ANALIZAGRAĐEVINARSTVA2008. - 2012.

BISNODE HRVATSKA JE VODEĆI PONUĐAČ POSLOVNIH INFORMACIJA NA PODRUČJU HRVATSKE.

Tvrtka Bisnode Hrvatska, vodeći je ponuđač poslovnih informacija u Hrvatskoj te je dio međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu. Bisnode AB je na europskom tržištu informacija prisutan već od 1989. godine i okuplja više od 3100 stručnjaka iz 19 europskih država. Koristeći baze godišnjih financijskih izvješća te drugih dinamičkih podataka prikupljenih u okviru transparentnih komercijalnih aranžmana s gospodarskim institucijama i poslovnim subjektima, a ujedno koristeći uz klasične pokazatelje i neke od svojih specifičnih metodologija i modela mjerenja i ocjenjivanja uspješnosti poslovanja, analitički tim Bisnode-a izrađuje analize trendova poslovanja na više nivoa i po raznim segmentima ovisno o aktualnom trenutku, ili konkretnom zahtjevu klijenata.

Centrala: + 385 1 48 18 111prodaja@bisnode.hrmarketing@bisnode.hrkontakt@bisnode.hrwww.bisnode.hrAdresa: Fallerovo šetalište 22, HR-10000 Zagreb

Naša vizijaSvijet u kojem ljudi osjećaju da mogu nešto poduzeti

Omogućujemomudre odluke

Naše obećanje

Odgovori.Mi volimo odgovore i našim klijentima pružamo odgovore koje oni trebaju. Mi smo ključna veza između nepregledne količine podataka koji nas okružuju i informacija potrebnih za odlučivanje. Na taj način omogućujemo našim klijentima donošenje mudrih odluka.

U portfelju Bisnode Hrvatske nalazi se gotovo 300 milijuna zapisa vezanih uz poslovne subjekte. Uz 15-godišnju povijest te s više od milijun poveznica između pravnih i fizičkih osoba, 250.000 dnevnih provjera te više od 9.000 dnevnih izmjena Bisnode Hrvatska nudi jedinstveni i potpuni pregled poslovanja u Hrvatskoj.Cilj je samo jedan - našim klijentima ponuditi potpune, provjerene i kvalitetne informacije koje će im pomoći u svakodnevnom poslovanju, ali i donošenju strateških odluka. Sve informacije koje nudimo nabavili smo iz legalnih izvora. Naši stručnjaci su ih dodatno analizirali i uredili kako bi Vam ponudili odgovore upravo na pitanja koja si postavljate.

Važno pitanje za svaku gospodarsku zajednicu je što su joj stvarni i potencijalni pokretači rasta. Koje su to djelatnosti i investicije koje mogu na konkurentnoj i trajno održivoj razini stvarati novu vrijednost i usporedno stvarati podlogu za razvoj drugih djelatnosti i područja gospodarske aktivnosti? Bez obzira na odabrane prioritete, graditeljstvo i povezane i potporne djelatnosti su gotovo uvijek izuzetno bitne.

Ne tako davno značajan udio svojih prihoda hrvatska građevinska operativa ostvarivala je izvozom, sudjelovanjem u velikom broju međunarodnih projekata na izgradnji hotela, bolnica, energetskih postrojenja, brana, prometnica, vojnih i drugih sličnih objekata. Poduzeća su izvodila radove u zemljama Bliskog Istoka, Istočne Europe, Sjeverne Afrike, djelujući kao izvođači ili kao kooperanti svjetskih tržišnih lidera. 1990. godine na navedenim ino tržištima hrvatska građevinska operativa izvela je, izvezla, radova u vrijednosti 320 milijuna USD. Nakon Domovinskog rata gotovo se cijeli izvoz preorijentirao na europsko, uglavnom njemačko tržište, na poslove najma radne snage (“detašmani”). Na domaćem tržištu u razdoblju 2001. – 2008. zabilježeni su pozitivni trendovi na sva tri ključna indikatora: vrijednosti radova, broju zaposlenih u djelatnosti i proporcionalno tome produktivnosti. Nakon toga, počev od zadnjeg tromjesečja 2008., snažna globalna recesija je dodatno ojačala sve slabosti lokalne ekonomije i

stvari su krenule naopako. Pristupanjem u ekonomsku zajednicu EU, koje je formalizirano ove godine, unatoč značajnim opasnostima, neupitno da se pojavljuju i nove, realne, prilike. Nakon intenzivnog ciklusa ulaganja u cestovne prometnice i u predimenzioniranu stanogradnju, pruža se šansa za sudjelovanjem u drugim oblicima građevinskih aktivnosti: poslovna infrastruktura, energija i energetska učinkovitost (obnovljivi i održivi izvori), izgradnja zelene infrastrutkure (naglasak na uređenje i održavanje vodnih puteva), željeznički promet. Sve su to područja koja se u tranzicijskim državama odnosno novim članicama EU podupiru sredstvima strukturnih i regionalnih fondova. U tekućoj godini i onoj narednoj (2014.), očekuje se da će na razini EU-a sektor graditeljstva rasti po stopi nešto većoj od prosječne stope rasta BDP-a. No, da to ne bi ostalo samo na razini nerelizirane želje, po analizi i razumijevanju trenutnog potencijala graditeljstva i povezanih djelatnosti, pomno promatrajući trendove ključnih pozicija i pokazatelja u proteklom petogodišnjem razdoblju, biti će potrebno provesti radikalne promjene i unaprijeđenja.

U ovoj analizi promatrani su poslovni subjekti koji su kao obveznici poreza na dobit bili obvezni predavati godišnja financijska izvješća u Registar GFI. U prvom dijelu promatrano je graditeljstvo a u drugom povezane i ovisne djelatnosti industrije građevinskog materijala i proizvodnje mineralnih sirovina, te u trećem usporedba sa istim djelatnostima u istom razdoblju u Sloveniji.

ANALIZA POSLOVANJA GRADITELJSTVA I INDUSTRIJE GRAĐEVINSKOG MATERIJALA 2008. – 2012.

Uz smanjenje broja poslovnih subjekata za 5 posto (-686) u 2012 u odnosu na 2008, broj zaposlenih smanjio se za 27 posto (-31.226). Prihodi od izvoza su u apsolutnom iznosu ostvarili simboličan rast i time udvostručili udio u ukupnim prihodima. Na žalost, kontrakcija domaće ekonomije odrazila se kroz pad prihoda od 42 posto, a investicije u dugotrajnu imovinu smanjene su gotovo trostruko, za 62 posto.

Istovremeno, i logično, a s obzirom na standardni negativno neproporcionalan utjecaj fiksnih, povjesnih i nekotrolabilnih troškova, ukupni troškovi su pali za 7 posto manje nego prihodi, za 35.5 posto. U samoj strukturi na dvije pozicije u 2012. u odnosu na 2008. došlo je do povećanja za više od 2 postotna poena, na pozicijama troškova za radnike i u nabavnoj vrijednosti prodanih roba, dok su kooperantske usluge smanjene za 3.5 postotna poena.

Tabela 1.Pregled ključnih financijskih podataka za djelatnosti 41 (visokogradnja), 42 (niskogradnja) I 43 (specifične građevinske djelatnosti) u razdoblju 2008. – 2012.

Tabela 2.Pregled ključnih financijskih pokazatelja za djelatnosti 41 (visokogradnja), 42 (niskogradnja) I 43 (specifične građevinske djelatnosti) u razdoblju 2008. – 2012.

GRADITELJSTVO2008

2009

2010

2011

2012

Broj poslovnih subjekata

Brojzaposlenih

Ukupniprihodi

Neto dobitili gubitak

Prihodi od prodajeu inozemstvu

Udio izvoza uukupnim prihodima

Investicije u dugotrajnu imovinu

GODINA

13.993

14.492

14.552

14.083

13.307

115.032

102.862

96.757

84.577

83.806

75.424

68.250

51.573

45.517

43.782

1.222

-72

-1.359

-2.761

-3.833

1.401

1.387

1.297

1.313

1.465

1.9%

2.0%

2.5%

2.8%

3.3%

12.633

9.291

6.049

4.585

4.840

2008

2009

2010

2011

2012

Operativnadobit

Operativnamarža

Neto radnikapital

Koeficjentubrzane likvidnosti

Dani vezivana potraživanja

Dani vezivanjaobveza

Koeficjentzaduženosti

GODINA

3.163

1.811

836

224

-1.836

4.3%

2.7%

1.7%

0.5%

-3.3%

6.748

3.552

-20

25

-5.239

0.70

0.64

0.59

0.59

0.52

99

101

122

125

127

101

111

137

136

143

0.51

0.54

0.55

0.56

0.59

Negativne neproporcionalne promjene i na pozicijama operativnih prihoda i rashoda, u 2012. su dovele do toga da je minimalna operativna dobit iz prethodne godine (2011.) zamijenjena sa značajnim operativnim gubitkom. Također neto radni kapital koji mjeri razliku između tekuće imovine i obveza i ukazuje na intenzitet (ne)likvidnosti, u 2012. je iskazan s negativnim predznakom u značajnom iznosu. To odgovora i promjenama u odnosu dana naplate s danima plaćanja, u čemu je povećana razlika s 2 na 16 dana, na štetu dobavljača usluga i roba.

Negativan trend na poziciji dodane vrijednosti adekvatno prate negativne promjene na pokazateljima o proizvodnosti, s time da je prosječna neto plaća u 2012. iznosila 92% prosjeka za 2008., slično odnosu i prema prosjeku za 2011. Posebnu pozornost potrebno je obratiti na indeks kvalitete prodaje, jednu od Bisnode analitičkih i vrlo praktičnih izvedenica, koja promatra trendove promjena odnosa potraživanja od kupaca i prihoda od prodaje. Rast indeksa ukazuje da su dobavljači u krizi iskazali

(pretjeran?) optimizam u procjeni odnosa s kupcima, odgađanjem naplate povjeravajući im u ruke sve veći dio imovine, samo kako bi zadržali određeni nivo prihoda. S obzirom kako se s jedne strane u praksi koristi i provodi institut predstečajne nagodbe a s druge se inzistira na sve većoj disciplini u podmirenju obveza prema državnom proračunu, vrlo je izvjesno da će se još veći broj poslovnih subjekata naći pred izazovom kako izbjeći nelikvidnost, blokade žiro računa i sve druge daljnje konzekvece koje iza toga slijede.

Kakve su kvantitativne i kvalitativne promjene proizveli operativni rezultati u strukturi bilance u razdoblju 2018. – 2012.? Graditeljstvo je jedna od vrlo materijalnih djelatnosti, ovisna o raspoloživosti kvalitetne opreme, koja zadovoljava visoke tehničke i tehnološke kriterije. Dobro organizirano investicijsko održavanje koje može biti od značajne pomoći u uvjetima krize (dominantno u strategiji „reži, snađi se“), ipak ne može u cjelosti zamijeniti potrebu za investiranjem i nabavku nove opreme da bi djelatnost ostala

eksterno konkurentna i interno efikasna. Kumulativna vrijednost imovine (aktive) poslovnih subjekata iz građevinske djelatnosti na dan 31.12.2008 iznosila je 231.5 mlrd kuna, 31.3 mlrd kuna više u odnosu na 31.12.2007 (200.2 mlrd kuna ili 15.6 posto). Radilo se o rastu u godini kada je u zadnjem tromjesečju i statistički zabilježen početak recesije. I u 2009. je zabilježen blagi rast, a nakon toga kontinuirani pad, u svakoj godini za cca 5 mlrd kuna, prvenstveno kao posljedica drastičnog smanjenja ulaganja u operativnu imovinu (alate, postrojenja i opremu). Na pozicijama izvora poslovanja, za potrebe pokrića gubitaka iz tekućih razdoblja kontinuirano su se „topile“ rezerve i zadržana dobit, a kroz nova zaduživanja, vrijednost dugoročnih obveza porasla je nešto više od 11 mlrd kuna, ili za 19 posto. Suprotno padajućem trendu vrijednosti dugotrajne „operativne“ imovine, vrijednost dugotrajne „ne-operativne“ imovine (zemljišta, materijalna imovina u pripremi, ulaganja u nekretnine), imala je rastući trend. U odnosu na kraj 2008., vrijednost te imovine veća je za 6.3 mlrd kuna. Iako to vrijedi napomenuti za sve stavke imovine, za ove pozicije potrebno je posebno upozoriti na izostanak informacija o adekvatnosti vrijednosnih usklađenja. Na temelju dostupnih podataka iz godišnjih financijskih izvješća ne može se utvrditi jesu li, kako i u kojoj mjeri provedena vrijednosna usklađenja u skladu s promjenama na tržištu i koliko je knjigovodstvena vrijednost te imovine harmonizirana s tržišnim (fair) vrijednostima. Također, od izuzetne je važnosti imati u vidu „potencijal“ založnih prava i sličnih instrumenata osiguranja koji su zasigurno zabilježeni na imovini u skladu s obvezama koje proizlaze iz ugovora o kreditima i drugim oblicima financiranja od strane financijskih institucija.

Tabela 3.Pregled nekoliko specifičnih kvalitativnih podataka za djelatnosti 41 (visokogradnja), 42 (niskogradnja) I 43 (specifične građevinske djelatnosti) u razdoblju 2008. – 2012.

2008

2009

2010

2011

2012

Dodana vrijednost (mil HRK)

Prosječnaneto plaća

Proizvodnost temel-jem posl. prihoda

Proizvodnost temeljem

operativne dobiti

Proizvodnost temeljem dodane

vrijednosti

Proizvodnostplaćanjem

zaposlenika

Indeks kvalitete prodaje

GODINA

16.464

14.784

11.870

9.614

7.817

4.525

4.896

4.170

4.549

4.166

636.681

643.856

511.524

539.410

502.095

27.496

17.604

8.640

2.648

-16.542

143.129

143.728

122.683

113.672

93.282

1.82

1.63

1.55

1.39

1.20

24.2%

26.4%

31.3%

32.1%

32.6%

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

02008. 2009. 2010. 2011. 2012.

64,303

61,231

56,984

53,668

50,033

165,508

171,671

170,759

170,918

168,436

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Aktivna vrijedn uskla

Struktura imovine 2008. - 2012.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

0

54,256

57,115

57,000

53,643

55,273

58,385

62,463

63,196

68,579

69,451

112,776

108,952

103,352

98,633

89,745

Kapital i rezerve

Pasivna vrijedn uskla

Dugoročne obveze

Rezerviranja

1,8912,251 1,944 1,690 1,803

Kratkoročne obveze

Struktura izvora 2008. - 2012.

30.000

25.000

20.000

15.000

10.000

5.000

0

135.000

125.000

115.000

105.000

95.000

85.000

75.0002008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Oprema i alati

118.493

13.167

124.367

12.683

124.016

11.216

127.414

9.896

124.82253.660

16.595

57.210

20.858

57.595

24.097

62.453

21.642

62.675

23.656

9.032

Nekretnine

Vrijednost operativne ine-operativne imovine 2008. - 2012.

70.000

60.000

50.000

40.000

30.000

20.000

10.000

02008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Dugoročne fin obveze Kratkoročne fin obveze

Dugoročne i kratkoročne obveze po zajmovimai kreditima 2008. - 2012.

Broj poslovnih subjekata u 2012., uz određene oscilacije u međurazdoblju, sveden je na gotovo identičan broj koliko ih je bilo aktivno u 2008. No, u svrhu zadržavanja efikasnosti poslovanja u uvjetima kontrakcije prihoda (kontrahirali su za 37 posto), broj zaposlenih je smanjen za 5.309 radnika ili za 30 posto (ipak, manje od pad prihoda). Prihodi od izvoza su u apsolutnom iznosu nisu značajnije mijenjali vrijednost u pet godina promatranja. S obzirom na krizu domaće ekonomije ista vrijednost izvoza znatno je povećala udio u ukupnim prihodima, za 9.8 postotnih poena. Investicije u dugotrajnu imovinu su prepolovljene u odnosu na 2008., no za istaknuti je pozitivan trend u zadnje tri godine, od 2010., u kojima se bilježi kontinuirani rast. Ukupni troškovi su pali za 32 posto ili 5 posto manje nego što je zabilježen pad prihoda (37 posto). U samoj strukturi na dvije pozicije u 2012. u odnosu na 2008. došlo je do povećanja za 2 postotna poena na poziciji troška sirovina i 1.5 postotnih poena na troškovima radnika a vanjske su usluge smanjene za 2.5 postotna poena.

Tabela 4.Pregled ključnih financijskih podataka za djelatnosti 08 (ostalo rudarstvo i vađenje) i 23 (proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih sirovina u razdoblju 2008. – 2012.

Tabela 5.Pregled ključnih financijskih pokazatelja za djelatnosti 08 (ostalo rudarstvo i vađenje) i 23 (proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih sirovina u razdoblju 2008. – 2012.

INDUSTRIJA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA

2008

2009

2010

2011

2012

Broj poslovnih subjekata

Brojzaposlenih

Ukupniprihodi

Neto dobitili gubitak

Prihodi od prodajeu inozemstvu

Udio izvoza uukupnim prihodima

Investicije u dugotrajnu imovinu

GODINA

969

1.014

1.028

1.008

959

17.708

14.848

13.858

13.021

12.399

14.331

11.355

9.592

9.575

9.026

555

-199

-520

-433

-260

2.674

2.653

2.333

2.530

2.576

18.7%

23.4%

24.3%

26.4%

28.5%

1.378

616

439

586

723

2008

2009

2010

2011

2012

Operativnadobit

Operativnamarža

Neto radnikapital

Koeficjentubrzane likvidnosti

Dani vezivana potraživanja

Dani vezivanjaobveza

Koeficjentzaduženosti

GODINA

1.031

295

-237

79

72

7.4%

2.7%

-2.6%

0.9%

0.8%

1.347

914

658

961

585

0.83

0.80

0.78

0.82

0.74

88

99

115

102

96

71

88

109

105

109

0.55

0.57

0.58

0.60

0.59

Tabela 6.Pregled nekoliko specifičnih kvalitativnih podataka za djelatnosti 08 (ostalo rudarstvo i vađenje) i 23 (proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih sirovina u razdoblju 2008. – 2012.

2008

2009

2010

2011

2012

Dodana vrijednost (mil HRK)

Prosječnaneto plaća

Proizvodnost temel-jem posl. prihoda

Proizvodnost temeljem

operativne dobiti

Proizvodnost temeljem dodane

vrijednosti

Proizvodnostplaćanjem

zaposlenika

Indeks kvalitete prodaje

GODINA

3.828

2.783

2.006

1.943

2.069

5.360

5.656

4.984

5.168

5.048

784.485

741.284

657.437

704.544

702.669

58.218

19.854

-17.089

6.102

5.832

216.161

187.442

144.749

149.248

166.851

2.22

1.80

1.48

1.54

1.70

22.8%

25.8%

29.6%

26.5%

25.1%

U zadnje tri godine na poziciji „dodana vrijednost“ nema značajnijih promjena, kreće se oko 2 mlrd kuna. Prosječna neto plaća u 2012. iznosila je 94.2% prosjeka za 2008., također stabilne vrijednosti u psoljednje tri godine. Ovdje treba imati na umu značajno smanjenje broj zaposlenih, za više od 5 tisuća, tako da vrijednost troškova osoblja u 2012. predstavlja svega

70% vrijednosti iz 2008. godine. Promatranje trenda indeksa kvalitete prodaje ukazuje da je u posljednje tri godine u smanjivanju, što je pozitivan trend koji ukazuje da su dobavljači iz ove djelatnosti u krizi obratili više pozornosti na prevenciju i minimizaciju rizika, da na taj način optimiziraju prodaju u uvjetima kada je teško zadržati nivo prihoda iz ranijih razdoblja.

Kakve su kvantitativne i kvalitativne promjene proizveli operativni rezultati u strukturi bilance u razdoblju 2018. – 2012.?

Na poziciji kratkotrajne imovine u petogodišnjem razdoblju došlo je do smanjenja vrijednosti za 1.6 mlrd kuna. Najveći dio odnosi se na smanjenje vrijednosti potraživanja

od kupaca, za 987 mil kuna, što potvrđuje kvalifikaciju iz prethodnog osvrta na pokazatelje likvidnosti i trend indeksa kvalitete prodaje. Na poziciji dugotrajne imovine smanjenje vrijednosti za nešto više od 2 mlrd kuna odnosi se na smanjenje vrijednosti udjela i dionica kod povezanih poduzeća ( za 1.5 mlrd kuna).Na pozicijama izvora poslovanja, za potrebe pokrića sve većih vrijednosti gubitaka iz tekućih razdoblja koristila se zadržana dobit generirana iz ranijih razdoblja. U odnosu na 2008., kada je vrijednost zadržane dobiti bila četiri puta veća od prenesenog gubitka (2.454 – 593 mlrd kuna), na kraju 2012. zadržana dobit iznosila je 2 mlrd kuna a preneseni gubitak dosegnuo je 2.9 mlrd kuna.

Trendovi kumulativnih vrijednosti dugoročnih i kratkročnih obveza prema financijskim institucijama ukazuju da u četiri godine, od 2009. do 2012., nakon što se razdužilo za 740 mil kuna financijskih obveza, nije dolazilo do novih zaduženja. Iznos uz manje oscilacije se kreće u rasponu od 4.1 do 4.3 mlrd kuna. Očito da je ubrzavanje naplate i nekoliko dodatnih dana odgode u plaćanju kratkročnih obveza donijelo određenu korist u održavanju likvidnosti.

25.000

20.000

15.000

10.000

5.000

02008. 2009. 2010. 2011. 2012.

8,02013,169

12,855

12,679

10,918

11,103

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Aktivna vrijedn uskla

Struktura imovine 2008. - 2012.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

25.000

20.000

15.000

10.000

5.000

0

4,699

4,419

4,290

4,079

4,106

9,515

8,790

8,427

7,302

7,160

Kapital i rezerve

Pasivna vrijedn uskla

Dugoročne obveze

Rezerviranja

321 333 291 293 264

Kratkoročne obveze

Struktura izvora 2008. - 2012.

6.000

5.500

5.000

4.500

4.000

3.500

3.000

2.5002008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Oprema i alati

3.257

4.735

4.009

5.067

3.838

5.223

3.463

5.087

3.200

5.047

3.309

1.597

2.478

1.636

2.519

1.674

2.502

1.736

2.310

1.950

Nekretnine

Vrijednost operativne ine-operativne imovine 2008. - 2012.

3.500

3.000

2.500

2.000

1.500

1.0002008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Dugoročne fin obveze Kratkoročne fin obveze

Dugoročne i kratkoročne obveze po zajmovimai kreditima 2008. - 2012.

U 2012. ostvarena je minimalna dobit, kao i godinu dana ranije, a tako i operativna marža. Za razliku od građevinara, neto radni kapital je i u 2012., uz određeni pad, zadržao pozitivnu vrijednost, višak kratkročne imovine nad kratkoročnim obvezama. Odnosa dana naplate i plaćanja tijekom petogodišnjeg razdoblja zamijenio je odnos. U 2008. poslovni subjekti iz industrije građevinskog materijala brže su podmirivali svoje obveze nego naplaćivali svoja potraživanja (16 dana brže). U 2012., nakon što je u 2011. omjer preokrenut, razlika koliko sporije plaćaju nego naplaćuju iznosi 23 dana. Koeficijent zaduženosti nešto ispod 0,60, uz još uvijek solidan koeficjent ubrzane likvidnosti (0.74), ne bi bili zabrinjavajući kada bi tržište iskazivalo oporavak i intenziviranje gospodarskih aktivnosti. Kako toga još nema, virtuozno upravljanje novčanim tijekom i financijskim rizicima predstavljati će kompetenciju neophodnu mnogim poduzetnicima i menadžerima, ne samo iz djelatnosti koje su predmetom ove analize.

7,416

7,349

7,317

6,422

6,294

6,395

6,682

6,347

5,828

Hrvatska je uspjela proći kroz zahtjevan postupak usklađivanja s europskim društvenim i ekonomskim standardima što je bila pretpostavka za uključivanje u ekonomsku zajednicu EU. Tim procesom bila je obuhvaćena i regulativa koja se odnosi i na graditeljstva i povezane djelatnosti, imajući u vidu i mogućnosti i konkurenciju. Vodeći se često ponavljanom sintagmom, a u ovom slučaju moguće primjenjivom, „kriza kao prigoda“, nedostatci kao što su nedovoljan stupanj izgrađenosti poslovne infrastrukture mogu se iskoristi kroz razvoj investicija u bitnom dijelu sufinanciranih povoljnim, dijelom i bespovratnim sredstvima iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Po već realiziranoj izgradnji mreže autoputeva, u bliskoj budućnosti je potrebno nastaviti s razvojem cestovne ekonomije. Time se može utjecati na smanjenje poreznih opterećenja. Slična je situacija sa trenutnim stupnjem uređenosti željezničke mreže, javni transportom, upravljanjem vodama,

te pročišćavanjem voda i doizgradnjom zračnih i morskih luka. To su i područja djelovanja u funkciji smanjenja ranjivosti domaće ekonomije koja su kompatibilna smjernicama za korištenje sredstava iz fondova EU. Iskazani deficiti mogu se pretvoriti u investicijske projekte u kojima graditeljstvo i sve povezane djelatnosti uzimaju veliko učešće.

Novi koncept najvećim djelom se temelji na primjeni teorije učećih organizacija i društveno odgovornom poslovanju pri čemu usklađeno djeluju „država – znanost i obrazovanje – realni sektor – tržište rada“. Uspjeh u provedbi koncepta, uz široku potporu poslovnim subjektima iz djelatnosti graditeljstva da povećaju komponentu izvoza u ukupnim prihodima jamči da će i industrija građevnog materijala kao povezana djelatnost, korištenjem raspoloživih prirodnih i tehnoloških resursa te kvalitete i nagažmana ljudi, doprinijeti općem gospodarskom rastu i razvoju.

ZAKLJUČNI KOMENTAR

= 48.791,00 kn

Kontakt: solutions@bisnode.hr

= 48.791,00 kn

Usluga Bisnode Data cleansing® donosi do 90% uštede godišnje!

Analiza na temelju podataka o poslovanju srednjih i velikih tvrtki registriranih u RH, a koje imaju više od 4.500 subjekata u svojoj bazi podataka

je godišnji trošak korištenja netočnih i neažuriranih baza podataka*

*

Svijet u kojem ljudi osjećaju da mogu nešto poduzeti...

...jer kada ljudi imaju samopouzdanja krenuti naprijed tada se događaju uzbudljive stvari.