Sveuilite J. J. StrossmayeraPoljoprivredni fakultet u Osijeku

Tamara Batrnek,198Katarina ostarec, 208Diplomski studij: Ekoloka poljoprivreda

Biopesticidi

Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Zlata MilakoviKolegij: Mikroorganizmi u ekolokoj proizvodnji

Osijek, 2014.

SADRAJ

SADRAJ ................................................................................................................................... 3 1. Uvod ........................................................................................................................................ 3 2. Pregled literature ..................................................................................................................... 4 3. Podjela biopesticida ................................................................................................................ 5 4. Preparati od mikroorganizama ................................................................................................ 5

4.1. Gljive u biolokoj kontroli .............................................................................................. 5 4.1.1. Gljive koje djeluju na inskete ................................................................................... 6 4.1.2. Mikrobioloki agensi kao faktori bioloke borbe protiv korova ............................... 8

4.2. Bakterije u biolokoj kontroli ........................................................................................... 9 4.3. Virusi u biolokoj kontroli ............................................................................................. 10

5. Prednosti i nedostaci biopesticida ........................................................................................ 11 6. Zakljuak ............................................................................................................................... 13 4. Crickmore, N. (2006.): Beyond the spore past and future developments of Bacillus thuringiensis as a biopesticide. .................................................................................................. 14

1. Uvod

Biopesticidi predstavljaju formulirane proizvode na bazi mikroorganizama kao to su

bakterije, virusi, gljive, nematode ili prirodnih proizvoda kao to su biljni ekstrakti i

semikemikalije (npr. feromoni insekata). Udio biopesticida koji se primjenjuju u zatiti bilja je

vrlo mali od ukupne koliine pesticide koja se upotrebljava u te svrhe. Postoji vie razloga za

ovakvu situaciju kao to su; skup proizvodni proces, niska stabilnost biopesticida pri

skladitenju, osjetljivost na klimatske uvjete pri kojima se primjenjuju, takoer problemi

vezani za efikasnost i sl. tritu, mogunosti njihove primene, prikazano je trenutno stanje u

ovoj oblasti i date su perspektive daljeg razvoja (Gai i Tanovi, 2013.).

Biopesticidi djeluju na ciljane tetne organizme za razliku od konvencionalnih pesticida koji

su irokog spektra te mogu djelovati i na druge organizme kao to su insekti, ptice i sisavci.

Efikasnost veine sredstava ovisi o stadiju razvoja tetoine. Koritenje biopesticida je stoga

manje sigurno u odnosu na kemijska sredstva za zatitu bilja. Redovne kontrole polja su

neizbjene, kako bi se odredio optimalan trenutak za tretiranje. Stoga upotreba biopesticida u

sutini podrazumijeva dobro znanje o samim tetnim organizmima i njihovom ivotnom

ciklusu. Podjela biopesticida izvrena je prema vrsti organizama koje suzbijaju, i to na:

biokemijski pesticidi, aktivatori otpornosti biljaka i preparati na bazi mikroorganizama.

Bioloka kontrola podrazumijeva primjenu ivih korisnih organizama (parazita, predatora,

patogena, antagonista, kompetitora) i produkata njihovog metabolizma (toksina, spora) u

kontroli tetoinja odnosno u cilju smanjenja populacije tetnih organizama ispod ekonomskih

pragova tetnosti (Van Driesche i Bellows, 1996.). Od velikog je znaaja to da je bioloka

kontrola prihvaena i kao praktina, sigurna, visoko efikasna te ekoloki prihvatljiva metoda

suzbijanja primjenjiva u agroekolokim sustavima, bez tetnih posljedica na zdravlje

potroaa i proizvoaa (Paraikovi i sur., 2007.).

Meunarodna organizacija za bioloku kontrolu (International Organization for Biological

Control) - IOBC promovira razvoj bioloke kontrole i njenu primjenu u poljoprivrednoj

proizvodnji. IOBC koordinira aktivnosti bioloke kontrole u est svjetskih regija (Afrika,

Azija i Pacifik, istona Europa, zapadna Europa i Mediteran, Sjeverna Amerika i centralna

juna Amerika te Karibi), kao i njenim radnim grupama.

2. Pregled literature

Usprkos velikom poveanju koritenja Bt usjeva u posljednjih nekoliko godina, ova

tehnologija je najprikladnija za velike koliine usjeva, poput kukuruza, pamuka i rie. Za

manje povrine usjeva, trite Bt foliarnih sprejeva je i dalje isplativo osobito kao dio

integrirane strategije zatite bilja. Iako je u ovom trenutku na tritu za asporogene varijante

ne postoji, stroih propisa o zatiti okolia i sigurnosti mogu biti atraktivna alternativa.

Konano, postoji i budunost Bt osim kao biopesticida. Spore srodnih Bacillus sp. se koriste

kao probiotik (Hong et al. 2005) te se razvijaju kao cjepivo (Duc i sur. 2003.), i iako nema Bt

oitu prednost u odnosu na ove vrste sustava nedavno je opisano za ekspresiju proteina u Bt

spore (Du et al. 2005).

Pripravci koji sadre gljivicu Verticillium lecanii koriste se za suzbijanje lisnih i titastih ui te

titastog moljca u zatienom prostoru, dok se pripravci na osnovi gljivice Beauveria

bassiana koriste u suzbijanju krumpirove zlatice, kukuruznog moljca, cvjetnog titastog

moljca (Igrc-Bari i Maceljski, 2001.).

Prema istraivanju Frantzen i Mller-Schrer (1998.) biljni patogeni mogu se iskoristiti u

integriranom suzbijanju korova. Glavni cilj je poveati irenje patogena i negativan utjecaj na

korove, a s druge strane minimizirati pojavu rezistentnosti korova. Ovakav sustav primjenu

patogena kombinira s primjenom niskih doza kemijskih herbicida, nekrotrofinih patogena i

primjenu biokemikalija koje utjeu na obrambene mehanizme korova.

Iako toksin, samo kristal moe ubiti kukca, komercijalni preparati Bt sastojati od formulirane

mjeavine spora i kristala. Ovu smjesu lake je proizvesti od proienih kristala, ali i spora

moe poboljati djelovanje kristala. Potencijalni uinak spora na kristalnu toksinosti je

poznat ve dugi niz godina (Burges et al. 1976), iako mehanizam uinaka i dalje ostaje

nejasan. Nickerson (1996.) je utvrdio da spore Bt esto sadre molekule otrova koji su

ugraeni u sporama. Ne samo da otrov ima izravan uinak na kukca, pokazalo se da se

olakava i klijanje spora u crijevima kukaca. Sinergijski uinak izmeu spora i kristala ne

pojavljuju se kao univerzalni fenomen sa stupanjem sinergizma, ve ovisno o vrsti kukaca,

spora, tipa toksina, koncentraciji spora i toksina i prisutnosti ili odsutnosti odreenog

sastojaka u formulaciji (Liu et al. 1998.).

Prema istraivanju EPA Scientific American (2013.) gljivice su se naroito dobro pokazale

kao unajmljene ubojice. Ako se primjene u pravo vrijeme i na pravi nain, spore gljiva mogu

ubiti velik broj tetoina. Primjer za to je primjena GreenMuscle na 10.000 hektara pod

skakavcima u Tanzaniji. Procjenjeno je da je 80% insekata uginulo u periodu od jednog do tri

tjedna. Druge ivotinje nisu imale problema s biopesticidom. Takoer, gljivica je nastavila

inficirati nove skakavce sve dok cijela populacija nije nestala (za razliku od ponovljene

primjene koja je obavezna kod kemijskih pesticida).

Brki i sur. (2001.) navode da gljivice Alternaria alternata i Trematophoma lignicola imaju

potencijal da se koriste kao bioherbicidi pri suzbijanju korovnih vrsta iz roda Amaranthus

spp., posebice u razliitim sustavima proizvodnje u kojima se koriste pokrovni usjevi ili ivi

mal s djetelinom (Trifolium subteraneum).

Brojni znanstvenici istraivali su utjecaj eterinih ulja i njihovih spojeva na porast micelija

razliitih gljiva i plijesni koje mogu uzrokovati kvarenje proizvoda i razna oboljenja kod ljudi;

Pitno et al. (2009.) ispitivali su antifungalno djelovanje ulja klinievca (Eugenia

caryophyllus) na vrste roda Aspergillus i Candida; Silva et al. (2008.) utvrdili su snano

antifungalno djelovanje ulja limunske trave (Cymbopogon citratus) i njegove glavne

komponente citrala na vrste roda Candida. Amvam Zollo et al. (1998.) ispitivali su utjecaj ulja

timijana na rast micelija Aspergillus flavus.

3. Podjela biopesticida

Zatita koja se koristi u ekolokoj poljoprivredi pokraj otpornih i manje osjetljivih genotipova

biljaka postoje znaajne mogunosti koritenja biopesticida u irem smislu kao to su:

botaniki insekticidi, mikrobioloki insekticidi, biofungicidi i bioherbicidi. Biopesticidi u

irem smislu predstavljaju: mikrobioloke insekticide i fungicide (gljive. bakterije, virusi);

entomofagne nematode (nematode koje parazitiraju tetne insekte); pesticide derivate biljaka

(botaniki pesticidi); feromoni (egzohormoni - insekata; seksualni atraktanti); predatori i

parazitoidi (insekti koji se hrane tetnim insektima).

Postoje tri tipa biopesticida: a) biokemijski pesticidi,

b) aktivatori otpornosti biljaka,

c) preparati na bazi mikroorganizama

a) Biokemijski pesticidi su supatance prirodnog porijekla koje suzbijaju tetne organizme

netoksinim mehanizmima. Oni posjeduju prirodne komponente iz biljaka, ivotinja,

minerala, insekata i sl.

b) Aktivatori otpornosti biljaka su pesticidne supstance koje biljke proizvode iz genetikog

materijala koji je uneen u biljku. Oni djeluju kroz induciranje sistemine, steene otpornosti,

aktiviranjem obrambenih mehanizama same biljke.

c) Mikrobioloki preparati sadre odabrane rodove odreenih vrsta ili mjeavina razliitih

gljiva, bakterija, virusa ili protazoa. Ovi organizmi mogu izluivanjem odreenih supstanca

utjecati na porast biljaka i njihovo zdravlje ili predstavljati konkurenciju tetnim gljivama.

Postoji znaajan interes za eksploataciju prirodnih organizama, kao to su bakterije, virusi i

gljive za kontrolu tetoina, korova i bolesti. Mikrobioloki agensi koji su uzronici bolesti

tetoina, koriste se kao antagonisti za suzbijanje drugih mikroorganizama.

4. Preparati od mikroorganizama

4.1. Gljive u biolokoj kontroli

Gljive su vrlo raznolika grupa organizama i mogu se nai u gotovo svim uvjetima na zemlji.

Veina ima sloen ivotni ciklus, a neke su paraziti razliitih eukariota, ukljuujui biljke i

insekte. Neke vrste su se pokazale kao veoma efikasni mikrobioloki biopesticidi. Meutim,

oni su ivi organizmi i zahtjevaju specifine uvjete sredine za razmnoavanje. Zbog vrlo

razliite prirode biopesticidi na bazi gljiva imaju razliite mehanizme djelovanja. Najei

mehanizmi uinka su kompeticija, mikoparazitizam i proizvodnja metabolita. Neke gljive

mogu sadravati sva tri mehanizma. Gljive se koriste kao entomopatogene i nematopatogene

za suzbijanje tetnih insekata i nematoda te kao antagonisti za suzbijanje drugih gljiva

uzronika oboljenja biljaka.

Gljive koje su najvie upotrebljavane u komercijalnom procesu proizvodnje biopesticida

su Beauveria bassiana i Trichoderma spp. Preparati na bazi ovih gljiva se esto koriste, u

rasadnicima, proizvodnji ukrasnog bilja, povrtlarstvu, ratarstvu i umarstvu za suzbijanje

velikog broja tetnih organizama.

Trichoderma spp . je jedna od najeih gljiva u prirodi. Mnoge korisne vrste ovog roda imaju

sposobnost da brzo bez povrede koloniziraju korijen biljaka. Ovo je bliska veza s biljkom koja

omoguuje ovoj gljivi da bude odlino bio-kontrolno sredstvo. Ovi mikrobioloki

biofungicidi su u kompeticiji sa patogenim gljivama za hranu, prostor i stimuliraju proces

obrane biljake i utjeu na rast korijena. Pod odreenim uvjetima sredine Trichoderma vrste

mogu biti paraziti biljnih patogena. Trichoderma harzianum (slika 1.) se nalazi u

biofungicidu Trihodex za suzbijanje sive trulei. Postoje biofungicidi na osnovi

gljiva Trichoderma viride, T. polysporum i T. asperellum.

Slika 1. Trichoderma harzianum (http://www.biocontrol.entomology.cornell. jpg)Vrsta Pytium oligandrum je antagonist patogenim vrstama roda Pyitium, ali i vrstama

roda Phytophtora, Rhizoctonia, Verticillium, Sclerotinia. Nalazi se u preparatu Polyversum.

Za suzbijanje gljiva roda Sclerotinia, znaajnih pri uzgoju salate i drugog povra poznat je

biofungicid Contans WG, na bazi gljive Coniothyrium minitans. Efikasna u suzbijanju

pepelnice je gljiva Ampelomyces quisqualis i preparat na bazi nje AQ10.

Tablica 1. Gljive koje se koriste za bioloku kontrolu bolesti - komercijalizirane i u postupku

komercijalizacije (Burges, 1998., Copping i Butt, 2000.)

MIKOPARAZITIPreparat Gljiva Suzbijanje Proizvoa

AQ 10 BiofungicideAmpelomyces

quisqualis prana plijesan SAD

Polygandron polyversum

Pythium oligandrum Pythium ultimum Institut za zatitu bilja, Slovaka

Cotans WGConiothyrium

minitans Sclerotinia spp. Njemaka

Biofox C Fusarium oxysporiumFusarium oxysporium

F. moniliforme Italija

Trichoderma 2000Trichoderma harzianum

Rhizoctonia solaniSclerocium rolfisii

Pythium spp.Izrael

TrihcodexTrichoderma harzianum

Gljivine bolesti, npr. Botrytis cinerea

Izrael i neke europske kompanije

Binab TTrichoderma harzianum,

T. polysporumGljive izazivai uvenua i trulei vedska

U Hrvatskoj je registriran samo jedan biofungicid i to na bazi Trichoderma harzianum koji je

sadran u pripravku Trichodex WP. On djeluje preventivno na gljivicu Botrytis cinerea na

raznim kulturama. Registriran je za suzbijanje Botrytis cinerea na vinovoj lozi i jagodama.

Karenca je 14 dana na vinovoj lozi, 4 dana na jagodama. Ne ubraja se u otrove. (Maceljski,

2005., Lui, 2009) .

4.1.1. Gljive koje djeluju na inskete

Postoji nekoliko stotina gljiva koje deluju na insekte, ali samo nekoliko njih se koristi za

komercijalnu upotrebu. Ovi preparati su veoma zahtjevni i potrebni su im posebni uvjeti za

delovanje.

Beauveria bassiana je gljiva koja deluje kao parazit mnogih insektnih vrsta. B. bassiana ima

irok krug domaina, a pojedine vrste mogu biti specifine za pojedine insektne vrste. Spore

gljive B. bassiana prijanjaju direktno na kutikulu domaina gdje klijaju i proizvode enzime

koji razlau kutikulu, prodiru u tijelo insekta hranei se unutranjim tkivima i oslobaajui

toksine. Kada insekt ugine on mijenja boju u ruiastu i njegova unutranjost je potpuno

ispunjena micelijem gljive. B. bassiana je efikasna u suzbijanju ui, tripsa, protiv bijele

leptiraste ui, krumpirove zlatice i dr.

Slika 2. Parazitizam Beauveria bassiana na krumpirovoj zlatici

(http://www.lagrotecnico.it/immagini/Beauveriabassiana.jpg)

Verticillium lecanii se nalazi u nekim preparatima za suzbijanje biljnih ui i bijele leptiraste

ui u zatienom prostoru. Gljiva Paecilomyces lilacinus je efikasna za suzbijanje nekih

tetnih nematoda i nalazi se u preparatu BioActVG.

U 2. tablici su prikazani i drugi preparati na bazi gljiva za bioloku kotrolu insekata i

nematoda.

Tablica 2. Gljive koje se koriste za bioloku kontrolu insekata i nematoda (Burges, 1998., Copping i Butt, 2000.)

ENTOMOGENE GLJIVE

Preparat Gljiva Suzbijanje Proizvoa

Ostrinil Beauveria bassiana moljac kukuruza (Ostrinia nubilalis) Francuska

BiogreenMetarhizium anisopliae

larve insekata na panjacima Australija

Melocont B. brongniartii hrut (Melolontha) Austrija

Vertalec Verticillium lecanii ui HolandijaNEMATOFAGNE GLJIVE

DiTeraMyrothecium

verrucariaParazitne nematode

bilja USA, Japan

Proizvod u razvojuVerticillum

chlamydosporiumParazitne nematode

bilja Belgija

4.1.2. Mikrobioloki agensi kao faktori bioloke borbe protiv korova

Biljni patogeni, odnosno mikroorganizmi mogu znatno regulirati broj korova na odreenom

stanitu. Primjena patogena se vri na dva naina: klasinim nainom inokulacije (infekcije)

korova te daljnim samostalnim irenjem i mikroherbicidnim tretiranjem uzgajanih biljaka

patogenom korova.

Tako npr. gljivica Coletotrichum utilix inficira i suzbija Xanthium spinosum. Corilicum spp .

i Mycosphaerella spp. mogu inficirati Pteridium aquilinum. Amaranthus retroflexus je

osjetljiv na gljivu Rhizotonia solani itd. U svrhu suzbijanja viline kosice (Cuscuta spp.)

prouava se mogunost primjene gljivice Alternaria cuscutoides kao i drugih vrsta gljiva.

Na osnovi gljive Alternaria destruens razvijena su dva bioherbicida (Smolder G i Smolder

WP) koji su registrirani u SAD-u za suzbijanje viline kosice (Cuscuta sp.) (Slika 3.).

Slika 3. Utjecaj Alternaria destruens na vilinu kosicu (Izvor: Charudattan, 2005.)

Tablica 3. Agensi gljiva koji su ve razvijeni ili komercijalno dostupni za bioloku kontrolu

korova (Copping i Butt, 2000.)

Mikroorganizam Komercijalni naziv Zemlja u kojoj je registriranVrsta korova koji se

suzbija

Alternaria sassiae Casst SADCassia obtusifolia i

Cassia occidentalis u soji i kikirikiju

Alternaria zinniae - ItalijaXanthium

occidentale

Colletotrichum coccodes Velgo SAD, Kanada

Abutilon theophrasti u

kukuruzu i sojiColletotrichum

gloeosporioides f. sp. cuscutae

Luboa 2 KinaCuscuta chinensis, Cuscuta australisu

sojiPhytophtora palmivora Devine SAD Morrenia odorata

Od istraivanja do komercijalizacije procesa uvoenja biolokih agenasa (BCA) postoje

brojni koraci i to: 1. izolacija BCA iz ivotne sredine, 2. izrada studija u cilju generiranja

znanja iz vie oblasti (ekologija, fiziologija i taksonomija potencijalnih gljiva BCA), 3.

izvoenje laboratorijskih/poljskih testova koji omoguavaju identifikaciju eventualnih

antagonista, virulentnosti i ekoloki pogodnih sojeva, 4. doze i smrtnost, 5. suzbijanje,

vrijeme suzbijanja, 6. studija ekonomske opravdanosti i masovne proizvodnje stabilnog

inokuluma, 7. razvoj strategije aplikacije koja veoma utie na efikasnost BCA; procjena rizika

kao osnova za proces registracije koja mora dokazati da je upotreba BCA bezopasna za ljude i

ostale neciljane organizme, 8. procesi obuke u kojima se BCA integrira u jedinstven program

zatite kojim se lako upravlja.

Neke od potencijalnih prednosti i mana za razvoj biolokih agenasa BCA u odnosu na

kemijska sredstva u kontroli bolesti bilja su sljedee: vrlo prihvatljivi za ivotnu sredinu,

neperzistentnost, manja sklonost rezistentnosti. Meutim nii nivo kontrole, nemogunost

dugorone kontrole, mogunosti mutacija, varijabilnosti, nemogunost primjene na velikim

povrinama su neke od mana bioloke kontrole.

Kako bi se zadovoljili zahtjevi trita u pogledu rastue organske proizvodnje, neophodno je

donijeti hitne strategije za bioloku kontrolu. Razvoj bioloke kontrole kao i odrive

poljoprivrede ovisi o znanju i svijesti, potrebi ouvanja prirodnih resursa i ivotne sredine, ali

i o ekonomskim initeljima, tritu kao i potencijalnim sredstvima za razvoj odrive

poljoprivrede i zatite ivotne sredine.

4.2. Bakterije u biolokoj kontroli

Biopesticidi na bazi bakterija se koriste za kontrolu biljnih bolesti, nematode, insekata i

korova. Bakterije su prisutne u svim zemljitima i najbrojniji su mikroorganizmi u uzorcima

tla. Mnoge bakterije koje formiraju spore, ali i one koje ih ne formiraju su poznate kao

efikasne u kontroli irokog spektra tetnih organizama.

Najpoznatiji i najvie koriteni od svih biopesticida su insekticidi na bazi Bacillus

thuringiensis, poznati kaoBt. Tijekom procesa formiranja spora Bt proizvodi i insekticidne

proteine (poznate kao delta-endotoksini) koji ubijaju gusjenice tetnih insekata, larve muha i

komaraca ili druge insekte (ovisno o podvrsti ili soju Bt).

Druge bakterije se takoer koriste u kontroli biljnih patogena. Odreene vrste i sojevi

bakterija Bacillus subtilis, Bacillus pumilus, Pseudomonas spp , Streptomyces spp . poveavaju

prinos i doprinose prevenciji razvoja biljnih bolesti djelujui koloniziranjem korijena biljaka

prije pojave patogenih gljiva, oslobaajui ih prostora, a takoer i osnovu za ishranu

proizvodei anti-fungalna sredstva i pozitivno utjeu na rast samih biljaka i njihovog korijena.

Bakterije su najvie primenjivani mikroorganizmi za pripremu biolokih pesticida u odnosu

na koliinu primjenjenih preparata. Pri tome se misli na preparate proizvedene na bazi

bakterije Bacillus thuriganensis koja je ve vie od etrdeset godina u upotrebi i ima

specifino svojstvo na veliki broj insekata i uglavnom ne djeluje na korisne organizme.

Unijeta u tijelo insekta putem hrane, bakterija proizvodi toksine kristale koji razaraju njihov

crijevni sustav. Zbog elu

anog djelovanja preparati na bazi ove bakterije nisu opasni za korisne insekte. Opasni su za

tetne insekte koji se hrane grickanjem lista, prvenstveno gusjenice raznih leptira i

tvrdokrilaca kao to je krumpirova zlatica. tetoine prestaju s ishranom jedan do dva dana

nakon unoenja preparata, a uginu nakon 3-5 dana. Stoga, smrtnost nije mjerilo uspjeha

djelovanja preparata, nego prestanak ishrane i nanoenje teta. Zbog foto labilnosti nema dugo

rezidualno delovanje, 7-8 dana pa je potrebno ponovno tretiranje usjeva. Postoje podvrste ove

bakterije efikasne prema odreenim tetoinama.

Tablica 4. Dozvoljeni sojevi Bacillus thuringiensis u organskoj poljoprivredi

Bt soj Komercijalni naziv Oblast primjene

var. aizawai Turex (Novartis) Kupusna sovica, kupusov moljac, kupusari, sovica

var. israeliensis Sketal (Plss-Staufer)

Solbac (Andermatt)Galica

var. kurstakiDipel (Siegfried)

Delfin (Novartis, Andermatt)

Baktur (CTA)

Kupusari, kupusna sovica, lukov moljac

var. tenebrionis Novodor (Andermatt)

Ecotec top Krumpirova zlatica na krumpiru i patlidanu

Razliiti sojevi bakterije Bacillus suptilis koriste se za suzbijanje nekih patogenih gljiva u

zemljitu. Nakon primjene, tretiranjem sjemena ili zaljevanjem biljaka formiraju zatitnu

barijeru u rizosferi biljaka. U Nemakoj je poznat Phytovit WG. U SAD-u je registrirano

nekoliko preparata na bazi ove i drugih vrsta roda Bacillus za suzbijanje nekih drugih

patogena, uzronika pepelnice, hre, sive trulei, pjegavosti lista uzrokovane gljivama i

bakterijama.

Slika 4. Bt insekticid

(http://www.oroespaisverds.com)

4.3. Virusi u biolokoj kontroli

Mikrobioloki pesticidi poznati kao baculoviruses su grupa virusa koji se javljaju u prirodi i

poznato je da mogu zaraziti samo insekte i neke artropode. Neki od njih su toliko specifini u

svom djelovanju da mogu zaraziti i unititi larve samo jedne ili nekoliko vrsta Lepidoptera.

Ovo ih ini dobrim kandidatima u procesu suzbijanja tetnih organizima, jer imaju minimalne

sporedne efekte.

Virusi su entomopatogeni i koriste se za suzbijanje tetnih insekata. Poznati su virus poliedrije

i virus granuloze. Primjenjuju se za suzbijanje sovica i drugih gusjenica. Nedostaci preparata

koji sadre viruse su sporo djelovanje, uzak spektar djelovanja, velika ovisnost o klimatskim

faktorima, fotolabilnost, pa tako i kratkotrajno djelovanje. Za postizanje zadovoljavajueg

efekta potrebna je viekratna primjena uz kombiniranje s drugim mjerama.

Tablica 5. Preparati na bazi virusa u suzbijanju tetnih organizama

Primjena Bolest Vrsta virusa Preparat

nasad jabuka, kruaka, oraha i ljiva

jabuni savija(Cydia pomonella) Codling moth GV Cyd-X

kupus,

rajica,

pamuk

kupusna sovicapamukova sovica

(Helicoverpa armigera)

kupusni moljac

Cabbage army worm NPV Mamestrin

pamuk, kukuruz, rajica

Spodoptera littoralis Spodoptera littoralis NPV Spodopterin

pamuk i povreHeliothis virescensHelicoverpa zea, Helicoverpa zea NPV

Gemstar LC, Biotrol, Elcar

lucerna i drugi usjeviAutographa californica

Autographa californicaNPV

Gusano Biological Pesticide

Patogeni virusi insekata variraju u nainu kako napadaju i ubijaju domaina. Veina virusa

mora inficirati domaina iako neki virusi mogu biti preneseni s roditelja insekata na slijedeu

generaciju preko jaja. Simptomi se obino pojavljuju nekoliko dana nakon unoenja virusa.

Inficirani insekt prestaje sa hranjenjem i kutikula poinje gubiti boju. Inficirani insekt umire

jedan do dva dana nakon pojavljivanja simptoma.

Vana grupa virusa koji napadaju insekte su nuclear polyhedrosis virus (NPV), cytoplasmic

polyhedrosis virus (CPV) i granulosis virus (GV).

5. Prednosti i nedostaci biopesticida Primjena biopesticida trai puno vie znanja i iskustva poljoprivrednika te treba imati na umu

da su biopesticidi manje efikasni od kemijskih pesticida.

Prednosti biolokih pesticida:

pri koritenju biolokih mjera koristimo izravno ili neizravno razliite organizme i

njihove proizvode za suzbijanje tetnih organizama

upotreba biolokih tvari u programima integralne zatite bilja osigurava razvoj odrive

poljoprivredne proizvodnje (Grahovac i sur., 2009.)

primjena biolokih pesticida dugorono donosi niz ekolokih prednosti

upotreba biolokih pesticida smanjuje potronju kemijskih sredstava

manje su fitotoksini

radna karenca i karenca imaju krae vremensko trajanje

sigurniji su za rukovanje i upotrebu od kemijskih sredstava

smanjuju rizik od pojave rezistentnosti patogena u odnosu na kemijska sredstva

(Filajdi i sur., 2003.)

moemo ih primijeniti u raznim tipovima biljne proizvodnje (ekoloka, integrirana

proizvodnja)

Nedostaci biolokih pesticida:

njihovo djelovanje je preventivno, nikad eradikativno (ne zaustavljaju napredovanje

postojee infekcije)

bioloki pesticidi se krae uvaju i tee uskladitavaju

skuplji su

proizvodnju biopesticida prate brojne tehnike i tehnoloke potekoe

imaju ui spektar djelovanja

primjena biopesticida trai puno vie znanja i iskustva poljoprivrednika

imaju slabiji uinak i djelovanje od kemijskih sredstava

zahtijevaju sniavanje pragova tetnosti (Klokoar-mit i sur., 2006.)

primjena preparata na bazi B. thuringiensis, Verticillium lecanii, T. harzianum, T.

polysporum, Paecilomyces fumosoroseus kao posljedicu ima pojavu astme i alergija

kod rukovaoca (Larsen i Baelum, 2002.) .

ne mogu se mijeati s kemijskim fungicidima ili baktericidima

6. ZakljuakSvjesni smo injenice da kemijska sredstva zagauju okoli, te imaju vrlo tetan utjecaj kako

na ovjeka tako i na cjelokupan biljni i ivotinjski svijet. Svi ti razlozi nas usmjeravaju prema

razvoju novih, bezopasnih strategija u zatiti bilja, odnosno koritenju biopesticida.

Biopesticidi su alternativa kemijskim sintetikim spojevima i podrazumijevaju primjenu

korisnih mikroorganizama ili produkata njihovog metabolizma u zatiti bilja od tetoinja.

Bioloka kontrola je redukcija inokuluma ili bolesti, odnosno aktivnosti patogena izvrena od

jednog ili vie organizama, izuzev ovjeka (Baker i Cook,1974).

Korisni organizmi u zatiti bilja mogu se smatrati kao resursi za suvremene biotehnike i

biotehnoloke metode ili kao direktni initelji bioloke borbe protiv tetnih organizama. S

obzirom da ivimo u vremenu intenzivnog traganja za alternativama kemijskog suzbijanja,

korisni organizmi u zatiti bilja dobijaju sve vei znaaj.

Iako bioloki preparati nisu kompletna zamjena za kemijske pesticide, ali zasigurno

predstavljaju znaajnu dopunu i unaprjeenje cjelokupne zatite bilja. Nema sumnje da e u

bliskoj budunosti u zatiti bilja od bolesti i tetnika i oni nai svoje zaslueno mjesto.

7. Literatura:

1. Brki, H.-M., Lawrie, J., Greaves, M.P., Down, V.M., Jttersonke, B., Cagn, L., Vrblov,

M., Ghorbani, R., Hassan, E.A., Schroeder, D. (2001.): Biocontrol of Amaranthus spp. in

Europe: state of the art. Biocontrol, 46: 197-210.

2. Chandramohan, S., Charudattan, R. (2001.): Control of Seven Grasses with Mixture of

Three Fungal Pathogens with Restricted Host Ranges. Biological Control, 22: 246-255.

3. Copping, L. G., Menn, J. J. (2000): Biopesticides: a review of their action, applications and

efficacy. Pest Manag Sci, 56, 651-676.

4. Crickmore, N. (2006.): Beyond the spore past and future developments

of Bacillus thuringiensis as a biopesticide.

5. orevi, S (2008.): Primena mikroorganizama u organskoj proizvodnji. U: Organska

poljoprivreda ( Lazi, B., Babovi, J., urednici), Institut za ratarstvo i povrtlarstvo, Novi Sad,

str. 534-539.

6. Igrc-Bari, J., Maceljski, M. (2001.): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika. Zrinski

d.d., akovec

7. Filajdi, N., Vuka, P., Ivanovi, M., Rekanovi, E. (2003.): Bioloke mjere zatite bilja:

problemi i perspektive. Pesticidi (18): 69-75.

8. Paraikovi, N., Vinkovi T., Iljki D. (2007.): Hydroponic Cultivation and Biological

Protection of Pepper (Capsicum annum L.). Acta Agriculturae Serbica, 12(23): 19-24.

9. Petanovi, R., Klokoar-mit, Z., Spasi, R. (2000.): Bioloka borba protiv korova, I

strategije, agensi i regulativa. Acta herbologica, 9(1): 5-19.