bisnode bilten srpanj/kolovoz 2013

BILTENBisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013.

BISNODE NUDI POSLOVNU EUROPU NA DLANU

Certifikat poslovne izvrsnosti - najviša ocjena poslovnog subjekta

BONITET IZVRSNOSTI / HIGHEST CREDITWORTHINESS RATING

© Soliditet

Provjerite pripadate li među 4% najboljih u Hrvatskoj po uspješnosti i sigurnosti poslovanja

na web stranici aaa.bisnode.hr

IMPRESSUM

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju otvorila se mogućnost našim tvrtkama da svoje proizvode i usluge, svoje poslovanje prošire na zemlje Europske Unije. Naravno, ta rečenica koliko god interesantno zvučala otvara brojna druga pitanja: kako pronaći potencijalne partnere, dobavljače, distributere …?Bisnode je najveći europski ponuđač poslovnih informacija te zahvaljujući či-njenici da posluje u 19 europskih zemalja svojim klijentima može ponuditi cijeli spektar njima interesantnih poslovnih informacija. Neovisno tražite li dobavljača zahvaljujući kojem Vaš proizvod u Hrvatskoj biti konkurentniji ili pak želite svoj proizvod plasirati u jednu od zemalja EU, ili pak tražite partnere… Bisnode Vam može pomoći. Euro Contact Pool samo je jedna od usluga iz Bisnode portfelja, a koja je namijenjena međunarodnom poslovanju.

Kako to funkcionira u praksi? Ako svoj proizvod želite izvoziti mi ćemo za Vas, ne samo po zemljama već i po regijama unutar željene zemlje, istražiti tko se sve bavi istim segmentom poslo-vanja, koje proizvode i po kojim cijenama nude na tržištu. Kako posluju, koliko imaju zaposlenih te koji tržišni udjel imaju. Na temelju tih informacija moći će te kvalitetno odlučiti na kojem tržištu postoji potražnja za Vašim proizvodom te mo-žete li biti konkurentni. Ako pak želite pronaći najkvalitetnijeg dobavljača sirovine za Vašu proizvodnju informirat ćemo Vas o tvrtkama koje prodaju sirovine, cijena-ma, kontaktima, eventualnim posebnostima kod poslovanja itd. Naravno ako svoj proizvod samo želite distribuirati možemo Vam dostaviti kvalitetne i provjerene popise distributera koji svojim poslovanjem zaslužuju Vaše povjerenje.Zahvaljujući snazi Bisnodea u Europi dovoljno je da nas kontaktirate i date osnovne informacije nakon čega ćemo za vas složiti Taylor made izvještaj, a na temelju kojega će te moći donijeti kvalitetnu poslovnu odluku

IZDAVAČ: Bisnode d.o.o.

DIREKTOR: Benjamin CerovacUREDNIK: Višeslav Majić

DIZAJN: Mladen RunkasINFOGRAFIKA: Branimir KlarićFOTOGRAFIJE: Bisnode, iStockphoto

Izlazi 1 x mjesečnoPublikacija, srpanj / kolovoz 2013.

Kontakt:01 30 30 [email protected] Cerovac, direktor

BISNODE OTVARA VRATA EUROPSKE UNIJE

4 Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013

GRADITELJSTVO – PODRUČJE ZA PREOKRET I POTENCIJALNI RAST, ILI...

HRVATSKA U BROJKAMA

Važno pitanje za svaku gospodarsku zajednicu je što su joj stvarni i potencijalni pokretači rasta. Koje su to djelatnosti i investicije koje mogu na konkurentnoj i trajno održivoj razini stvarati novu vrijednost i usporedno stvarati podlogu za razvoj drugih djelatnosti i područja gospodarske aktivnosti. U tom kontekstu uloga graditeljstva je izuzetno bitna i ne može se zamijeniti nekom drugom djelatnošću. Ne tako davno značajan udio svojih prihoda hrvatska građevinska operativa ostvarivala je izvozom, sudjelovanjem u velikom broju međunarodnih projekata na izgradnji hotela, bolnica, energetskih postrojenja, brana, prometnica, vojnih i drugih sličnih objekata. Poduzeća su izvodila radove u zemljama Bliskog Istoka, Istočne Europe, Sjeverne Afrike, djelujući kao izvođači ili kao kooperanti svjetskih tržišnih lidera. 1990. godine na navedenim ino tržišti-ma hrvatska građevinska operativa izvela je, izvezla, radova u vrijednosti 320 milijuna USD. Nakon Domovinskog rata gotovo se cijeli izvoz preorijentirao na europsko, uglavnom njemačko tr-žište, na poslove najma radne snage (“detašmani”). U razdoblju 2001. – 2008. na domaćem tržištu bilježili su se pozitivni trendovi na sva tri ključna indikatora: vrijednosti radova, broju zaposlenih u djelatnosti i produktivnosti. Nakon toga, počev od zadnjeg tro-mjesečja 2008., snažna globalna recesija je dodatno ojačala sve slabosti lokalne ekonomije i stvari su krenule naopako. Pristupanjem u EU, unatoč značajnim opasnostima, neupitno da se pojavljuju i nove, realne, prilike. Nakon gotovo u cijelosti završenog ciklusa ulaganja u cestovne prometnice i u predimenzioniranu stanogradnju, pruža se šansa za sudjelovanjem u drugim oblicima građevinskih aktivnosti unutar EU: poslovna infrastruktura, energija i energetska učinkovitost (obnovljivi i održivi izvori), izgradnja zelene infrastrutkure (naglasak

na uređenje i održavanje vodnih puteva), želježnički promet. Sve su to područja koja se u tranzicijskim državama odnosno novim članicama EU podupiru sredstvima strukturnih i regionalnih fondova. U tekućoj godini i onoj narednoj (2014.), očekuje se da će na razini EU-a sektor graditeljstva rasti po stopi nešto većoj od prosječne stope rasta BDP-a. No, da to ne bi ostalo samo na razini nerelizirane želje, potrebno je analizirati i razumijeti trenutni potencijal graditeljstva, pomno promatrajući trendove ključnih pozicija i pokazatelja u proteklom petogodišnjem razdoblju.Promatranje iz kojeg je napravljena analiza koja slijedi je obu-hvatilo 68.617 godišnjih financijskih izvješća koja su predali poslovni subjekti registrirani u djelatnosti graditeljstva (NKD od 4110 do 4399) u petogodišnjem razdoblju 2008. – 2012. U 2012. promatrano je 11827 poslovnih subjekata dok je u prethodnom četverogodišnjem razdoblju godišnji prosjek aktivnih poslovnih subjekata (aktivnost = predaja godišnjeg financijskog izvješća) iznosio 14.200.U odnosu na 2008., u 2012. broj zaposlenih je manji za 34.766 ili 30.2%. Najveće smanjenje, mjereno apsolutnim iznosom i postotkom, registrirano je u visokogradnji, 16.951 radnika manje ili -36.4%. Dobar podatak, pozitivna promjena u razdoblju 2012. / 2011., registriran je u niskogradnji, u kojoj je u odnosu na prethodnu godinu došlo do povećanja broja zaposlenih za 1.316. U 2008. broj zaposlenih u graditeljstvu predstavljao je 12.8% ukupnog broja zaposlenih (898.155) u tzv „realnom sektoru“, a u 2012. smanjen je na 9.4% u ukupnom broju (856.383).U poslovnim prihodima graditeljstva za 2012., koji su u odnosu na prethodnu godinu pali za -11.2% a u odnosu na 2008. čak za -44.7%, visokogradnja sudjeluje s 40.6%, niskogradnja s 20.5%, a udio završnih radova iznosi 18.4%.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Završni radovi 12.993 11.326 9.255 8.840 8.110

Ostala niskogradnja 6.672 3.654 2.568 2.653 2.017

Gradnja vodnih građ. 1.619 1.702 1.357 1.524 1.603

Gradnja vodova 5.070 4.886 3.597 2.718 2.377

Niskogradnja 13.803 13.737 10.305 9.884 8.636

Visokogradnja 31.244 27.646 20.020 17.625 15.143

Pripremni radovi 1.321 1.027 764 765 603

Projektiranje 2.517 2.251 1.627 1.613 2.017

80.000

70.000

60.000

50.000

40.000

30.000

20.000

10.000

0

Trend poslovnih prihoda 2008. - 2012. po grupama radova (mil. kuna)

5Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013

U 2012. prihodi od izvoza vraćeni su u apsolutnom iznosu na vrijednost iz 2008., a najveći rast izvoza 2012. / 2011. (što od-govara i rastu u odnosu na 2008.) zabilježen je u završnim radovima, čak 77.0%. S obzirom na veliki kontinuirani pad poslovnih prihoda 2008. – 2012., iako s malim promjenama u apsolutnim iznosima, prihodi od izvoza su iz godine u godinu povećavali svoj postotni udio, od 1.9% za 2008. do 3.5% za 2012. Svega 120 od 11.827 poslovnih subjekata u 2012. je imalo prihode od izvoza u 2012. jednake ili veće od 1 milijun kuna, od toga 25 jednako ili više od 10 milijuna kuna, a samo

Dalekovod i Zagorje - tehnobeton više od 100 milijuna kuna. Zadnja godina u kojoj je graditeljstvo generiralo neto dobit je 2008., a nakon 2009. kada je rezultat bio blizu dobro poznate „pozitivne 0“, svake sljedeće godine generiran je sve veći neto gubitak. U 2012. (negativna) marža nakon oporezivanja dose-gla je -8.5%. Broj neto dobitaša (7508) u 2008. je predstavljao nadpolovičnu većinu, 54.4% od ukupnog broja. U 2009. taj se odnos negativno promjenio u korist gubitaša. Udio dobitaša se smanjio na 48.8%, a takav se odnos uz manja odstupanja zadr-žao i u sljedeće tri godine (u 2012. iznosi 48%).

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Potraživanja za upisni kapital 8 9 5 4 8

Dugotrajna imovina 168.799 172.230 170.767 170.918 165.606

Kratkotrajna imovina 61.004 60.667 56.980 53.668 46.643

Aktivna vremenska razgraničenja 1.659 1.899 1.341 1.364 1.032

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

0

Struktura aktive 2008. - 2012. (mil. kuna)

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Kapital i rezerve 112.776 108.952 103.352 98.633 89.332

Rezerviranje 1.891 2.255 1.944 1.690 1.761

Dugoročne obveze 58.385 62.463 63.196 68.597 67.551

Kratkoročne obveze 54.256 57.115 57.000 53.643 51.517

Pasivna vremenska razgraničenja 4.162 4.020 3.601 3.390 3.128

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

0

Struktura pasive 2008. - 2012. (mil. kuna)

6

HRVATSKA U BROJKAMA

Podatak/pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Operativna dobit (u mil. kuna) 3.162 1.811 836 224 -1.301

Operativna dobit u % 4,3% 2,7% 1,7% 0,5% -3,2%

EBITDA (u mil kuna) 5.613 5.543 3.882 2.091 385

EBITDA u % 7,7% 8,4% 7,8% 4,6% 1,0%

Neto radni kapital 6.748 3.552 -20 25 -4.874

Ubrzana likvidnost 0,70 0,64 0,59 0,59 0,53

Koeficijent zaduženosti 0,51 0,54 0,55 0,56 0,58

Dani vezivanja potraživanja 149 149 171 180 178

Dani vezivanja obveza 145 159 186 185 184

Povrat na nagažirani kapital 1,6% 0,8% 0,2% -0,6% -1,2%

Povrat na ukupnu imovinu 1,4% 0,8% 0,4% -0,1% -0,6%

Prosjećne neto plaće 4.538 4.992 4.174 4.564 4.220

Pregled ključnih podataka i pokazatelja za graditeljstvo 2008. - 2012.

Referentna veličina

Graditeljstvo

3,2%1,0%

184

-1,2%

-0,6%

4.220

178

0,58%

0,53%

Ope

rativ

na d

obit

(5%

)

EBITDA (1

0%)

Ubrzana likvidnost (0,8)

Koeficijent zaduženosti (0,8)

Dani naplate (90)

Dan

i pla

ćanj

a (9

0)

ROCE (5%)

ROA (10%)

Prosječna neto plaća (5.000)

Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013

7

Za završni dio analize, nakon uvida u temeljne pozicije konsolidi-ranog računa dobiti i gubitka i bilance stanja te iskaza vrijednosti nekoliko ključnih pokazatelja, promatran je trend izvedene finan-cijske ocjena za grupe radova i djelatnost graditeljstva u cjelosti u razdoblju pet godina. Korišten je model ocjenjivanja koja se primjenjuje na portalima Boniteti.hr i Poslovna Hrvatska, struk-turiran od šest umreženih pokazatelja od kojih se svaka od šest izračunatih vrijednosti ocjenjuje od 5 fo 1 (sistem školskih ocje-na) u odnosu na referentne veličine. Raspon kumulativne ocje-ne kreće se od maksimalnih 30 (6 x 5) do minimalnih 6 (6 x 1).U odnosu na 2008., kada je financijska ocjena iznosila još uvijek

solidnih 19 bodova, niskogradnja je 2012. zaključila s znatno nižom ocjenom, 16.1, što je pad za -15.3% (-3.9 boda). Pad fi-nancijske ocjene za visokogradnju, uz kontinuirani petogodišnji negativni tred, bio je nešto manji, -8.1% (-1.4 boda). U projek-tiranju nije bilo značajnijeg odstupanja u cijelom razdoblju pro-matranja. Krajem 2012. najveća financijska ocjena registrirana je za grupu „završni radovi“ i time je preuzela vodeće mjesto u niskogradnji. Radi se o grupi u kojoj djeluju manji fleksibilniji poslovni subjekti za koje se i po rastu komponente prihoda od s inozemnih tržišta u 2012. moglo naslutiti da imaju nešto više izgleda u krizi.

Hrvatska je uspjela proći kroz zahtjevan postupak usklađivanja s europskim društvenim i ekonomskim stečevinama što je bila pret-postavka za uključivanje u EU. Tim procesom bila je obuhvaćena i regulativa koja se odnosi i na sektor graditeljstva, imajući u vidu i mogućnosti i konkurenciju. Nedostatci kao što su nedovoljan stu-panj izgrađenosti poslovne infrastrukture sada se mogu iskoristi kroz razvoj investicija u bitnom dijelu sufinanciranih povoljnim, di-jelom i bespovratnim sredstvima iz strukturnih i kohezijskih fondo-va EU-a. Na realiziranu izgradnju autoputova neophodan je daljnji snažni razvoj cestovne ekonomije kako bi se smanjilo znatno op-terećenje za sve porezne obveznike i ukupna ranjivost nacionalne ekonomije. Slična je situacija sa trenutnim stupnjem uređenosti željezničke mreže, javnim transportom, upravljanjem vodama, te

pročišćavanjem voda i doizgradnjom zračnih i morskih luka. To su prigode za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova tako da se iskažu deficiti, te potom pretvore u investicijske projekte u ko-jima sektor graditeljstva ima izuzetno veliko učešće. Novi koncept najvećim dijelom se temelji na primjeni teorije učečih organizacija i društveno odgovornom poslovanju pri čemu usklađeno djeluju „država – znanost i obrazovanjea – realni sektor – tržište rada“. Uspjeh u provedbi koncepta, uz dokazivanje konkurentnosti pri-hodima s inozemnih tržišta (ma gdje god gradilišta bila) jamči da će djelatnost graditeljstva, kao jedna od ključnih gospodarskih djelatnosti Lijepe naše, adekvatno tome poduprijeti rast BDP-a, jačanje povezanih gospodarskih aktivnosti te zapošljavanje ljud-skih i materijalnih resursa u cjelini.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Projektiranje 15,3 15,3 15,2 14,9 15,1

Visokogradnja 17,2 17,0 16,4 16,0 15,8

Niskogradnja 19,0 16,9 17,8 17,1 16,1

Završni radovi 18,1 18,0 17,8 17,0 17,0

Ukupno graditeljstvo 17,6 17,4 17,0 16,4 16,4

20

19

18

17

16

15

Trend financijske ocjene 2008. - 2012. za djelatnost i glavne grupe


8

PODUZETNICI NAJLOŠIJI DUŽNICITvrtke imaju najveći udio u djelomično nadoknadivim i potpuno nenadoknadivim kreditima u bankama u Hrvatskoj. Udio loših kredita trgovačkih društava, koji je krajem ožujka bio 22,95 posto, u temeljnom bi scenariju krajem 2013. bio 33 posto, a u šok-scenariju oko 41 posto.U segmentu kreditiranja stanovništva, kod kojeg je udio loših u ukupnim kreditima krajem ožujka bio 8,90 posto, potrošački krediti bi na kraju 2013. dosegnuli 14 posto u temeljnom tj. 15 posto u šok scenariju.Istodobno bi udio loših stambenih kredita, koji je bio relativno mali - 5,51 posto krajem ožujka, umjereno porastao, na 7 u temeljnom i 10 posto u šok scenariju.

HRVATSKA U BROJKAMA

30

25

20

15

10

5

0

(%)

31. 1

2. 0

8.

31. 3

. 09.

30. 6

. 09.

30. 0

9. 0

9.

31. 1

2. 0

9.

31. 0

3. 1

0.

30. 0

6. 1

0.

30. 0

9. 1

0.

31. 1

2. 1

0.

31. 0

3. 1

1.

30. 0

6. 1

1.

30. 0

9. 1

1.

31. 1

2. 1

1.

31. 0

3. 1

2.

30. 0

6. 1

2.

30. 0

9. 1

2.

31. 1

2. 1

2.

31. 0

3. 1

3.

Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima (Izvor: HNB)

Trgovačka društva

Ukupno

Stanovništvo

26,24

7,47

14,57

4,94

9,67

3,97


9

IZVJESTAN PAD BDP-A OKO 1 POSTO

RASTU POTROŠAČKE CIJENE

Gotovo više nema institucije koja vjeruje da će Hrvatska ove godine izaći iz recesije i ostvariti barem minimalan rast. Tako, Savjet HNB-a u ovoj godini očekuje pad BDP-a oko jedan posto, a sve kao posljedicu slabe osobne i državne potrošnje, skromnog rasta izvoza i još uvijek premalih i presporih investicija.Inače, prognozu stanja BDP-a HNB je smanjio u odnosu na projekciju objavljenu krajem 2012., u prvom redu zbog većeg prognoziranog pada osobne potrošnje, a dijelom i zbog sporog oživljavanja investicijskog ciklusa, te izostanka oporavka gospodarske aktivnosti kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Izraženiji pad osobne potrošnje posljedica je nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja će rezultirati znatnim smanjenjem raspoloživog dohotka. Nepovoljan utjecaj na osobnu potrošnju imat će i nastavak razduživanja stanovništva. No, smanjenje

zaduženosti sektora kućanstava, odnosno poboljšanje neto financijske pozicije tog sektora, koja se od početka krize popravila za otprilike 25 posto, omogućit će snažniji rast osobne potrošnje nakon što se situacija na tržištu rada počne popravljati. No, za to je ključno snažnije pokretanje investicija i naravno proizvodnje, zapošljavanja i cjelokupnog gospodarstva. Blagi, ali nedovoljni znakovi oporavka gospodarske aktivnosti za makar i mali predviđaju se od sredine 2013., te se u 2014. očekuje postupan oporavak realnog BDP-a i to prvenstveno zbog rasta investicija i izvoza. Iduće godine očekuju se i pozitivni kratkoročni učinci pristupanja Europskoj uniji zbog pojednostavljenja postupka trgovinske razmjene, korištenja strukturnih i kohezijskih fondova te jačanja povjerenja zbog fiskalne konsolidacije koja će državni dug staviti u dugoročno održive okvire.

U lipnju su potrošačke cijene na go-dišnjoj razini porasle 2 posto, što je više nego u svibnju, kada su rasle 1,6 posto. Potrošačke cijene najviše su rasle zbog rasta cijena prehrambenih proizvoda koje su na godišnjoj razini rasle 6,6 posto. Od samih prehrambe-nih proizvoda, najviši rast cijena bio je kod povrća - 18,9 posto i voća - 12,6 posto. Neuobičajeno, u tom razdoblju nije bilo vanjskih utjecaja na cijene energije, pa nije bilo ni rasta doma-ćih cijena energije. Tako je rast potro-šačkih cijena, kada se isključe cijene

energije bio 2,4 posto godišnje. Na godišnjoj razini vidljiv je i rast cijena ugostiteljskih usluga, pa su tako cijene hrane i pića u ugostiteljskim objektima više 1,4 posto, a usluga smještaja za 5,4 posto godišnje.Ipak, inflatorni pritisci i dalje su slabi, a cijene u lipnju u odnosu na svibanj su blago pale oko 0,2 posto. Cijene odje-će pale su i na mjesečnoj i na godiš-njoj razini i to 2,7 posto godišnje i 3,2 posto mjesečno. Istodobno, primjetan je rast cijena paket-aranžmana i to 3,3 posto godišnje te 6,3 posto mjesečno.

Kada promatramo inflaciju od početka krize, godišnje stope rasta potrošačkih cijena, pokazuju da su snažniji inflator-ni pritisci bili u najvećoj mjeri generi-rani rastom administrativno utvrđenih cijena, posebno komunalija. I dalje se može očekivati zadržavanje relativno niske stope inflacije, jer ponovno izo-staje gospodarski rast. Bez oporavka gospodarstva pritisaka na rast cije-na nema, a s druge strane ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doći i do pojeftinjena određenih proizvoda ali i, primjerice komunikacijskih usluga.

(%)

6,0

4,0

2,0

0

-2,0

-4,0

-6,0

-8,02008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.p 2014.p

Bruto domaći proizvod (Realne stope rasta) (Izvor: MMF, Eurostat)

Svijet

EU 27

Hrvatska

SAD


10

ANALIZA POSLOVANJA 2012

BLAGO SMANJENJE ROBNOG DEFICITA

POČETAK OPORAVKA OSIGURAVATELJA

Hrvatska je u svibnju izvezla robe u vrijednosti 803 milijuna eura, što je za 1,6 posto manje nego u svibnju prošle godine, a smanjen je i robni uvoz na 1,44 milijardi eura ili za 1,2 posto godišnje. Posljedično, blago, za 0,8 posto godišnje, smanjio se deficit robne razmjene, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 55,8%. Kumulativno, u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, robni je izvoz ostvario pad od 5 posto, a robni uvoz od 3,6 posto. Negativnim kretanjima u robnom izvozu i dalje najviše pridonosi pad izvoza ostalih prijevoznih sredstava, koji je u prvih pet mjeseci za 37,2% manji nego u istom razdoblju prošle godine, a najviše zbog restrukturiranja brodogradilišta i smanjene proizvodnje. Kad se iz izvoza izuzme taj segment, pad izvoza je bio dvostruko manji, oko 2,5 posto. No i nadalje će u ovoj godini rast izvoza biti ograničen negativnim kretanjima na našim najvažnijim izvoznim tržištima te gubitkom povlaštenog tretmana na tržištima CEFTA-e u drugoj polovini ove godine. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.

Nakon dužeg vremena pada i stagna-cije osiguravateljske industrije, dolazi do promjene toga trenda. Tako je na kraju lipnja ukupna zaračunata bru-to premija svih 26 osiguravatelja bila 4,9 milijardi kuna što je 0,3 posto viša nego krajem lipnja prošle godine. Naj-više se to može zahvaliti povećanju premije u životnim osiguranjima, koja je rasla 5,9 posto, na 1,2 milijarde kuna, dok se u segmentu neživotnih osiguranja bilježi pad od 1,4 posto, na 3,7 milijardi kuna.Najveće osiguranje u hrvatskoj, mjereno ukupnom premijom i dalje je Croatia osiguranje s udjelom u ukupnoj premiji od 32,79 posto, a na drugom je mjestu Allianz, s 13,04 posto ukupne premije. Na ljestvici slijedi Euroherc, s udjelom na tržištu od 9,56 posto.Croatia osiguranje ima najveći udio i u segmnetu neživotnih osiguranja - 39,2 posto, a slijede Euroherc s 12,78 posto, te treći Allianz s udjelom od 10,8 posto. Zanimljivo je da je Allianz prvi u životnim osiguranjima.

SMANJENJE INFLACIJE

Prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj, na osnovu potrošačkih cijena u ovoj godini trebala bi biti zamjetno niža nego prošle godine i to oko 2,6 posto, najviše zbog toga što neće biti velikih komunalnih poskupljenja kao prošle godine. Zbog toga, ali i povoljnijih energetskih uvjeta, kao i zbog nastavka monetarne politike održavanja sta-bilnog tečaja kune barem ove i iduće godine i u idućim godinama inflacija bi se treba-la smanjivati. Također, očekuje se podržavanje visoke primarne likvidnost bankovnog sustava od strane HNB-a, pa i već vidljiv nastavak oporavka kreditiranja tvrtki, koji je počeo ove godine. Međutim, na to kreditiranje i dalje će znatno utjecati slaba potražnja za kreditima i povećana nesklonost banaka prema riziku, ponajviše i zbog ozbiljnog povećanja loših kredita.

(%)

6

5

4

3

2

12011. 2013.2012.

Godišnja stopa inflacije (Izvor: DSZ, Eurostat)

Hrvatska(CPI)

Rast cijena struje i plina

Rast stope PDV-a

EU 27

Eurozona

Hrvatska (HICP)


11

BANKE I FINANCIJE

BANKE U HRVATSKOJ I DALJE SIGURNEIspitivanje otpornosti bankarskog sektora u Hrvatskoj koje je provela Hrvatska narodna banka za 2013. godinu pokazalo je da su svi instrumenti banaka, a koji su stvoreni u ranijem razdoblju i služe za ublažavanje eventualnih udara, dostatni na agregatnoj razini i u slučaju pojave malo vjerojatnih, ali mogućih, nepovoljnih makroekonomskih šokova. Ispitivanje otpornosti banaka provedeno je kroz dva scenarija. Najvjerojatniji, temeljni scenarij, podrazumijeva nastavak negativnih trendova u gospodarskoj aktivnosti u sklopu kojeg bi realni BDP u 2013. pao dodatnih 1 posto, prvenstveno pod utjecajem daljnjeg pada osobne i državne potrošnje, uz zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru. Šok-scenarij, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja prosječni pad realnog BDP-a od 2,2 posto. U takvom se scenariju očekuje zaoštravanje recesije u eurozoni uz pogoršanje uvjeta financiranja za banke i kumulativna deprecijacija kune za oko 10 posto u odnosu na temeljni scenarij, pri čemu bi odnos eura i švicarskog franka bio poput onoga u temeljnom scenariju.U malo vjerojatnom šok-scenariju do kraja ove godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od (propisanih minimalnih) 12 posto, imalo bi 11 banaka, koje raspolažu sa samo 4,2 posto imovine hrvatskog bankarskog sektora. Pritom bi tri banke, koje raspolažu s nešto ispod 1 posto imovine sektora imale stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto. U temeljnom scenariju udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, u ukupnim kreditima, mogao bi dosegnuti oko 18 posto na kraju 2013., dok je krajem ožujka ove godine bio 14,57 posto. U šok scenariju došlo bi pak do snažnijeg porasta udjela loših kredita koji bi bio oko 22 posto. U šok-scenariju, uz niži neto prihod, dodatno raste trošak ispravaka vrijednosti kredita pod utjecajem značajnijeg pada BDP-a, ali i promjene tečaja. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sektora u šok scenariju bila bi smanjena za 2,4 postotna boda, te bi za oko 2,9 postotnih bodova bila niža nego u temeljnom scenariju.Analitičari HNB-a navode kako je predviđeni utjecaj izmjene regulative u ovoj godini relativno malen, jer je koncentriran u posljednjem tromjesečju te pretpostavlja smanjenje stope adekvatnosti kapitala za svega 0,4 postotnih bodova.Pojašnjavaju kako je dio tih mjera orijentiran na zaštitu kapitala banaka kroz oprezniju klasifikaciju kredita i izdvajanja ispravaka vrijednosti za njih pa se taj trošak zapravo treba shvatiti uvjetno s obzirom da bi ga banke zapravo investirale u svoju otpornost (0,3 postotna boda).S druge strane, kod promjena vezanih za potrošačko kreditiranje, ne dolazi do jačanja kapitala banaka, nego do troška za banke koji predstavlja opterećenje za njihov kapital od 0,1 postotni bod, u uvjetima kada je profitabilnost banaka već nagrižena troškovima ispravaka vrijednosti.Pod pretpostavkom da se sva ostvarena dobit zadrži, stopa adekvatnosti kapitala sektora u temeljnom bi scenariju porasla za 0,5 postotnih bodova na kraju 2013. godine. Prema podacima za ožujak bila je 20,6 posto.

25

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

-20

-25

-30

2009.I. III. III. III. III. III.V. V. V. V.VII. VII. VII. VII.IX. IX. IX. IX.XI. XI. XI. XI.I. I. I. I.

2010. 2011. 2012. 2013.

(%)

Monetarni agregati (Godišnje stope rasta) (Izvor: HNB)

Kunski štedni i oročeni depoziti

Novčana masa M1

Devizni depoziti

KUĆANSTVA SE NASTAVLJAJU RAZDUŽIVATIUkupni krediti banaka u Hrvatskoj stanovništvu na kraju svibnja, bili su 128,4 milijarde kuna, od čega se oko 48 posto odnosi na stambene kredite. Kućanstva su se tako nastavila raz-duživati i u prvom dijelu ove godine, a krajem ožujka 2013. omjer njihova duga i depozita pao je na dosad najni-žu razinu. Prema podacima HNB-a za svibanj ove godine, hrvatski građani imali su u bankama 32 milijarde kuna više depozita nego kredita. Ukupni kunski i devizni štedni i oročeni depo-ziti stanovništva kod banaka na kraju svibnja bili su 160,4 milijarde kuna. Procjena je da će se hrvatska kućan-stva nastaviti razduživati i u drugoj polovici ove godine, dominantno pod utjecajem očekivanog daljnjeg pada zaposlenosti i realnih dohodaka, a i zbog visokog rizika od gubitka posla. Na godišnjoj razini ukupni dug kućan-stava do kraja ožujka 2013. smanjen je za 1,2 posto.


12

SRAMEŽLJIVI OPORAVAK INDUSTRIJEIndustrija u Hrvatskoj u svibnju ove godine, zabilježila je rast prometa u ovoj godini na međugodišnjoj razini, što je donekle ublažilo kumulativni pad koji je u prvih pet mjeseci ove u od-nosu na isto razdoblje prošle godine bio 3,4 posto. Istodobno, u razdoblju od siječnja do travnja, pad je bio 6,3 posto, a na godišnjoj razini 6,6 posto. Na rast svibanjskog prometa na go-dišnjoj razini najviše je utjecao zbog povećanog izvoza od čak

34,2 posto. Istovremeno, na domaćem tržištu promet je pao za 7,6 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, u svib-nju ove u usporedbi s petim mjesecom prošle godine ukupna prodaja kapitalnih proizvoda porasla je za 85,3 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 1,2 posto. Ukupna prodaja ener-gije rasla je gotovo 32 posto, intermedijarnih proizvoda 4,3 te netrajnih proizvodi za široku potrošnju 1,8 posto.

ANALIZA INDUSTRIJSKOG SEKTORA

2010.I. V. V. V.IX. IX. IX.I. I. I.

2011. 2012. 2013.

110

105

100

95

90

85

80

75

Inde

ksi

Fizički obujam građevinskoh radova (Desezonirani indeksi Ø 2010 = 100) (Izvor: DZS)

Hrvatska

EU 27

10

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

-8

-10

I. 2012.

(%)

Industrijska proizvodnja (Kalendarski prilagođene stope rasta) (Izvor: Eurostat)

EU 27 Hrvatska

III. 2012. V. 2012. VII. 2012. IX. 2012. XI. 2012. I. 2013. III. 2013.


PAD INDUSTRIJE U EUROZONI

13

Prema podacima Eurostata, industrijska proizvodnja u eurozoni u svibnju je smanjena, prvi put u četiri mjeseca, što ponovno ukazuje na krhak, neravnomjeran i upitan oporavak eurozone. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je 0,3 posto na mjesečnoj i 1,3 posto na godišnjoj razini, a padu je najviše pridonio pad proizvodnje trajnih potrošačkih roba od 6,2 posto na godišnjoj razini. I na razini cijele Unije industrijska

proizvodnja je u svibnju smanjena na mjesečnoj 0,6, a godišnjoj 1,6 posto. Znakovito i zabrinjavajuće je da je pad proizvodnje zabilježen u dva najveća gospodarstva eurozone, Njemačkoj i Francuskoj, dok je u Italiji i Španjolskoj, trećem i četvrtom po veličini gospodarstvu, proizvodnja u tvornicama blago povećana. Najizrazitiji pad zabilježen je u Irskoj i Švedskoj, a najveći rast od gotovo 22 posto - u Litvi.


14

EU POMAŽE INDUSTRIJUEnergetski intenzivnim industrijama, poput proizvođača aluminija, Europske unije će pomagati tako da sklope dugoročne sporazume o nabavi električne energije. Primjerice, čak do 40 posto troškova proizvodnje aluminija otpada na električnu energiju, a njezina je cijena u EU dvostruko viša nego u SAD-u te znatno viša nego u ostalim najrazvijenijim gospodarstvima u svijetu. Dugoročnim i povoljnijim ugovorima ponovno se žele privući veliki poduzetnici, koji su napustili Uniju dobrim dijelom i

zbog vrlo skupe energije, no iako takvi ugovori o nabavi električne energije nisu zabranjeni, u praksi su vrlo složeni zbog toga što se regulativom promovira konkurencija među dobavljačima struje. Ipak, smjernice za sklapanje takvih ugovora dio su Komisijinog akcijskog plana pokrenutog u lipnju, kojim se želi obnoviti čelična industrija, u kojoj je zbog restrukturiranja proteklih godina zatvoreno oko 40 tisuća radnih mjesta. Do kraja godine očekuje se i akcijski plan za industriju aluminija.

U HRVATSKU NAJVIŠE ULAŽU INVESTITORI IZ AUSTRIJEU prvom tromjesečju ove godine prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatsku je uloženo 460 milijuna eura.Prema djelatnostima ponovno je najviše ulaganja, gotovo 100 milijuna eura bilo u bankarski sektor, a slijede ulaganja u poštu i telekomunikacije. Gledajući ukupna ulaganja, u prvom tromjesečju prednjačila su vlasnička ulaganja s 76,3 milijuna eura, na zadržane dobiti odnosilo se 116,2 milijuna eura, a glavnina, ili 277,7 milijuna eura, odnosi se na obveze. Zanimljivi su pokazatelji na početku ove godine. Tako su dvije djelatnosti u prvom tromjesečju

zabilježile povećana ulaganja stranaca u poslovanje nekretninama te u opskrbu električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom.U Hrvatsku i nadalje najviše ulažu austrijanci, slijede ulagači iz Nizozemske sa iznosom od 67,4 milijuna eura, Njemačke 57,7 milijuna eura, Španjolske 36,1 milijun kuna te ulagači iz Luksemburga s iznosom od 34,2 milijuna eura. Od 1993. godine najviše su u našu zemlju investirali ulagači iz Austrije (7,1 milijardu eura), a slijede ulagači iz Nizozemske (4,1 milijarda eura), Njemačke (3,1 milijarda) te Mađarske (2,4

milijarde eura). U cjelokupnom razdoblju od 1993. do kraja ožujka 2013. godine inozemna su izravna ulaganja bila nešto više od 27 milijardi eura. Da je problem struktura, a ne visina ulaganja, pokazuju podaci da je u posljednjih 20 godina u bankarski sektor uloženo gotovo 9 milijardi eura. Prema djelatnostima slijedi trgovina na veliko i posredovanje u trgovini s ulaganjima od 2,6 milijardi eura, poslovanje nekretninama s oko 1,9 milijardi eura te pošta i telekomunikacije s ulaganjima u proizvodnju naftnih derivata s ulaganjima od po 1,7 milijardi eura.

INVESTICIJE


ANALIZA INDUSTRIJSKOG SEKTORA

15

I DALJE DRASTIČAN PAD GRAĐEVINEU Hrvatskoj se nastavlja potop građevinskog sektora, pa je tako tijekom svibnja izdano 438 odobrenja za građenje, što je 48 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Ukupno u pet ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na lani, broj dozvola smanjen je gotovo 30 posto. Ukupna vrijednost radova predviđena dozvolama izdanim u prvih pet mjeseci ove godine je 7 milijardi kuna, od čega 3,6 milijardi za radove na zgradama, a 3,4 milijarde kuna na ostalim građevinama. Predviđena je gradnja 3.250 stanova.

2010.I. V. V. V.IX. IX. IX.I. I. I.

2011. 2012. 2013.

110

105

100

95

90

85

80

75

Inde

ksi

Fizički obujam građevinskoh radova (Desezonirani indeksi Ø 2010 = 100) (Izvor: DZS)

Hrvatska

EU 27


SRAMEŽLJIV OPORAVAK TRGOVINEPromet maloprodaje u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za stati-stiku, u svibnju je u odnosu na travanj realno porastao za 0,8 posto, dok je u odnosu na svibanj 2012. godine realno rastao 1,1 posto. Promet od trgovine na malo, u svibnju je nominalno porastao čak 3,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. To je vrlo značajan pokazatelj zaustavljanja negativnih trendova, bu-dući je maloprodaja kontinuirano pa-dala od ožujka prošle godine. Doduše, posljednjih nekoliko mjeseci pad je

usporio i u travnju je realni pad bio 0,6 posto, a tek je u svibnju trgovina zabi-lježila rast. Kumulativno gledajući malo-prodaja u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani bilježi rast 0,8 posto. I analitičari su sada op-timističniji prema rastu trgovine, pa se očekuje nastavak poboljšanja kretanja u toj gospodarskoj grani, a osim baznog učinka, oporavku trgovine doprinijeti i glavni dio turističke sezone. Značajan godišnji rast ostvaren je kod trgovine na malo u specijaliziranim prodavao-

nicama živežnim namirnicama, gotovo 14 posto te kod tekstila, odjevnih pred-meta, obuće i kožnih proizvoda čija je prodaja rasla 15 i pol posto. Rasla je i trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, koje u strukturi čine oko 37% maloprodaje, a koje su u svibnju porasle 7,1 posto. Značajno zaukupan oporavak je i zasutavljanje strmoglavog pada prodaje motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila i motocikle koja i dalje pada značajnih 14 posto.

16

TRGOVINA KROZ BROJKE

10,0

6,0

2,0

-2,0

-6,0

-10,0

I. 2012.

(%)

Promet u trgovini na malo (Godišnje stope rasta) (Izvor: DSZ)

RealneNominalne

III. 2012. V. 2012. VII. 2012. IX. 2012. XI. 2012. I. 2013. III. 2013.


U EU I DALJE PADA PRODAJA AUTOMOBILAU lipnju je u Europskoj uniji ukupno registrirano 1,134 milijuna novih automobila, što je 5,6 posto posto manje nego prošle godine. Tako se nakon kratkotrajnog opo-ravka u travnju kada je prodaja automobila povećana 1,7 posto, prodaja u svibnju smanjila 6,9 posto, a u lipnju 5,6 posto. I dok najveće europsko tržište, ono njemačko, ponovo bilježi pad, i to za čak 4,7 posto, a isti trend su imale Francuska, s padom od 8,4 posto i Italija, s 5,5 posto, jedina svjetla točka od najvećih tržišta je tržište Velike Britanije na kojem se u lipnju prodaja povećala čak 13,4 posto. Zanimljivo je da unatoč velikoj krizi koja vla-da u Španjolskoj, ta zemlja od velikih tržišta zabilježila najblaži pad. Zaduženost zemalja eurozone, promatrana kao udio državnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), u prvom je tromjesečju 2013. dodatno uvećana, pri čemu je udio duga u odnosu na prethodno tromjesečje smanjen samo u Njemačkoj i Estoniji, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata. Krajem prvog tromjesečja udio duga eurozone u BDP-u uvećan je na 92,2 posto, s 90,6 posto krajem četvrtog tromjesečja 2012. i s 88,2 posto krajem prvog tromjesečja 2012., objavio je europski statistički ured. Ukupni državni dug eurozone u prvom je tromjesečju dosegnuo 8.750 milijardi eura. Od toga iznosa gotovo 199,08 milijardi eura, ili 2,1 posto BDP-a, otpada na uzajamne pozajmice među 17 zemalja članica u kontekstu financijske krize, pokazalo je najnovije izvješće. Krajem prvog tromjesečja, udio duga prema BDP-u premašivao je 100 posto u pet zemalja članica eurozone, na čelu s Grčkom, sa 160,5 posto BDP-a. Slijede Italija sa 130,3 posto BDP-a, Portugal sa 127,2 posto, Irska sa 125,1 posto i Belgija sa 104,5 posto. Najmanji udio duga, s druge strane, zabilježila je Estonija, od 10 posto BDP-a. Na razini 27 članica Europske unije udio državnog duga u prva je tri mjeseca uvećan na 85,9 posto BDP-a, s 85,2 posto krajem četvrtog tromjesečja 2012. i 83,3 posto na kraju prvog tromjesečja 2012. Ukupni državni dug zemalja članica pritom je dosegnuo gotovo 11.112 milijardi eura, od čega 202,9 milijardi, ili 1,6 posto BDP-a, otpada na pozajmice među državama EU-a, objavio je Eurostat.

17Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013

RASTE ZADUŽENOST EUROZONEUdio državnog duga u bruto domaćem proizvodu zemalja eurozone rasla je u prvom kvartalu ove godine, a ukupni državni dug eurozone dosegnuo je 8.750 milijardi eura. Pri tome je udio duga u odnosu na prethodno tromjesečje smanjen samo u Njemačkoj i Estoniji. Udio duga eurozone u BDP-u u prvom kvartalu povećan je s 88,2 posto u prvom kvartalu 2012., na čak 92,2 posto u isto vrijeme ove godine. Od ukupno 8.750 milijardi eura, gotovo 199 milijardi, ili 2,1 posto BDP-a, otpada na uzajamne pozajmice među 17 zemalja članica. Krajem prvog tromjesečja, udio duga prema BDP-u premašivao je 100 posto u pet zemalja članica eurozone, na čelu s Grčkom, s 160,5 posto BDP-a. Slijede Italija sa 130,3 posto BDP-a, Portugal sa 127,2 posto, Irska sa 125,1 posto i Belgija sa 104,5 posto. Najmanji udio duga, s druge strane, zabilježila je Estonija, od 10 posto BDP-a. Na razini Europske unije udio državnog duga u prva je tri mjeseca uvećan s 83,3 posto na kraju prvog tromjesečja 2012. na 85,9 posto BDP-a, u godinu dana. Ukupni državni dug zemalja članica pritom je dosegnuo gotovo 11.112 milijardi eura, od čega 203 milijardi, ili 1,6 posto BDP-a, otpada na pozajmice među državama EU-a.

18

MAKROEKONOMIJA

(%)

2010.2009.

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

Krediti kreditnih institucija prema sektorima (Godišnje stope rasta) (Izvor: HNB)

Trgovačka društva

Stanovništvo

Ukupno svi krediti

2011. 2013.2012.

EUROZONA MJERAMA POTIČE KREDITIRANJEEuropska središnja banka je u potrazi za metodama kojima bi olakšala pristup financiranju za realni sektor te je najavila da će ublažiti propise o kolateralima koje prihvaća od banaka u zamjenu za kredite kako bi potaknula kreditiranje u krizom zahvaćenoj eurozoni. Banku i ostale europske institucije posebno zabrinjavaju teškoće malih i srednjih tvrtki u pojedinim zemljama s dobivanjem kredita. Ta poduzeća čine okosnicu europskog gospodarstva, ali njihovo poslovanje uvelike koče visoki troškovi financiranja. Prema planu Središnja banka će sniziti minimalni prihvatljivi kreditni rejting kolaterala za šest kategorija vrijednosnica. Tako će ubuduće umjesto dva AAA rejtinga morati imati samo dva A rejtinga.


POVEĆANA SREDSTVA ZA OGLAŠAVANJE NA TELEVIZIJI I INTERNETUUnatoč krizi, a posebice stagnaciji i ukupnom smanjenju proraču-na za oglašavanje ove godine, tvrtke u Hrvatskoj, barem one koje se oglašavaju, ipak planiraju povećati sredstva za oglašavanje na televiziji i Internetu. U tim elektroničkim medijima će i oglašavati najviše, dok će među ostalim tradicionalnim medijima i dalje naj-više oglašavati u tiskovinama. Pokazalo je to istraživanja u kojem se doznalo kako će se trećina tvrtki, što je i najveći broj, oglašava-ti na Internetu, a jedan od glavnih razloga jesu i mnogobrojne mo-gućnosti besplatnih rješenja. U tiskovinama će oglašavati oko 25 posto tvrtki, tzv. vanjske površine za oglašavanje će koristiti njih 17 posto, radio 14 posto, a televiziju njih najmanje, 10 posto. Naj-veći porasti oglašavanja bilježi Internet, a čak će 66 posto tvrtki

koristiti online oglašavanje. Razlog za to je zasigurno cijena budu-ći će se najviše tvrtki oglašavati putem e-maila i newslettera, koji su najčešće besplatni, dok će od komercijalnih načina oglašava-nja na Internetu, njih čak 61 posto, najviše koristiti ključne riječi. Više od polovice tvrtki koristit će i bannere, dok će video oglase birati samo njih 12 posto.Zanimljivo je da su profili na društvenim mrežama sve važniji oblik komunikacije s tržištem, kojeg u ovoj godini planira koristiti čak dvije trećine tvrtki među kojima je pro-vedeno istraživanje.Od onih koji se namjeravaju oglašavati na televizijama, bez obzira na moguću veliku korist, zbog cijene se, na takvu vrstu oglašavanja odlučuju samo najuspješnije i najveće tvrtke.

APPLE I SAMSUNG – IT POBJEDNICI

Već iduće godine Apple i Samsung će globalno preuzeti veliki udio u broju prodanih uređaja i gotovo svu dobit proizvođača IT uređaja. U 2014. godini se predviđa rast prodaje Android i Apple uređaja za više od 17 posto, dok bi prodaja uređaja ba-ziranih na Windowsima, uključujući i Windows Phone, trebala porasti samo 10 posto. Drastično se promijenio IT svijet, pa prema istraživanju američke tvrtke Gartner, više od 75 posto tih uređaja bit će mobilni telefoni, a Android će kao operativni

sustav, držati 42 posto udjela među mobilnim telefonima, dok će 14 posto tržišta uređaja pripast Appleu, a 13 posto Micro-softovim Windowsima. Premda je Android uvjerljivo vodeći po broju prodanih telefona, Apple je u prvom kvartalu ove godine uzeo čak 57 posto ukupne dobiti, dok je gotovo sve od preo-stalih 43 posto “pripalo” Samsungu. Inače, , globalno IT tržište iduće godine trebalo bi rasti oko 6 posto i biti prodano 2 i pol milijarde uređaja.

19

NOVE TEHNOLOGIJE I MARKETING


bisnode bilten srpanj/kolovoz 2013

Documents