biznis plan vasilija ivosevic i tatjana mandic
DESCRIPTION
biznis planTRANSCRIPT
Investitor: ''Froma'' d
Investitor: ''Froma'' d.o.o., Novi SadP O S L O V N I P L A N
Proirenje proizvodnog asortimana
decembar, 2013. god.SADRAJ
I UVODNI DEO
1.Osnovni podaci o investitoru
2.Osnovni podaci o autorima poslovnog plana3.Analiza i ocena razvojnih mogunosti investitora
3.1.Analiza dosadanjeg razvoja
3.1.1.Trini aspekti
3.1.2.Tehniko-tehnoloki aspekti
3.1.3.Organizacioni aspekti
3.1.4.Finansijski aspekti
3.2.Analiza budueg razvoja
4.Rezime
5.Ponuda garancije
IIOPERATIVNI PLAN
1. Tehniko-tehnoloka analiza
1.1.Prikaz varijanti tehniko-tehnolokih reenja
1.2.Opis odabranog tehnolokog reenja
1.3.Opis odabranih tehnikih reenja i gradjevinskih objekata
1.4.Popis neophodnih sredstava za rad
1.5.Kapaciteti i obim proizvodnje
1.6.Normativi utroaka materijalnih inputa
1.7.Broj i struktura radne snage povezane sa tehnolokim procesom
1.8.Grupno iskazana ulaganja, rok trajanja i investiciono odravanje
2.Analiza organizacionih i kadrovskih aspekata
2.1. Ukupan broj zaposlenih, nain njihovog obezbedjenja i
predvidjena obuka zaposlenih
2.2. Predvidjena organizaciona struktura
2.3. Kljune osobe
3.Analiza lokacije
4.Analiza zatite ivotne sredine i zatite na radu
4.1.Zatita ivotne sredine
4.2.Zatita na radu
IIIMARKETING PLAN
1.Plan prodaje
1.1.Asortiman, ciljno trite i njihove osnovne karakteristike
1.2.Analiza i procena tranje
1.3.Analiza i procena promocije, distribucije i cene
1.3.1.Promocija
1.3.2.Distribucija
1.3.3.Cena
1.4.Analiza i procena ponude
1.5.SWOT analiza
1.6.Projekcija plasmana proizvoda
2.Plan nabavke
2.1.Karakteristike osnovnih inputa
2.2.Mogunosti nabavke inputa i ocena njihove supstitucije
2.3.Analiza i procena uslova nabavke inputa
2.4.Projekcija uslova nabavke inputa
IVFINANSIJSKI PLAN
1. Dinamika ulaganja u stalnu imovinu
2. Dinamika ulaganja u trajna obrtna sredstva
3. Izvori finansiranja
4. Ukupan prihod
5. Rashodi
6. Sintetiki finansijski izvetaji
6.1. Bilans uspeha
6.2. Izvetaj o novanom toku
6.3. Bilans stanja
6.4. Ekonomski tok
7. Racio analiza
8. Z test
9. Izraunavanje sadanje vrednosti ulaganja i sadanje vrednosti neto priliva
10. Dinamiki pokazatelji efikasnosti
11. Statiki pokazatelji efikasnosti
12. Prelomna taka rentabiliteta
13. Analiza osetljivosti
V.DODACI
1.Ugovor o osnivanju
2.Registracija
3.Karton deponovanih popisa
4.Statistiki list o razvrstavanju preduzea
5.Potvrda o izdatom poreskom identifikacionom broju
6.Statut preduzea
7.Zavrni bilans stanja
8. Napomene uz finansijske izvetaje
9. Potvrda o registraciji
10. Ponuda
11.Ponuda
12.Ponuda
13.Ponuda
14.Ponuda
15.Ponuda
16.Potpisan predugovor sa preduzecem
17.Dobijeni urbanistiko-tehniki uslovi za gradnju nove fabrike
18.Procena vrednosti preduzea uraena od strane konsutantskog
preduzea
19.Osnovni podaci (veinski vlasnik i predsednik
upravnog odbora)
20.Osnovni podaci (osoba predviena za mesto
tehnikog direktora)
IUVODNI DEO
1.OSNOVNI PODACI O INVESTITORU
Naziv: ''Froma'' pivara, drutvo sa ogranienom odgovornou
Skraeni naziv: ''Froma'' ( u daljem tekstu e se koristiti skraeni naziv)
Sedite: Alberta Ajntajna 4, 21000 Novi Sad, Republika Srbija
Telefon: +38121334829, 3334828
Faks: +38121334829
E-mail: [email protected]
Direktor:David Popovic, strukovni ekonomista
Osoba za kontakt, kontakt telefon i njegova funkcija u preduzeu: Jovana Despenic ( strukovni ekonomista ) +38121548714, +381645582103, veinski vlasnik i predsednik upravnog odbora
Lokacija fabrike: Alberta Ajntajna 4, 21000 Novi Sad, Republika Srbija
Vrsta delatnosti: osnovna delatnost je proizvodnja piva
Datum osnivanja preduzea: pivara je osnovana Ugovorom o osnivanju br. 256/06 od 17.02.2013. godine.
Registracija: pivara je registrovana 17.02.2013 godine u Trgovinskom sudu u Novom Sadu pod brojem MI228
Vlasnitvo:
Ime i prezime najveih vlasnikaProcenat udela/akcijskog kapitala
Despenic Jovana51%
Popovic David49%
UKUPNO100%
Organi upravljanja: Upravno odbor ine dva vlasnika, a predsednik upravnog odbora je veinski vlasnik Mandi TatjanaMatini broj: 1748925Poreski identifikacioni broj
32188925Tekui rauni kod poslovnih banaka:
Naziv poslovne bankeVrsta tekueg rauna (dinarski/devizni)Broj tekueg rauna
Erste Bank dinarski250-774582-55
Komercijalna bankadinarski366-14726-48
Banca Intesadevizni 250-84771503-78
2.OSNOVNI PODACI O AUTORIMA POSLOVNOG PLANA
Autori poslovnog plana
Ime i prezime
i zvanje autoraDeo poslovnog plana koji je autor izradio Preduzee u kome je autor zaposlenPotpis
autora
Popovic DavidFinansijski d.o.o. Froma------
Despenic JovanaOperativni i marketingd.o.o. Froma--------
Medakov GoranTehniko-tehnolokid.o.o. Froma-------
3.ANALIZA I OCENA RAZVOJNIH MOGUNOSTI INVESTITORA
3.1.Trini aspekti dosadanjeg razvoja
Pivara je u svom asortimanu imala svetla lager piva sa koncentracijom alkohola 5,2. Od prvog plasmana proizvoda pivara postie znaajan udeo na tritu Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. U periodu od osnivanja pivare belei se progresivan rast proizvodnje i prodaje proizvoda. U 20011. godini prodato je 1.000.000 hektolitara piva, u 2012. godini se prodaja poveala za oko 40% to iznosi 1.210.000 hektolitara piva. U poslednje dve godine belei se ekspanzija plasmana proizvoda na trite za vie od 70%. Zbog pomenutog rasta prometa uee na tritu se povealo sa 17% u 2011. godini na 37% u 2012. i 2013. godini. Rast prodaje je u poetnim godinama postojanja pivare potpomognut velikim finansijskim ulaganjima u promociju.
Glavni konkurenti:
Jelen, Apatin
MB, Novi Sad
Nikiko, Niki
Jelen ima 40% uea na tritu. Ostalih 23% pripada ostalim konkurentima.
Kupci proizvoda su maloprodaje i veleprodaje sa teritorije Srbije,Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Distribucija veleprodaji se vri od strane kupaca a maloprodaji od strane nae pivare posredstvom komercijalista. Nabavka inputa se nesmetano odvija bez ikakvih ogranienja od lokalnih dobavljaa.
3.1.2Tehniko-tehnoloki aspekti
Instalisani kapaciteti: optimalna godinja proizvodnja od 5.000.000 hektolitara piva odgovara instalisanim kapacitetima.Stepen iskorienja kapaciteta u prethodnom periodu:U toku prole godine iskorienost kapaciteta iznosi 62% a u toku letnjih meseci usled sportskih dogaaja, festivala i manifestacija, iskorienost kapaciteta je prelazila 80%.
Dinamika dosadanjih investicionih aktivnosti:
Tehnoloka oprema je plaena 9.000.000 E. Ostala investiciona ulaganja su se odnosila na izdatke vezane za distributivni centar, nabavkom pet kombija Renault Traffic u vrednosti od 60.000 E, etiri kamiona Mercedes Benz Actros 1843 u vrednosti od 140.000 E i osam pick up Renault Kangoo u vrednosti od 48.000 E.
Prosena starost tehnoloke opreme: Sva tehnoloka oprema je stara koliko i samo preduzee i njen vek trajanja je 12 godina.
Transportna sredstva u vlasnitvu preduzea i njihova prosena starost: Pivara pored navedenih transportnih vozila poseduje i dva slubena vozila prosene starosti 10 godina.
3.1.3.Organizacioni aspekti
Postojei broj radnika i kvalifikaciona struktura zaposlenih: Radno mesto (zanimanje)ObrazovanjeBroj zaposlenih
Generalni direktorVisoka1
Predsednik upravnog odboraVisoka1
Direktor prodaje visoko2
TehnologVisoko5
Rukovodilac administrativnog sektoraVisoko2
Radnik u proizvodnom pogonusrednje78
Administrativni radniciSrednje9
KomercijalistiSrednje8
Vozaisrednje4
Radnici u obezbeenjuOsnovno2
UKUPNO112
.3.1.4.Finansijski aspekti dosadanjeg poslovanjaFinansijski pokazatelji prikazani u tabeli ukazuju da preduzee posluje sa pozitivnim finansijskim rezultatom.Pokazatelji2009.2010.2011.
Neto dobit u EUR603.691,21.401.550,23.059.456,4
Neto obrtna sredstva u EUR2.581.6483.857.4726.676.020
Koeficijent obrta kupaca666
Udeo pozajmljenih u ukupnim izvorima0,170,140,09
Stopa neto dobitka30,1846,7261,19
Stopa neto prinosa na ukupna sredstva14,4029,3449,87
3.2.Analiza budueg razvoja
Strateka istraivanja trita su dovela do uvianja potreba potroaa za novom vrstom piva. Time e pivara obezbediti zadovoljenje potreba potroaa i proiriti svoj nastup na tritu zadovoljenjem i drugih ciljnih grupa. Uvoenje nove linije ''Froma M'' planira se istupanje i na druga trita.
4.REZIME
Predmet poslovnog plana: Uvoenje nove linije piva i prikupljanje sirovina kao i distribucija proizvoda na Hrvatsko i Maarsko trite.
Projektovani plasman:Projekcija plasmana u hektolitrama
Asortiman2014. godina2015. godina2016-21. godine
Froma M400.000600.0001.000.000
UKUPNO400.000600.0001.000.000
Projekcija ostalih instrumenata marketing mixa uz kratak osvrt na konkurenciju:
Novi proizvod ''Froma M'' e se proizvoditi istom tehnologijom sa dodavanjem arome malina i smanjenjem koncentracije alkohola. Pivo e se praviti od najboljih sirovina. Pakovae se u nepovratnu ambalau od 0,33l.
U periodu plasmana proizvoda projektuje se sledei udeo na tritu:
-2014. godine 15,8%
-2015. godine 30,0 %
- 2016-21. godine 48%
Cena e se formirati na osnovu trine cene aromatizovanih piva u svetu. Glavni konkurent je ''Haineken'' Srbija i cena e se formirati na osnovu njihove cene. U poetku se planira formiranje manje cene u iznosu od 49,00 dinara veleprodajne cene.
Trokovi promocije su projektovani na 174.000 E i odnose se na medijsko oglaavanje. Plasman novog proizvoda se oekuje u aprilu. to se tie distribucije proizvoda ona e se odvijati preko srednjih i dugih kanala distribucije. Mogunost plaanja na odloeno imae samo veliki kupci, prevashodno sa drugih trita. Proizvodnja e se odvijati na sadanjoj lokaciji uz kupovinu novog proizvodnog pogona .
Predinvesticiona faza traje dva meseca, a poetak proizvodnje ''Froma M'' je predvien u januaru 2014. godine.
Vek projekta sa tehniko-ekonomskog aspekta je 12 godina.Visina apsolutnih investicionih ulaganja (bez interkalarne kamate) i izvori finansiranja:Vrsta ulaganjaNabavna vrednost u EURIzvor finansiranja
Tehnoloka oprema1.000.000Kredit
Elektro oprema80.000Sopstvena sredstva
Transportna sredstva100.000Sopstvena sredstva
Trajna obrtna sredstva700.000Sopstvena sredstva
UKUPNO1.880.000
Broj i struktura radnika neophodnih za realizaciju projekta: Za realizaciju novog proizvoda planira se zapoljavanje 27 radnika ija je struktura prikazana u sledeoj tabeli:
Radno mestoBroj radnikaStruna sprema
Tehniki direktor 1VSS
Komercijalni direktor1VSS
Referent prodaje2VSS
Radnici u proizvodnji18SSS
Pratee osoblje5SSS
UKUPNO27
Projektovani finansijski rezultati:Finansijski pokazateljiIznos pokazatelja
Prosean neto dobitak u EUR1.688.232,6
Prosean neto priliv u EUR1.979.814
Neto sadanja vrednost u EUR104.000
Proizvod nije posebno osetljiv na procenu cene zato to sirovine ne belee skok cene.
.
5.PONUDA GARANCIJE
Pivara kao garanciju nudi objekat sa tehnolokom opremom ija je vrednost procenjena na dan 31.12.2013. godine na 2.500.000 E
IIOPERATIVNI PLAN
1.TEHNIKO-TEHNOLOKA ANALIZA
1.1.Prikaz varijanti tehniko-tehnolokih reenja
Prikaz osnovnih elemenata iz ponudeProizvodja
A
Proizvodja
B
Proizvodja
C
Nabavna vrednost tehnoloke opreme (u EUR)1.200.0001.000.0001.100.000
Godinji tehniki kapacitet u litrama piva
1.700.0001.500.0001.800.000
Godinji optimalni kapacitet u litrama piva
1.500.0001.300.0001.600.000
Godinji trokovi investicionog odranja (% nabavne vrednosti)1,50%1.15%1.30%
U ove cene je ukljuena obuka radnika na mainama i instalacija pogona.Uzevi u obzir ponude od tri renomirane kompanije pivara je prihvatila ponudu kompanije ''B'' .Kompanija ''B'' ima dugu tradiciju poslovanja pocevsi od 1960.godine,posluje u okvru sertifikata ISO 9001:2000.
1.2.Opis odabranog tehnolokog reenja
Odabrano tehnoloko reenje e u potpunosti moi da odgovara kapacitetima proizvodnje novog proizvoda pivare.Sam proces proizvodnje nove linije piva je slian I proizvodnji postojeeg svetlog lager piva. Kao osnova se koristi vrhunsko premium pivo ''Froma M'' sa modifikacijom hmelja, pri emu se koristi posebna vrsta koja je manje osetljiva na svetlo (zbog transparentne boce). To ukljuuje i posebnu pripremu kvasca za fermentaciju tako pripremljene sladovine. Nakon fermentacije se filtriranom pivu dodaju: zaslaivai i prirodni ekstrakt arome malina.Ukratko proces proizvodnje piva obuhvata sledee faze: 1. Proizvodnja slada
2. Dobivanje pivske sladovine
3. Vrenje pivske sladovine
4. Sazrevanje piva
5. Filtriranje i punjenje piva
1.3.Opis odabranih tehnikih reenja i gradjevinskih objekata
Kvadrature objekata:Namena objektaKvadratura u m2
Proizvodni deo12.200
Skladite gotovog proizvoda3.500
Skladite sirovine i repromaterijala1.120
Administrativni deo500
Skladite ambalae1.000
UKUPNO18.320
Kapaciteti skladinog dela:Namena objektaU danima proizvodnje
Skladite gotovog proizvoda24
Skladite ambalae18
Skladite sirovine i repromaterijala28
Konstrukcija objekta je obezbeena od strane kompanije B,kao i veina pivara ova objekat je montani,sa kompletnom infrastrukturom i potpunom opremom. Utroci elektrine energije se procenjuju na A pogonskih goriva za vozila preduzea na 10.000 litara godinje.
1.4.Popis neophodnih sredstava za rad
Za realizaciju novog proizvoda pored navedene tehniko tehnoloke robe su potrebna etiri kamiona nosivosti 6 tona kao i pet kombija nosivosti od 1,5 tone.
1.5.Kapaciteti i obim proizvodnje
Obim proizvodnje
GodinaJedinicaProizvodnja piva sa malinom ''Froma''Ukupno
2014.hektolitri400.000400.000
2015.hektolitri600.000600.000
2016-21.hektolitri1.000.0001.000.000
Iskorienost kapaciteta
GodinaObim
proizv.
U hektolitrimaGodinji
tehniki
kapacitet
u hektolitrimaGodinji
optimalni
kapacitet u hektolitrimaGodinja
iskorienost
tehnikog
kapaciteta
u %Godinja
iskorienost
optimalnog
kapaciteta
u %
2014.400.0004.000.0003.500.000108,75
2015.600.0004.000.0003.500.0006,675,83
2016-21.1.000.0004.000.0003.500.00043,5
1.6.Normativi utroaka materijalnih inputa
Standardni (normirani) utroci materijalnih inputa na 1 litru piva
MaterijaliJedinica mereFroma M
EkstraktiMililitar20
Aroma malineKg0,2
VodaDecilitar9,7
Dinamika utroaka materijalnih inputa po godinama veka trajanja projekta
Utroeni materijalJedinicaGodina trajanja projekta
2012.2013.2014-19.
EkstraktiMililitar180.000426.000690.000
Aroma malineKg180.000567.000630.000
VodaDecilitar9.000.0004.950.0005.500.000
Ambalaa 0,33kom2727272,271.237.5001.375.000
Kutije za ambalaukom227273247.500275.000
1.7.Broj i struktura radne snage povezane sa tehnolokim procesom
Radnici koji su neposredno povezani sa tehnolokim procesom prikazani su u navedenom tabelarnom prikazu:
Radno mesto (zanimanje)ObrazovanjeBroj zaposlenih
TehnologVSS2
Kontrolor rada tehnoloke opremeSSS3
Kontrolor proizvodnjeSSS5
Kontrolor gotovih proizvodaSSS3
UKUPNO13
Dodatni poslovi za sve radnike se odnose na poslove magacioniranja, skladitenje i transporta proizvoda.
1.8.Grupno iskazana ulaganja, rok trajanja i investiciono odravanje
Vrsta trokaIznos ulaganja
u EURRok trajanja
u godinamaGodinji troak investicionog odravanja
(% nabavne vrednosti)
Tehnoloka oprema1.000.000101,00
Elektro oprema80.000201,6
Transportna sredstva100.000103,00
2.ANALIZA ORGANIZACIONIH I KADROVSKIH ASPEKATA
2.1.Ukupan broj zaposlenih, nain njihovog obezbedjenja i predvidjena obuka zaposlenih
Ukupan broj zaposlenih: Radno mesto (zanimanje)ObrazovanjeBroj zaposlenih
Generalni direktorVSS1
Predsednik upravnog odboraVSS1
TehnologVSS5
Direktor proizvodnjeVSS1
Radnik u proizvodnom pogonuSSS96
Rukovodilac administrativnog sektoraVSS2
Administrativni radniciSSS9
Radnik na obezbeenjuSSS2
Tehniki direktorVSS1
Komercijalni direktorVSS1
Referenti prodajeSSS2
VozaiSSS4
Pratee osobljeNKV5
Nain obezbedjenja zaposlenih (realokacijom postojeih i/ili zapoljavanjem novih): Realokacija postojeih radnika e se vriti u toku proizvodnog procesa naa dva proizvoda. Obuka zaposlenih: Obuku radnika vrie proizvoa ''B''. Obuka e se vriti pet dana.
2.2.Predvidjena organizaciona strukturaNain orgranizovanja zaposlenih:
2.3.Kljune osobe
BIOGRAFIJA (CV) - Despenic JovanaPredloena pozicija u preduzeu: predsednik upravnog odbora
Datum rodjenja: 27.12.1970. godine
Obrazovanje: diplomirala na Visokoj poslovnoj koli strukovnih studija u Novom Sadu 2000. godine
Podaci o poslovnom iskustvu: Od 2000. do 2005. godine je bila finansijski direktor u a.d. za osiguranje ''DDOR'' Novi SadBIOGRAFIJA (CV) - Popovic DavidPredloena pozicija u preduzeu: generalni direktorDatum rodjenja: 12.05.1962.godine
Obrazovanje: diplomirala na Visokoj poslovnoj koli strukovnih studija u Novom Sadu 2003. godine
Podaci o poslovnom iskustvu: Od 2003. do 2005. godine je bila komercijalni direktor u d.o.o. '' Europed'' Novi Sad
3.ANALIZA LOKACIJE
Uskladjenost izabrane lokacije sa urbanistikim planovima:
Lokacija fabrike je u skladu sa urbanistikim planovima.
Karakteristike makrolacije: Fabrika se nalazi u Vojvodini, Novi SadKarakteristike mikrolokacije: Alberta Ajntajna 4 u novosadskom naselju Detelinara koja je udaljena od centra grada 2 km.
Posledice raseljavanja: Nema posledica raseljavanja
Uticaj na razvoj podruja: Postojanje fabrike i irenje njenog asortimana e imati povoljan uticaj na razvoj podruja zbog zapoljavanja nove radne snage.
4.ANALIZA ZATITE IVOTNE SREDINE I ZATITE NA RADU
4.1.Zatita ivotne sredine
Sama vrsta tehnolokog procesa donosi sledee vrste zagaivanja zivotne sredine kao sto su otpadne vode,buka i vrst otpad.
Negativni uticaji investicije na ivotnu sredinu: Negativni uticaj se odnosi na otpadne vode koje nastaju u procesu proizvodnje, kao i na stvaranje manje buke u proizvodnom procesu.
Projektovane mere zatite ivotne sredine: Mere se odnose na prilagodljivo odlaganje otpadnih voda I vsrtog otpada.
Ocena ekoloke podobnosti: Uz sve intervencije i savesnog odlaganja otpada ekoloka podobnost je pozitivna.
4.2. Zatita na radu
Sama pivara ne predstavlja opasnost za radnike ako se pridravaju standardima poslovanja koji ue obukom od strane proizvoaa opreme.
Potencijalne opasnosti za radnike:
neadekvatno radno vreme,
nedovoljna obuenost radnika,
nekorienje zatitne opreme,
nedovoljna osvetljenost radnih prostorija,
nepovoljna temperatura za rad,
buka,
opasnost od strujnog udara,
hronine bolesti radnika,
neupuenost radnika u postupke i pravila zatite na radu i
nedostatak uputstava u vezi sigurnosti na radu.
Projekcija mera zatite na radu:
radnici e raditi osam sati uz korienje dnevnog odmora od pola sata,
svi radnici u toku rada moraju da koriste osnovno zatitno odelo koje oblae neposredno pre ulaska u proizvodnu halu,
radne prostorije e biti osvetjene svetlou intenziteta 220 250 luksa, prirodnim i dodatnim vetakim osvetljenjem; prozori, svetlosni otvori i drugi elementi osvetljenja e se drati u istom i ispravnom stanju,
temperature u radnim prostorijama e biti izmeu 15 i 20 stepeni,
radnici koji e biti izloeni negativnom uticaju buke nosie specijalne zatitne slualice,
sve opasnosti od udara struje e biti vidno obeleene sa: OPASNO PO IVOT, VISOKI NAPON i sl.; jednom u toku godine obavljae se merenja otpora, uzemljenja i rezultati merenja e se voditi u posebnoj svesci,
u svim radnim prostorima postavie se i vidno obeleiti kutije prve pomoi,
u cilju preduzimanja to sveobuhvatnijih mera zatite na radu svake godine e se vriti provera obuenosti radnika za zatitu na radu kao i provera ispravnosti zatitnih sredstava i mikroklime radnog prostora.
Ocena mera zatite na radu: Predloene mere zatite na radu prevazilaze trenutne zakonske obaveze zatite na radu ne samo u Republici Srbiji ve i u zemljama EU.
III MARKETING PLAN1.PLAN PRODAJE
1.1. Asortiman, ciljno trite i njihove osnovne karakteristikeAsortiman investitora: Pivara Froma u svom asortimanu poseduje lager svetlo pivo sa koliinom alkohola 5,3 posto koje se nalazi na tritu etiri godine i ima zavidan trini udeo. Novi proizvod ''Froma M'' je pivo sa ukusom maline i sa smanjenom koncentracijom alkohola,namenjen iroj grupi potroaa. Pivara ''Froma'' e biti prva u regionu koja je razvila recepturu i poela sa proizvodnjom aromatizovanog piva.Ciljno trite: Ciljno trite su drave regiona BiH,Crna Gora,Makedonija,Hrvatska,Maarska
Kupci proizvoda (poznati ili nepoznati): Kupci proizvoda su poznati zbog specifinosti naeg proizvoda,nau ciljnu grupu ine najee mukarci iznad 18 godina.
Komplementarnost i suspstitutivnost sa drugom vrstom proizvoda:
ivotni ciklus proizvoda: ''Froma M'' je u fazi uvoenja proizvoda.
Komparativna analiza proizvoda investitora i proizvoda konkurenata: Glavni konkurent za novu liniju naeg proivoda je kompanija ''Heineken' koja poseduje ovakvu vrstu aromatizovanog piva u svom asortimanu. Planirani mehanizmi zadobijanja poverenja potroaa su razgranata mrea distribucije proizvoda i niska cena. Novim proizvodom pivare ''Froma '' se planira proirenje ciljne grupe potroaa na ene. Uspeno rukovoenje promocijom proizvoda e doprineti ekspanziji potronje ime se planira postizanje zdrave konkurentnost sa Heineken kompanijom.
1.2.Analiza i procena tranje
Korien metod prilikom analize (desk ili field): Prilikom analiza trita naa kompanija je koristila metode i desk i field. U okviru preduzea se vrilo interno istraivanje trita,dok su marketing direktor i promoteri ispitivali kupce o njihovim potrebama i eljama.
Potronja u prethodnom periodu na ciljnom tritu: Prilikom analizirnja potronje na ciljnom tritu dolo se do saznanja da postoje male oscilacije u koliini potronje u Srbiji i u okolnim zemljama.GodinaPotronja proizvoda u 000 hektolitara
2009.3.979
2010.5.303
2011.5.814
2012.7.567
2013.7.898
Potronja u prethodnom periodu na tritima razvijenih zemalja, kao i na potencijalnim tritima (na primer drave u okruenju):Da bi se predstavila potronja piva potrebno je u realnom obliku izanalizirati potronju ovog proizvoda u :
U celom svetu
u okolnim dravama zbog toga to investitor istupa na ova trita,
u dravama znaajnih uvoznika kafe a to su zemlje po pravilu sa visokim drutvenim proizvodom po glavi stanovnika.
Potronja piva po Zemljama Potronja piva u 2011 (Mhl)
Kina 243
SAD 236
Nemaka 105
Brazil 85
Rusija 63
Velika Britanija 58
Meksiko 52
Japan 52
panija 30
Poljska 26
Juna Afrika 25
Francuska 21
Kanada 21
Venecuela 19
Australija 17
Juna Koreja 17
Italija 17
Kolumbija 17
eka Republika 16
Holandija 13
Ukupno 20 zemalja 1,133
Ostale zemlje 271
Ukupno 1,404
Potronja piva u zemljama regiona u periodu 2004-2008 godine
DravaProsena godinja potronja piva u periodu 2004-2008. (hektolitrima)Broj stanovnika
Bosna i Hercegoina4.254,553.989.018
Makedonija3.567,672.063.122
Hrvatska4.789,564.522.245
Crna Gora4,520,35620,568
Relevantni faktori tranje (analiza prethodnog kretanja i projekcija budueg kretanja):
ekonomski faktori, generalno vai pravilo da to je zemlja razvijenija vea je potronja alkoholnih pia,
kulturoloki faktori, u zemljama u kojima se tradicionalno konzumiraju druga alkoholna pia kao to su vino i votka manja je potronja piva(Rusija,Hrvatska),
klimatski faktori, na potronju piva utie klima zbog toga to se prevashodno njegova potronja poveava u letnjim mesecima to jest pri veim temperaturama.
demografski faktori, postoje male razlike u okolnim zemljama sa aspekta potronje piva po glavi stanovnika.
Relevantni faktori za ciljno trite kompanije ''Froma'' su klimatski faktori i ekonomski faktori. to se tie kulturolokih faktora u Srbiji i drugim balkanskim zemljama pivo predstavlja jedno od tradicionalnih pia. Ekonomski faktori utiu i na proizvodnju i na potronju piva.Sto se tie glavnog pokazatelja ekonomske moi prosene bruto plate ona je u Srbiji u stanju blagog progresa koji je najvie uslovljen inflacijom.
to se tie kreditiranja kupaca investitor prema velikim kupcima to jest predstavnitvima primenjuje uslove niih cena i odloenog plaanja do 60 dana.
Projektovana tranja u tehno-ekonomskom veku trajanja projekta:
Tranja za pivom je u stalnoj ekspanziji i analizom sadanjeg i budueg rasta,ne oekuje se znatne promene na ovom tritu,to e kompaniji doneti permanentan razvoj.1.3.Analiza i procena promocije, distribucije i cene
1.3.1.Promocija
Osnovni vid komuniciranja (oglaavanje, unapredjenje prodaje i odnosi sa javnou): Nain komuniciranja sa potroaima e se vriti brojnim marketing kanalima. Primaran nain je oglaavanje na medijima posredstvom televizije i radija,kao i unapreenje prodaje koje e vriti komercijalisti i promoteri. Odnosi sa javnou se realizuju preko PR menadera kompanije iji je zadatak da obavesti mediji,potroae i konkurente o novoj liniji proizvoda.
Cene pojedinih oblika oglaavanja na ciljnom tritu:
U sledeoj tabeli je prikazan cenovnik oglaavanja.
Cene pojedinih oblika oglaavanja
Vrsta medijaIntezitet oglaavanjaMeseni iznos promotivnih trokova iskazani u EUR
Najgledanije televizijeDeset puta dnevno150.000
Novine i asopisi sa velikim tiraomPetnaest puta meseno20.000
Radio staniceDvadeset puta dnevno4.000
Pored oglaavanja koristi se i unapreenje prodaje koje se realizuje preko sezonskih promocija,promocija u nonim klubovima I festivalima,promocija u veleprodajnim objektima,davanje poklona I popusta.
1.3.2.DistribucijaUobiajeni kanali distribucije (kratki, srednji ili dugi):Koristie se dosadanji kanali distribucije dugi i kratki.
Uobiajena distributivna politika (intenzivna, selektivna ili ekskluzivna): Distribuciona politika komanije ''Froma' je selektivne prirode zato to se odigrava sa lancima prodaje koji se bave prodajom alkoholnih pia.
Uobiajeni subjekti distribucije (kupci ili prodavci): U kratkom kanalu koristi se vozni park pivare kao i u dugom na poruju teritorije Srbije,dok pri izvozu se koristi vozni park kupca to jest predstavniva.
Predstavnitva i skladita: Predstavnitva i skladita se nalaze u Novom Sadu, Beogradu, Sarajevu, Tesliu, Podgorici i Skoplju. Planira se otvaranje novih predstavnitava u Hrvatskoj i Maarskoj.
1.3.3.Cena
Osnovni ciljevi (kratkoroni i dugoroni): formiranje cene ima dugorone ciljeve jer se time obezbeuje poverenje potroaa.
Cenovna elastinost tranje: Tranja za alkoholnim piima a pogotovo za pivom uvek postoji.Poveanje cene ovog pia ne moe u zavidnoj meri da utie na strukturu i broj potroaa.
Unificiranost cena: Unificiranost cena ne postoji zato to postoje razni popusti koji se odobravaju velikim kupcima.
Uticaj ostalih instrumenata marketing mixa na cenu: Marketing mix ima veliki uticaj na cenu zbog velikih izdataka koji su potrebni za dobru promotivnu kampanju.
1.4.Analiza i procena ponude
Analiza prethodne i tekue prodaje U Srbiji decenijama postoje vodei proizvoai piva,koje spadaju pivara elarevo, Apatinska pivara, Valjevska pivara, BIP, Pivara Beej. U prolim decenijama ove pivare su formirale trite. U poslednjim godinama dolo je do zatvaranja mnogih pivara ali i do jaanja onih koje su opstale i do osnivanja novih. Pivara elarevo je kupljena od strane Heineken i time ojaala svoje plasmane i time postala glavni konkurent na tritu.
Analiza budue ponude sa osvrtom na ulazne barijere, izlazne barijere, horizontalne integracije, vertikalne integracije i nivo globalizacije:
Da bi se ulo na trite alkoholnih pia opte potrebni su mnogi finansijski izdaci,jaka strateka potkovanost i marketing sposobnosti,to moe da predstavlja jaku ulaznu barijeru za osnivanje novih pivara.
Izlazne barijere postoje ali ne mora da znai da su nepovolje za investitore i vlasnike zbog toga to su pivare unosan posao i zato to drava Srbija ima jeftinu radnu snagu to dovodi strane investitore.
Iz ovoga i proistie i pretnja od globalizacije koja je u ovoj grani znatna.1.5.SWOT Analiza
SNAGESLABOSTI
Savremena oprema
Najbolje sirovine
Kvalitet praen ISO standardimaUlazak na trite koje ima jakog konkurenta
MOGUNOSTIPRETNJE
irenje plasmana proizvoda na zemlje u okruenju i na iri Balkan
Niska cena proizvoda u odnosu na konkurenta- velika fiskalna optereenja
- visok nivo globalizacije proizvoda
1.6.Projekcija plasmana proizvoda
Promotivne aktivnosti i projektovani trokovi:
Kada se uzmu u obzir svi faktori I trokovi vezani za promotivne aktivnosti oni iznose oko 2.500,000 miliona godinje to jest oko 210.000 miseno
Projektovani kanali distribucije, distributivna politika i subjekti distribucije:
Pivara e koristiti srednje i duge kanale distribucije prema svojim predstavnitvima i prema veleprodajnim i maloprodajnim trgovisnskim lancima. Primenjivae se selektivna distribuciona politika od strane kupca kao i od strane potroaa.
Prosena odloena naplata (kreditiranje kupaca): Proizvod e se prodavati uz 60 dana prosenog odloenog plaanja, s tim to e vei kupci imati povoljnije uslove, odobravae im se due vreme kreditiranja.
Projektovana cena (franko kupac, franko dobavlja i sl.) i projekcija unificiranosti cena:
Cena je unificirana samo nije prema kupcima koji uzimaju veu koliinu proizvoda. Cena novog proizvoda ''Froma M'' e biti nia od glavnog konkurenta sa 49,00 dinara nabavne vrednosti. Cene se date na paritetu franko proizvoa i ne odnose se na ceo ekonomski vek trajanja projekta, zbog akciza.
Projektovani plasman u % tinog uea: Projektovani plasman proizvoda se planira u prvoj godini da bude 30% dok se u iduim godinama planira trini udeo i do 65%.
Projekcija plasmana proizvoda/usluga:
Proizvod se plasira na trite u ambalai od 0,33 litre kao I pokavanju od 6 boica.
Projekcija plasmana u hektolitrima
Vrsta proizvoda2013. godina2014. godina2015-21.
Froma400.000600.0001.000.000
UKUPNO400.000600.0001.000.000
2.Plan nabavke
2.1.Karakteristike osnovnih inputa
Osnovni inputi: Osnovni inputi u procesu proizvodnje piva su voda,ekstrakt sirovine i ekstrakt malina koji se dobija prirodnim putem. Pored osnovnih sirovina neophodnih za pravljenje piva potrebna je i ambalaa za njihovo odlaganje i konani plasman kupcima.
Karakteristike osnovnih inputa: Voda je osnovni input pri proizvodnji piva,koristi se proiena meka voda. Ekstrakti osnovnih sirovina koje su potrebne za fermentaciju piva su jeam,hmelj I pivski kvasac. Ove tri sirovine se nabavljaju od instituta za ratarstvo I povrtarstvo u Novom Sadu, sve tri sirovine se sade po najviim standardima I koristi se najbolja vrsta semena. Ekstrakt malina je izuzetnog kvaliteta sa jako malo amulgatora koji podstiu njegov rezak I prepoznatljiv ukus.
Ambalaa koja je potrebna su staklene boice od 0,33l I kutije za boice.Staklo je najbolja vrsta ambalae za alkoholna pia ali je I najbolja za zatitu ivotne sredine zbog toga sto se moze reciklirati.Na ambalai e biti istaknuta vrsta proizvoda I njen proizvoa kao I upiti za uvanje proizvoda. Kutije u koje e se pakovati pivo su od lapenike tri puta kairane.
2.2. Mogunost nabavke inputa i ocena njihove supstitucije
Potrebe investitora u veku trajanja projekta:
Potrebe za SIROVINAMA od strane investitora iskazane u
Vrsta sirovine2013.2014.2015-21.
Ekstrakti kg202545
Aroma malina mililitar0,20,51,00
Voda litra9,710,1513,45
Potrebe za ambalaom od strane investitora iskazane u kom.
Vrsta ambalae2013.2014.2015-21.
Flaice 0,33 l1212122181818230303030
Kutije za flaice5000075000125000
Proizvodnja inputa u prethodnom periodu: Jeam i hmelj se gaje u podruijima plodnog zemljita i ujednaene klime bez puno mrazeva i previe sua.Vojvodina je najplodnije i najblie mesto koje moe da obezbedi pivari najbitnije sirovine. Ekstrakt malina se uvozi iz Australije.
Ocena mogunosti nabavke: Ne postoji mogunost deficita sirovina za proizvodnju piva,postoje briga ispoljena u smanjenju proizvodnje hmelja a progresiji potronje piva koja je u prethodnim godinama bila izraena. Meutim uvek postoje opcije I za uvoz sirovina poto ne postoji velika razlika ni u ceni a ni u kvalitetu.
Ocena mogunosti supstitucije inputa: U proizvodnji piva po naoj recepturi i sa postojeim postrojenjima ne postoji mogunost zamene inputa.
2.3.Analiza i procena uslova nabavke inputa
Glavni proizvodjai (distributeri): Ostale pivare u Srbiji nabavljaju inpute od lokalnih poljoprivrednih zadruga ili iz inostranstva poto su neke pivare privatizovane kao to je naprimer Heineken Srbija tako da njihovi inputi stiu iz Danske I Nemake.
Kretanje cene u prethodnom periodu uz navodjenje pariteta:
to se tie kretanje cena za sirovine koje su neophodne za pravljenje piva ne postoje velike oscilacije I u sledeoj tabeli su prikazane cene od dva distributera I proizvoaa poljoprivrednih proizvoda u intervalu od 2004 do 2011 godine.
Cene na paritetu franko luka iskazane u EUR
SirovinaPoljopsitoprodukt
Hmelj 800-900 865-1000
Jeam 200-220 200-260
Proizvoai imaju inificiranu cenu i u cenu sirovine su uraunati trokovi prevoza i odravanje silosa za sirovine.
Kretanje prosenog vremena plaanja: plaanje se vri iskljuivo nakon kupovine to znai da nema kreditiranja.
Kretanje relevantnih faktora ponude i oekivane promene relevantnih faktora: Postoji niz promena na tritu sirovina za pivo,pogotovo na tritu hmelja.U Srbiji godinama postoji problem nestajanja hektara polja na kojima se gaji hmelj,i zbog toga dolazi i do poskupljenja njegove cene i do mogunosti za nestanak hmelja na naem tritu. Zbog toga kompanija ''Froma'' ima mehanizme koji podrazumevaju ili pravljenje svoje hmeljare ili sklapanje ugovora sa inostranim dobavljaem.
to se tie ambalae pivara poseduje veliki broj flaica koje se dobijaju putem reciklae i koje se u posebnim mainama iste i pripremaju za punjenje.
Kutije za transport i prodaju piva e se nabavljati od preduzea INNO grupe koji takoe i poseduje potrebnu mehanizaciju koju istupljuje velikim kupcima kao to je pivara.2.4.Projekcija uslova nabavke inputa Pretpostavke na osnovu kojih je izvrena projekcija (sniavanje uvoznih optereenja, stabilan devizni kurs, znaajan broj potencijalnih dobavljaa i dr.): Detaljnom analizom trita nabavke inputa dolo se do zakljuka da postoji dovoljan broj inputa koje distribuiraju i proizvode razne kompanije.Pivara e u dugoronom periodu imati dovoljno inputa za proizvodnju.Postoji samo jedno malo ogranienje koje se odnosi na nestajanje hmelja na podruju Srbije.Zbog toga pivara planira da uzgaja sama hmelj ili da uvozi iz inostranstva.Sirovine e se nabavljati od preduzea Poljops koje ima dugu tradiciji poslovanja,povoljne cene i snose trokove dopremanja robe u pivnicu.Projektovane cene u veku trajanja projekta:
Projektovane cene potrebnih inputa u veku trajanja projekta
Vrsta proizvoda / uslugaCena u EUR / jedinica
Hmelj8,00/kg
Jeam2,00/kg
Voda0,10/l
Boice 0,33l0,05/kom
Kutije 0,11/kom
IV FINANSIJSKI PLAN
1. DINAMIKA STVARNIH ULAGANJA
Vrsta ulaganja
Nabavna vrednost u EUR
Poetak radova tj. nabavke
Rok gradnje
Uslovi plaanja
Tehnoloka oprema
1.000.000
31.03.2011.
70% na poetku radova
30% na kraju radova
Elektro oprema
80.000
30.04.2011.
50% na poetku radova
50% posle 2 meseca
Transportna sredstva
100.000
30.06.2011.
Odmah u gotovini
Trajna obrtna sredstva
700.000
30.04.2011.
Odmah u gotovini
2. ZALIHE
2.1. Zalihe sirovina, repromaterijala i ambalae
2.1. 1. Koeficijent obrta
Vrsta zalihaBroj dana vezivanja stalnih zalihaBroj dana vezivanja zaliha potrebnih za redovno poslovanjeBroj danavezivanja ukupnih zalihaKoeficijentobrta
Jeam10181919
Hmelj10181919
Ekstrakt malina10101524
Voda122180
Kutije210751
2.1.2. Vrednosno iskazane godinje potrebe
2.1.2.1 Zalihe sirovinaElementiIznos u 2013. u EURIznos u 2014. u EURIznos u 2015-21. u EUR
Trokovi sirovina93.248135.872227.120
Zavisni trokovi nabavke20.40066.600255.000
Trokovi platnog prometa10.00015.00025.000
UKUPNO123.648217.472507.120
2.1.2.2. Zalihe ambalae
ElementiIznos u 2013. u EURIznos u 2014. u EURIznos u 2015-21. u EUR
Trokovi ambalae7.33411.00022.330
Trokovi platnog prometa10.00015.00025.000
UKUPNO17.33426.00047.330
2.2. Zalihe gotovih proizvoda
2.2.1. Koeficijent obrta
Broj dana vezivanja stalnih zalihaBroj dana izmedjudve prodajeBroj dana vezivanja ukupnih zalihaKoeficijentobrta
6101134
2.2.2. Vrednosno iskazane godinje potrebe
ElementIznos u 2013. u EURIznos u 2014. u EURIznos u 2015-21. u EUR
Poslovni rashodi1.299.2321.402.7221.705.504
3. POTRAIVANJA
3.1. Koeficijent obrta
Odobrena odloena naplata u danimaBroj dana vezivanjaKoeficijentobrta
60606
3.2. Vrednosno iskazane godinje potrebe
ElementIznos u 2013. u EURIznos u 2014. u EURIznos u 2015-21. u EUR
Ukupni prihod2.000.0003.000.0005.000.000
4. GOTOVINA
4.1. Koeficijent obrta
Broj dana vezivanjaKoeficijentobrta
660
4.2. Vrednosno iskazane godinje potrebe
ElementIznos u 2013. u EURIznos u 2014. u EURIznos u 2015-21. u EUR
Ukupan prihod2.000.0003.000.0005.000.000
5. IZVORI OBRTNIH SREDSTAVA
5.1. Obaveze prema dobavljaima
5.1.1. Koeficijent obrta
Vrsta inputaOdobreno odloeno plaanje u danimaBroj dana vezivanjaKoeficijentobrta
Kutije45458
Flaice 0,33l40409
5.1.2. Vrednosno iskazane godinje potrebe
5.1.2.1. Dobavljai kutija
ElementIznos u 2013. u EURIznos u 2014. u EURIznos u 2015-21. u EUR
Trokovi kutija7.33411.00022.330
5.1.2.2. Dobavljai kesica
ElementIznos u 2013. u EURIznos u 2014. u EURIznos u 2015-21. u EUR
Trokovi flaica 0.33l20.00030.00050.000
5.2. OBAVEZE PO OSNOVU PLATA
5.2.1. Koeficijent obrta
Odloeno plaanjeu danimaBroj dana vezivanjaKoeficijentobrta
303012
5.2.2. Vrednosno iskazane godinje potrebe
ElementIznos u 2013-2021. u EUR
Rashodi po osnovuplata689.850
6. ULAGANJA U TRAJNA OBRTNA SREDSTVA
Obrtna sredstvaVrednosno iskazanegodinje potrebeu 2012. u EURVrednosno iskazanegodinje potrebeu 2013. u EURVrednosno iskazanegodinje potrebeu 2014-19. u EURKoeficijent obrtnaPotrebe u 2012.u EURPotrebe u 2013.u EURPotrebe u 2014-19.u EUR
I Poslovanjem uslovljena trajna obrtna sredstva
Zalihe ekstrakta22.00027.50049.500191.157,891.447,372.605,26
Zalihe arome malina4001.0002.0002416,6741,6783,33
Zalihe vode97.000101.500134.500180538,89563,89747,22
Zalihe kutija10.00015.00025.00051196,08294,12490,20
Gotovina2.000.0003.000.0005.000.0006033.333,3350.00083.333,33
II Izvori trajnih obrtnih sredstava
Dobavljai10.00015.00025.00081.2501.8753.125
Dobavljai20.00030.00050.00092.222,223.333,335.555,55
Obaveze po osnovu plata689.850689.850689.8501257.487,557.487,557.487,5
Iznos trajnih obrtnih sredstava
(I - II)
Razlika trajnih obrtnih sredstavau odnosu na prethodnu godinu
7. IZVORI FINANSIRANJA
7.1. Oblici izvora finansiranja
Vrsta ulaganjaIznos u EURIzvor finansiranja
Tehnoloka oprema1.000.000Kredit
Elektro oprema80.000Sopstvena sredstva
Transportna sredstva100.000Sopstvena sredstva
Obrtna sredstva700.000Sopstvena sredstva
Ukupna sopstvena sredstva870.00043,26%
Ukupno kredit1.000.00056,74%
Ukupna ulaganja1.870.000100%
8. UKUPAN PRIHOD
8.1. Ukupan prihod u 2012. god.
AsortimanJedinicaProdaja u jedinicamaCena po jedinici u EURUkupan prihod u EUR
Froma MKom.400.0000,502.000.000
UKUPNO2.000.000
8.2. Ukupan prihod u 2013. god.
AsortimanJedinicaProdaja u jedinicamaCena po jedinici u EURUkupan prihod u EUR
Froma MKom.600.0000,503.000.000
UKUPNO3.000.000
8.3. Ukupan prihod u 2014-19. god.
AsortimanJedinicaProdaja u jedinicamaCena po jedinici u EURUkupan prihod u EUR
Froma MKom.1.000.0000,505.000.000
UKUPNO5.000.000
9. RASHODI
9.1. Trokovi sirovina
Vrsta trokaJedinicaCena u EUR po jediniciGodinji troak 2013. u EURGodinji troak 2014. u EURGodinji troak 2015-21. u EUR
EkstraktKg.1,134.84852.27287.120
Aroma malinal0,2032.00044.00074.000
Vodal0,1026.40039.60066.000
UKUPNO93.248135.872227.120
9.2. Trokovi ambalae
Vrsta trokaJedinicaCena u EUR po jediniciGodinji troak 2013. u EURGodinji troak 2014. u EURGodinji troak 2015-21. u EUR
KutijeKom.0,117.33411.00018.334
FlaiceKom.0,0520.00030.00050.000
UKUPNO27.33441.00068.334
- Pomona tabela -
GodinaNabavka sirovineKoliina sirovine koja stane u jedan kamion u kgPotreban brojkamionaStvarno potreban broj kamiona
2012.80.00020.00044
2013.300.00020.0001515
2014-19.1.000.00020.0005050
9.3. Zavisni trokovi nabavke
Vrsta trokaParametar/JedinicaGodinji troak po parametru/cena po jediniciGodinji troak 2013. u EURGodinji troak 2014. u EURGodinji troak 2015-21. u EUR
Carinski trokovinabavna vrednost0,0416.00060.00080.000
Tranportkamion1.0004.0006.0009.000
pedicijakamion100400600900
UKUPNO20.40066.60089.900
9.4. Trokovi plata
Radno mestoBroj radnikaProsena mesena neto plata po radniku u EURGodinji troak plate u2013-2021. u EUR
Generalni direktor11.00021.000
Pred. uprav. Odbora11.00021.000
Tehnolog580084.000
Direktor proizvodnje175015.750
Tehniki direktor14008.400
Komercijalni direktor14008.400
Ruk. Admin. sektora230012.600
Radnik u pogonu96200403.200
Pratee osoblje22250115.500
UKUPNO689.850
9.5. Trokovi amortizacije (obraun sadanje vrednosti na kraju godine u EUR)
Stalna imovinaNabavnavrednost u EURAmstopaGodinjaamortizacija u EUR2013.2014.2015.2016.2017.2018.
Objekat500.0002%10.000490.000480.000470.000460.000450.000440.000
Tehnoloka oprema1.000.0008%80.000920.000840.000760.000680.000600.000520.000
Elektro oprema80.0005%4.00076.00072.00068.00064.00060.00056.000
Transportna sredstva100.00010%10.00090.00080.00070.00060.00050.00040.000
Sadanja vrednost1.680.000104.0001.576.0001.472.0001.368.0001.264.0001.160.0001.056.000
Godinja amortizacija104.000104.000104.000104.000104.000104.000104.000
9.6. Trokovi energenata
Vrsta trokaJedinicaCena u EUR po jediniciGodinji troak 2013. u EURGodinji troak 2014. u EURGodinji troak 2015-21. u EUR
Elektrina energija (vezana za tehnoloku opremu)Kwh0,0550.00056.00062.000
Elektrina energija (fiksni deo)Kwh0,055.0005.0005.000
Dizel gorivo (fiksni deo)litar110.00010.00010.000
UKUPNO65.00071.00077.000
9.7. Trokovi investicionog odravanja
Vrsta trokaParametarGodinji troak po parametruGodinji troak 2013-2021. u EUR
Tehnoloka opremastvarna ulaganja1,158.500
Elektro opremastvarna ulaganja11.100
Transportna sredstvastvarna ulaganja32.000
UKUPNO11.600
9.8. Trokovi osiguranja
Vrsta trokaParametarGodinji troak po parametruGodinji troak 2013-2021. u EUR
Tehnoloka opremastvarna ulaganja0,40%4.000
Elektro opremastvarna ulaganja0,20%300
Transportna sredstvastvarna ulaganja3%1.600
Radnicibroj radnika30-50e3.900
UKUPNO9.800
9.9. Trokovi marketinga
Vrsta trokaGodinji troak 2013-2021. u EUR
Ekonomska propaganda174.000
UKUPNO174.000
9.10. Trokovi platnog prometa
Vrsta trokaParametarGodinji troak poparametruGodinji troak 2012. u EURGodinji troak 2013. u EURGodinji troak 2014-19. u EUR
Provizijaukupan prihod0,50%10.00015.00025.000
UKUPNO10.00015.00025.000
9.11. Trokovi poreza
Vrsta trokaParametarGodinji troak poparametruGodinji troak 2013-2021. u EUR
Porez na imovinustvarno ulaganje u objekat0,40%8.000
Naknada za korienjegradjevinskog zemljita2.000
Naknada za isticanje firme na poslovnom prostoru2.000
UKUPNO12.000
9.12. Ostali trokovi poslovanja
Vrsta trokaGodinji troak 2013-2021. u EUR
PTT25.000
Slubena putovanja30.000
Lini rashodi7.000
Komunalne usluge10.000
Ostalo40.000
UKUPNO112.000
10. BILANS USPEHA
2013.2014.2015.2016.2017.2018.2019.2020.
UKUPAN PRIHOD2.000.0003.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.000
Prihod od prodaje proizvoda2.000.0003.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.000
UKUPNI RASHODI1.329.2321.442.7221.600.6041.600.6041.600.6041.600.6041.600.6041.600.604
Trokovi sirovina93.248135.872227.120227.120227.120227.120227.120227.120
Trokovi ambalae27.33441.00068.33468.33468.33468.33468.33468.334
Zavisni trokovi nabavke20.40066.60089.90089.90089.90089.90089.90089.900
Trokovi plata689.850689.850689.850689.850689.850689.850689.850689.850
Amortizacija104.000104.000104.000104.000104.000104.000104.000104.000
Trokovi energenata65.00071.00077.00077.00077.00077.00077.00077.000
Investiciono odravanje11.60011.60011.60011.60011.60011.60011.60011.600
Trokovi osiguranja9.8009.8009.8009.8009.8009.8009.8009.800
Trokovi marketinga174.000174.000174.000174.000174.000174.000174.000174.000
Trokovi platnog prometa10.00015.00025.00025.00025.00025.00025.00025.000
Trokovi poreza12.00012.00012.00012.00012.00012.00012.00012.000
Ostali trokovi112.000112.000112.000112.000112.000112.000112.000112.000
BRUTO DOBITAK670.7681.557.2783.399.3963.399.3963.399.3963.399.3963.399.3963.399.396
Porez na dobitak67.076,80155.727,80339.939,60339.939,60339.939,60339.939,60339.939,60339.939,60
NETO DOBITAK603.691,21.401.550,23.059.456,43.059.456,43.059.456,43.059.456,43.059.456,43.059.456,4
KUMULATIVNI NETO DOBITAK 603.691,22.005.241,45.064.697,88.124.154,211.183.610,614.243.06717.302.523,420.361.979,8
11. NOVANI TOK
2013.2014.2015.2016.2017.2018.2019.2021.
UKUPNI PRILIVI 2.000.0003.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.000
Prihod od prodaje proizvoda 2.000.0003.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.0005.000.000
Neto rezidualna vrednost projekta
UKUPNI ODLIVI 1.225.2321.338.7221.496.6041.496.6041.496.6041.496.6041.496.6041.496.604
Trokovi sirovina 93.248135.872227.120227.120227.120227.120227.120227.120
Trokovi ambalae 27.33441.00068.33468.33468.33468.33468.33468.334
Zavisni trokovi nabavke 20.40066.60089.90089.90089.90089.90089.90089.900
Trokovi plata 689.850689.850689.850689.850689.850689.850689.850689.850
Trokovi energenata 65.00071.00077.00077.00077.00077.00077.00077.000
Investiciono odravanje 11.60011.60011.60011.60011.60011.60011.60011.600
Trokovi osiguranja 9.8009.8009.8009.8009.8009.8009.8009.800
Trokovi marketinga 174.000174.000174.000174.000174.000174.000174.000174.000
Trokovi platnog prometa 10.00015.00025.00025.00025.00025.00025.00025.000
Trokovi poreza 12.00012.00012.00012.00012.00012.00012.00012.000
Ostali trokovi 112.000112.000112.000112.000112.000112.000112.000112.000
Porez na dobitak 67.076,80155.727,80339.939,60339.939,60339.939,60339.939,60339.939,60339.939,60
NETO PRILIV 774.7681.661.2783.503.3963.503.3963.503.3963.503.3963.503.3963.503.396
KUMULATIVNI NETO PRILIV 774.7682.436.0465.939.4429.442.83812.946.23416.449.63019.953.02623.456.422
12. BILANS STANJA
31. 12. 201331. 12. 201431. 12. 201531. 12. 201631. 12. 201731. 12. 201831. 12. 201931. 12. 2020
AKTIVA (A+B) 4.157.6485.329.4728.044.0207.940.0207.836.0207.732.0207.628.0207.524.020
A Stalna imovina 1.576.0001.472.0001.368.0001.264.0001.160.0001.056.000952.000848.000
Objekat 490.000480.000470.000460.000450.000440.000430.000420.000
Tehnoloka oprema 920.000840.000760.000680.000600.000520.000440.000360.000
Elektro oprema 76.00072.00068.00064.00060.00056.00052.00048.000
Transportna sredstva 90.00080.00070.00060.00050.00040.00030.00020.000
B Obrtna imovina 2.581.6483.857.4726.676.0206.676.0206.676.0206.676.0206.676.0206.676.020
Zalihe 1.440.2141.646.1942.255.9582.255.9582.255.9582.255.9582.255.9582.255.958
Potraivanja 333.333500.000833.333833.333833.333833.333833.333833.333
Gotovina u trajnim obrtnih sredstvima 33.33350.00083.33383.33383.33383.33383.33383.333
Gotovina iz neto priliva 774.7681.661.2783.503.3963.503.3963.503.3963.503.3963.503.3963.503.396
PASIVA (C + D + E) 4.157.6485.329.4728.044.0207.940.0207.836.0207.732.0207.628.0207.524.020
C Kapital 3.440.4644.598.6227.285.8367.181.8367.077.8366.973.8366.869.8366.676.836
D Kratkorone obaveze 717.184730.850758.184758.184758.184758.184758.184758.184
Dobavljai 27.33441.00068.33468.33468.33468.33468.33468.334
Obaveze po osnovu plate 689.850689.850689.850689.850689.850689.850689.850689.850
13. FINANSIJSKA ANALIZA
13.1. Racio analiza
2013.2014.2015.2016.2017.2018.2019.2020.
1) Pokazatelji likvidnosti
Opti racio likvidnosti3,605,288,818,818,818,818,818,81
Rigorozni racio likvidnosti1,593,035,835,835,835,835,835,83
Neto obrtna sredstva (u EUR)1.864.4643.126.6225.917.8365.917.8365.917.8365.917.8365.917.8365.917.836
2) Pokazatelji aktivnosti
Koeficijent obrta kupaca66666666
Prosena odloena naplata u danima6060606060606060
Koeficijent obrta dobavljaa13,7113,3513,5213,5213,5213,5213,5213,52
Proseno odloeno plaanje u danima2627272727272727
3) Pokazatelji finansijske strukture
Udeo pozajmljenih izvora u ukupnim izvorima0,170,140,090,090,090,090,090,09
Udeo dugoronih izvora u ukupnih izvorima0,830,860,910,900,900,900,900,90
Koeficijent pokria fiksnih rashoda na ime kamate (u EUR)
4) Pokazatelji rentabilnosti
Stopa poslovnog dobitka33,5451,9167,9967,9967,9967,9967,9967,99
Stopa neto dobitka30,1846,7261,1961,1961,1961,1961,1961,19
Koeficijent efikasnosti1,502,083,123,123,123,123,123,12
Stopa prinosa na ukupna sredstva14,4029,3449,8750,3050,7351,1851,6252,06
Stopa prinosa na sopstvena sredstva21,3141,0864,3465,0565,7666,4867,1967,91
14. PRELOMNA TAKA RENTABILITETA
Vrste trokova2015.
Trokovi sirovina 227.120
Trokovi ambalae 68.334
Zavisni trokovi nabavke 89.900
Varijabilni trokovi 385.354
Trokovi plata 689.850
Amortizacija 104.000
Trokovi energenata 77.000
Investiciono odravanje 11.600
Trokovi osiguranja 9.800
Trokovi marketinga 174.000
Trokovi platnog prometa 25.000
Trokovi poreza 12.000
Ostali trokovi 112.000
Fiksni trokovi 1.215.250
Ukupni rashodi1.600.604
Ukupan prihod5.000.000
Varijabilni trokovi 385.354
Kontribuciona dobit4.614.646
Fiksni trokovi1.215.250
Bruto dobitak3.399.396
Stopa varijabilnog troka7,71
Stopa kontribucione dobiti92,29
PTvrednost =Fiksni trokovi =1.215.250
1 - stopa varijabilnih trokova0,9229
PT vrednost =1.316.773,21EUR
PT koliina =260.000kom
PT kapacitet =0,26
PT koliina za proizvod =260.000kom
PT cenovno za proizvod =0,16EUR
% iskorienostikapacitetaUkupan prihodFiksni troakVarijabilni troakUkupni troak
001.215.25001.215.250
251.250.0001.215.25096.3751.311.625
261.316.773,211.215.250101.523,211.316.773,21
1005.000.0001.215.250385.5001.600.750
Predsednik upravnog odbora
Mandi Tatjana
Tehniki
direktor
Mili Luka
Generalni
direktor
Ivoevi Vasilija
Tehnolozi ( 5 radnika)
Direktor proizvodnje
Pratee osoblje
Komercijalni direktor
Referenti prodaje
PAGE 3