22.04.2012. SEMINAR za kolegijBiološka raznolikost i osnove zaštite prirode

Biološka raznolikost i zaštita gljiva

Ivana Kušan

Temeljne razlike

Značajka: GLJIVE ŽIVOTINJE BILJKE

REZERVNA TVAR

PLASTIDI

glikogen

nema

glikogen

nema

škrob

ima

NAČIN PREHRANE

STANIČNA STIJENKA

nema

heterotrofan-saprotrofi-simbionti-paraziti

-predatori

hitin

nema

heterotrofan

nema

ima

autotrofan

celuloza

Do danas je opisano gotovo 100.000 vrsta gljiva; od toga je samo u Hrvatskoj utvrñeno oko 5.000, a procjenjujemo da bi ih moglo biti oko 20.000.

Prema svjetskoj monografiji o raznolikosti živog svijeta „Global biodiversity assessment” (1996) gljive bi, u

Brojnost i (ne)istraženost gljiva

100 000

assessment” (1996) gljive bi, u slučaju potpune istraženosti živog svijeta našega planeta, brojale više od 1 milijun vrsta; današnja procjena 1,5 mil.

Taj pokazatelj svrstava gljive u drugu najbrojniju veliku skupinu živih bića, ali i u kategoriju najslabije istraženih grupa živih organizama manje od 10%)

Podjela carstva gljiva (FUNGI) – 8 odjeljaka:

Chytridiomycota ∼ 900-razgrañuju hitin i keratin u akvatičkomokolišu

Zygomycota ∼ 1050-terestričke-saprotrofi, paraziti, simbionti

Ascomycota ∼ 65000-kvasci, plijesni, 99,9% lišajeva, smrčci, tartufi itd.

Basidiomycota ∼ 32000-snijeti, ‘’gube’’, vrganji, rujnice, pečurke itd.

okolišu

Blastocladiomycota ∼ 150-detritivori i paraziti navodenim biljkama i životinjama

Glomeromycota ∼ 150-VAM mikoriza; značajne u tropskim staništima

Neocallimastigomycota ∼ 10-anaerobne gljive koje živeu probavnom sustavu preživača

Microsporidiomycota ∼ 1500-unutarstanični paraziti životinja i protista

� saprotrofi -uloga gljiva u razgradnji krupnih drvnih ostataka ključna je i nezamjenjiva, razgradnja lignina ne bi bila moguća bez gljiva

� simbionti - mikorizne gljive podupiru svojim

Život i uloga gljiva u kopnenim ekosustavima

- mikorizne gljive podupiru svojim djelovanjem život oko 90% biljnih vrsta- većina tipova šuma kakve danas poznajemo, ne bi moglo opstati bez mikoriznih gljiva-lihenizirane gljive (lišajevi) zajedno sa svojim partnerima-algama naseljavaju najnegostoljubivija područja na Zemlji i pioniri su života

Život i uloga gljiva u kopnenim ekosustavima

� paraziti -uklanjaju slabe i neotporne jedinke organizama – domadara iz populacije i važni su kao elementi biokontrole i održavanja prirodne ravnoteže(npr. hrastova pepelnica; (npr. hrastova pepelnica; Chalara fraxinea na jasenu)

� predatori -aktivno hvataju plijen(npr. Arthrobotrys anchonia)

RAZNOLIKOST GLJIVA U HRVATSKOJ

• gljive su daleko najslabije istražena skupina u Hrvatskoj (NSAP

1999.)

• do 1998. u HR je zabilježeno 1686 vrsta gljiva

• u razdoblju 1999. – 2009. zabilježeno je još 2810 novih vrsta za HR

pod okriljem temeljnog projekta Hrvatskog mikološkog društva pod okriljem temeljnog projekta Hrvatskog mikološkog društva

‘’Istraživanje bioraznolikosti gljiva Hrvatske’’

• u HR je zabilježeno 925 vrsta lišaja od čega su 82 vrste endemične

• endemizam kod neliheniziranih gljiva je teško sa sigurnošću

potvrditi

Nestanak gljivljih vrsta i smanjenje njihovih populacija uzrokovano je:

1. Nestajanje, ugrožavanje, degradacija ili fragmentacija staništa

RAZLOZI UGROŽENOSTI GLJIVA U HRVATSKOJ

staništa2. Onečišćavanje okoliša3. Klimatske promjene4. Neodgovarajuće ili prekomjerno sakupljanje jestivih

vrsta5. Unošenje ili poticanje širenja invazivnih stranih biljnih

vrsta

ZAŠTO ŠTITIMO GLJIVE?Ekološki razlog

Gljive imaju bitnu i nezamjenjivu ulogu u kopnenim ekološkim sustavima, posebno u onim šumskim. Bez gljiva prirodna ravnoteža ne bi bila ostvariva.

Očuvanje bioraznolikosti

Gljive uvelike doprinose brojnosti i raznolikosti živih organizama na Zemlji.

Direktna korist za čovjeka

Razlog održivog korištenja jestivih i ljekovitih gljiva

Da bi očuvali prirodno bogatstvo jestivih i ljekovitih gljiva i za buduće generacije, nužno je da gljive koristimo na način koji će osigurati njihov opstanak.

Zbog velike neistraženosti gljiva danas nismo niti svjesni koju korist čovjek može imati od gljiva; gljive su jedan od najbogatijih izvora biološki aktivnih tvari (antibiotici, antikancerogeni, imunomodulatori, antagonističke tvari, vitamini , hormoni itd.); proizvodnja hrane; biokontrola, bioindikatori, bioremedijatori

ZAŠTITA GLJIVA U HRVATSKOJZaštita gljiva u Hrvatskoj započela je 1998. s prvim Pravilnikom o

zaštiti gljiva (NN 115/98):a) Posebno ugrožene vrste gljiva - 130 vrstab) Propisano je sakupljanje gljiva i stavljanje u promet � sakupljač u

svrhu prerade 10 kg nadzemnih i 0,5 kg podzemnih gljiva po danu (stručna osposobljenost i dozvola); za osobne potrebe 2 kg nadzemnih i 0,5 kg podzemnih gljiva

- podzemne gljive smiju sakupljati samo stručno osposobljeni sakupljači!!!

- podzemne gljive smiju sakupljati samo stručno osposobljeni sakupljači!!!

• 2006. CRVENI POPIS GLJIVA HRVATSKE – 349 vrsta kategoriziranih po pravilima IUCN- samo (Ascomycota i Basidiomycota)

• 2008. CRVENA KNJIGA GLJIVA HRVATSKE – prikaz 314 kritično ugroženih (CR = 55), ugroženih (EN = 77), osjetljivih (VU = 119) i nedovoljno poznatih (DD = 63); 35 gotovo ugroženih (NT) nije u Crvenoj knjizi

CRETOVI iMOČVARNA STANIŠTA

Mitrula paludosa – močvarna kapuljača

EN

Peziza subuliginosa – cretna zdjeličarka

CR

Galerina paludosa – močvarna patuljica

CR

Lactarius lacunarum – močvarna mliječnica

VU

PJEŠČARE i PJESKOVITA STANIŠTA

Peziza ammophila – pješčarska zdjeličarka

CR

Helvella spadicea – crno-bijeli hrčak

EN

Disciseda bovista – velika okretnica

CR

Psathyrella ammophila – pješčarska slabunjavka

CR

Tulostoma fimbriatum – resasta pušnica

CR

STARE ŠUME I PRAŠUME

Pseudorhizina sphaerospora – prašumska hrčkovica

CR

Discina parma – štitasta pločarica

CR

Holwaya mucida – sluzava dvoličnica

EN

Cudonia circinans – okruglasta kožoglavka

VU

Hericium erinaceus – resasti igličar

EN

Piptoporus soloniensis – lepezasta kopitarka

CR

Hexagonia nitida – šesterokutna velikoporka

DD

Omphalina chrysophylla – zlatolisna ljevčica

VU

OBALE PRIRODNIH VODOTOKOVA

Vibrissea truncorum – narančasta nitoglavka

VU

Scutellinia pilatii – dugodlaka trepavičarka

EN

Pachyella pseudosuccosa – sočna vodoljupka

CR

Humaria aurantia – narančasta čekinjarica

CR

STARI ŠUMSKI PUTEVI

Peziza muscicola – mahovinska zdjeličarka

EN

Rhodoscypha ovilla – planinska rudočaška

EN

Geopyxis majalis – svibanjska žutočaška

VU

Helvella lactea – mliječni hrčak

VU

SUHI, NEINTENZIVNO GOSPODARENI TRAVNJACI

Microglossum olivaceum – maslinasti jezičak

EN

Trichoglossum confusum –

blijedotrusni dlakojezičnjak

CR

Hygrocybe intermedia – suha vlažnica

VUHygrocybe irrigata – sluzava vlažnica

VUVU

Hygrocybe lacmus – ljubičastosiva vlažnica

EN Hygrocybe caliptriformis – ružičasta vlažnica, EN

ŠPILJE

Cordyceps riverae – špiljska batinica

VU

Životinjski ostaci i ekskrementi

Peziza merdae – izmetna zdjeličarka

VU

Poronia punctata – magareća točkarica

CR

Onygena equina – rožna stapkoglavka

DD

GOSPODARENE ŠUME, GRMLJACI I DRUGO

Cheilymenia magnifica – čaškasta trepavčica

CR

Amanita caesarea – blagva

EN

Boletus fechtneri – Fechtnerov vrganj

VU

Hygrophorus aureus – crvena puževica

CR

Myriostoma coliforme – zvjezdasta sitarica

VU

ISPITNA PITANJA

1. Uloga gljiva u ekosustavu

2. Koji su razlozi ugroženosti gljiva u Hrvatskoj

3. Koja su ugrožena staništa s obzirom na gljive i primjeri ugroženih vrsta vezanih uz ta primjeri ugroženih vrsta vezanih uz ta staništa?

Hvala na pažnji!