.3.1.Analiziraodržavanjeuravnoteženogastanjauprirodipovezujućivlastitoponašanje i odgovornost s održivimrazvojem. (BIOSŠB.1.2.)

Objašnjavamehanizmeodržavanjauravnoteženogastanjauprirodi.

Ƿ epidemije Ƿ pandemije

Povezujeočuvanjeokolišasočuvanjemvlastitogazdravlja.

Ƿ odrazporemećajauokolišunaživotčovjekaidrugihorganizama



Ƿ antibiotici Ƿ antibiogram Ƿ analiziranje krivulje rasta populacijebakterija


Ƿ narušavanje mikrobioma u ljudima zbog pretjerane upotrebe antibiotika

Prosuđujeoutjecajuživotnihnavikanazdravlječovjekaargumentirajućiodgovornostzavlastito zdravlje.

Ƿ posljedicenebrigezazdravlje Ƿ utjecajovisnostinaljudsko

zdravlje Ƿ posljedicelošihživotnihnavika

za organizam Ƿ važnosttjelovježbe,održavanja

higijene, pravilne prehrane iodržavanjamentalnogazdravljazaživotčovjeka

Ƿ važnostprobiotikakaoživihmikroorganizamakojekonzumiramo zbog njihova povoljnogaučinkanazdravlje

Ƿ važnostpreventivnihposjetaliječnikuistomatologutepravovremenoga odazivanja na preventivne preglede

19

NC

VV

O








Primjenjujepostupkepružanjaprvepomoći.

Ƿ samozaštita Ƿ medicinskiopravdanaprvapomoć


Analiziraulogestaničnihdijelovauodržavanjuhomeostazeuočavajućisinergijustaničnihdijelova.

Ƿ imunosni odgovor Ƿ Tlimfociti,Blimfociti,plazmastanice

Ƿ antigeni


Ƿ posljediceutjecajaneprirodnihpromjenavanjskihčimbenikana organizam

Ƿ bolestiuslijedonečišćenjaokolišanaodređenomestaništu

Ƿ uzrocinastankaotpornosti(rezistentnosti) bakterija na antibiotike,posljedicestvaranjaotpornih bakterijskih sojeva

B.1.3.4.Analiziraposljedicenarušavanja homeostaze. (BIOSŠB.3.2.)

Objašnjava razvoj bolesti i imunosni odgovor organizma ukazujućinavažnostprevencijeiliječenja.

Ƿ imunost Ƿ razine imunosnoga odgovora Ƿ primarna i sekundarna imunosnareakcija

Ƿ principiprimjenepasivneiaktivneimunizacije

Ƿ simptomatskoliječenje,liječenjeantibioticima

Povezuje imunosno djelovanje organizma s alergijskim reakcijamaiodbacivanjemtransplantiranih tkiva ili organa.

Ƿ alergije Ƿ autoimune bolesti Ƿ transfuzija krvi i transfuzijske reakcije

Ƿ transplantacijatkivaiorganaAnalizirautjecajokolišnihčimbenikaipatogenanarazvojbolesti.

Ƿ patogeni mikroorganizmi i njihovi toksini koji mogu uzrokovati bolesti

Povezujeepidemiološkilanacsprevencijomzaraznihbolesti.

Ƿ principzaraze Ƿ patogenost Ƿ epidemiološkilanac Ƿ prevencijaisprečavanješirenja

zaraze Ƿ važnostpasivneiaktivneimunizacije

Povezuje nekontroliranu diobu stanicasrazvojemtumora.

Ƿ povezatistaničneprocesesnastankom tumora

Ƿ nastanak benignih i malignih tumora

Ƿ mogućnostiliječenja

20

NC

VV

O






B.1.3.5.Analiziračovjekovutjecajnaodržavanjei narušavanje uravnoteženogastanjauprirodi i na bioraznolikost povezujućivlastitoponašanje i odgovornost s održivimrazvojem. (BIOSŠB.4.1.)

Utvrđuječovjekovuodgovornostuodržavanjuuravnoteženogastanjauprirodiiočuvanjubioraznolikosti.

Ƿ odgovornost laboratorija i medicinskihinstitucijauradusvirusima i bakterijama

Ƿ pojava novih sojeva virusa i mogućnostzaštitecjepivom

B.1.3.6.Analizirautjecajpromjenjivihživotnihuvjetanaevoluciju. (BIOSŠB.4.3.)

Opisujeutjecajcivilizacijenaživotneuvjetetepojavuiširenjebolesti.

Ƿ najvažnijezarazneinezaraznebolesti,njihoviuzrociiposljedicezaorganizamtenačiniliječenjaiprevencije

Ƿ utjecajčovjekanaširenjeilisprečavanješirenjazaraznihbolesti

POTPODRUČJE I – B.2. MEĐUOVISNOST ŽIVOGA SVIJETA I OKOLIŠA

POTPODRUČJE II – B.2.1. REAKCIJA NA PODRAŽAJ

B.2.1.1.Uspoređujeprilagodbeorganizama s obzirom naabiotičkeibiotičkeuvjete okoliša na primjeru zavičajnogaekosustava.(BIOSŠB.1.1.)

Uspoređujedjelovanjeabiotičkihibiotičkihčimbenikanarazvojipreživljavanjeorganizama.

Ƿ značajpodražljivostizapreživljavanjerazličitihorganizama



Ƿ regulacijaživotnihprocesakaoreakcijanapodražaj


Ƿ razvoj sustava kontrole reakcijarazličitihorganizama

Ƿ osjetirazvojosjetilarazličitihorganizama

B.2.1.3.UspoređujeprilagodbeorganizamanaživotneuvjetepovezujućiihsevolucijomživogasvijetanaZemlji.(BIOSŠB.2.3.)

Stavlja u odnos sposobnost reakcijenapodražajeipreživljavanjerazličitihorganizama.

Ƿ principreakcijenapodražaje

Objašnjavavažnostrazvojaosjetilaiživčanogasustavaživotinja/čovjeka.

Ƿ prijenosinformacijauživčanomesustavu

Ƿ regulaciježivotnihprocesaputemživčanogasustavačovjeka

Ƿ ulogaosjetilauodržavanjuhomeostazeurazličitihorganizama

21

NC

VV

O




POTPODRUČJE II – B.2.1. REAKCIJA NA PODRAŽAJ




Objašnjavaprijenosinformacijauregulacijiživotnihprocesaorganizma.

Ƿ značajrefleksazaodržavanježivotačovjekaiživotinja

Ƿ uloga sinapse u prijenosu informacija

Ƿ ulogahormonauregulacijiživotnihprocesa

POTPODRUČJE II – B.2.2. PRILAGODLJIVOST



Ƿ prilagodberazličitimklimatskim uvjetima

Ƿ prilagodbe predatora i plijenaUspoređujeuspješnostprilagodbana primjerima autohtonih, alohtonih i invazivnih stranih vrsta.

Ƿ preživljavanjeautohtonihvrsta u prisutnosti alohtonih i invazivnih vrsta

B.2.2.2.Uspoređujeprilagodbeorganizamanaspecifičneživotneuvjete. (BIOSŠB.1.3.)

Uspoređujeprilagodbenaspecifičneuvjeteuokolišu.

Ƿ obliktijelaiobojenostživihbićakao prilagodba okolišu

Opisuje prilagodbe u ponašanju životinjasobziromnapromjeneuvjeta okoliša.

Ƿ prilagodbe ponašanja na životneuvjete

B.2.2.3.Objašnjavaodržavanjeinarušavanje homeostaze urazličitihorganizama.(BIOSŠB.2.1.)


Ƿ fiziološkaadaptacijaorganizma Ƿ reakcijeorganizmanapromjeneživotnihuvjeta

Ƿ prilagodbekojesuomogućilepojavu homoiotermnosti u pticaisisavaca

Ƿ prilagodbenametničkihorganizama s obzirom na životneuvjeteinačinprehrane


Povezuje promjene u okolišu s prilagodbamaipreživljavanjemorganizamapromišljajućioprincipuekonomičnosti.

Ƿ prilagodbe organizama staništunačinomishrane


Ƿ principrazvojaprilagodbeorganizmaživotnimuvjetima


Povezujeselekciju,adaptacijuispecijacijusevolucijomživogasvijeta.

Ƿ konvergencija Ƿ homologni i analogni organi

POTPODRUČJE II – B.2.3. SRODNOSTI ŽIVOGA SVIJETA



Ƿ ekonomičnepromjeneugrađizbogvažnihsvojstavazaodržavanježivotarazličitihskupina organizama

22

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – B.2.3. SRODNOSTI ŽIVOGA SVIJETA





Ƿ ekonomičnostgrađeifunkcijeorganizamauodređenimuvjetimaživota

Ƿ srodnostkrozobilježjaevolucijskihprethodnikazadržanihučovjeku


Argumentiravažnostočuvanjabioraznolikosti za stabilnost ekosustavaičovjekovopstanak.

Ƿ utjecajaerobnostinabioraznolikost

B.2.3.4.Objašnjavaživotneprocesenamolekularnojrazini.(BIOSŠB.4.2.)

Objašnjavaprocessintezeproteina.

Ƿ srodnost na temelju slijeda nukleotida u DNA i slijeda aminokiselina u proteinima

POTPODRUČJE II – B.2.4. RAZNOLIKOST ŽIVOGA SVIJETA



Ƿ tri razine biološke raznolikosti: raznolikost gena, vrsta i ekosustava

Ƿ povezanost broja vrsta i organizama

Prepoznajeugroženevrstena lokalnoj i globalnoj razini procjenjujućirazlogenjihoveugroženosti.

Ƿ raznolikostiodržavanjeuravnoteženogastanjauprirodi

Ƿ raznolikost ekosustava u odnosu na geografska i klimatskaobilježja

Ƿ značajzaštiteodređenihstaništauHrvatskojzaočuvanjefaune,floreivegetacije

Ƿ održavanjeuravnoteženogstanjazaodržanjeponovnounesenih vrsta u nekome staništu

Ƿ karakteristike autohtonih pasminaživotinjaisortabiljakanastalih u ovisnosti s uvjetima životauodređenomestaništu

Ƿ promjene raznolikosti u ovisnosti s promijenjenim uvjetimaživotauodređenomestaništu

23

NC

VV

O








Analiziraantropogeniutjecajnadinamičkuravnotežuuprirodiraspravljajućionačinimasprečavanjai/ilisaniranjaonečišćenja.

Ƿ povezivanje razloga ugroženostivrstasposljedicamazabrojnostiizumiranje vrsta

Ƿ povezanost promijenjenih fizičko-kemijskihparametarau staništu s brojem vrsta i gustoćompopulacije/brojnostiorganizama

Objašnjava na primjerima potrebu zaštiteodređenihvrstaipojedinihprirodnihstaništatepodručjaHrvatske.

Ƿ zaštitavrstauRepubliciHrvatskojiuzrociugroženosti

Ƿ mogućnostkorištenjanekogaorganizma ili okoliša za potrebe čovjeka

B.2.4.3.Objašnjavaodržavanjeinarušavanje homeostaze urazličitihorganizama(BIOSŠB.2.1.)

Povezujeabiotičkeibiotičkečimbenikesodržavanjemhomeostazeireakcijomorganizma.

Ƿ uzrociraznolikostihrvatskefaune i velikoga broja endema

Ƿ mjere zaštite bioraznolikosti



Ƿ značajCrvenihknjigaiorganizacijeIUCN-azazaštituugroženihvrsta,bioraznolikosti,floreivegetacijetefauneuHrvatskoj i na Zemlji

Ƿ najznačajnijeugroženeizaštićenevrsteuHrvatskoj

Ƿ održavanjeuravnoteženogastanjazaodržanjeponovnounesenih vrsta u nekome staništu

Ƿ „korist” i „štetnost” kao odraz antropocentričnosti

Ƿ tipovivegetacijeuHrvatskojiklimazonalnavegetacija

Ƿ karakterističneživotnezajedniceuobalnome,gorskome, središnjemu i nizinskome dijelu Hrvatske

B.2.4.5.Analiziraposljedicenarušavanja homeostaze.(BIOSŠB.3.2.)

Analizirautjecajokolišnihčimbenikaipatogenanarazvojbolesti.

Ƿ utjecajbolestiorganizamanastalih zbog promjena okolišnih uvjeta na promjene raznolikosti u nekome staništu ili ekosustavu

24

NC

VV

O








Ƿ utjecajorganizamanačovjekaidruge organizme te biosferu


Ƿ osobna odgovornost uz ugroženevrste

Raspravljaouzrocimaugroženostivrstaipopulacija.

Ƿ opasnost organizma za druga živabića

Objašnjavačovjekovutjecajnanjegovuevolucijuievolucijuživogasvijeta.

Ƿ ponašanječovjekainjegovedjelatnostikojeutječunaraznolikost

POTPODRUČJE I – B.3. ŽIVOTNI CIKLUSI

POTPODRUČJE II – B.3.1. ŽIVOTNI CIKLUS ORGANIZMA



Ƿ utjecajhormonanaživotniciklusirazmnožavanjeorganizama

Ƿ utjecajokolišnihuvjetanaživotniciklusirazmnožavanjeorganizama

B.3.1.2.Uspoređuježivotnecikluseorganizama. (BIOSŠB.2.2.)

Uspoređujerazličitenačinerazmnožavanja.

Ƿ oblicinespolnoga/vegetativnogarazmnožavanjaispolnogarazmnožavanja

Ƿ vanjska i unutrašnja oplodnja Ƿ značajoplodnjezaživisvijet Ƿ prednostiinedostatcirazličitihoblikarazmnožavanjaovisnooživotnimuvjetima

Uspoređujerasprostranjivanje,razvoj, sazrijevanje, sustave parenja te brigu za potomstvo različitihorganizama.

Ƿ bitneznačajkepojedinihfazarazvoja organizma

Ƿ povezanost zrelosti organizma saživotnimuvjetimainačinomživota

Ƿ obliciinačiniparenja Ƿ načinioprašivanja Ƿ načinirasprostranjivanja Ƿ promjene kod majke i ploda tijekomtrudnoćeitijekomdojenja djeteta

Ƿ briga o mladima B.3.1.3.Uspoređujeprilagodbe

organizamanaživotneuvjetepovezujućiihsevolucijomživogasvijetanaZemlji.(BIOSŠB.2.3.)

Uspoređujeprilagodbejednostaničnihorganizamanarazličiteživotneuvjete.

Ƿ osnovnefazeživotnihciklusajednostaničnihorganizama

Ƿ taksije Ƿ osmoregulacija

25

NC

VV

O




POTPODRUČJE II – B.3.1. ŽIVOTNI CIKLUS ORGANIZMA





Ƿ pojavniobliciživotinjaibiljakakoji su uvjetovani godišnjim dobima

Ƿ brojnost potomstva s obzirom naživotneuvjetepojedinihorganizama

B.3.1.4.Analiziraživotneciklusestanicapovezujućiihstijekomživotaorganizma. (BIOSŠB.3.3.)

Uspoređujetijekživotarazličitihstanicaiorganizama.

Ƿ uspoređivanjefazauživoturazličitihorganizama

Objašnjavavažnostmejozeispolnoganačinarazmnožavanjazavarijabilnostiodržanjevrste.

Ƿ objašnjenje zašto je mejoza uzrok varijabilnosti potomaka

Objašnjavaulogustaničnihdiobauočuvanjunasljedneupute.

Ƿ diobauživotnomeciklusubiljakaiživotinja

Povezuje mitozu s rastom, razmnožavanjemiobnavljanjemorganizama te mejozu s varijabilnošćupotomstva.

Ƿ izmjena diploidne i haploidne fazeuživotnomeciklusu

Objašnjavavažnostmejozeispolnoganačinarazmnožavanjazaevoluciju.

Ƿ ulogepovećanjabrojastanicaprirastuvišestaničnogaorganizma

Ƿ uloga mitoze i mejoze u životnimciklusima

Ƿ redukcijagametofitatijekomevolucije

Ƿ značajnastankasjemenkiusjemenjačaiplodaukritosjemenjača

Ƿ posljedicerazmnožavanjaubliskome srodstvu

B.3.1.5.Objašnjavaživotneprocesena molekularnoj razini. (BIOSŠB.4.2.)

Objašnjavazajedničkodjelovanjegenotipaičimbenikaokolišaustvaranju fenotipa.

Ƿ modifikacijenaprimjerupromjeneobilježjajedinkekojasunastalaizravnimutjecajemčimbenikaizokolišanajedinku

Ƿ nastanak klonova tijekom životnogaciklusarazličitihorganizama

POTPODRUČJE II – B.3.2. RAZMNOŽAVANJE NA RAZINI ORGANIZAMA


Povezujeočuvanjeokolišasočuvanjemvlastitogazdravlja.

Ƿ važnostpravilnehigijeneiodržavanjazdravljaspolnihorgana

Ƿ poželjneživotnenaviketrudnicaidojilja

Ƿ rizičnaponašanjamajketijekomtrudnoćesmogućimopasnostima za plod

26

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – B.3.2. RAZMNOŽAVANJE NA RAZINI ORGANIZAMA



B.3.2.2.Uspoređuježivotnecikluseorganizama. (BIOSŠB.2.2.)

Uspoređujerazličitenačinerazmnožavanja.

Ƿ značajočuvanjabrojaivrstekromosoma

Povezujemenstruacijskiciklussprocesomspolnogarazmnožavanja.

Ƿ procesiikontrolnimehanizmispolnogarazmnožavanja

Ƿ faze i trajanje menstruacijskogaciklusažene

Ƿ promjenakoncentracijehormonatijekommenstruacijskogaciklusaitrudnoće

Raspravlja o metodama planiranja obitelji,važnostiodržavanjaspolnoga zdravlja i ravnopravnosti spolova.

Ƿ važnostsavjestiiravnopravnosti pri planiranju obitelji kod obaju roditelja

Ƿ primjenaiučinkovitostrazličitihkontracepcijskihmetoda i sredstava

Ƿ kontracepcijskasredstvainjihovaulogazazdravlječovjeka


Povezujeutjecajživotnihnavikanazdravljeargumentirajućiodgovornost za vlastito zdravlje.

Ƿ važnostpraćenjamenstruacijskogaciklusazazdravlježene

B.3.2.4.Analiziraživotneciklusestanicapovezujućiihstijekomživotaorganizma.(BIOSŠB.3.3.)


Ƿ varijabilnost potomaka kao rezultatprocesamejozeispolnogarazmnožavanja

Raspravljaoprocesimapotpomognute oplodnje.

Ƿ načinprovedbeiznačajpotpomognute oplodnje



Ƿ ulogemejozeupovećavanjuraznolikosti organizama i u njihovojevoluciji

POTPODRUČJE II – B.3.3. ŽIVOTNI CIKLUS STANICE


Objašnjavaprijenosinformacijauregulacijiživotnihprocesaorganizma.

Ƿ genskašifra(okvirčitanja),kod, kodon, antikodon

Ƿ biosinteza proteina na razini transkripcijeitranslacije

Ƿ ulogauprocesusintezeproteina: ribosomi, mRNA, tRNA, rRNA, RNA polimeraza

Ƿ uloga START i STOP kodona Ƿ aminokiseline u proteinima Ƿ značajstvaranjaproteina Ƿ upotrebatablicekodona

27

NC

VV

O




POTPODRUČJE II – B.3.3. ŽIVOTNI CIKLUS STANICE




Analizirastaničniciklus.

Ƿ ulogainterfazeuživotnomeciklusustanice

Ƿ načinoblikovanjakromosomaiz kromatina


Ƿ brojigrađakromosomanapočetkuinakrajudioba

Ƿ ulogaiznačajstaničnihstrukturauživotnomeciklusustanice

Ƿ značajapoptozezaživotniciklusstaniceiopstanakorganizma


Objašnjava mehanizam i ulogu replikacijeDNAustaničnomeciklusu.

Ƿ genska šifra kao triplet nukleotida na molekuli DNA i RNA

Ƿ komplementarnost Ƿ ulogareplikacijeDNAustaničnomeciklusu

Ƿ uloga DNA polimeraze, ligaza

Objašnjavaprocessintezeproteina.

Ƿ genikaofunkcionalnidijelovimolekuleDNA,informacijazasintezu polipeptida/proteina, kalup za sintezu RNA molekula

POTPODRUČJE II – B.3.4. RAZMNOŽAVANJE NA RAZINI STANICA



Ƿ povezanost mejoze i spolnoga načinarazmnožavanja

Opisuje oogenezu i spermatogenezu s aspekta broja kromosoma te broja nastalih stanica.

Ƿ gametogeneza kao preduvjet spolnogarazmnožavanjanaprimjeručovjeka

Ƿ tijek gametogeneze Ƿ pojašnjenje da gametogeneza uključujeimitozuimejozu


Ƿ tijek binarne fisije (binarne diobe), faze mitoze i mejoze −sličnostiirazlike

POTPODRUČJE II – B.3.5. UMNOŽAVANJE VIRUSA I SUBSTANIČNIH TVORBA



Ƿ posljediceumnažanjavirusazaorganizam

Ƿ uloga plazmida u prenošenju gena iz jedne bakterijske staniceudrugu

Ƿ proceshorizontalnogaprijenosa gena kod bakterije

28

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – B.3.5. UMNOŽAVANJE VIRUSA I SUBSTANIČNIH TVORBA



B.3.5.2.Analiziraevolucijskousložnjavanjestanicasobziromnanačinnjihovafunkcioniranja.(BIOSŠB.3.4.)

Uspoređujenačinfunkcioniranjaprokariotskeieukariotskestanice.

Ƿ umnažanjemitohondrijaikloroplasta (plastida)

Ƿ citoplazmatskonasljeđivanje –majčinskonasljeđivanje


Objašnjavaprincipegenetičkogainženjeringa.

Ƿ upotreba plazmida u genetičkomeinženjerstvunaprimjeru kloniranja gena za inzulin

Opisujemehanizamumnožavanjavirusa.

Ƿ ulazak virusa u organizme i stanicuorganizma

Ƿ procesumnažanjavirusa

POTPODRUČJE II. – B.3.6. DIFERENCIJACIJA TKIVA I ORGANA



Ƿ regeneracijaorganizma Ƿ uloga meristemskih tkiva

biljnoga organizma


Povezujediferencijacijustanicasrazvojemvišestaničnogaorganizma.

Ƿ specijalizacijestanica Ƿ obilježjastanicavažnazanastanakiodržavanjeorganizma

Ƿ povezanost djelovanja hormona s rastom, razvojem i sazrijevanjem organizma


Opisujeprimjerespecijalizacijestanica.

Ƿ povezanoststanicaunutartkivabiljnogaiživotinjskogaorganizma



Ƿ principprovođenjaterapijeuztkivnoinženjerstvo

Razlikujeznačajmatičnihidiferenciranihstanicaugenetičkomeinženjerstvu.

Ƿ karakteristikeiulogamatičnihstanica

Ƿ mogućnostiterapijskogaučinkamatičnihstanica

POTPODRUČJE I – B.4. NASLJEĐIVANJE

POTPODRUČJE II – B.4.1. NASLJEĐIVANJE NA RAZINI ORGANIZAMA



Ƿ nasljeđivanjeuuloziproduženjavrste


Ƿ razlikeisličnostisvojstvastanicanakonmitozeinakonmejoze

29

NC

VV

O




POTPODRUČJE II – B.4.1. NASLJEĐIVANJE NA RAZINI ORGANIZAMA




Povezuje nekontroliranu diobu stanicasrazvojemtumora.

Ƿ značajpromjenagena/kromosoma za nastanak tumoraiporemećajerazvoja

Ƿ djelovanje onkogena i gena za tumorske supresore


Raspravlja o prednostima inedostatcimagenetičkimodificiranihorganizamaionjihovuutjecajunauravnoteženostanje u prirodi.

Ƿ utjecajgenetičkimodificiranihorganizama na ekosustave

Raspravljaomogućimrizicimaprimjene biotehnologije i kontroliranogakrižanja.

Ƿ primjene biotehnologije i kontroliranogakrižanja


Ƿ intervencijaljudiugenomdrugih organizama tijekom prošlosti i danas


Ƿ načinnakojisečovjekkoristipromjenljivošćuvrsta

Objašnjavačovjekovutjecajnavlastituevolucijuievolucijuživogasvijeta.

Ƿ umjetni odabir Ƿ veza umjetnoga odabira i

biotehnologije


Objašnjava nasljednu varijabilnost organizamaprimjenjujućiMendelovezakone.

Ƿ povezatiMendelovezakones molekularnom osnovom nasljeđivanja

Ƿ monohibridno i dihibridno križanje,test-križanje

Ƿ primjenaMendelovihzakonakrižanja

Ƿ nepotpunadominacija Ƿ praćenjerazličitihsvojstavana

rodoslovnome stabluObjašnjava spolno vezano nasljeđivanje.

Ƿ spolnovezanonasljeđivanje

Objašnjavazajedničkodjelovanjegenotipaičimbenikaokolišaustvaranju fenotipa.

Ƿ povezanostnasljeđivanjasgenotipom i fenotipom

Ƿ dominantno svojstvo, recesivnosvojstvo,kodominantno svojstvo, nepotpunadominacija

Ƿ alel, lokus, multipli aleli Ƿ homozigot, heterozigot, hemizigot Ƿ vezanigeni,utjecaj„crossing

over-a” na odvajanje vezanih gena Ƿ poligenska svojstva


Ƿ procesnastankaklona

30

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – B.4.2. NASLJEĐIVANJE NA RAZINI STANICA



B.4.2.1.Analiziraživotneciklusestanicapovezujućiihstijekomživotaorganizma. (BIOSŠB.3.3.)


Ƿ uspoređivanjerazličitihstanicavišestaničnogaorganizmasobzirom na nasljednu uputu i diobu kojom su nastale

Ƿ vezagen–DNA(kromatin)−kromosom,tjelesniispolnikromosomi

Ƿ zbir(set)genaspecifičanjezavrstu

Ƿ poliploidijaimeđuvrsnikrižanciB.4.2.2.Analiziračovjekov

utjecajnaodržavanjei narušavanje uravnoteženogastanjauprirodi i na bioraznolikost povezujućivlastitoponašanje i odgovornost s održivimrazvojem. (BIOSŠB.4.1.)

Raspravljaomogućimrizicimaprimjene biotehnologije i kontroliranogakrižanja.

Ƿ primjenakulturestanicaitkiva


Analizira promjene na razini gena(mutacije),građeibrojakromosoma.

Ƿ mutacije Ƿ divljitip,somatskemutacije,mutacijeuspolnimstanicama

Ƿ promjenebrojai/iligrađekromosoma

Ƿ spontaneiinduciranemutacije Ƿ povezanostmutacijai

mutagena

Objašnjavaznačenjemutacijatepromjenegrađeibrojakromosomazaevoluciju.

Ƿ promjene strukture i broja spolnih kromosoma (gonosoma) i tjelesnih kromosoma (autosoma) i njihoveposljedicezaorganizam


Ƿ značajvirusaibakterijaugenetičkomeinženjerstvu

Ƿ vektori unosa gena Ƿ genska terapija

POTPODRUČJE I – B.5. POSTANAK I RAZVOJ ŽIVOTA NA ZEMLJI

POTPODRUČJE II – B.5.1. ČIMBENICI EVOLUCIJE


Povezujeabiotičkeuvjeteupraoceanuspostankomirazvojemživota.

Ƿ abiotičkiuvjetiupraoceanutepostanakirazvojživota

Ƿ usložnjavanjemolekulauabiotičkimuvjetima

Ƿ važnostpojavesamoreplicirajućihmolekulaimetabolizmaupostankuživota

31

NC

VV

O









Ƿ važnostsposobnostireakcijeprvihorganizamanapodražaje

Ƿ opstanak organizama i evolucijskirazvojvrsteuskladusa sposobnostima prilagodbe promjenamaživotnihuvjeta

Ƿ povezanostgrađeifunkcijeorganizama u skladu s promjenamaživotnihuvjetatijekom prošlosti



Ƿ značajpojavepolupropusnemembraneukemijskojevoluciji


Opisuje endosimbiotsku teoriju.

Ƿ nastanakstaniceendosimbiozom

Ƿ endocitoza Ƿ mitohondriji, kloroplasti Ƿ postanak mitohondrija i

kloroplasta iz bakterija prema endosimbiotskoj teoriji

Ƿ karakteristike mitohondrija ikloroplastakojepotvrđujunjihovevolucijskipostanakizbakterija


Ƿ vertikalne i horizontalne sličnostiiključnerazlikegrađeifunkcijestanica,tkivaiorganarazličitihorganizamatijekomrazvojaživotanaZemlji

Ƿ značajevolucijegenomaiporastkoličinegenetičkeinformacije



Ƿ utjecajčovjekanaevolucijubakterijaivirusaiposljedicetogautjecaja

32

NC

VV

O








Ƿ značajstalnostibrojakromosomavrsteimutacijezaevoluciju


Objašnjavaosnovnanačelaietapekemijskeibiološkeevolucije.

Ƿ slijed kemijske i biološke evolucijeuzvremensko-prostornupovezanostprocesai njihova slijeda

Objašnjavateorijuevolucijenatemeljupostojećihdokaza.

Ƿ LamarckovaiWallace-Darwinovateorijaevolucije

Ƿ dokazievolucije Ƿ filogenetsko stablo Ƿ povezanostučestalostialelaupopulacijisevolucijom

Ƿ genskiotklon(drift),učinakuskogagrla,efektosnivača,protokgenakaočimbenikevolucije

Ƿ konvergencijaidivergencijaukontekstuevolucije

Ƿ koevolucija(npr.cvjetnjačeikukci,predatoriplijen)

Raspravljaočimbenicimaevolucijeinjihovimposljedicama.

Ƿ povezanostutjecajačimbenikaevolucijenapromjeneupopulacijamasposljedicamazaevoluciju

Povezujeselekciju,adaptacijuispecijacijusevolucijomživogasvijeta.

Ƿ varijabilnost,mutacije,rekombinacijaukontekstuevolucijskihpromjena

Ƿ filogenetskaadaptacija Ƿ važnostprirodneselekcijekaoevolucijskogačimbenika

Ƿ utjecajizolacijenaevolucijskepromjene

Ƿ uloga genskoga drifta u specijaciji

Povezujepromjenjivostživotnihuvjeta na Zemlji i velika izumiranja u Zemljinoj prošlosti.

Ƿ promjeneživotnihuvjetatijekom Zemljine prošlosti

Ƿ posljedicevelikihizumiranjauZemljinoj prošlosti

Ƿ adaptivnaradijacijakojaslijedinakon velikih izumiranja


Ƿ utjecajčovjekanabiološkuevoluciju

Ƿ bolestikojesuutjecalenapromjenuunutarpopulacijeilivrste

33

NC

VV

O




POTPODRUČJE II – B.5.2. POSTANAK VRSTA




Objašnjavavažnostmejozeispolnoganačinarazmnožavanjazaevoluciju.

Ƿ povezanost kromatidne izmjene („crossing over”) i neovisnoga razdvajanja (segregacije)kromosomaumejozispovećanjembioraznolikosti

Ƿ povezanost spolnoga razmnožavanjasmutacijamaievolucijom



Ƿ povezanost svojstava važnihzaodržavanježivotarazličitihorganizamatijekomevolucijskogarazvoja



Ƿ ponašanjeipostupcitijekomljudskepovijestikojiutječunaevoluciju


Analizira promjene na razini gena(mutacije),građeibrojakromosoma.

Ƿ mutacijeidrugepromjeneugenomu

Ƿ značajpoliploidijeupostankunovih vrsta


Ƿ mehanizmispecijacije Ƿ oblicispecijacijeinjihoveposljedice

Ƿ promjenenarazinipopulacije,vrste i viših sistematskih kategorija


Objašnjavaosnovnanačelaietapekemijskeibiološkeevolucije.

Ƿ utjecajautotrofanapromjenusastava (pra)atmosfere i pojavuživotanakopnu

Ƿ fiziološki,genetičkiiembriološki dokazi

Objašnjavateorijuevolucijenatemeljupostojećihdokaza.

Ƿ značajpaleontologijezaevolucijskubiologiju

Ƿ načinpostankafosila Ƿ vrstevažnezapraćenjetijekaevolucije

34

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – B.5.2. POSTANAK VRSTA




Opisujeevolucijučovjeka.

Ƿ Afrikakaočovjekovapradomovina

Ƿ osnovneznačajkekojesu,počevšiodAustralopithecussp. te unutar roda Homo, usložnjavanjemdoveledopostanka naše biološke vrste

Ƿ špilja Vindija i nalazišta krapinskogapračovjekaHušnjakovo brdo, D. G. Kramberger

Ƿ povezanostetapaevolucijehominida s prostorom na kojemu su se odvijale

Ƿ postanak roda Homo te postanakmodernogačovjeka

Ƿ položajljudskevrsteufilogenetskome stablu

Ƿ povezanostznačajkačovjekasaznačajkamaostalihživihbićaukontekstuevolucije

Ƿ teorije o višeregionalnoj ijedinstvenojevolucijimodernogačovjeka

Ƿ sličnostizmeđuljudiidrugihorganizama

POTPODRUČJE I – B.6. ODRŽAVANJE RAVNOTEŽE U PRIRODI

POTPODRUČJE II – B.6.1. ŽIVOTNI UVJETI



Ƿ abiotičkiibiotičkičimbenicivažnizaživotorganizama

Ƿ utjecajpromjeneabiotičkihuvjetaokolišanaživotorganizama

Ƿ odnosi unutar vrste i odnosi izmeđuvrsta

Ƿ tijekprirodnesukcesijeisukcesijenakondjelovanjačovjekanaekosustav

Objašnjavaekološkuvalencijunaprimjerima.

Ƿ utjecajekološkevalencijenarasprostranjenost organizama

Ƿ abiotičkiibiotičkičimbenicivažnizaživotorganizama

35

NC

VV

O








Povezujeabiotičkeibiotičkečimbenikesodržavanjemhomeostazeireakcijomorganizma.

Ƿ posljediceiuravnoteženjeekosustava nakon promjena životnihuvjeta

Ƿ značajdušikazaorganizamiekosustav

Ƿ značajugljikazaorganizamiekosustav

Ƿ značajfosforazaorganizamiekosustav

Ƿ objašnjenjeznačajaciklusavode za organizam i ekosustav


Uspoređujeprilagodbejednostaničnihorganizamanarazličiteživotneuvjete.

Ƿ komparativna usporedba prilagodbajednostaničnihorganizamaživotnimuvjetimasobziromnaodvijanježivotnihprocesa


Ƿ ekonomičnostipovezanostgrađeifunkcijeorganizamakaoreakcijenaživotneuvjete


Ƿ učinakokolišanadjelovanjeenzima,metabolizamilučenjehormona



Ƿ promjeneabiotičkihuvjetaokolišakaoograničavajućihčimbenikazaživotorganizma

Ƿ principbiološkogasatainjegovutjecajnaživotorganizma



Ƿ kapacitetokoliša Ƿ poremećajiekološkenišeutjecajemčovjeka


Raspravljaočimbenicimaevolucijeinjihovimposljedicama.

Ƿ dinamikapopulacije Ƿ odnospredator–plijen Ƿ odnosi u simbiozi Ƿ kompeticija

36

NC

VV

O








Ƿ globalno zatopljenje Ƿ ozonske rupe Ƿ biohazard kao organizam ili

produkt nekoga organizma injegovutjecajnaostaleorganizme

POTPODRUČJE II – B.6.2. POREMEĆAJI URAVNOTEŽENOGA STANJA U PRIRODI


Uspoređujeuspješnostprilagodbina primjerima autohtonih, alohtonih i invazivnih stranih vrsta.

Ƿ širenje alohtonih i invazivnih vrstaiutjecajnaautohtonevrste


Analiziraantropogeniutjecajnadinamičkuravnotežuuprirodiraspravljajućionačinimasprečavanjai/ilisaniranjaonečišćenja.

Ƿ ugrožavanjeigubitakstaništa


Ƿ sastavpopulacija Ƿ primjerionečišćenjaizagađenjavode,tlaizraka

Ƿ uništavanje šuma



Ƿ utjecajmonokulturaiGMO-ana prirodu i okoliš

Ƿ opasnostiutjecajačovjekanaprirodna staništa

Ƿ primjeri ljudskoga djelovanja kojinarušavajuuravnoteženostanje u prirodi


Raspravlja o prednostima inedostatcimagenetičkimodificiranihorganizamainjihovuutjecajunauravnoteženostanjeuprirodi.

Ƿ utjecajsuvremenepoljoprivrede na organizam i ekosustav

POTPODRUČJE II – B.6.3. ODRŽIVOST I RAZVOJ


Objašnjavamehanizmeodržavanjauravnoteženogastanjauprirodi.

Ƿ očuvanjebioraznolikostiza stabilnost ekosustava i čovjekovopstanak

37

NC

VV

O




POTPODRUČJE II – B.6.3. ODRŽIVOST I RAZVOJ





Ƿ razlozi potrebe zaštite vrsta i staništa

Ƿ stabilnostrazličitihekosustavas obzirom na njihovu bioraznolikost

Povezujeporastljudskepopulacijesodrživimrazvojem.

Ƿ održivostporastaljudskepopulacijenaraznimpodručjimaZemlje

Analizira osobnu odgovornost u održavanjuuravnoteženogastanjauprirodipredlažućipromjenenalokalnoj razini usmjerene prema održivomerazvoju.

Ƿ značajodrživogarazvojazaživotnaZemlji

Ƿ mogućnostismanjenjaekološkoga otiska

B.6.3.2.Uspoređujeprilagodbeorganizamanaspecifičneživotneuvjete. (BIOSŠB.1.3.)

Raspravljaoutjecajuprirodnihkatastrofa na ekosustav.

Ƿ posljediceprirodnekatastrofena organizme i ekosustav



Ƿ potreba zaštite prirodnih resursa

Ƿ primjena ekološki prihvatljivih metoda u poljoprivredi


Analizirautjecajokolišnihčimbenikaipatogenanarazvojbolesti.

Ƿ prikupljanje sekundarnih sirovinainjihovorecikliranje

Ƿ značajpročišćavanjaipotrebeštednje vode



Ƿ razlozi zaštite prirodnih područja,staništaiekosustavainjihovespecifičnosti

Ƿ specifičnostiirazlozizaštitenacionalnihparkovauRepubliciHrvatskojtenjihovutjecajnaokolnastaništaiorganizme

Ƿ značenjestrogihrezervata Ƿ značenjeparkovaprirode


Ƿ osobnidoprinosiočuvanjubioraznolikosti i zaštiti prirode



Ƿ važnostprevenciješirenjabolestipridržavanjemhigijenskih i epidemioloških preporuka

38

NC

VV

O

2.1.3.RazradaishodapodručjaC. Energija u živome svijetu

Procesi u kojima se odvija izmjena tvari i pretvorba energije (tablica 3.) odvijaju se u živome svijetu na razini stanice, organizma i biosfere te su okosnica održanja života. Ekonomičnost odvijanja tih procesa odražava se i u strukturama koje su ustrojstvene jedinice živih bića, a uvjetovana je i s odvijanjem drugih procesa i omogućavanjem međuovisnosti živih bića te je zbog toga važan regulatorni mehanizam života na Zemlji.

Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini stanice uključuju metaboličke puteve fotosinteze, vrenja i staničnoga disanja i prijenos tvari kroz membranu te organele ili druge stanične strukture u kojima se procesi oslobađanja ili pohranjivanja energije događaju. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini ekosustava obuhvaćaju kruženje tvari u prirodi te izvore energije za živa bića. Vrlo je važno energijske promjene sagledati i s aspekta ekonomičnosti raspolaganja energijom kao osnovnim principom iskorištavanja energije na različitim organizacijskim razinama živoga svijeta.

Tablica 3. Prikaz ishoda područja C. Energija u živome svijetu

PODRUČJE C. ENERGIJA U ŽIVOME SVIJETU

POTPODRUČJE I – C.1. IZMJENA TVARI I PRETVORBA ENERGIJE NA RAZINI STANICE

POTPODRUČJE II – C.1.1. METABOLIČKI PROCESI



C.1.1.1.Objašnjavavezanjeipretvorbu energije u procesimakruženjatvariubiosferipovezujućiihsaživotnimuvjetimaiodržanjemživota. (BIOSŠC.1.1.)

Objašnjavaprotjecanjeenergijeekosustavomikruženjetvari.

Ƿ značajosnovnihmetaboličkihprocesanarazinistanicezaorganizam koji ga provodi i za živisvijetubiosferi

Ƿ pretvorbeenergijeurazličitimuvjetima u okolišu

C.1.1.2.Uspoređujeenergetskepotrebe organizama u različitimfiziološkimstanjima. (BIOSŠC.2.2.)

Povezuje iskorištavanje energije iodržavanjehomeostazeuorganizmu s fiziološkim stanjima.

Ƿ pretvorbeenergijeuprocesimauorganizmuovisnooživotnojdobi

Ƿ pretvorbeenergijeuprocesimauorganizmuprifizičkomenaporu

Ƿ pretvorbeenergijeuprocesimau organizmu tijekom bolesti

Ƿ pretvorbeenergijeuprocesimau organizmu ovisno o uvjetima u okolišu

C.1.1.3.Analiziraprocesekruženjatvari,vezanjai pretvorbi energije na razinistanicepovezujućiihsfunkcioniranjemorganizama.(BIOSŠC.3.1.)

Analiziraosnovnemetaboličkeprocesenarazinistanice.

Ƿ povezivanjereakcijafotosintezesreakcijamastaničnogadisanja

Ƿ čimbenicikojipotičuismanjujumetaboličkeprocese

Ƿ pretvorbeenergijeuprocesimavezanim uz ATP

39

NC

VV

O


PODRUČJE C. ENERGIJA U ŽIVOME SVIJETUPOTPODRUČJE I – C.1. IZMJENA TVARI I PRETVORBA ENERGIJE NA RAZINI STANICE

POTPODRUČJE II – C.1.1. METABOLIČKI PROCESIOBRAZOVNI ISHODI

IZ KURIKULUMA RAZRADA OBRAZOVNIH ISHODA SADRŽAJNA OSNOVA I SMJERNICE ZA UČENJE

C.1.1.4.Analiziraprincipeiskorištavanja energije na razinistanice. (BIOSŠC.3.2.)

Analizira prijenos tvari kroz membranu/membranom s aspekta korištenja energije.

Ƿ energetskipasivniprocesiprijelaza tvari kroz membranu kao osnova odvijanja metaboličkihreakcija

Ƿ procesiprijelazatvarikrozmembranu uz utrošak energije

Ƿ energetskiučinakuzprolazaktvari kroz membranu s obzirom naprocesprijenosa

Ƿ energetskiučinakuzprolazaktvari kroz membranu s obzirom na vrstu tvari koja se prenosi

Ƿ energetskiučinakuzprolazaktvari kroz membranu s obzirom nastanicekojeprovodeproceseprijenosa

Ƿ energetskiprocesiNa+/K+pumpe

C.1.1.5.Raspravljaoiskorištavanjuenergijenarazličitimorganizacijskimrazinamaživogasvijeta. (BIOSŠC.4.2.)

Povezuje aktivnost gena i ekonomičnoraspolaganjeenergijom.

Ƿ uloga DNA pri upravljanju energetskimprocesimauorganizmu

POTPODRUČJE II – C.1.2. PROCESI VEZANJA ENERGIJE I SINTEZE BIOMOLEKULAC.1.2.1.Objašnjavavezanjei

pretvorbu energije u procesimakruženjatvariubiosferipovezujućiihsaživotnimuvjetimaiodržanjemživota. (BIOSŠC.1.1.)

Objašnjava primarnu proizvodnju u različitimekosustavima.

Ƿ energijske potrebe autotrofnih organizama

Ƿ uzrocirazlikauprimarnojproizvodnjiurazličitimekosustavima i biomima

C.1.2.2.Objašnjavaprotjecanjei pretvorbe energije na razini organskih sustava i organizma. (BIOSŠC.2.1.)

Objašnjavaulogucijanobakterijau stvaranju aerobnih uvjeta na Zemlji kao preduvjeta za osvajanje kopna.

Ƿ uvjeti za odvijanje fotosinteze kodcijanobakterijaupraoceanimaidanas

Ƿ ulogacijanobakterijaustvaranjumetabolitarazličitihekosustava

Povezujeusložnjavanjegrađeorganizamasaerobnimživotnimuvjetima.

Ƿ uvjetizaodvijanjeprocesasinteze biomolekula u aerobnim i anaerobnim uvjetima

Ƿ organizmikojiprovodeprocesevezanja energije

Ƿ povezanostgrađeorganelasodvijanjemprocesafotosinteze

40

NC

VV

O


POTPODRUČJE II – C.1.2. PROCESI VEZANJA ENERGIJE I SINTEZE BIOMOLEKULAOBRAZOVNI ISHODI




Ƿ procesivezanjaenergijes obzirom na reaktante i produkte

Ƿ reakcijefotosinteze Ƿ uspoređivanjefotosintezei

kemosinteze Ƿ obliciukojimasubiljci

dostupne glavne mineralne tvari potrebne za razvitak biljke i njihove uloge u razvitku biljke

Ƿ obliciukojimasubiljcidostupnivodik, kisik, dušik, ugljik, fosfor, sumpor i magnezij

Ƿ uloge vode, ugljikova(IV) oksida i mineralnih tvari za biljku

Ƿ primarneisekundarnereakcijefotosinteze

Ƿ utjecajvanjskihčimbenikanaintenzitet fotosinteze

Ƿ primarna proizvodnja u odnosu na intenzitet fotosinteze

C.1.2.4.Analiziraprocesevezanjaipretvorbi energije tijekom postankaživotanaZemlji.(BIOSŠC.4.1.)

Stavlja u odnos aerobnost i bioraznolikost.

Ƿ usporedba energetskih potreba i rasprostranjenja aerobnih i anaerobnih organizama

POTPODRUČJE II – C.1.3. PROCESI OSLOBAĐANJA ENERGIJE IZ BIOMOLEKULA I SINTEZA ATP-AC.1.3.1.Objašnjavavezanjei

pretvorbu energije u procesimakruženjatvariubiosferipovezujućiihsaživotnimuvjetimaiodržanjemživota. (BIOSŠC.1.1.)

Objašnjava pretvorbe konzumirane energijeupotrošača.

Ƿ energijske potrebe i izvori energije za heterotrofne organizme

C.1.3.2.Objašnjavaprotjecanjei pretvorbe energije na razini organskih sustava i organizma.(BIOSŠC.2.1.)

Povezujeusložnjavanjegrađeorganizamasaerobnimživotnimuvjetima.

Ƿ dijelovi anaerobnih mikroorganizama vezanih uz funkcijupretvorbeenergijeiprocesikojiseunjimaodvijaju

Ƿ sličnostiirazlikeodvijanjaprocesauzpomoćkojihaerobniorganizmi dolaze do energije i dijelova njihova tijela u kojima seodvijajutiprocesi

Povezuje tjelesnu temperaturu s intenzitetom metabolizma.

Ƿ intenzitet metabolizma s obzirom na tjelesnu temperaturu organizma

Ƿ intenzitet metabolizma s obzirom na aktivnost organizma

41

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – C.1.3. PROCESI OSLOBAĐANJA ENERGIJE IZ BIOMOLEKULA I SINTEZA ATP-AOBRAZOVNI ISHODI



Uspoređujeiskoristivosthranjivihtvari u anaerobnim i aerobnim procesima.

Ƿ razlikeoslobođeneenergijeizhranjivih tvari u anaerobnim i aerobnimprocesima


Ƿ procesivrenjaiuvjetiukojimase odvijaju

Ƿ staničnodisanje:anaerobno,aerobno

Ƿ povezanost vrenja i glikolize te vrenjaistaničnogadisanja

Ƿ oslobađanjekemijskeenergijeizATP-ainjezinokorištenjezaživotneprocese

Ƿ iskoristivostATP-aOpisuje uloge ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu.

Ƿ uloge ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu

Objašnjava ulogu hormona u raspolaganju energijom.

Ƿ uloga hormona u raspolaganju energijom


Povezuje iskorištavanje energije s okolišnim uvjetima i brojem staničnihtvorbaurazličitimstanicama.

Ƿ povezanost iskorištavanja energije s razvojnom fazom, načinomživotaiuvjetimauokolišu nekoga organizma

Ƿ iskorištavanje energije s obzirom na okolišne uvjete


Analizirabiotehnološkiprocesuzimajućiuobzircjelokupniučinak.

Ƿ fermentacijauproizvodnjinamirnica

POTPODRUČJE I – C.2. IZMJENA TVARI I PRETVORBA ENERGIJE NA RAZINI ORGANIZMAPOTPODRUČJE II – C.2.1. UNOS TVARI U ORGANIZAM



Ƿ dostupnost hrane heterotrofnim organizmima u promijenjenim uvjetima


Uspoređujenačineprehranerazličitihorganizama.

Ƿ energetske potrebe organizma uovisnostisnačinomživotaiživotnimuvjetima

Ƿ razlikeunačinuprehranebakterija

42

NC

VV

O

PODRUČJE C. ENERGIJA U ŽIVOME SVIJETUPOTPODRUČJE I – C.2. IZMJENA TVARI I PRETVORBA ENERGIJE NA RAZINI ORGANIZMA

POTPODRUČJE II – C.2.1. UNOS TVARI U ORGANIZAMOBRAZOVNI ISHODI


C.2.1.3.Uspoređujeenergijskepotrebe organizama u različitimfiziološkimstanjima. (BIOSŠC.2.2.)

Povezujeobrasceraspolaganjaenergijomsponašanjem,načinomživotaipreživljavanjemrazličitihorganizama.

Ƿ potreba biljke za mineralnim tvarima

Ƿ dostupnost mineralnih tvari autotrofnim organizmima u promijenjenim uvjetima

Ƿ specifičniobliciienergetskaučinkovitostishranebiljakazboguvjetastaništainačinaživota



Ƿ principizmjeneplinovauplućimainarazinistanica

Ƿ prijenos plinova iz alveola u krv iizkrviustaniceiobrnuto

Ƿ frekvencijadisanjaorganizamaurazličitimklimatskimpodručjimaipodutjecajempromjeneabiotičkihčimbenika

Ƿ preradaiizlučivanjeplinovauenergetskimprocesimaorganizma tijekom disanja

POTPODRUČJE II – C.2.2. RAZGRADNJA HRANJIVIH TVARI I PRETVORBA ENERGIJEC.2.2.1.Objašnjavaprincipe

iskorištavanja energije na razini ekosustava s aspekta održivogarazvoja. (BIOSŠC.1.2.)

Objašnjavačovjekovoponašanjepri korištenju energijom uz ilustracijuprimjerima.

Ƿ obnovljivi i neobnovljivi izvori energije

Ƿ opasnosti i zaštita pri korištenju aparata koje pokrećurazličitienergenti


Uspoređujenačineprehranerazličitihorganizama.

Ƿ sastojcihranekojisuizvorenergije u organizmu i koji izgrađujuorganizam

Ƿ iskorištavanje hranjivih tvari Ƿ skladištenje hranjivih tvari Ƿ bazalni i radni metabolizam

Povezuje tjelesnu temperaturu s intenzitetom metabolizma.

Ƿ utjecajhomoiotermijeipoikilotermijenafrekvencijuhranjenja, odabir hrane i probavu organizama

C.2.2.3.Uspoređujeenergijskepotrebe organizama u različitimfiziološkimstanjima.(BIOSŠC.2.2.)


Ƿ kemijska razgradnja hrane uz probavnežlijezde

Ƿ razgradnja tvari uz enzime uizlučevinamaprobavnihžlijezda

Ƿ utjecajnepravilnefunkcijepojedinežlijezdenaprobavuiapsorpcijuhranjivihtvari

43

NC

VV

O


PODRUČJE C. ENERGIJA U ŽIVOME SVIJETUPOTPODRUČJE I – C.2. IZMJENA TVARI I PRETVORBA ENERGIJE NA RAZINI ORGANIZMA

POTPODRUČJE II – C.2.2. RAZGRADNJA HRANJIVIH TVARI I PRETVORBA ENERGIJEOBRAZOVNI ISHODI



Uspoređujeiskoristivosthranjivihtvari u anaerobnim i aerobnim procesima.

Ƿ odnosi energije na razini staniceijedinke

Ƿ preradaiizlučivanjetvariuenergetskimprocesimaorganizma tijekom prehrane

Ƿ ulogaprodukatažlijezdaižljezdanihstanicauprobavihraneživotinjskogaorganizma

Ƿ mehanizam rada bubrega i nefrona u ovisnosti o energetskoj aktivnosti organizma


Povezuje iskorištavanje energije s okolišnim uvjetima i brojem staničnihtvorbaurazličitimstanicama.

Ƿ metabolizam organizma uovisnostioabiotičkimčimbenicimabiotopa

Ƿ povezanost brojnosti mitohondrijasoslobađanjemenergijeumišićnimstanicama

POTPODRUČJE I – C.3. IZMJENA TVARI I PRETVORBA ENERGIJE NA RAZINI EKOSUSTAVAPOTPODRUČJE II – C.3.1. KRUŽENJE TVARI U PRIRODI



Ƿ primarna i sekundarna proizvodnja ekosustava

Ƿ najproduktivniji ekosustavi

Objašnjavaprotjecanjeenergijeekosustavomikruženjetvari.

Ƿ povezanost tvari i energije u procesimaprotjecanjaenergijeekosustavom

Analizira hranidbene odnose u različitimekosustavimauzimajućiu obzir odnos broja/biomase članovahranidbenogalanca/mreže/piramide.

Ƿ veza potrebe za hranom i energetske potrebe organizma

Ƿ energetskiutjecajpojedinogačlanahranidbenogalanca/hranidbenemreženaostalečlanove

Ƿ potrošnja apsorbirane energije narazličitimrazinamahranidbene piramide


Ƿ ulogeproizvođačaipotrošačaukruženjuugljika,vodeidušikau prirodi

Ƿ pretvorba energije tijekom probave

Ƿ pretvorbe energije na primjeru kretanjaživihbića

Opisujebiogeokemijskecikluseugljika, dušika, fosfora i vode objašnjavajućinjihovuvažnost.

Ƿ važnostbiogeokemijskihciklusavode,ugljika,dušikaifosforaurazličitimekosustavima

44

NC

VV

O

PODRUČJE C. ENERGIJA U ŽIVOME SVIJETUPOTPODRUČJE I – C.3. IZMJENA TVARI I PRETVORBA ENERGIJE NA RAZINI EKOSUSTAVA

POTPODRUČJE II – C.3.1. KRUŽENJE TVARI U PRIRODIOBRAZOVNI ISHODI


C.3.1.2.Objašnjavaprincipeiskorištavanja energije na razini ekosustava s aspekta održivogarazvoja. (BIOSŠC.1.2.)

Objašnjava iskorištavanje energije u ekosustavu i biosferi.

Ƿ iskorištavanje energije u različitimekosustavima

Ƿ ulogebakterijaukruženjudušika u prirodi

Ƿ ulogarazlagačanaprimjerukruženjaugljikaivode

Povezuječovjekovoponašanjeskonceptomodrživogarazvoja.

Ƿ recikliranjeotpada Ƿ štednja energije i energenata Ƿ racionalnokorištenjeizvorima

vode i njihova zaštita



Ƿ mehanizmi i prilagodbe kojima organizmi iskorištavaju najviše dostupneenergijeurazličitimekosustavima

POTPODRUČJE II – C.3.2. IZVORI ENERGIJE ZA ŽIVA BIĆA



Ƿ primarna proizvodnja u različitimekosustavima

Analizira hranidbene odnose u različitimekosustavimauzimajućiu obzir odnos broja/biomase članovahranidbenogalanca/mreže/piramide.

Ƿ energijski izvori i produkti dužhranidbenogalanca/mreže/piramideurazličitimekosustavima

Ƿ energetske potrebe organizama u odnosu na dostupnu energiju u okolišu

C.3.2.2.Objašnjavaprincipeiskorištavanja energije na razini ekosustava s aspektaodrživogarazvoja. (BIOSŠC.1.2.)

Objašnjava iskorištavanje energije u ekosustavu i biosferi.

Ƿ vezaenergetskogarežimaorganizma s energetskim doprinosom toga organizma u ekosustavu


Povezujeobrasceraspolaganjaenergijomsponašanjem,načinomživotaipreživljavanjemrazličitihorganizama.

Ƿ zdrava ishrana i proizvodnja hrane

Ƿ skladištenje i korištenje energijekodrazličitihorganizama u skladu s promjenama godišnjih doba

Ƿ skladištenje i korištenje energijekodrazličitihorganizamakojiživeurazličitimbiomima

Ƿ sposobnost organizma za prilagodbu korištenja energije ovisno o dostupnim izvorima


Povezujezadružninačinživotai/ilivišestaničnuorganiziranostsekonomičnimiskorištavanjemenergije.

Ƿ prednosti korištenja energije u zadružnomenačinuživota

Ƿ energetska dobrobit organizma uzvišestaničnuorganiziranost

45

NC

VV

O


PODRUČJE C. ENERGIJA U ŽIVOME SVIJETUPOTPODRUČJE I – C.3. IZMJENA TVARI I PRETVORBA ENERGIJE NA RAZINI EKOSUSTAVA

POTPODRUČJE II – C.3.2. IZVORI ENERGIJE ZA ŽIVA BIĆAOBRAZOVNI ISHODI



Povezuje narušavanje homeostaze s potrošnjom energije.

Ƿ narušavanje homeostaze uz prekomjernu potrošnju energije u zdravome stanju i tijekom bolesti

C.3.2.5.Analiziraprocesevezanjaipretvorbi energije tijekom postankaživotanaZemlji.(BIOSŠC.4.1.)

Povezujekemijskuevolucijus dostupnom energijom u praatmosferi.

Ƿ uvjetipočetkaiodvijanjakemijskeevolucije

Povezuje nastanak prvih organizama s dostupnom energijomupraoceanima.

Ƿ izvori energije za nastanak života


Povezuje aktivnost gena i ekonomičnoraspolaganjeenergijom.

Ƿ aktivnost gena u kontroli odvijanjaprocesauorganizmu

Objašnjavautjecajbiotehnologijenaprinosiekonomičnostproizvodnje.

Ƿ poboljšanje proizvodnje korištenjem organizama, stanicainjihovihdijelova

Ƿ analiza poboljšanja omjera utroška energije i reaktanata utradicijipripravepiva,vinaifermentirane hrane

Analizirabiotehnološkiprocesuzimajućiuobzircjelokupniučinak.

Ƿ učinkovitosttehnologijekoja se temelji na osnovi rekombinantne DNA

Ƿ načelaodrživeproizvodnjeipotrošnje u biotehnologiji

46

NC

VV

O

2.1.4.RazradaishodapodručjaD.Prirodoznanstveni pristup

Prirodoznanstveni pristup obuhvaća elemente prirodoslovne pismenosti i razumijeva-nje biologije kao znanstvene discipline koja se temelji na opisivanju i tumačenju pojava i procesa u živome svijetu te na eksperimentiranju (tablica 4.). Te su kompetencije nužne suvremenomu građaninu koji u situaciji izloženosti brojnim i ponekad kontradiktornim ili pogrešnim informacijama treba odlučiti o vlastitim postupcima ili prosuditi o po-uzdanosti podataka koji su mu na raspolaganju. Stoga se u ovome području predviđa ispitivanje sposobnosti primjene načela i metodologije znanstvenoga istraživanja, razu-mijevanja primjene znanstvenih bioloških otkrića te razumijevanja etičnosti u biološkim istraživanjima. Navedene kompetencije razvijaju se kroz sve četiri godine gimnazijskoga obrazovanja. Većina će se zadataka temeljiti na analizi primjera, a dio ishoda prilagođen je ispitima državne mature te su ishodi iz kurikuluma Biologije navedeni pokraj prilago-đenih ishoda u zagradi.

Današnji opsežni fond znanstvenih bioloških spoznaja i tumačenja živoga svijeta, pred-stavljen kao znanstvena misao u biologiji, rezultat je istraživanja brojnih znanstvenika, a njihova otkrića i teorije polazišta su za daljnja istraživanja ili su već u neposrednoj pri-mjeni na korist i dobrobit ljudi. Od učenika se očekuje i poznavanje najvažnijih bioloških otkrića i znanstvenika koji su značajno pridonijeli razvoju biološke znanosti (prilog 9.). Biološka znanja suvremenoga građanina ne obuhvaćaju samo poznavanje teorija i rezul-tata istraživanja, već i poznavanje osnovnih načela i pravila znanstvenoga istraživanja te razumijevanje znanstvene metodologije i znanstveno utemeljenoga zaključivanja. Neizo-stavan je dio biološkoga istraživanja i razumijevanje etičnosti u istraživanjima pri čemu je neophodno razmotriti opravdanost provođenja istraživanja na živim organizmima, ali isto tako i sagledati moguće posljedice čovjekova djelovanja na prirodne procese kao i utjecaj ljudskih djelatnosti na prirodne procese uz ukazivanje mogućnosti smanjenja onečišćenja.

Područje D. Prirodoslovni pristup, kao osnova za razumijevanje ideja i zakonitosti o životu, neophodno se mora integrirati barem s jednim područjem ili više ostalih područja Biologije.

47

NC

VV

O


Tablica 4. Prikaz ishoda područja D. Prirodoznanstveni pristup

PODRUČJE D. PRIRODOZNANSTVENI PRISTUPPOTPODRUČJE I – D.1. ZNANSTVENA MISAO U BIOLOGIJI

POTPODRUČJE II – D.1.1. RAZVOJ ZNANSTVENE MISLI TIJEKOM POVIJESTIOBRAZOVNI ISHODI


D.1.1.1.Primjenjujeosnovnanačelaimetodologiju znanstvenoga istraživanjaiopisujerazvojznanstvene misli tijekom povijesti. (BIOSŠD.1.1.)

Opisuje osnovna znanstvena otkrićatijekomprošlostibitnazatemekojeobrađujestavljajućiihupovijesni kontekst.

Ƿ najvažnijabiološkaotkrićaiznanstvenicikojisuznačajnopridonijeli razvoju biološke znanosti

Ƿ povijesnavažnostprimjeranekogaotkrićaubiologijiuz povezivanje s tadašnjim uvjetimaistraživanjaipostojećimznanjima

Ƿ uloga znanosti i znanstvenika u formiranju javnoga mnijenja

Ƿ povezanostznačajnihotkrićaupovijesti biologije s tadašnjim povijesno-socijalno- -ekonomskimkontekstom

Ƿ posljediceotkrićakojasupromijenila paradigmu znanosti

D.1.1.2. Primjenjuje osnovna načelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjai razvoj znanstvene misli stavlja u povijesni kontekst. (BIOSŠD.2.1)

D.1.1.3. Primjenjuje osnovna načelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjakritičkiprosuđujućirezultate i opisuje posljedicerazvojaznanstvene misli tijekom povijesti.(BIOSŠD.3.1.)

Opisujeznačajnaotkrićaupovijestibiologijestavljajućiihupovijesno--socijalno-ekonomskikontekstuzisticanjeposljedicaotkrićakojasupromijenila paradigmu znanosti.

Raspravlja o prirodoznanstvenome pogledu koji podrazumijeva da u prirodi postoje uzročno-posljedičnevezetedasu prirodne pojave objašnjive i predvidljive, ali i da su znanstvena objašnjenja, teorije imodelipodložnipromjenamainadopunama.

Ƿ uzročno-posljedičnevezeprirodoznanstvenoga pogleda

Ƿ prirodne pojave su objašnjive i predvidljive, ali su znanstvena objašnjenjapodložnapromjenama i nadopunama

Ƿ procesznanstvenogaistraživanja

Ƿ promjene u objašnjenju prirodnih pojava

Ƿ provjerljivost i preispitivanje kao temelj znanosti i znanstvenoga pristupa

D.1.1.4. Primjenjuje osnovna načelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjakritičkiprosuđujućirezultate i analizira posljedicerazvojaznanstvene misli tijekom povijesti.(BIOSŠD.4.1.)

Opisujeznačajnaotkrićaupovijestibiologijestavljajućiihupovijesno--socijalno-ekonomskikontekstuzisticanjeposljedicaotkrićakojasupromijenila paradigmu znanosti.

Ƿ najvažnijabiološkaotkrićaiznanstvenicikojisuznačajnopridonijeli razvoju biološke znanosti

Ƿ povijesnavažnostprimjeranekogaotkrićaubiologijiuz povezivanje s tadašnjim uvjetimaistraživanjaipostojećimznanjima

Ƿ uloga znanosti i znanstvenika u formiranju javnoga mnijenja

Ƿ povezanostznačajnihotkrića u povijesti biologije s tadašnjimpovijesno-socijalno- -ekonomskimkontekstom

Ƿ posljediceotkrićakojasupromijenila paradigmu znanosti

48

NC

VV

O

PODRUČJE D. PRIRODOZNANSTVENI PRISTUPPOTPODRUČJE I – D.1. ZNANSTVENA MISAO U BIOLOGIJI

POTPODRUČJE II – D.1.1. RAZVOJ ZNANSTVENE MISLI TIJEKOM POVIJESTIOBRAZOVNI ISHODI



Raspravlja o prirodoznanstvenome pogledu koji podrazumijeva da u prirodipostojeuzročno- -posljedičnevezetedasuprirodnepojave objašnjive i predvidljive, ali i da su znanstvena objašnjenja, teorijeimodelipodložnipromjenama i nadopunama.

Ƿ uzročno-posljedičnevezeprirodoznanstvenoga pogleda

Ƿ prirodne pojave su objašnjive i predvidljive, ali su znanstvena objašnjenjapodložnapromjenama i nadopunama

Ƿ procesznanstvenogaistraživanja

Ƿ promjene u objašnjenju prirodnih pojava

Ƿ provjerljivost i preispitivanje kao temelj znanosti i znanstvenoga pristupa

POTPODRUČJE I – D.2. ISTRAŽIVANJE U BIOLOGIJIPOTPODRUČJE II – D.2.1. METODOLOGIJA BIOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA

D.2.1.1. Primjenjuje osnovna načelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjai opisuje razvoj znanstvene misli tijekom povijesti. (BIOSŠD.1.1.)

Demonstrira promatranje i prikupljanje podataka na temelju kojihdonosizaključke.(Prikupljapodatkeuzdonošenjezaključakatijekomučenjaipoučavanja.).

Ƿ opisivanje promatranja na primjeru slike ili slikovnoga slijeda

Ƿ izdvajanjeznačajnihpodatakaiz teksta, slike/slikovnoga slijeda ili opisa promatranja uz donošenjezaključka

Ƿ pripremanjetabličnogailigrafičkogaprikazapodatakakao osnove za donošenje zaključka

Postavljahipotezuuzpomoćpredloškarazlikujućizavisnuinezavisnu varijablu uz definiranje ciljevaistraživanja.

Ƿ određivanjeciljaistraživanjanatemelju opisa primjera

Ƿ postavljanje hipoteze za istraživanjepremaopisuprimjera

Ƿ određivanjevarijablezaprovedbuistraživanjaprema postavljenoj hipotezi, ciljuistraživanjailiopisupromatranjailizapažanja

Odabire primjerenu metodologiju i vrste uzoraka prema postavljenim ciljevimapravilnoodabirućikontrolne skupine i/ili replikatne (ponovljene)uzorkeuistraživanju.

Ƿ primjerenost i znanstvena korektnostpredloženemetodologije prema postavljenomeciljuistraživanja

Ƿ ispravan odabir kontrolne skupine i/ili replikatnih (ponovljenih) uzoraka uz primjeristraživanja

Ƿ svrhaivažnostprimjenereplikatnih (ponovljenih) uzoraka i kontrolnih uzoraka

49

NC

VV

O


PODRUČJE D. PRIRODOZNANSTVENI PRISTUPPOTPODRUČJE I – D.2. ISTRAŽIVANJE U BIOLOGIJI

POTPODRUČJE II – D.2.1. METODOLOGIJA BIOLOŠKIH ISTRAŽIVANJAOBRAZOVNI ISHODI



Odabire primjerene metode za prikupljanje i prikaz podataka.

Ƿ argumentiranje opravdanosti primijenjene znanstvene metodologije na jednostavnome primjeru istraživanja

Ƿ procjenaispravnostiodabirai korištenja opreme na jednostavnome primjeru istraživanja

Ƿ razlog primjene sigurnosnih mjera pri mjerenju i istraživanju

Objašnjava ispravnu primjenu protokola i korištenje opreme potrebnezaizvođenjeistraživanja.(Sakupljapodatkeslijedećikorakeu protokolu uz pravilno korištenje opremepotrebnezaizvođenjeistraživanja.)

Ƿ prepoznavanje pogrešaka u primjeni protokola za izvođenjeistraživanjapremapostavljenomeciljuistraživanja

Ƿ potrebna oprema za izvođenjeistraživanjapremapostavljenomeciljuistraživanja

Ƿ ispravna i pogrešna primjena istraživačkeopreme

Obrađujerezultateistraživanja.

Ƿ obrada i prikazivanje podataka irezultataistraživanjanajednostavnome primjeru

Ƿ grafičkiprikaziinterpretacijatabličnihpodatakaistraživanjazapotrebedonošenjazaključka

Predstavlja dobivene rezultate na osnovi kojih donosi primjerene zaključke.

Ƿ opisrezultataistraživanjanajednostavnome primjeru

Ƿ usporedba rezultata istraživanjasrezultatimadrugogaistraživanjanajednostavnome primjeru

Ƿ donošenjezaključkanatemeljuinterpretacije,opisaitabličnogailigrafičkogaprikazarezultataistraživanja

Ƿ odabirpredočenihpodatakakojipodupiruzaključak

50

NC

VV

O





Procjenjujepouzdaneliteraturneizvore uz njihovo ispravno navođenje.(Koristisepouzdanimliteraturnim izvorima uz njihovo pravilnonavođenje.)

Ƿ procjenjivanjepouzdanostiliteraturnih izvora na primjeru

Ƿ prepoznavanje ispravno i neispravnocitiranihizvoraupopisu literaturnih izvora

Ƿ izdvajanjeautoraicitatakojipotvrđujuiliopovrgavajuzaključak

Ƿ ispravnocitiranjeizvorauzčlanakuodnosunaprimjer rezultata i njegovu interpretaciju

D.2.1.2. Primjenjuje osnovna načelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjai razvoj znanstvene misli stavlja u povijesni kontekst. (BIOSŠD.2.1.)

Prikuplja podatke uz donošenje zaključakatijekomučenjaipoučavanja.




Postavljahipotezuuzpomoćpredloškarazlikujućizavisnuinezavisnu varijablu uz definiranje ciljevaistraživanja.

Ƿ određivanjeciljaistraživanjanatemelju opisa primjera

Ƿ postavljanje hipoteze za istraživanjepremaopisuprimjera

Ƿ određivanjevarijablezaprovedbuistraživanjaprema postavljenoj hipotezi, ciljuistraživanjailiopisupromatranjailizapažanja

Odabire primjerenu metodologiju i vrste uzoraka prema postavljenim ciljevimaispravnoodabirućikontrolne skupine i/ili replikatne (ponovljene)uzorkeuistraživanju.

Ƿ primjerenost i znanstvena korektnostpredloženemetodologije prema postavljenomeciljuistraživanja

Ƿ ispravan odabir kontrolne skupine i/ili replikatnih (ponovljenih) uzoraka uz primjeristraživanja

Ƿ svrhaivažnostprimjenereplikatnih (ponovljenih) uzoraka i kontrolnih uzoraka

51

NC

VV

O






Odabire primjerene metode za prikupljanje i prikaz podataka.

Ƿ argumentiranje opravdanosti primijenjene znanstvene metodologije na jednostavnome primjeru istraživanja

Ƿ procjenaispravnostiodabirai korištenja opreme na jednostavnome primjeru istraživanja

Ƿ razlog primjene sigurnosnih mjera pri mjerenju i istraživanju

Objašnjava ispravnu primjenu protokola i korištenje opreme potrebnezaizvođenjeistraživanja.(Sakupljapodatkeslijedećikorakeu protokolu uz pravilno korištenje opremepotrebnezaizvođenjeistraživanja.)

Ƿ prepoznavanje pogrešaka u primjeni protokola za izvođenjeistraživanjapremapostavljenomeciljuistraživanja

Ƿ potrebna oprema za izvođenjeistraživanjapremapostavljenomeciljuistraživanja

Ƿ ispravna i pogrešna primjena istraživačkeopreme

Obrađujerezultateistraživanja.

Ƿ obrada i prikazivanje podataka irezultataistraživanjanajednostavnome primjeru

Ƿ grafičkiprikaziinterpretacijatabličnihpodatakaistraživanjazapotrebedonošenjazaključka

Predstavlja dobivene rezultate na osnovi kojih donosi primjerene zaključke.

Ƿ opisrezultataistraživanjanajednostavnome primjeru

Ƿ usporedba rezultata istraživanjasrezultatimadrugogaistraživanjanajednostavnome primjeru

Ƿ donošenjezaključkanatemeljuinterpretacije,opisaitabličnogailigrafičkogaprikazarezultataistraživanja

Ƿ odabirpredočenihpodatakakojipodupiruzaključak

52

NC

VV

O





Procjenjujepouzdaneliteraturneizvore uz njihovo ispravno navođenje.(Koristisepouzdanimliteraturnim izvorima uz njihovo pravilnonavođenje.)










Kreiranacrtistraživanjaprocjenjujućiprimjerenostiznanstvenukorektnostpredloženemetodologije.

Ƿ obrazlaganjevažnostiprovjerljivosti i ponovljivosti istraživanjanaprimjeru

Ƿ razrađivanjejednostavnoganacrtaistraživanjapremazadanim elementima

Obrađujepodatkeuzodgovarajućukvalitativnu i kvantitativnu analizu.

Ƿ razlikovanje kvalitativne i kvantitativne analize na primjeru

Ƿ obrazlaganje potrebe provođenjakvalitativneilikvantitativne analize za predočenisetpodataka

Ƿ jednostavna kvalitativna ili kvantitativna analiza predočenihpodataka

Raspravlja o prikazanim i opisanim rezultatima uz donošenje argumentiranihzaključaka.

Ƿ demonstracijaraspravenaprimjeru dokumentiranih opisa prethodnihistraživanja

Ƿ demonstracijaraspravenaprimjeru prikazanih i opisanih rezultata uz donošenje argumentiranihzaključaka

53

NC

VV

O






Procjenjujerazličiteliteraturneizvore, raspravlja o dobivenim rezultatima u odnosu na njih i pravilnoihcitira.





Procjenjujejednostavnaistraživanjainjihovuprezentaciju.(Vrednujesvojaistraživanjaiistraživanjadrugihučenikauzprezentacijuuusmenomeipisanome obliku.)

Ƿ primjenjivanjeponuđenihkriterijazaprocjenuprovedbeili predstavljanja dijela jednostavnogaistraživanja






Kreiranacrtistraživanjaprocjenjujućiprimjerenostiznanstvenukorektnostpredloženemetodologije.

Ƿ obrazlaganjevažnostiprovjerljivosti i ponovljivosti istraživanjanaprimjeru

Ƿ razrađivanjejednostavnoganacrtaistraživanjapremazadanim elementima

Obrađujepodatkeuzodgovarajućukvalitativnu i kvantitativnu analizu.

Ƿ razlikovanje kvalitativne i kvantitativne analize na primjeru

Ƿ obrazlaganje potrebe provođenjakvalitativneilikvantitativne analize za predočenisetpodataka

Ƿ jednostavna kvalitativna ili kvantitativna analiza predočenihpodataka

54

NC

VV

O





Raspravlja o prikazanim i opisanimrezultatimadonosećiargumentiranezaključke.

Ƿ demonstracijaraspravenaprimjeru dokumentiranih opisa prethodnihistraživanja

Ƿ demonstracijaraspravenaprimjeru prikazanih i opisanih rezultata uz donošenje argumentiranihzaključaka

Procjenjujerazličiteliteraturneizvore, raspravlja o dobivenim rezultatima u odnosu na njih i pravilno ih navodi.





Procjenjujejednostavnaistraživanjainjihovuprezentaciju.(Vrednujesvojaistraživanjaiistraživanjadrugihučenikauzprezentacijuuusmenomeipisanome obliku.)

Ƿ primjenjivanjeponuđenihkriterijazaprocjenuprovedbeili predstavljanja dijela jednostavnogaistraživanja

POTPODRUČJE II – D.2.2. ETIKA U BIOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA

D.2.2.1.Raspravljaoetičkimpitanjima u biološkim istraživanjimaiprimjenibiološkihotkrićauzdonošenje odluka o vlastitim postupanjima. (BIOSŠD.1.2.)

Raspravlja o opravdanosti istraživanjanaživimorganizmima.

Ƿ odnos opravdanosti istraživanjanaživimorganizmima i dobrobit organizama s obzirom na rezultateistraživanjauprikazanome primjeru

Ƿ važnoststrogogapridržavanjaetičnostipripostupanjusugroženimilizaštićenimvrstama

Ƿ opravdanost znanstvenih istraživanja

Ƿ argumentiranje pozitivnih i negativnihaspekatačovjekoveintervencijeuprirodi

Ƿ suprotstavljanje dobrobiti intervencijeuprirodizačovjekai za ekosustav

Ƿ potrebadjelovanjačovjekanaprimjerustanjaubiocenozi

55

NC

VV

O



POTPODRUČJE II – D.2.2. ETIKA U BIOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMAOBRAZOVNI ISHODI



Raspravlja o primjeni bioloških otkrićausvakodnevnomeživotu.

Ƿ društvena dobrobit od nekoga biološkogotkrića

Ƿ značajodgovornostiuprovođenjuistraživanja,primjeniotkrićaikorištenjutehnologijama

Ƿ pozitivni i negativni aspekti primjera korištenja tehnologijomkojimožeutjecatinaokolišiličovjeka

Ƿ pozitivni i negativni aspekti korištenja biljnih hormona pri uzgoju biljaka za prehranu

Kritičkiinterpretiraprenošenjeitumačenjeznanstveneinformacijeusredstvimajavnogapriopćavanja.

Ƿ vjerodostojnostrazličitihliteraturnihizvorainačinprikazainformacija

Ƿ usporedba vjerodostojnosti prijenosainformacijaumedijimapremazaključcimaipodatcimaistraživanja

Ƿ izdvajanjetočnihinetočnihinformacijaizmedijanaprimjeru

Ƿ mogućeposljedicepogrešnointerpretiranoga znanstvenog podatka na primjeru


Raspravlja o opravdanosti istraživanjanaživimorganizmima.







56

NC

VV

O





Raspravljaomeđusobnojpovezanostiprirodnihzajednicaičovječanstvaanalizirajućivažnostuspostavljanjauravnoteženogastanjauprirodizaosobnuiopćudobrobit.

Ƿ međusobnapovezanostprirodnihzajednicaičovječanstvatijekomprošlosti

Ƿ međusobnapovezanostprirodnihzajednicaičovječanstvausuvremenomedruštvu

Ƿ posljedicezaprirodnezajedniceičovječanstvouzprimjere nepoštivanja prirodnih zakonitostiimeđuodnosa

Analiziraprimjenubiološkihotkrićausvakodnevnomeživotu.

Ƿ društvena dobrobit od nekoga biološkogotkrića


Ƿ pozitivni i negativni aspekti primjera korištenja tehnologijomkojimožeutjecatinaokolišiličovjeka

Ƿ pozitivni i negativni aspekti korištenja biljnih hormona pri uzgoju biljaka za prehranu

Kritičkiinterpretiraprenošenjeitumačenjeznanstvenihinformacijausredstvimajavnogapriopćavanja.

Ƿ vjerodostojnostrazličitihliteraturnihizvorainačinprikazainformacija

Ƿ usporedba vjerodostojnosti prijenosainformacijaumedijimapremazaključcimaipodatcimaistraživanja

Ƿ izdvajanjetočnihinetočnihinformacijaizmedijanaprimjeru

Ƿ mogućeposljedicepogrešnointerpretiranoga znanstvenog podatka na primjeru

57

NC

VV

O





D.2.2.3.Argumentirarazličitamišljenjaoetičkimpitanjima u biološkim istraživanjimaiprimjenirezultatabiološkihotkrićausvakodnevnomeživotusuvremenogačovjekauz donošenje odluka o vlastitim postupanjima povezanim s njihovom primjenom.(BIOSŠD.3.2.,BIOSŠD.4.2.)

Raspravlja o opravdanosti istraživanjanaživimorganizmimateoposljedicamaiopravdanostičovjekovadjelovanjanaprirodneprocese.







POTPODRUČJE II – D.2.3. PRIMJENA BIOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA


Objašnjavavažnostpoštovanjaautorskihpravaraspravljajućio odgovornosti znanstvenika icjelokupnogadruštvaprikorištenju rezultatima bioloških otkrića.

Ƿ neetičkoponašanjevezanozapriznavanjeistraživanjadrugihautora

Ƿ važnostiodgovornostsvakogaistraživačazacitiranjerezultata drugih autora i provedenihistraživanjaunjihovu radu


Ƿ odgovornost znanstvenika icjelokupnogadruštvauprimjenirezultataistraživanjauz primjere loših odluka tijekom prošlosti

58

NC

VV

O


POTPODRUČJE II – D.2.3. PRIMJENA BIOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆAOBRAZOVNI ISHODI



Objašnjavautjecajljudskihdjelatnostinaprirodneproceseimogućnostismanjenjaonečišćenja.(Preispitujeutjecajljudskih djelatnosti na prirodne proceseimogućnostismanjenjaonečišćenja.)

Ƿ bioraznolikost i vrijednosti ekosustava

Ƿ analiza prirodne raznolikosti i prepoznavanje„vrućetočke”

Ƿ efekt staklenika i globalno zatopljenje, kisele kiše i ozonske rupe

Ƿ utjecajljudskedjelatnostinaglobalnepromjeneiproceseuzklimatske promjene

Ƿ održivokorištenjeprirodnimresursimaimogućnostodrživogagospodarenja

Ƿ načiniivažnostzbrinjavanjairecikliranjaotpada

Ƿ prepoznavanjemogućegasmanjenjaonečišćenjauneposrednome okolišu ili na globalnoj razini na opisanome primjeru

Argumentiramogućnostizboraliječenjaivažnostedukacijeoprevencijirazličitihbolestiteodgovornost za osobno zdravlje, ali izdravljesvojedjeceiliostalihljudiu svojoj okolini.

Ƿ argumentiranjeizboraliječenjauzevšiuobzirsocioekonomskistatus na opisanome primjeru

Ƿ obrazlaganje opravdanosti traženjadrugogamišljenjaliječnikanaopisanomeprimjeru

Ƿ obrazlaganjevažnostiedukacijeuprevencijibolestina opisanome primjeru

Objašnjavavažnostosobneodgovornostiidjelovanjazaodrživirazvoj.(Procjenjujevažnostosobneodgovornostiidjelovanjazaodrživirazvoj.)

Ƿ ekološkiotisakivažnostosobneodgovornostizaodrživopostupanjeukućanstvuilokalnojzajednicisobziromnaekološki otisak

Ƿ važnostuspostavljanjauravnoteženogastanjauprirodizaosobnuiopćudobrobit

Ƿ posljedicepromjenauekosustavu ili ljudskoj populacijinaprimjeru


59

NC

VV

O






Objašnjavanaprimjerimautjecajbolestinapopulacijeiljudskodruštvo tijekom povijesti.

Ƿ posljediceiutjecajpovijesnihprimjera epidemija ili pandemija na ljudsko društvo

Ƿ mogućeposljedicebolestiorganizama za ekosustav i/ili čovjeka


Objašnjavavažnostpoštovanjaautorskihpravaraspravljajućio odgovornosti znanstvenika icjelokupnogadruštvaprikorištenju rezultatima bioloških otkrića.


Ƿ važnostiodgovornostsvakogaistraživačazacitiranjerezultata drugih autora i provedenihistraživanjaunjihovu radu


Ƿ odgovornost znanstvenika icjelokupnogadruštvauprimjenirezultataistraživanjauz primjere loših odluka tijekom prošlosti

Analizirautjecajljudskihdjelatnostinaprirodneproceseimogućnostismanjenjaonečišćenja.

Ƿ bioraznolikost i vrijednosti ekosustava

Ƿ analiza prirodne raznolikosti i prepoznavanje„vrućetočke”

Ƿ efekt staklenika i globalno zatopljenje, kisele kiše i ozonske rupe

Ƿ utjecajljudskedjelatnostinaglobalnepromjeneiproceseuzklimatske promjene

Ƿ održivokorištenjeprirodnimresursimaimogućnostodrživogagospodarenja

Ƿ načiniivažnostzbrinjavanjairecikliranjaotpada

Ƿ prepoznavanjemogućegasmanjenjaonečišćenjauneposrednome okolišu ili na globalnoj razini na opisanome primjeru

60

NC

VV

O





Argumentiramogućnostizboraliječenjaivažnostedukacijeoprevencijirazličitihbolestiteodgovornost za vlastito zdravlje, ali izdravljesvojedjeceiliostalihljudiu svojoj okolini.

Ƿ argumentiranjeizboraliječenjauzevšiuobzirsocioekonomskistatus na opisanome primjeru

Ƿ obrazlaganje opravdanosti traženjadrugogamišljenjaliječnikanaopisanomeprimjeru

Ƿ obrazlaganjevažnostiedukacijeuprevencijibolestina opisanome primjeru

Objašnjavavažnostosobneodgovornostiidjelovanjazaodrživirazvoj.(Procjenjujevažnostosobneodgovornostiidjelovanjazaodrživirazvoj.)

Ƿ ekološkiotisakivažnostosobneodgovornostizaodrživopostupanjeukućanstvuilokalnojzajednicisobziromnaekološki otisak


Ƿ posljedicepromjenauekosustavu ili ljudskoj populacijinaprimjeru


Objašnjava na primjerima utjecajbolestinačovjekaidrugeorganizme tijekom povijesti.

Ƿ posljediceiutjecajpovijesnihprimjera epidemija ili pandemija na ljudsko društvo

Ƿ mogućeposljedicebolestiorganizama za ekosustav i/ili čovjeka

D.2.3.3.Argumentirarazličitamišljenjaoetičkimpitanjima u biološkim istraživanjimaiprimjenirezultatabiološkihotkrićausvakodnevnomeživotusuvremenogačovjekauz donošenje odluka o vlastitim postupanjima povezanim s njihovom primjenom. (BIOSŠD.3.2., BIOSŠD.4.2.)

Objašnjavavažnostpoštovanjaautorskih prava, odgovornost znanstvenika prema društvu, ali i odgovorno korištenje tehnologijama i primjenu biološke znanostiusvakodnevnomeživotu.


Ƿ važnostiodgovornostsvakogaistraživačazacitiranjerezultatadrugih autora i provedenih istraživanjaunjihovuradu


Ƿ odgovornost znanstvenika i cjelokupnogadruštvauprimjenirezultataistraživanjauzprimjereloših odluka tijekom prošlosti

61

NC

VV

O





D.2.3.3.Argumentirarazličitamišljenjaoetičkimpitanjima u biološkim istraživanjimaiprimjenirezultatabiološkihotkrićausvakodnevnomeživotusuvremenogačovjekauz donošenje odluka o vlastitim postupanjima povezanim s njihovom primjenom. (BIOSŠD.3.2., BIOSŠD.4.2.)

Prepoznajeznačenjevlastiteodgovornosti za svoje zdravlje.

Ƿ opravdanost primjene alternativnihnačinazaštitezdravlja u odnosu na medicinskupomoć

Ƿ odgovorno korištenje lijekova Ƿ važnostprimjerenogaponašanjauslučajubolestiiliuizvanrednim okolnostima

62

NC

VV

O

3. STRUKTURA ISPITAIspit državne mature iz Biologije sadrži 54 zadatka, a od toga je 40 zadataka zatvorenoga tipa koji donose 50 % mogućih bodova i 14 zadataka otvorenoga tipa koji također donose 50 % mogućih bodova. Struktura ispita prema područjima ispitivanja i zastupljenost kognitivnih razina u ispitu državne mature iz Biologije prikazani su u tablicama 5. i 6.

Tablica 5. Struktura ispita prema područjima ispitivanja i obrazovnim ishodima

PODRUČJE OBRAZOVNI ISHOD

A. Organiziranost živogasvijeta

BIOSŠA.1.1.Uspoređujepromjenusloženostirazličitihorganizacijskihrazinabiosfereteprimjenjujenačelaklasifikaciježivogasvijeta.

BIOSŠA.2.1.Povezujepojavunovihsvojstavaspromjenomsloženostiorganizacijskihrazina u organizmu.

BIOSŠA.2.2.Uspoređujespecifičnostigrađepojedinihorganizamapovezujućiihsrazvojnimstablomživogasvijeta.

BIOSŠA.3.1.Povezujepojavunovihsvojstavasusložnjavanjemstaniceobjašnjavajućispecijalizacijustanicausloženijimsustavima.

BIOSŠA.4.1.Objašnjavamolekularnuosnovuživogasvijeta.

B.Procesiimeđuovisnostiuživomesvijetu

BIOSŠB.1.1.Uspoređujeprilagodbeorganizamasobziromnaabiotičkeibiotičkeuvjeteokolišanaprimjeruzavičajnogaekosustava.

BIOSŠB.1.2.Analiziraodržavanjeuravnoteženogastanjauprirodipovezujućivlastitoponašanjeiodgovornostsodrživimrazvojem.

BIOSŠB.1.3.Uspoređujeprilagodbeorganizamanaspecifičneživotneuvjete.BIOSŠB.2.1.Objašnjavaodržavanjeinarušavanjehomeostazeurazličitih

organizama.BIOSŠB.2.2.Uspoređuježivotnecikluseorganizama.BIOSŠB.2.3.Uspoređujeprilagodbeorganizamanaživotneuvjetepovezujućiihs

evolucijomživogasvijetanaZemlji.BIOSŠB.3.1.Analiziraregulacijskemehanizmeodržavanjahomeostazenarazini

staniceiorganizma.BIOSŠB.3.2.Analiziraposljedicenarušavanjahomeostaze.BIOSŠB.3.3.Analiziraživotneciklusestanicapovezujućiihstijekomživota

organizma.BIOSŠB.3.4.Analiziraevolucijskousložnjavanjestanicasobziromnanačinnjihova

funkcioniranja.BIOSŠB.4.1.Analiziračovjekovutjecajnaodržavanjeinarušavanjeuravnoteženoga

stanjauprirodiinabioraznolikostpovezujućivlastitoponašanjeiodgovornostsodrživimrazvojem.

BIOSŠB.4.2.Objašnjavaživotneprocesenamolekularnojrazini.BIOSŠB.4.3.Analizirautjecajpromjenjivihživotnihuvjetanaevoluciju.

C.Energijauživomesvijetu

BIOSŠC.1.1.Objašnjavavezanjeipretvorbuenergijeuprocesimakruženjatvariubiosferipovezujućiihsaživotnimuvjetimaiodržanjemživota.

BIOSŠC.1.2.Objašnjavaprincipeiskorištavanjaenergijenaraziniekosustavasaspektaodrživogarazvoja.

BIOSŠC.2.1.Objašnjavaprotjecanjeipretvorbeenergijenaraziniorganskihsustavai organizma.

BIOSŠC.2.2.Uspoređujeenergijskepotrebeorganizamaurazličitimfiziološkimstanjima.

63

NC

VV

O


C.Energijauživomesvijetu

BIOSŠC.3.1.Analiziraprocesekruženjatvari,vezanjaipretvorbienergijenarazinistanicepovezujućiihsfunkcioniranjemorganizama.

BIOSŠC.3.2.Analiziraprincipeiskorištavanjaenergijenarazinistanice.BIOSŠC.4.1.Analiziraprocesevezanjaipretvorbienergijetijekompostankaživota

na Zemlji.BIOSŠC.4.2.Raspravljaoiskorištavanjuenergijenarazličitimorganizacijskim

razinamaživogasvijeta.

D. Prirodoznanstveni pristup

BIOSŠD.1.1.Primjenjujeosnovnanačelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjaiopisuje razvoj znanstvene misli tijekom povijesti.

BIOSŠD.1.2.Raspravljaoetičkimpitanjimaubiološkimistraživanjimaiprimjenibiološkihotkrićauzdonošenjeodlukaovlastitimpostupanjima.

BIOSŠD.2.1.Primjenjujeosnovnanačelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjairazvoj znanstvene misli stavlja u povijesni kontekst.

BIOSŠD.2.2.Raspravljaoetičkimpitanjimaubiološkimistraživanjimaiprimjenibiološkihotkrićauzdonošenjeodlukaovlastitimpostupanjima.

BIOSŠD.3.1.Primjenjujeosnovnanačelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjakritičkiprosuđujućirezultateiopisujeposljedicerazvojaznanstvenemisli tijekom povijesti.

BIOSŠD.3.2.Argumentirarazličitamišljenjaoetičkimpitanjimaubiološkimistraživanjimaiprimjenirezultatabiološkihotkrićausvakodnevnomeživotusuvremenogačovjekauzdonošenjeodlukaovlastitimpostupanjima povezanim s njihovom primjenom.

BIOSŠD.4.1.Primjenjujeosnovnanačelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjakritičkiprosuđujućirezultateianaliziraposljedicerazvojaznanstvenemisli tijekom povijesti.

BIOSŠD.4.2.Argumentirarazličitamišljenjaoetičkimpitanjimaubiološkimistraživanjimaiprimjenirezultatabiološkihotkrićausvakodnevnomeživotusuvremenogačovjekauzdonošenjeodlukaovlastitimpostupanjima povezanim s njihovom primjenom.

Tablica 6. Zastupljenost kognitivnih razina u ispitu državne mature iz Biologije

KOGNITIVNE RAZINE

Prvakognitivnarazina(prepoznavanje,navođenje) 30 %

Druga kognitivna razina (razumijevanje) 60%

Trećakognitivnarazina(primjenausvojenogaznanja) 10 %

UKUPNO 100 %

Ispit državne mature iz Biologije sastoji se od dviju ispitnih cjelina. Prva ispitna cjelina sastoji se od zadataka zatvorenoga tipa (zadatci višestrukoga izbora). Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 7.

64

NC

VV

O

Tablica 7. Struktura prve ispitne cjeline prema vrsti zadataka u ispitu državne mature iz Biologije

VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA BROJ BODOVA

Zadatcivišestrukogaizbora 40 40

UKUPNO 40 40

Druga ispitna cjelina sastoji se od zadataka otvorenoga tipa. Zadatci otvorenoga tipa mo-gu biti zadatci kratkoga odgovora i zadatci dopunjavanja. Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 8.

Tablica 8. Struktura druge ispitne cjeline prema vrsti zadataka u ispitu državne mature iz Biologije

VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA BROJ BODOVA PO ZADATKU

UKUPAN BROJ BODOVA

Zadatciotvorenogatipa4 2 88 3 242 4 8

UKUPNO 14 40

U ispitu državne mature iz Biologije moguće je ostvariti ukupno 80 bodova.

65

NC

VV

O


4. TEHNIČKI OPIS ISPITA

Tehnički opis ispita podrazumijeva trajanje ispita, izgled i način rješavanja te pribor za rješavanje ispita.

4.1.TRAJANJEISPITA

Ispit državne mature iz Biologije traje ukupno 150 minuta bez stanke. Vremenik pro-vedbe bit će objavljen na mrežnoj stranici Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

4.2.IZGLEDISPITAINAČINRJEŠAVANJA

Pristupnik dobiva sigurnosnu vrećicu u kojoj su dvije ispitne knjižice, list za koncept i list za odgovore.

Važno je pozorno pročitati tekst općih uputa i tekst uputa za rješavanje zadataka i označavanje točnih odgovora.

Primjeri uputa za rješavanje pojedinih vrsta zadataka nalaze se u poglavlju Primjeri zadataka.

Pristupnicima će pri rješavanju zadataka biti dostupne sve dodatne informacije potrebne za rješavanje zadataka. Kako bi uspješno riješili zadatke, neophodno je primijeniti uobičajene principe rješavanja zadataka ili koristiti se uobičajenim alatima i kraticama te memorirati samo najvažnije primjere. Zabranjeno je potpisati se punim imenom i prezimenom.

Primjer dihotomskoga ključa prikazan je u prilogu 1., a oblik, nervatura i rubovi listova potrebnih za služenje dihotomskim ključem za određivanje vrsta drveća prikazani su u prilogu 2. U zadatcima će biti korišteni i drugi primjeri dihotomskih ključeva, ali će pri-stupnicima biti uvijek dostupne sve informacije potrebne za rješavanje zadatka.

U prilogu 3. kronološki su navedene najvažnije osobe poznate po svojim istraživanjima u području biologije i zaslužne za njezin razvoj. Pristupnici bi trebali poznavati njihova imena i njihov doprinos razvoju biologije. Nije potrebno pamtiti imena, već samo prezi-mena i okvirno vremensko razdoblje. Popis zaraznih bolesti i njihovih uzročnika kojima se pristupnici trebaju moći koristiti pri rješavanju zadatka naveden je u prilogu 4., a svi ostali podatci bit će prema potrebi dodani uz pojedini zadatak. Pri rješavanju zadataka iz genetike pristupnici se trebaju koristiti oznakama navedenim u prilogu 5.

4.3. PRIBOR

Tijekom pisanja ispita dopušteno je upotrebljavati isključivo kemijsku olovku kojom se piše plavom ili crnom bojom. Također, dopušteno je korištenje olovke i gumice za crtanje grafova u ispitnoj knjižici i rješavanje zadataka na listovima za koncept. Sve dodatne informacije (npr. tablica kodona za aminokiseline) bit će prema potrebi priložene uz ispit.

66

NC

VV

O

5. OPIS BODOVANJA

U ispitu je moguće ostvariti ukupno 80 bodova.

U zadatcima zatvorenoga tipa (zadatci višestrukoga izbora) pristupnik mora označiti točne odgovore znakom X na listu za odgovore, a svaki točan odgovor donosi 1 bod. Ako pristupnik označi više od jednoga odgovora, zadatak će se bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što je među označenima i točan odgovor. U zadatcima otvorenoga tipa (zadatci kratkoga odgovora i dopunjavanja) pristupnik mora upisati sadržaj koji nedostaje na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici. Opis bodovanja prema vrsti zadataka prikazan je u tablici 9. Zadatci u kojima se od pristupnika traži poznavanje točnoga pojma i njegovo objašnjenje boduju se jednim bodom.

Ako pristupnik pogriješi, treba precrtati netočan odgovor, staviti ga u zagradu, napisati točan odgovor i staviti skraćeni potpis pokraj točnoga odgovora.

Tablica 9. Opis bodovanja prema vrsti zadataka

VRSTA ZADATAKA

Zadatcivišestrukogaizbora(1bod)1 bod–točanodgovor0 bodova–netočanodgovorilinijeoznačenodgovor

ilisuoznačenadvailivišeodgovoraZadatcikratkogaodgovoraizadatcidopunjavanja (1 bod)

1 bod–točanodgovor0 bodova–netočanodgovorilinijenavedenodgovor

Raspodjela bodova u ispitu prema području ispitivanja prikazana je u tablici 10.

Tablica 10. Raspodjela bodova u ispitu prema području ispitivanja

A. Organiziranost živoga svijeta 12

B. Procesi i međuovisnosti u živome svijetu 48

C.Energija u živome svijetu 15

D. Prirodoznanstveni pristup 5

5.1.VREDNOVANJEPRVEISPITNECJELINE

Prva ispitna cjelina sastavljena je od 40 zadataka višestrukoga izbora. Svaki točno označen odgovor na listu za odgovore u zadatcima višestrukoga odgovora donosi 1 bod. Uspješ-nim rješavanjem prve ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 40 bodova (tablica 7.).

67

NC

VV

O


5.2.VREDNOVANJEDRUGEISPITNECJELINE

Druga ispitna cjelina sadrži 14 zadataka otvorenoga tipa (zadatci kratkoga odgovora i zadatci dopunjavanja). Četiri točno riješena zadatka donose po 2 boda, 8 zadataka po 3 boda i 2 zadatka po 4 boda. Uspješnim rješavanjem druge ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 40 bodova (tablica 8.).

68

NC

VV

O

6. PRIMJERI ZADATAKA

U ovome su poglavlju navedeni primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka navedeni su uputa za rješavanje zadatka, obrazovni ishod koji se tim zadatkom ispituje, predviđena težina zadatka, vrsta znanja koju zadatak provjerava (reprodukcija, razumijevanje i pri-mjena znanja, rješavanje problema) te točan odgovor.

6.1.PRIMJERIZADATAKAVIŠESTRUKOGAIZBORA

Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja za-datka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih odgovora od kojih je jedan točan. Ponuđeni zadatci mogu sadržavati i uvodni sadržaj u obliku kraćega teksta, skice, sheme, dijagrama, crteža ili grafičkoga prikaza.

Uputa za rješavanje zadataka višestrukoga izbora glasi:

U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.

Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore.

Točan odgovor donosi jedan bod.

Zadatci:

1.Odaberiteispravnoporedanestaničnetvorberazvijenebiljnestanicepremaveličiniodnajmanjepremanajvećoj.

A.vakuola–ribosom–kloroplast–jezgraB.ribosom–kloroplast–jezgra–vakuolaC.jezgra–vakuola–ribosom–kloroplastD.kloroplast–jezgra–vakuola–ribosom

ABCD

Obrazovniishod:A.1.2.1.Povezujepojavunovihsvojstavasusložnjavanjemstaniceobjašnjavajućispecijalizacijustanicausloženijimsustavima.(BIOSŠA.3.1.)

LAGAN

Razradaishoda:Povezujegrađuiulogestaničnihdijelova.reprodukcija

znanja

69

NC

VV

O


2. Pozorno promotrite sliku koja prikazuje rodoslovno stablo u kojemu se prati nasljeđivanjejedneosobinečovjeka.

Nakojemusekromosomuilikromosomimanalazealeliodgovornizanasljeđivanjeunavedenome primjeru?

A.naspolnomeXkromosomuocaB.naspolnimkromosomimamajkeiocaC. na tjelesnim kromosomima majke D.natjelesnimkromosomimamajkeioca

ABCD

Obrazovniishod:B.4.1.3.Objašnjavaživotneprocesenamolekularnojrazini.(BIOSŠB.4.2.) SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:ObjašnjavanasljednuvarijabilnostorganizamaprimjenjujućiMendelovezakone.

razumijevanje i primjena

znanja

70

NC

VV

O

3.Urodilištususlučajnozamijenjenedvijebebe.Pozornopromotriteslikukojaprikazuje rezultate analize uzoraka DNA dobivenih elektroforezom.

AnaliziranisuuzorciDNAobijubebaiobajuparovaroditelja. Kojemujedjetetupridruženodgovarajućiroditeljskipar?

A. Dijete KpripadamajciEiocuH. B. Dijete KpripadamajciFiocuG. C. Dijete MpripadamajciEiocuG. D. Dijete MpripadamajciFiocuH.

ABCD

Obrazovniishod:B.4.2.3.Objašnjavaživotneprocesenamolekularnojrazini.(BIOSŠB.4.2.) LAGAN

Razradaishoda:Analizirapromjenenarazinigena(mutacije),građeibrojakromosoma.razumijevanje

i primjena znanja

71

NC

VV

O


4. Pozorno promotrite sliku koja prikazuje razgradnju hranjivih tvari u probavnome sustavu. Slovima F, G i Hoznačenesurazličitevrstemakromolekulakojesedjelovanjemprobavnihenzimapostupnorazgrađujunajednostavnijespojeve.

KojajehranjivatvaroznačenanaslicislovomH?

A. škrob B. mast C.bjelančevinaD. nukleinska kiselina

ABCD

Obrazovniishod:B.3.6.1.Objašnjavaodržavanjeinarušavanjehomeostazeurazličitihorganizama.(BIOSŠB.2.1.)

LAGAN

Razradaishoda:Povezujeusklađenostradatkiva,organaiorganskihsustavasodržavanjemhomeostazenaprimjerubiljnogaiživotinjskoga/ljudskogaorganizma.


znanja

72

NC

VV

O

5.Upustinjijepromatranhranidbenilanackojisačinjavajučetirikarikenačetirimatrofičkimrazinama.Utablicisunavedenipostotniudjelimasepojedinihčlanovauhranidbenomelancu.

VRSTA UDIO MASE U HRANIDBENOME LANCU/PIRAMIDI (%)

Vrsta E 0,09

Vrsta F 0,91

Vrsta G 9

Vrsta H 90

Koja je tvrdnja točna za prikazanu tablicu?

A. Vrsta GjepotrošačI.redainjomsehranivrstaF.B. Vrsta FjepotrošačII.redainjomsehranivrstaG.C. Vrsta GjepotrošačII.redaihranisevrstomH.D. Vrsta FjepotrošačI.redaihranisevrstomE.

ABCD

Obrazovniishod:C.3.1.1.Objašnjavavezanjeipretvorbuenergijeuprocesimakruženjatvariubiosferipovezujućiihsaživotnimuvjetimaiodržanjemživota. (BIOSŠC.1.1.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:Analizirahranidbeneodnoseurazličitimekosustavimauzimajućiuobzirodnosbroja/biomasečlanovahranidbenogalanca/mreže/piramide.


znanja

6.ŠtojeodnavedenogarazlogproglašenjaPlitvičkihjezeranacionalnimparkom?

A. sedrene barijere B.vegetacijacrnogaboraC.kserofitnavegetacijapjeskovitogatlaD.prostorzagniježđenjepticamočvarica

ABCD

Obrazovniishod:B.4.1.2.Analiziračovjekovutjecajnaodržavanjeinarušavanjeuravnoteženogastanjauprirodiinabioraznolikostpovezujućivlastitoponašanjeiodgovornostsodrživimrazvojem.(BIOSŠB.4.1.)

LAGAN

Razradaishoda:Utvrđuječovjekovuodgovornostuodržavanjuuravnoteženogastanjauprirodiiočuvanjubioraznolikosti.

reprodukcijaznanja

73

NC

VV

O


7. PozornopromotriteslikukojaprikazujebrojnostživotinjskevrsteAiživotinjskevrsteB tijekom 40 godina.

U kakvome je ekološkom odnosu vrsta A prema vrsti B?

A. u simbiotskome B. u parazitskome C. u komenzalskome D. u predatorskome

ABCD

Obrazovniishod:B.2.1.1.Uspoređujeprilagodbeorganizamasobziromnaabiotičkeibiotičkeuvjeteokolišanaprimjeruzavičajnogaekosustava.(BIOSŠB.1.1.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:Uspoređujedjelovanjeabiotičkihibiotičkihčimbenikanarazvojipreživljavanjeorganizama.


znanja

74

NC

VV

O

8.Pozornopromotriteslikukojaprikazujejedanevolucijskiproceskojiseodnosinamušicehranjenerazličitomhranom.

Kojajeodnavedenihposljedicadokazanaprikazanimprocesom?

A. smanjena reproduktivna sposobnost novonastalih jedinka B.međusobnageografskaizolacijanovonastalihpopulacijamušicaC.reproduktivnaizolacijajedinkakojesuishodišnopripadaleistojvrstiD.slabaprilagođenostjedinkaistevrstenovonastalimuvjetimaokoliša

A

B

CD

Obrazovniishod:B.5.1.6.Analizirautjecajpromjenjivihživotnihuvjetanaevoluciju. (BIOSŠB.4.3.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:Raspravljaočimbenicimaevolucijeinjihovimposljedicama.razumijevanje

i primjena znanja

75

NC

VV

O


9.Odaberitetočnutvrdnjuvezanuzaudisajiizdisaj.

A.Priudahuzbognižegatlakauplućimazrakulaziiispunjavaalveole.B.Priudahuzbogvišegatlakauplućimazrakulaziiispunjavaalveole.C.Priizdahuzbogkontrakcijamišićazrakizlaziiztijela.D.Priizdahusemišićimaiošitomaktivnopotiskujezrakizpluća.

ABCD


SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:Uspoređujeprincipeodržavanjahomeostazeujednostaničnimivišestaničnimorganizmima.

reprodukcijaznanja

10.ZnanstvenimjeistraživanjemproučavanodjelovanjejednevrsteantibiotikanapreživljavanjebakterijeE. colinaodređenojhranjivojpodlozi.Kojajeodnavedenihvarijablanezavisnaunavedenomeistraživanju?

A. vrsta hranjive podloge B. temperatura uzgajanja bakterijaC.koncentracijakorištenogaantibiotikaD. brojnost bakterija tretiranih antibiotikom

ABCD

Obrazovniishod:D.2.1.1.Primjenjujeosnovnanačelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjairazvojznanstvenemislistavljaupovijesnikontekst. (BIOSŠD.2.1.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:Postavljahipotezuuzpomoćpredloškarazlikujućizavisnuinezavisnuvarijabluuzdefiniranjeciljevaistraživanja.


znanja

76

NC

VV

O

6.2.PRIMJERIZADATAKAOTVORENOGATIPA

U zadatke otvorenoga tipa ubrajaju se zadatci dopunjavanja u kojima se od pristupnika može tražiti i označavanje i dopunjavanje na slici ili u tablici te zadatci kratkoga odgovora i obrazloženja odabranoga odgovora. Zadatci otvorenoga tipa mogu se sastojati od dvaju, triju ili četiriju čestica vezanih u seriji. Sukladno tomu, svaki točan odgovor na pojedinu česticu donosi po 1 bod (ukupno 2, 3 ili 4 boda), a netočan odgovor ili izostanak odgovora u svakoj pojedinoj čestici ne donosi bodove. Zadatak otvorenoga tipa sastoji se od osnove koja sadrži neophodne informacije, specifične upute za rješavanje zadatka i/ili slike te zadataka u kojima je zadano što pristupnik treba odgovoriti, a prema potrebi dodana je i uputa u slučaju specifičnoga načina odgovaranja na zadatak. U zadatcima otvorenoga tipa osim istaknutoga točnog odgovora priznaju se i svi smisleni odgovori prema razrađenome sustavu kodiranja odgovora.

Uputa za rješavanje zadataka otvorenoga tipa glasi:

U sljedećim zadatcima odgovorite kratkim odgovorom (riječju, brojem, s nekoliko riječi ili jednostavnom rečenicom) ili dopunite rečenicu/crtež upisivanjem sadržaja koji nedostaje.

Odgovore upišite samo na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici.

Svaki točan odgovor donosi jedan bod.

77

NC

VV

O


Zadatci:

11.Pušenjeizmeđuostalogauzrokujeipropadanjeplućnihmjehurića.

Slika A. Tkivoplućazdraveosobe Slika B.Tkivoplućaosobekojaimamelanom

11.1.Usporeditepovršinuivolumenplućnihmjehurićanaobjemaslikama.11.2.Koristećiseobjemaslikama,objasniteulogupovršineplućnihmjehurićauizmjeni

plinovauplućima.11.3.ObjasnitekojesubileposljedicepridisanjuzaosobučijejetkivoprikazanonasliciB.Točni odgovori: 11.1.PovršinaplućnihmjehurićanasliciBmanjajeuodnosunapovršinuplućnih

mjehurićanasliciA.VećijevolumenplućnihmjehurićanasliciB u odnosu na volumenplućnihmjehurićanasliciA.

SREDNJE TEŽAK


znanja

11.2.Velikapovršinaplućnihmjehurićaomogućujeistodobnoprijenosvećekoličineplinovakrozmembranustanicaitimeboljuopskrbljenosttijelakisikom.Smanjenjempovršinesmanjujeseikoličinaplinovakojiseuistomevremenumoguizmijenitiizmeđukapilaraiplućnihmjehurića.

SREDNJE TEŽAK


znanja

11.3.Posljedicajeslabaopskrbljenosttijelakisikom,štoseposebiceviditijekomsvake aktivnosti kada tijelo treba više kisika.

SREDNJE TEŽAK


znanja

Obrazovniishod:A.1.3.1.Povezujepojavunovihsvojstavaspromjenomsloženostiorganizacijskihrazinauorganizmu.(BIOSŠA.2.1.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:11.1.i11.2.Uspoređujegrađuorganskihsustavaorganizamanarazličitimrazinamasloženosti. 11.3.Analizirausložnjavanjeipojavunovihsvojstavapovezujućiprincipgrađesekonomičnimfunkcioniranjemrazličitihorganizama.

razumijevanje i primjena znanja

78

NC

VV

O

12.Posebnostianatomije,fiziologijeimetabolizmapticauglavnomsuposljedicazahtjevaletenja.Jednajeodprilagodbauanatomijipticatrtičnaililojnažlijezdačijomizlučevinompticepodmazujuperje.Najboljejerazvijenauvodenihptica.

12.1.Kojajevažnosttrtičnežlijezdezaletenjevodenihptica? Objašnjenje:

12.2.Istraživanjasudokazaladapelikanikojiletesamostalnoimajuvećibrojotkucajasrcaodpelikanakojileteujatu. Zašto se pelikanima koji lete u jatu smanjuje broj otkucaja srca? Objašnjenje:

12.3.Pticaposložiperjekljunomtakodamupovršinabudeskoroupotpunostiglatka.Unekihjepticavišerazmaknuto,aunekihiznimnogustosloženo.Takvagrađaperja prilagodba je za kretanje, a dodatnu prednost osigurava zakrivljenost krila nagornjojpovršinizbogčegajetlakzrakanagornjojpovršinimanjinegonadonjoj,čimesestvarauzgonzapolijetanje. Je li u ptica letačica perje više razmaknuto ili gusto složeno? Objasnite svoj odgovor. Odgovor: Objašnjenje:

Točni odgovori:

12.1.Trtičnažlijezdaproizvodilojkojipticananosinaperje.Lojsprečavadaseperjenamoči,apticamokrogaperjabilabiteškaitežebiletjela.

SREDNJE TEŽAK

reprodukcijaznanja

12.2.Pticekojeleteispredstvarajumalezračnevrtlogekojipodižupticeizaakosedrženatočnojudaljenosti,azbogtogasupticeizauV-formacijimanjeopterećenepatrošemanjeenergijeiimajumanjibrojotkucajasrca.

TEŽAK rješavanje problema

12.3. Odgovor: gusto Objašnjenje:Perjepticaletačicagustojesloženodakroznjegaštomanjeprolazizrakjerseinačenebimoglastvoritirazlikautlakunitiuzgonpotrebanzapolijetanje,aizbognepostojanjarazlikeutlakupticasenebimogla podizati i spuštati u zraku.


Obrazovni ishodi: 12.1. i 12.3. A.1.3.1. Povezuje pojavu novih svojstava s promjenom složenostiorganizacijskihrazinauorganizmu.(BIOSŠA.2.1.) 12.2.C.3.2.3.Uspoređujeenergijskepotrebeorganizamaurazličitimfiziološkimstanjima.(BIOSŠC.2.2.)

TEŽAK

Razradaishoda:12.1.Povezujeključneprilagodbeugrađitijelasuvjetimastaništa. 12.2.Povezujeobrasceraspolaganjaenergijomsponašanjem,načinomživotaipreživljavanjemrazličitihorganizama. 12.3.Analizirausložnjavanjeipojavunovihsvojstavapovezujućiprincipgrađesekonomičnimfunkcioniranjemrazličitihorganizama.

rješavanje problema

79

NC

VV

O


13.Promotritegrafičkiprikazrelativnekoličineglukozeukrviosobekojasetijekomdanabavilarazličitimaktivnostimaiodgovoritenapitanja.

Grafičkiprikazrelativnekoličineglukozeukrvi

13.1.Štojeuzrokovalopromjenuoptimalnerazineglukozeukrviutočki1?13.2.NakojićenačinendokrinažlijezdapotaknutanadjelovanjeutočkiAdjelovatina

ponovnouspostavljanjeoptimalnerazineglukozeukrviutočkiB?13.3.Štojemoglouzrokovatinaglipadrazineglukozeukrviutočki2?Točni odgovori:

13.1.uzimanjeobrokakojisadržiugljikohidrate LAGANrazumijevanje

i primjena znanja

13.2.Gušteračaćeizlučivatiglukagon. LAGANrazumijevanje

i primjena znanja

13.3.pojačanatjelesnaaktivnost SREDNJE TEŽAK


znanja


SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:Uspoređujeprincipeodržavanjahomeostazeujednostaničnimivišestaničnimorganizmima.


80

NC

VV

O 14.PromotriteslikebiljakaoznačeneslovimaE, F i Gkojeserazlikujuporazličitostinačinaoprašivanja.

14.1.Kojimjeslovomoznačenabiljkakojaseoprašujevjetrom?Ukratkoobjasnitesvojizborkoristećiseslikombiljke. Odgovor: Objašnjenje:

14.2.Navediteprednostioprašivanjavjetromuodnosunaoprašivanjekukcimasobziromnaraspolaganjeenergijomzaodvijanjeprocesaoprašivanja. Odgovor:

14.3. Usporedite oprašivanje vjetrom u biljaka i vanjsku oplodnju u morskih organizama s obziromnaučinkovitostprocesa. Odgovor:

Točni odgovori: 14.1. Odgovor: E

Objašnjenje:Peludniceizlazeizcvijetapalaganootpuštajupelud,prašničkesunitidugačkeisavitljivepaihvjetarlaganonjišeiodnosipelud,nemažarkoobojenogacvijećakojebiprivlačilokukce.

LAGAN reprodukcijaznanja

14.2.Netrošiseenergijazastvaranjevelikih,obojenihlaticailapovatezastvaranje nektara.

SREDNJE TEŽAK


znanja

14.3.Obaprocesazahtijevajupovećanuproizvodnjuilipeludnihzrnaprioprašivanjuilispolnihstanicaprivanjskojoplodnjijerjeoplodnjaneizvjesna.Smanjenajeučinkovitostvanjskeoplodnjeioprašivanjavjetrompasenadoknađujebrojnošćupeludnihzrnaispolnihstanica.

SREDNJE TEŽAK


znanja

Obrazovniishodi:14.1.B.3.1.2.Uspoređuježivotnecikluseorganizama. (BIOSŠB.2.2.) 14.2.C.2.1.3.Uspoređujeenergijskepotrebeorganizamaurazličitimfiziološkimstanjima.(BIOSŠC.2.2.) 14.3.B.3.1.3.UspoređujeprilagodbeorganizamanaživotneuvjetepovezujućiihsevolucijomživogasvijetanaZemlji. (BIOSŠB.2.3.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:14.1.Uspoređujerasprostranjivanje,razvoj,sazrijevanje,sustaveparenjatebriguzapotomstvorazličitihorganizama. 14.2.Povezujeobrasceraspolaganjaenergijomsponašanjem,načinomživotaipreživljavanjemrazličitihorganizama. 14.3. Povezuje promjene u okolišu s prilagodbama i preživljavanjemorganizamapromišljajućioprincipuekonomičnosti.


E F G

81

NC

VV

O


15.Srpastaanemijarecesivnajenasljednabolestkarakteriziranaeritrocitimasrpastogaoblika.StaniceljudioboljelihodsrpasteanemijenaobajedanaestakromosomasadržealelHbS, dok se alel HbAnalaziustanicamazdravihljudiinositelja srpaste anemije. HipofosfatemičnirahitisdominantnajespolnovezananasljednabolestkojasenemoželiječitivitaminomD,auzrokovanajealelomXR.

15.1.Napišitegenotipženekojabolujeodsrpasteanemije,anebolujeodhipofosfatemičnogarahitisa.

15.2.Pozornopromotriteslikukojaprikazujedvaparakromosomaustanicamamuškarcakojijenositeljalelazasrpastuanemijuinebolujeodhipofosfatemičnogarahitisa.Strelicamasuoznačenialeliodgovornizasrpastuanemijui

hipofosfatemičnirahitis. Iznadsvakestrelicenapišiteodgovarajućuoznakualela.

15.3.Očekujeliseunekojstabilnojpopulacijivećibrojženailimuškaracaoboljelihodhipofosfatemičnogarahitisa?Ukratkoobrazložiteodgovor. Očekujesevećibroj:žena–muškaraca(Zaokružitetočanodgovor.) Obrazloženje:

Točni odgovori:

15.1.HbSHbSXrXr SREDNJE TEŽAK


znanja

15.2.

TEŽAKrazumijevanje

i primjena znanja

15.3.Očekujesevećibroj:žena Objašnjenje:Muškaracnemoženaslijeditibolestodoca,dokženamoženaslijeditibolestiodocaiodmajkejerženeustanicamasadržedvaXkromosomapajedvostrukovećavjerojatnostdanaslijedekromosomXsdominantnim alelom XR.

LAGANrazumijevanje

i primjena znanja

Obrazovniishod:15.2.4.1.3.Objašnjavaživotneprocesenamolekularnojrazini.(BIOSŠB.4.2.)

TEŽAK

Razradaishoda:15.1.ObjašnjavanasljednuvarijabilnostorganizamaprimjenjujućiMendelovezakone. 15.1.i15.3.Objašnjavaspolnovezanonasljeđivanje.


82

NC

VV

O

16.Pozornopromotriteslikukojaprikazujevanjskugrađukrokodila.Prilagodbekrokodilapovezanesusnačinomnjegovaživota.

16.1.Tijekomkretanjanatlukrokodiligmižu,tj.trbuhomdotičutlo.Objasnitenakojijenačinpoložajnogukrokodilauodnosunanjegovtruppovezanstakvimnačinomkretanja.

16.2.Krokodilsezakretanjeuvodikoristibočnospljoštenimrepom.Objasnitenakojinačinbočnaspljoštenostrepautječenabrzinukretanjakrokodilauvodi.

16.3.Nekevrstekrokodila„putuju”oceanimaiprevaljujuvelikeudaljenostiiakosurelativnološiplivači.Utvrđenojedatevrstenaudaljenaputovanjauvijekkrećuotprilikesatvremenanakonnajvišeplime.Objasnitemogulikrokodili,birajućivrijemekretanjanaput,nadomjestitislabeplivačkesposobnosti. Zaokružite:MOGU–NEMOGU Objašnjenje:

Točni odgovori:

16.1.Nogekrokodilasmještenesubočnonatrupu. LAGAN reprodukcijaznanja

16.2.Krokodilisekoristerepomkaoveslom,aspljoštenostrepapovećavanjegovupovršinupasekrokodilibržekrećuuvodi.

LAGANrazumijevanje

i primjena znanja

16.3.Zaokružiti:MOGU Objašnjenje: Nosi ih vodena struja pa troše manje energije.

SREDNJE TEŽAK


Obrazovniishod:B.6.1.3.UspoređujeprilagodbeorganizamanaživotneuvjetepovezujućiihsevolucijomživogasvijetanaZemlji. (BIOSŠB.2.3.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:Povezujepromjeneuokolišusprilagodbamaipreživljavanjemorganizamapromišljajućioprincipuekonomičnosti.


83

NC

VV

O


17.Naslicijeprikazanasličnostugenskimsekvencama(genima)čimpanza,orangutana,ljudiigorila.GenskizapispojedinevrsteoznačenjeslovimaodF do I.

17.1.Odabiromslovauzgenskesekvenceprikazanenacrtežuodgovoritekojedvijevrsteimajunajbližegazajedničkogpretka.Objasnitesvojodgovorjednomrečenicom. Odgovor: Objašnjenje:

17.2.NaslicizaokružitedijelovegenskihsekvencakojiukazujudajevrstaH srodnija vrsti G nego vrsti F.

17.3.NacrtajtekladogramkojiopisujeodnosvrstapremagenskimsekvencamaprikazanimnaslicikoristećisepripadajućimoznakamaslovaodF do I. Crtež:

Točni odgovori: 17.1.Odgovor:F i G.

Objašnjenje:PodudarnostugenskomezapisuizmeđuFiGjevelikaosimumalome dijelu genoma gdje ne dolazi do poklapanja.

LAGANrazumijevanje

i primjena znanja

17.2.

SREDNJE TEŽAK


znanja

17.3.

SREDNJE TEŽAK


Obrazovniishod:B.5.2.5.Analizirautjecajpromjenjivihživotnihuvjetanaevoluciju.(BIOSŠB.4.3.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:Objašnjavateorijuevolucijenatemeljupostojećihdokaza.razumijevanje

i primjena znanja

84

NC

VV

O 18.Probavahranezapočinjeutrenutkunjezinekonzumacije,aliseodvijakrozduževrijeme nakon obroka.

18.1.Kojajeulogahrapavogaendoplazmatskogretikuluma(rER)ustanicamažlijezdaslinovicauprocesuprobaveškroba?

18.2.Glukozaseuepitelnestanicecrijevaapsorbiraaktivnimprijenosom. Kojajeprednosttakvoganačinaprijenosauodnosunaolakšanudifuziju?

Točni odgovori:

18.1.Sintetiziraenzimekojirazgrađujuškrob/amilazu/ptijalin. LAGAN reprodukcijaznanja

8.2.Apsorbirasevišeglukoze/boljajeiskoristivostglukoze/urazdobljusmanjenekoncentracijeglukozeucrijevima(npr.duževrijemenakonobroka)nebibilamogućaapsorpcijaglukoze(ilibiseonačakikretalausuprotnomesmjeru–izstanicaulumencrijeva).

TEŽAKrazumijevanje

i primjena znanja

Obrazovniishodi:18.1.C.1.1.3.Analiziraprocesekruženjatvari,vezanjaipretvorbienergijenarazinistanicepovezujućiihsfunkcioniranjemorganizama.(BIOSŠC.3.1.) 18.2.C.1.1.4.Analiziraprincipeiskorištavanjaenergijenarazinistanice.(BIOSŠC.3.2.)

TEŽAK

Razradaishoda:18.1.Analiziraosnovnemetaboličkeprocesenarazinistanice. 18.2.Analiziraprijenostvarikrozmembranu/membranomsaspekta korištenja energije.


85

NC

VV

O


19.Tablicaprikazujeprosječnutjelesnumasuiprosječanunoskisikatrijuvrstasisavacamjerenihustanjumirovanja.

VRSTA SISAVCA PROSJEČNA TJELESNA MASA (kg)

PROSJEČAN UNOS KISIKA (mL kg–1h–1)

miš 0,025 1500

vjeverica 0,5 880

mačka 3 435

19.1.Usporeditepodatkeiztabliceiujednojrečenicizaključitekakavjeodnosizmeđutjelesnemase,unosakisikaigubitkatoplinenavedenihsisavaca.

19.2.Kojaćeživotinja,mišilimačka,uzdovoljnohranelakšepodnijetiživotuvrućimpredjelima? Objasnite svoj odgovor. Odgovor: Objašnjenje:

Točni odgovori:

19.1.Štoježivotinjaveća,unosimanjekisikapojedinicitjelesnemase,štoznačidaoslobađamanjetoplinepojedinicitjelesnemase.

SREDNJE TEŽAK


znanja

19.2.miš Imavećupovršinuuodnosunavolumentijelaitimeoslobađavišetoplineuokolinuibržesehladi.

SREDNJE TEŽAK


znanja

Obrazovniishod:C.1.1.2.Uspoređujeenergijskepotrebeorganizamaurazličitimfiziološkimstanjima.(BIOSŠC.2.2.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:Povezujeiskorištavanjeenergijeiodržavanjehomeostazeuorganizmu s fiziološkim stanjima.


86

NC

VV

O 20.Govedasedanasuzgajajuvećimdijelomnavelikimgospodarstvimauzvlastituproizvodnjuhranezaživotinjeilidobavomhraneoddrugihpoljoprivrednika.

20.1.Kojajemakromolekulaglavniizvorglukozeuprehranigoveda?20.2.Kaoargumentzaprestanakkonzumacijemesaiuvođenjeveganskeprehrane

navodisedajekoličinadobivenebiomasepohektaruznačajnomanjapriuzgojuživotinjanegopriuzgojubiljaka. Kojejemogućeobrazloženjetakvetvrdnje?

Točni odgovori:

20.1.celuloza LAGAN reprodukcijaznanja

20.2.Površinazauzgojtrošiseinaprostorzauzgojživotinjainaprostorzauzgojnjihovehrane.Životinjedioenergijeutrošenasvojemetaboličkeproceseikretanjetesetimekoličinaraspoloživeenergijeibiomasedodatnosmanjuje.


Obrazovniishodi:20.1.C.2.1.2.Objašnjavaprotjecanjeipretvorbeenergijenaraziniorganskihsustavaiorganizma.(BIOSŠC.2.1.) 20.2.C.2.2.1.Objašnjavaprincipeiskorištavanjaenergijenaraziniekosustavasaspektaodrživogarazvoja.(BIOSŠC.1.2.)

SREDNJE TEŽAK

Razradaishoda:20.1.Uspoređujenačineprehranerazličitihorganizama. 20.2.Objašnjavačovjekovoponašanjeprikorištenjuenergijomuzilustracijuprimjerima.


87

NC

VV

O


21.Uistraživačkomeraduučenikaproučavanojedjelovanjetemperatureivode(zalijevanja)narastsortepšenice.Prvaskupinabiljakauzgajanajenatemperaturiod25°Cizalijevanas0,1Lvodedvaputadnevno.Drugaskupinabiljakauzgajanajenatemperaturiod20°Cizalijevanas0,1Lvodejednomdnevno.Trećaskupinabiljakauzgajanajenatemperaturi15°Cizalijevanas0,1Lvodejednom,svakidrugidan.Svesubiljkeprijepočetkaistraživanjabilejednakeveličine,uzgajanesuuidentičnimposudamaiuzemljiistogsastavatesubileizloženejednakojkoličinisvjetlosti.

21.1.Hoćelisenatemeljuistraživanjamoćijasnozaključitištojeutjecalonarastpšenice?Obrazložitesvojodgovor.

21.2.Nakojibisenačinmoglapoboljšatimetodologijadaseistraživanjemobjasniutjecajzalijevanjanarastpšenice?

Točni odgovori:

21.1.Istovremenosepratiutjecajtemperatureivode(zalijevanja)panećebitijasnoštojeutjecalonarastpšenice.

SREDNJE TEŽAK


znanja

21.2.Potrebnojesveskupinepšeniceuistraživanjuuzgajatinaistojtemperaturi.

LAGANrazumijevanje

i primjena znanja

Obrazovniishod:D.2.1.1.Primjenjujeosnovnanačelaimetodologijuznanstvenogaistraživanjaiopisujerazvojznanstvenemislitijekompovijesti.(BIOSŠD.1.1.)

SREDNJE TEŽAK

Razrada ishoda: Odabire primjerenu metodologiju i vrste uzoraka prema postavljenimciljevimapravilnoodabirućikontrolneskupine i/ilireplikatne(ponovljene)uzorkeuistraživanju.


88

NC

VV

O

7. PRIPREMA ISPITA

Kako bi se omogućilo razumijevanje složenosti života na Zemlji te razumijevanje njego-vih uzroka i posljedica, neophodno je povezivati pojedinačna znanja i vještine vezane za određene ishode s drugim ishodima u Biologiji, ali i sa znanjima i vještinama koja su sastavni dio kurikuluma drugih nastavnih predmeta. Treba imati na umu da se prema ovome katalogu mnogi ishodi mogu povezati s drugim ishodima istoga ili različitih područja biologije jer konceptualni okvir određuje žarišni pogled na objašnjenje nekoga problema, pojave ili procesa u živome svijetu. Isto tako, pri formuliranju odgovora, a posebno pri rješavanju problemskih situacija koje se mogu pojaviti uz pojedini ishod moguća je i potrebna povezanost s nekim od važnih ishoda, ali i konceptima koji se uče u ostalim predmetima, posebno prirodoslovnim, kao i s očekivanjima međupredmetnih tema kurikuluma. Područje D. Prirodoslovni pristup, kao osnova za razumijevanje ideja i zakonitosti o životu, neophodno se mora integrirati barem s jednim područjem ili više ostalih područja Biologije, a vrlo je često povezano s različitim znanjima drugih priro-doslovnih predmeta.

89

NC

VV

O


LITERATURA

U pripremi ispita možete se koristiti odobrenim udžbenicima za gimnazijski program učenja Biologije od 2014. do 2021. godine:

Udžbenicipremanastavnomeprogramu

Školska knjiga:

Krsnik-Rasol, M., Krajačić, M., Lukša, Ž., Život 1, Školska knjiga, Zagreb, 2014.Alegro, A., Krajačić, M., Lucić, A., Život 2, Školska knjiga, Zagreb, 2014.Lukša, Ž., Mikulić, S., Život 3, Školska knjiga, Zagreb, 2014.Pavlica, M., Balabanić, J., Genetika i evolucija, Zagreb, 2014.Meštrov, M., Draganović, Z., Ekologija, Školska knjiga, Zagreb, 2014.

Alfa:

Bogut, I., Đumlija, S., Lukačević, K., Marceljak Ilić, M., Biologija 1, Alfa, 2014.Bogut, I., Futivić, I., Špoljarević, M., Bakarić, A., Biologija 2, Alfa, 2014.Đumlija, S., Heffer, M., Perić, I., Radić Brkanac, S., Jareb, Lj., Biologija 3, Alfa, 2014.Bogut, I., Čerba, D., Marceljak Ilić, M., Đumlija, S., Lichtental, M., Biologija 4, Alfa, 2014.

Profil:

Rusak, G., Katušić, A., Penić, S., Živi svijet 1, Profil, 2014.Dolenec, Z., Rusak, G., Živi svijet 2, Profil, 2014.Habdija, I., Pavletić, Z., Biologija 2, Profil, 2014.Habdija, I., Životinjski svijet, Profil, 2014.Mayr Radonić, M., Šeparović Markota, Z., Veček Šimunović, S., Biologija 2, Profil, 2014.Dolenec, Z., Bartolić, G., Životinjski svijet, Profil, 2014. Springer, O. P., Pevalek-Kozlina, B., Živi svijet 3, Profil, 2014.Jelenić, S., Kerovec, M., Mihaljević, Z., Ternjej, I., Mitrikeski, P. T., Živi svijet 4, Profil, 2014.Kalafatić, M., Springer, O. P., Papeš, D., Biologija 4, Profil, 2014.

90

NC

VV

O

UdžbenicipremakurikulumuBiologije

Školska knjiga:

Kerovec, M., Mihaljević, Z., Ternjej, I., Lukša, Ž., Vidović, M., Biologija 1, Školska knjiga, 2019.Lucić, A., Skejo, J., Heffer, M., Sedlar, Z., Blažetić, S., Bendelja, D., Lukša, Ž., Biologija 2, Školska knjiga, 2020.Lukša, Ž., Mikulić, S., Bendelja, D., Krajačić, M., Biologija 3, Školska knjiga, 2020.Bendelja, D., Durgo, K., Lukša, Ž., Pavlica, M., Biologija 4, Školska knjiga, 2021.

Alfa:

Bogut, I., Đumlija, S., Futivić, I., Remenar, S., Biologija 1, Alfa, 2019. Remenar, S., Sertić Perić, M., Rebrina, F., Biologija 2, Alfa, 2020.Korać, P., Remenar, S., Begić, V., Biologija 3, Alfa, 2020.Korać, P., Pongrac Štimac, Z., Begić, V., Biologija 4, 2021.

Profil:

Grozdanić, G., Horvatin, K., Krstanac, Ž., Biologija 1, Profil, 2019.Balta, V., Škrtić, D., Biologija 2, Profil, 2020.Čačev, T., Horvat, B., Ivandić, A., Korač Šubaša, A., Marceljak, Ilić, M., Biologija 3, Profil, 2020.Čačev, T., Grozdanić, G., Horvatin, K., Krstanac, Ž., Biologija 4, Profil, 2021.

91

NC

VV

O


PRILOZI

Kao pomoć pri učenju potrebno je koristiti se prilozima od 1. do 5. Prilog 6. vrlo je važan pristupnicima jer se prema njemu trebaju pripremati odgovori iz genetike.

Prilog 1. Primjer dihotomskoga ključa za određivanje vrste drveća

1.Listovisuigličasti. idi na 2

Listovi su široki i spljošteni. idina5

2.Igličastisulistovipojedinačnopričvršćenizagrančicuidugisudo4cm. idi na 3

Igličastisulistoviuparovima,ovijenisubjeličastimrukavcemidugido8cm. bijeli bor

3.Igličastisulistovivećinomčešljastoraspoređenidužgrančice. idi na 4

Igličastisulistovizavojitoraspoređenidužgrančiceičetverobridni. smreka

4.Igličastisulistoviušiljeninavrhu,spljošteniimekani,nalicusutamnozeleni,ananaličjublijedisdvjematamnimprugama.

tisa

Igličastisulistovitupi,plosnatiidugido3cm,ananaličjuimajudvijebijelepruge. jela

5.List je jednostavan, a lisna plojka nije podijeljena na liske. idina6

List je sastavljen, a plojka sastavljenoga lista podijeljena je na više liski od kojih svaka izgleda kao zasebni list.

idina15

6.Plojkalistajecjelovita. idina7

Plojka lista je urezana. idi na 12

7.Plojkalistajejajolikailisrcolikaoblika. idina8

Plojka lista je duguljasta. idi na 11

8.Listovisupribazinesimetrični. idina9

Listovisupribazisimetrični. idi na 10

9.Listovi su jajoliki i goli, a rub lista je pilast. poljski brijest

Listovisusrcoliki,tamnozeleniigoli,ananaličjusvjetlijisčupercimabijelihdlačicaukutovimažila.

velelisna lipa

10.Listovisujajoliki,imaju11do15paribočnihžila,arublistajakojenazubljen. običnigrab

Listovisujajoliki,imaju5do9paribočnihžila,arublistanijenazubljen. običnabukva

11.

Listovisukožasti,sjajni,dugido23cmiširokido8cmstrnastimzupcimarazmaknutimpo1cmislisnimpeteljkamadugimado3cm.

pitomi kesten

Listovisugustobijelosvilenkastodlakavi,dugido10cmiširokido1,5cm,plitkopilastarubailisnihpeteljkidugihdo1cm.

bijela vrba

12.Plojka lista je valovito urezana, a nervatura lista perasta. idi na 13

Plojka lista je dlanasto urezana, a nervatura lista dlanasta. idi na 14

13.

Listovisuplitkoipravilnourezani,dugido12cmiširokido7cm,ananaličjuiznadžilafinosudlakavisjasnimžljebastimpeteljkamadugimado4cm.

hrast kitnjak

Listovisuplitkourezani,sivozeleni,debeli,čvrsti,dugido10cmiširokido5cm,naličjelistagustojevunenastodlakavo,apeteljkesunajčešćegustodlakave,odozdoplitkožljebasteiduge5do20mm.

hrastmedunac

14.Plojkalistovapodijeljenajenapetrežnjevašiljatihvrhova,arubovirežnjevagrubosu pilasti.

gorski javor

Plojkalistapodijeljenajenatrirežnjatupihvrhova,arežnjevilistaimajucjelovitirub. poljski javor

15.List je perasto sastavljen. bagrem

List je dlanasto sastavljen. divlji kesten

92

NC

VV

O

Latinski nazivi vrsta drveća − ne treba pamtiti

Abies alba Mill. – jela

Picea abies (L.) Karsten – smreka

Pinus sylvestris L. – bijeli bor

Taxus baccata L. – tisa

Quercus petraea (Mattuschka) Liebl. – hrast kitnjak

Quercus pubescens WillD. – hrast medunac

Acer pseudoplatanus L. – gorski javor

Acer campestre L. – poljski javor

Aesculus hippocastanum L. – divlji kesten

Castanea sativa Miller – pitomi kesten

Ulmus minor Miller – poljski brijest

Tilia platyphyllos Scoop. – velelisna lipa

Robinia pseudoacacia L. – mirisni bagrem

Salix alba L. – bijela vrba

Fagus sylvatica L. – obična bukva

Carpinus betulus L. – obični grab

93

NC

VV

O


Prilog 2. Prikaz oblika, nervature i ruba lista za potrebe služenja primjerom dihotomskoga ključa za određivanje vrsta drveća

OBLIK LISTA

a) jednostavni list b) dlanasto sastavljen list c)perastosastavljenlist

NERVATURA LISTA

a) dlanasta nervatura lista b) perasta nervatura lista

RUB LISTA

a)cjelovitirublista b) pilasti rub lista

94

NC

VV

O

Prilog 3. Osobe značajne za razvoj biologije i njihov doprinos

OSOBA DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE

RobertHOOKE(17.st.)promatraotankeprerezepluta(stijenkemrtvihstanica)uzpomoćvrloprimitivnogamikroskopa;prviupotrijebionazivcellula(lat.stanica)

AntonyvanLEEUWENHOEK(17.–18.st.)„otacmikroskopijeimikrobiologije”–usavršiomikroskopidobiopovećanje~270×;prvipromatraoživijednostaničniorganizam(mikroorganizmeizusnešupljine,spermije,krvnestanice...)

JeanBaptisteLAMARCK(17.–18.st.)

iznioidejuozajedničkomepodrijetluorganizamainjihovojpolaganojpreobrazbi(transformaciji)irazradioprvucjelovituevolucijskuteoriju:okolišjepromjenjiv,organizmimuseprilagođavajuizaživotastečenaobilježjaprenosenapotomstvo

CarlLINNÉ(18.st.) binomnanomenklatura,osnivačtaksonomijeilisistematike

MatthiasSCHLEIDEN(botaničar)iTheodorSCHWANN(zoolog)(18.st.)

staničnateorija–svasuživabićagrađenaodstanica

AlfredRusselWALLACE(19.st.)predstavioiistaknuoznačajprirodneselekcije;zajednosDarwinompredložioteorijuevolucijeputemprirodneselekcije

CharlesDARWIN(19.st.)zajednosWallaceompredložioteorijuevolucijeputemprirodneselekcije;predstavioteorijuevolucije

LouisPASTEUR(19.st.)

dokazaojedamikroorganizminastajuizvećpostojećihmikroorganizamaidasuuzročnicizaraznihbolestiivrenja,razvioirazjasniocijepljenje(protivkokošjekolere,bedrenice,bjesnoće...);osmislioirazviopasterizaciju

GregorJohannMENDEL(19.st.) osnivačgenetike;postaviozakonenasljeđivanja

ErnestHAECKEL(19.st.) utemeljio ekologiju

RobertKOCH(19.–20.st.)otkriouzročnikatuberkulozeikolere;usavršiohranjivepodlogeza uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija

AlexanderFLEMING(19.–20.st.) otkrioprviantibiotik(penicilin)

DragutinGORJANOVIĆ- -KRAMBERGER(19.–20.st.)

otkrioostatkeneandertalaca(krapinskogapračovjeka)naHušnjakovubrduporedKrapine

AleksandrIvanovičOPARIN(20.st.)pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinovaupraatmosferi;iznioidejukemijskeevolucije(processpontanesintezesloženijihorganskihmolekulaizjednostavnih)

StanlyMILLER(20.st.)pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotički

RosalindElsieFRANKLIN,MauriceHughFrederickWILKINS,JamesWATSONiFrancisCRICK(20.st.)

otkriliprostornugrađuDNAipredstavilistrukturuinačeloreplikacijeDNA

CarlRichardWOESE(20.st.)predložiopodjeluživogasvijetanatridomene-arheje,bakterijeieukarioti

ThomasHuntMORGAN(20.st.)provodioistraživanjanavinskimmušicama;povezaogenetikuicitologijuirazviokromosomskuteorijunasljeđivanja

MilislavDEMEREC(20.st.)pridoniomasovnojproizvodnjiantibiotika(penicilina);primijeniogenetičkemetodeutehnologiji(uzgojkorisnihmikroorganizama)

95

NC

VV

O


Prilog 4. Najčešće zarazne bolesti

UZROČNICI BOLEST PRENOŠENJE PREVENCIJA/LIJEČENJE

VIRUSI

prehlada kapljičnimputem higijenskenavike/simptomatskoliječenje

gripa kapljičnimputemhigijenskenavike;cijepljenje*/simptomatskoliječenje

COVID-19„coronavirus disease”

kapljičnimputemnakon bliskoga kontakta sa zaraženimčovjekom

higijenskenavike/simptomatskoliječenje,respiratorutežimslučajevima

virusna upala pluća

kapljičnimputem higijenskenavike/simptomatskoliječenje

herpes kontaktom higijenske navike/lijekovi

mononukleozakontaktom, slinom (poljupcem...)

higijenskenavike/simptomatskoliječenje

vodenekozice kapljičnimputem cijepljenje*/simptomatskoliječenje

dječjaparaliza kapljičnimputem cijepljenje/simptomatskoliječenje

zaušnjaci(mumps)

kapljičnimputemhigijenskenavike,cijepljenje/simptomatskoliječenje

rubeola kapljičnimputem cijepljenje/simptomatskoliječenje

AIDSspolnim putem i tjelesnimtekućinama

odgovornospolnoponašanje–upotrebakondoma

zarazaHPV-om spolnim putemodgovornospolnoponašanje–upotrebakondoma;cijepljenje*/simptomatskoliječenje;kirurškizahvat

hepatitis A (zarazna žutica)

prljavim rukama i zagađenomvodom

cijepljenje*/simptomatskoliječenje

hepatitis Bubodzaraženomiglom, spolnim putem

odgovornospolnoponašanje–upotrebakondomacijepljenje/liječenje

bjesnoćaugrizom, tj. slinom zaraženihživotinja(lisice,štakori,psi...)

cijepljenjedomaćihživotinja,cijepljenjepotencijalnozaraženoga

virusni meningitis

zaraženikrpelji cijepljenje*/simptomatskoliječenje

*Nije obvezatno cijepljenje u RH

BAKTERIJE

streptokokna angina

kapljičnimputem higijenskenavike/antibiotici

bakterijska upalapluća

kapljičnimputem higijenskenavike/antibiotici

TBC kapljičnimputem cijepljenje/antibiotici

tetanusozljedamakožeimišića

cijepljenje/antibiotici

gonoreja spolnim putemodgovornospolnoponašanje–upotrebakondoma/antibiotici

klamidija spolnim putemodgovornospolnoponašanje–upotrebakondoma/antibiotici

sifilis spolnim putemodgovornospolnoponašanje–upotrebakondoma/antibiotici

96

NC

VV

O

UZROČNICI BOLEST PRENOŠENJE PREVENCIJA/LIJEČENJEPARAZITSKI PROTISTI

trihomonas trihomonijaza spolnim putemodgovornospolnoponašanje–upotrebakondoma/antibiotici

tripanosoma bolest spavanja muhacece uklanjanje prijenosnika bolesti/lijekovi

malaričniplazmodij

malarija komarci uklanjanje prijenosnika bolesti/lijekovi

PARAZITSKI PLOŠNJACI I OBLIĆI

trakaviceneoprane ruke i termičkineobrađenahrana

održavanjeosobnehigijene,higijenaudodirusaživotinjama,termičkaobradahrane/lijekoviikirurški zahvati

trihinela trihinelozatermičkineobrađenahrana

veterinarska kontrola mesa/lijekovi

dječjaglista neoprane ruke održavanjeosobnehigijeneihigijenepripripremihrane/lijekovi

PARAZITSKE GLJIVE

kandida kandidijaza

uslučajuslabljenjaimuniteta–zaraženipredmeti (npr. ručnici),spolnimputem

održavanjeosobnehigijene;uzimanjeprobiotikauzantibiotskuterapiju/lijekoviprotivgljivica(antimikotici)

97

NC

VV

O


Prilog 5. Oznake i kratice u genetici

OZNAKE ZA ALELEA(velikotiskanoslovo)–alelzadominantnosvojstvoa(malotiskanoslovo)–alelzarecesivnosvojstvoa1,a2(A1,A2)(malailivelikatiskanaslovasbrojemuindeksu)–alelizakodominantnosvojstvo–nepotpunudominaciju(intermedijarnokrižanje)

OZNAKE ZA KROMOSOMEn–haploidaniliosnovnibrojkromosoma2n–diploidanilidvostrukibrojkromosoma3n–triploidanbrojkromosoma4n–tetraploidanbrojkromosoma5n–pentaploidanbrojkromosoma2n+1–trisomija(npr.Downovsindrom)2n-1–monosomija(npr.Turnerovsindrom)

NASLJEĐIVANJE BOJE TIJELA VINSKE MUŠICEDominantnairecesivnasvojstvavinskemušiceoznačavajusemalimslovima,tj.početnimslovomengleskoganazivamutantnogafenotipa.Dominantneosobinedivljegatipaoznačavajusemalimslovomsindeksom+(npr.sivo-smeđabojatijela:e+).Recesivneosobinemutanataoznačavajusesamomalimslovom(npr.crnabojatijela:e).e+–bojadivljegatipa,sivo-smeđae–(ebony)crnabojatijelavg+–divljitip,ravnakriladuljaodtijelavg–(vestigial wings)zakržljalakrilacu+–divljitip,ravnakrilacu–zakrivljenakrila,mutant

SPOLNO VEZANI GENI

Vinska mušica XW+ XW+–divljitipvinskemušicecrvenihočijuXW XW (white eyes)–mutantnitipbijelihočiju

Čovjek XX–parspolnihkromosomažene(homogametan)XY–spolnikromosomimuškarca(heterogametan)

Daltonizam Xd–alelzadaltonizam;XD–alelvezanzaodsustvodaltonizma

Hemofilija Xh–alelzahemofiliju,XH–alelvezanzaodsustvohemofilije

Ptice

ZW–ženskispolniparkromosomauptica(heterogametan)ZZ–muškispolniparkromosomauptica(homogametan)ZRW–ženkabijelogaperjaZrZr–mužjakcrvenogaperjaZRZr–mužjakbijelogaperjaZRZR–mužjakbijelogaperja

OZNAČAVANJE KRVNIH GRUPA I SRPASTE ANEMIJE

Srpasta anemija

HbS–alelzasrpastuanemiju(promijenjenioblikhemoglobina)HbA–alelzaodsustvosrpasteanemijeHbSHbS–genotipoboljeleosobeHbAHbA–genotipzdraveosobeHbAHbS–genotipheterozigota

98

NC

VV

O

Krvne grupe i Rh-faktor

IAIAiliAA–genotiphomozigotakrvnegrupeAIAI0iliA0–genotipheterozigotakrvnegrupeAIBIBiliBB–genotiphomozigotakrvnegrupeBIBI0iliB0–genotipheterozigotakrvnegrupeBIAIBiliAB–genotipkoodominantnekrvnegrupeABI0I0ili00–genotiprecesivnogahomozigotakrvnegrupe0Rh+Rh+–Rhpozitivnaosoba,homozigotRh+Rh––Rhpozitivnaosoba,heterozigotRh–Rh––Rhnegativnaosoba,homozigot

biologija - ncvvo.hr

Documents