biznis - serbian mirror · 2018-06-29 · traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da...

10

Upload: others

Post on 04-Aug-2020

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove
Page 2: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove

B I Z N I S

2 Jul 2018.

Page 3: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove

3www.serbianmirror.comJul 2018.

Srb info strana 4Politi~ke aktuelnosti strana 5 Prkosni duh Bo`ura strana 7 Dobra dela nas oplemenjuju strana 8Humanitarna akcija za bolnicu u Srbiji strana 9Zdravlje va{ih namilijih je na{a briga strana 10Vidovdanski koncert etno sastava “Vesna i koreni” u HjustonuSrpska narodna odbrana obele ila Vidovdan i 104 godine postojanja strana 11Du{a mi je na Kosovu i u Pe}koj patrijar{iji strane 12-13Selektivna pravda samo za Srbe strana 14Jedina redovna direktna vazdu{na linija izmedju Balkana i SAD strana 15Konji~ke trke u organizaciji Kluba `ena USA strana 17Kada krava mene jede strana 18Markovi konaci strana 20Sport: Ruska bajka trajala kratko strana 21Tu`na pri~a @anke Stoki} strana 22Pravoslavlje - Vera i poverenje strana 23 Konzulat: Putovanje sa ku}nim ljubimcem u Srbiju strana 24Horoskop za jul strana 26Za{to je fizi~ki trening bitan za mozak? strana 27Feljton - Gvozdeni puk strana 28 Rodjendani, oglasi i mediji strana 29Vedra strana Ogledala strana 30

TIRA@: 18.000

SADR@AJ

PUBLISHED BY

Ogledalo - Serbian Mirror. Inc •

P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613• Phone: 773.744.0373• OSNIVA^: Slavica Petrovi}

• UREDNIK: Slavica Petrovi}

• GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}

• REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi},

Nenad Jovanovi}, Marko Lopu{ina.

• DOPISNICI: Vanja Buli}, Jasna Stanojev,

Ivan Kalauzovi} (Beograd), Sta{a Nasti} (Holivud),

Milomir Ognjanovi} (Havai)

ALL RIGHTS RESERVED:

Ogledalo is not responsible for advertisments,

advertising articles and their contents

E-mail: [email protected]: www.serbianmirror.com

• PREDSTAVNI[TVA •• LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)

• NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)• BEOGRAD: Zoran Marinkovi} (062.821.4385)

I Z R E D A K C I J E

““[[ttoo ggoodd ttkkaa{{ ,,vveezzuujj kkoonnccee zzaa nneebboo””

Sv. Vladika Nikolaj Velimirovi}

RE^ UREDNIKA

Kosovski bo`uri pod vodjstvomIvane @igon, svojim nastupimaširom ^ikaga i Indijane u organi-

zaciji SPC, su ono što je sna`no obele`ilomesec za nama. Svojompesmom i upe~atljivimemotivnim porukama iznaše kolevke Kosova iMetohije, iz naše istorije ivere, ovi divni, a ujednoskromni, mladi izvodja~idotakli su srca svih nas ioplemenili nam dušu.

Nastupi Kosovskihbo`ura su bili pravoduševno bogatstvo koje}emo dugo ~uvati u svo-jim srcima. U `elji i nadi da }emo imatijoš ovakvih dogadjaja i još više mladihkoji pronose našu tradiciju i veru širomsveta, mi im se iskreno od srca zahvalju-

jemo, dok i dalje u našim ušima odzvan-jaju re~i pesme koju Kosovski bo`uriiskonski donose:

“Da}u ti zlato, da}u ti bisere,samo jedno ne}u – mojeKosovo sveto“...

Nadajmo se da }eova bogomdana snaga iiskrene poruke ovih mal-išana dosegnuti duše isrca onih koji još spavaju inisu svesni sudbine kojuje Bog dodelio srpskomnarodu.

I na kraju, dragi~itaoci i prijatelji, u`ivajteu letu koje je pred nama

sa svojim porodicama, ~itaju}i vaše“Ogledalo“.

Iskreno vaša,Slavica Petrovi}

KOSOVO I METOHIJA KROZPESMU I BO@ANSKU SNAGUKOSOVSKIH BO@URA

NAME: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ADDRESS: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

CITY: ----------------------------------- STATE: -----------------------------------------------------------------

ZIP: --------------------------- TEL: -------------------------------------------------------------------------------

Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite na adresu Ogledala

Ogledalo - Serbian Mirror - PO BOX 13472 Chicago IL 60613

Page 4: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove

S R B I N F O

Jul 2018.

BUDIMO POSEBNO OSETLJIVI ZA OVAKVE SITUACIJE.ODAZOVIMO SE U [TO VE]EM BROJU. ^OVEK JE BOGAT ONOLIKO, KOLIKO DAJE!

Uz blagoslov Njegovog Preosve{tenstva VladikeLongina i Blagoslov Njegovog Preosve{tenstva VladikeGrigorija, u ime humanitarne organizacije “SvetiVuka{in“ ogranak Sjedinjenih Dr`ava, organizuje sehumanitarno ve~e za pomo}i organizaciji “Sunce nam jezajedni~ko“. Ovoj humanitarnoj akciji pridru`uje se iOgledalo, koje vas poziva da u nedelju 8. jula u 18hdodjete u {to ve}em broju u IVY HOTEL SKY TERRACE,na adresi 233 E Ontario St, Chicago, IL 60611 kakobiste pomogli onima kojima je pomo} zaista neophod-na.

Udru`enje roditelja dece i omladine sa posebnimpotrebama, osnovano je 01.07.1998. godine u Trebinju,radi stvaranja i unapredjenja uslova za pru`anje svihvrsta pomo}i deci i omladini sa posebnim potrebama.Osniva~i su grupa roditelja dece sa posebnim potreba-ma i profesionalci koji rade sa tom decom. Ovo humani-tarna organizacija pru`a pomo} i podr{ku deci i omladi-ni sa posebnim potrebama, kako bi imali uslove da svoj`ivot, `ive u svojoj porodici, svom gradu, svomokru`enju, a ne u ustanovama i institucijama zatvorenogtipa, gde naj~e{}e i zavr{e svoj `ivot. Misija Udru`enja“Sunce nam je zajedni~ko“ je da kroz partnerski odnosroditelja i stru~njaka poma`e deci i omladini da razvijusvoje potencijale s ciljem lak{eg i br`eg uklju~ivanja u`ivot zajednice. Podr{ka i razumjevanje organizacija iljudi dobre volje pru`a im sre}nije detinjstvo i radost`ivljenja.

U centru, a kroz rad Udru`enja “Sunce nam jezajedni~ko“ obezbedjuje se pomo} i podr{ka za 109~lanova od 1 do 45 godina (~ak i starije). Tu se realizujui programi prevencije nastanka pote{ko}a u razvoju, gdese usluge psihologa, defektologa i logopeda u prosekumese~no koristi oko 25 dece koji nisu ~lanoviUdru`enja. Pored direktne pomo}i korisnicima,Udru`enje obezbedjuje i egzistenciju za 15 zaposlenihosoba. Od ukupnog broja zaposlenih 4 osobe su sasmetnjama u razvoju, 8 su roditelji dece sa smetnjama urazvoju i tri stru~na radnika.

TOP 300 SRBA U SADu 21. veku

TOP 300 SRBA U SAD u 21. veku - je leksikon u pripremi, a sadr`a}e 300 najuspešnijih,

najpametnijih, najbogatijih Amerikanaca srpskog porekla. Ovo je pri~a u slici i re~i, na srpskom i engleskom jeziku, o tome kakosu Srbi osvojili najmo}niju zemlju sveta. Otkriva ko su potomci prvihiseljenika danas, a ko su pripadnici stote generacije ameri~kih Srba.

Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske

Oskarovce i dobitnike Pulicerove nagrade. I šalje pouku - ugledajte se na 300 najboljih Srba u Americi.

4

Prevodila~koj agenciji

iz Beograda potrebni

sudski tuma~i za

eneglesko-srpski jezik

radi poslovne saradnje.

[email protected]

-prevodi.rs

Page 5: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove

Ministar inostranih poslo-va Srbije Ivica Da~i}dao je 20. juna jednu

zanimljivu izjavu povodomnedavnih retori~kih svojatanja teri-torije u`e Srbije – Toplice do Ni{ai Ra{ke oblasti, tzv. Sand`aka – odstrane Ramu{a Haradinaja,Red`epa Hotija i njima sli~nihzlikovaca. Po Da~i}u, takve preten-zije odra`avaju `elju za stvaranjemzelene transverzale, {to po njegov-im re~ima predstavlja odraz “fan-tazija“ koje su opasne po region iiza kojih stoji ambiciozni islamskiekstremizam. “To je poznata `eljajo{ iz doba Austrougarske i Turskeda se odvoje Srbija i Crna Goralinijom koja bi i{la preko Kosova,Sand`aka i BiH. Prepreka tome jeseverno Kosovo i u tome je stvar“,rekao je Da~i}.

Za svaku je pohvalu {toje prvi put jedan visoki zvani~nikSrbije prihvatio postojanje zelenetransverzale kao datosti, kaorealnog geopoliti~kog projekta.Uistinu je re~ o planu koji imajasne dugoro~ne ciljeve (pogibeljnepo srpski narod), prostornu logikukoja se nastavlja generacijama, kaoi krvavo agresivni karakter kada sesuo~i sa preprekama svom ost-varenju. Medjutim, postoje dvaproblema.

Prvi je problem da pro-jektu zelene transverzale na blagoobilaznom potezu Pe} – Ro`aje –Ribari}e – Novi Pazar trenutnoni{ta ne stoji na putu, ni demograf-ski ni politi~ki. Podgori~ki re`im urazdvajanju Srbije i Crne Gore nevidi ni{ta lo{e, naprotiv. Sa drugestrane, {to se direktnog putnogpravca ti~e, ~injenica da su op{tinesevernog Kosova jo{ uvek ve}inskisrpske nebitna je pobornicimazelene transverzale pod uslovomda Albanci fizi~ki kontroli{ustrate{ki zna~ajan put br. 206 odMitrovice preko Banjske doadministrativnog prelaza kaNovom Pazaru.

Drugi je problem da pro-jekat zelene transverzale te{komo`emo opisati kao “fantaziju“.~injenica je da se on ostvarujeposlednjih godina br`e nego ikaddo sada, pre svega na planupromene demografske strukture

zahva}enih prostora.Ostvarenju kona~nih

ambicija pobornika “transverzale“pritom ide naruku i najnovijimigrantski talas sa podru~ja {iregBliskog istoka, koji od pre dvameseca zahvata Balkan, a na ~ijojsu meti prvenstveno centralne izapadne srpske zemlje. Ukoliko sesada{nja dinamika tog procesa nas-tavi, za koju godinu Srbija i Bosnai Hercegovina ugosti}e stotine hil-jada migranata – pre svega musli-mana – sa d`ihadizmom zara`enihpodru~ja Bliskog istoka, Magreba iindijskog potkontinenta kojima }ebiti uskra}en pristup u zemljeEvropske unije.

Usled promene politi~keklime, u mesecima i godinamapred nama stotine hiljadaPakistanaca, Iranaca, Ira~ana,Sirijaca, Somalijaca, Kurda,Jemenaca itd. na}i }e se naneprobojnim barijerama du` jugo-isto~nih granica EU: Hrvatske,Madjarske, Rumunije i Bugarske.Mora}e da ostanu tu gde su,konkretno u Bosni i Hercegovini iSrbiji. Treba naglasiti da ne}e bitiproterivani dalje ka jugu, jer uzemljama koje su pre{li na putu doSrbije nisu registrovani kaotra`ioci azila – a u Srbiji jesu.

Prema sporazumu o read-misiji, koji je vlada Srbije jo{ pre11 godina potpisala sa EU,migranti koji ne dobiju azil u bilokojoj zemlji Unije, bi}e vra}eni uposlednju “bezbednu“ zemlju ukojoj su registrovani, tj. u Srbiju,koja je obavezna da ih prihvati.

Posledice su sada jasne: organi EUSrbiji su namenili ulogud`inovskog migrantskog logora.Njena }e teritorija od strane brisel-skih funkcionera i vlada pojedinihzemalja biti tretirana kao deponijaza ne`eljene ljudske mase izne`eljenih zemalja i regiona,ve}inom gnevnih mladih mu{kara-ca u naponu snage i nespremnih nabilo kakav kompromis sa kulturomi obi~ajima zemlje-doma}ina.

[to se Bosne iHercegovine ti~e, problem jeote`an ~injenicom da muslimanskipoliti~ari jedva skriveno pri`eljku-ju i svim sredstvima te`e daolak{aju priliv stotina hiljada

istovernika – ogromnom ve}inommladih sunita iz tvrdo“pravovernih“ zemalja – koji }e(in{’Alah!) bitno i nepovratnoizmeniti etni~ku i konfesionalnusliku Bosne i Hercegovine u nji-hovu korist. Ve} su postigli jedanveliki uspeh na tom planu: danas uSarajevu i okolini `ivi vi{e Arapanego Srba.

Ukratko, zelena trans-verzala nikada nije bila aktuelnija izloslutnije prisutna na balkanskojsceni nego danas. Ona je geopoli-ti~ki projekat prvog reda koji pose-duje potencijal ne samo da uni{tiRepubliku Srpsku, stvaranjem prvoproste, a potom i dvotre}inskemuslimanske ve}ine u BIH, ve} dai u samoj Srbiji zapo~ne proceszamene mati~nog stanovni{tvauljezima – proces koji je u nekimzapadnoevropskim zemljama upunom jeku.

Navedeni dogadjaji nisunepovezani, oni su organski deojednog te istog geopoliti~kogprocesa i projekta. Kao {to je IvicaDa~i} jasno konstatovao, ime muje zelena transverzala i motivisanje islamskim ekstremizmom.

Taj pojam ima dva med-jusobno povezana zna~enja. Kaoprvo, on opisuje dugoro~ni pro-jekat uspostavljanja geografskineprekinutog lanca ve}inski musli-manskih zajednica od Turske najugoistoku do Cazina i Kladu{e naseverozapadu. Kao drugo, onozna~ava proces ja~anjaetno-religijske samosvesti musli-mana na navedenom podru~ju, uz

istovremeno {irenje geografskogprostora njihove demografske ipoliti~ke dominacije; ja~anje islam-skog identiteta ve}inske zajedniceunutar tih entiteta, sa uporednimsmanjivanjem broja i marginal-izacijom nemuslimanskih grupa unjima (Srba pre svega); i eskalacijupoliti~kih zahteva, sa krajnjim cil-jem uspostavljanja suverenedr`avnosti svih entiteta sa musli-manskom ve}inom.

Politi~ki, kulturni, verskii demografski trendovi medju mus-limanskim zajednicama na Balkanuukazuju da “transverzala“ imajasan geopoliti~ki oblik. Naravno,zapadni politi~ari, akademskieksperti i medijski komentatori injihovi drugosrbijanski poslu{niciapriori odbacuju svaku sugestiju dana Balkanu postoji neki dugoro~nigeopoliti~ki projekat bilo Zapadaili islamista, a kamoli da se on

sprovodi s predumi{ljajem i sis-tematski. Svako pominjanje “trans-verzale“ srubljeno je u njihovomdiskursu na delikt mi{ljenja, naneoslobisti~ki govor mr`nje saislamofobi~nim tonovima.

Negacija stvarnosti nemenja stvarnost. Jo{ pre 16 godinapok. ser Alfred [erman, biv{isavetnik Margaret Ta~er i suosni-va~ Fondacije lorda Bajrona, upo-zoravao je da je cilj muslimana da“stvore zeleni koridor koji bi razd-vojio Srbiju od Crne Gore“.Zapadne sile to podr`avaju, upozo-ravao je [erman. Njegova dijag-noza bila je uistinu vidovita. Njuje pre jedne decenije potvrdioizraelski pukovnik [aul [ej, anali-ti~ar Begin-Sadat centra naBar-Ilan univerzitetu u Tel Avivu.On je u svojoj knjizi o prodoruislama na evropski jugoistok(2008) konstatovao da “Balkanslu`i kao istureni polo`aj na evrop-skom tlu za islamske teroristi~keorganizacije, koje koriste ovopodru~je za pokretanje aktivnosti uzapadnoj Evropi i u drugimklju~nim ta~kama {irom sveta“.Njegova ocena o “transverzali“bila je neumoljivo precizna:“Stvaranje nezavisne islamske teri-torije, uklju~uju}i Bosnu, Kosovo iAlbaniju… najve}i je dobitak isla-ma jo{ od opsade Be~a 1683.Islamski prodor u Evropu prekoBalkana jedan je od najve}ih uspe-ha islama u XX veku.“

Otomanska imperija ras-pala se pre skoro jednog veka, alinjeno nasledje je neizbrisivo i `ivo{irom Balkana. Na tih 500.000kvadratnih kilometara danas `ivipreko 60 miliona ljudi. Od togbroja, pravoslavni hri{}ani – Grci,Bugari, Srbi, Rumuni i slovenskiMakedonci – ~ine oko 50 odsto.Muslimani – preko 15 miliona njihsamo u evropskom delu Turske ipribli`no jo{ toliki broj Albanaca,islamizovanih Slovena i etni~kihTuraka van Turske – ~ine preko 40odsto stanovni{tva; dok katolika(uglavnom Hrvata) ima tek nekih 7odsto. Ove zajednice ne `ivedanas, niti su ikada `ivele, u mul-tikulturnom skladu. Latentnamr`nja o kojoj je sa istan~animpoznavanjem mentaliteta pisao Ivo

P O L I T I K A

5www.serbianmirror.comJul 2018.

Pi{e: Srdja Trifkovi}

”ZELENA TRANSVERZALA” UGRO@AVA SRBE SA OBE STRANE DRINE

Page 6: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove

P O L I T I K A

6 Jul 2018.

Andri}, a koja povremenoeksplodira u razuzdano nasilje,predstavlja trajni plod vi{evekovneturske vladavine. Ta je vladavinaimala tri bitne karakteristike: –{erijatski utemeljenu diskriminacijunemuslimana; – li~nu nesigurnostsvakog pojedinca, a hri{}aninapogotovu; i – nestabilnu koegzis-tenciju naroda i vera, ali bez med-jusobnog pro`imanja.

Ve}ina balkanskih musli-mana `ivi u kompaktnim pojasevi-ma teritorije du` “transverzale“.Postoje samo dve zna~ajne tranz-itne pukotine u tom lancu. Jedna jeu isto~noj Makedoniji, gde manjeod sto kilometara deli najisto~nijaalbanska naselja kod Kumanova odnajzapadnijih muslimanskih sela ujugozapadnom {picu Bugarske.Druga je u potezu Nova Varo{ –Prijepolje – Bijelo Polje u Ra{kojoblasti, du` puta i `elezni~ke prugeBeograd – Bar. Pritom se Srbi, kaouostalom i druge hri{}anske zajed-nice na Balkanu, nalaze udemografskom sunovratu. Nasuprotnjima, muslimani imaju najve}ustopu radjanja u Evropi – aAlbanci su jo{ uvek na vrhu liste.Ako se trend nastavi, muslimani }eimati prostu ve}inu na Balkanu dokraja ove decenije.

Sa 80 miliona `itelja,dana{nja Republika Turska po~ivana spoju nacionalizma evropskog

tipa, islamskog etosa i imperijalnenostalgije koja pothranjuje ose}ajsna`ne bliskosti sa muslimanskimzajednicama {irom Balkana.Kemalisti~ki duh nije nikada pro-dro dalje od vojske i uskog slojagradske elite.

Neoosmanizam, koncipi-ran i razvijan pod premijerom ipotom predsednikom Red`epomTajipom Erdoganom klju~ je o`ivl-javanja islamske samosvesti du`cele “transverzale“. Bez izvorapoliti~ke, ekonomske i duhovnepodr{ke na jugoisto~nom {picuBalkanskog poluostrva, islamskipreporod u biv{im otomanskimposedima du` “transverzale“ ne bibio mogu}. Spoj nacionalizma iislamizma u Erdoganovoj Turskojima za cilj ne samo da potreplodove sekularizacije iz pro{lihdevet decenija; on je sam po sebiformula preporoda Turske kaogeopoliti~kog faktora prvog reda.

Pod vodjstvomErdoganove AKP, Turska je posta-la ne samo islamisti~ka, nego irevizionisti~ka. Dugoro~ne ambici-je Turske, medjutim, pogubne supo stabilnost Balkana uop{te i posrpske interese posebno. One sene}e zaustaviti pre povratka na sta-tus quo ante iz leta 1912, ako ne i1876.

Kosovo je ve} maltenemonoetni~ko, a ga{enje srpskog

otpora na severu pokrajine uPri{tini se smatra samo pitanjemvremena. Na meti Albanaca sadaje geostrate{ki daleko va`nijePre{evo, na Koridoru 10.Demografsko pra`njenje obli`njeToplice budi albanske apetite,koji }e se artikulisati kroz zahtevza povratak potomaka “prognani-ka“ iseljenih posle Berlinskogkongresa 1878. na njihova“pradedovska ognji{ta“. Zaislamiste, klju~na demografskapukotina du` zelenog lanca posto-ji u tri op{tine u Srbiji: Priboj,Nova Varo{ i Prijepolje. Uop{tinama Sjenica i Tutin Srbipostoje jo{ samo u tragovima, a uNovom Pazaru ubrzano nestaju.

Problem “transverzale“postoji. On ne}e biti re{en beztrezvene dijagnoze stanja i bezkriti~kog preispitivanja srpske poli-tike tokom proteklih ~etvrt veka.Stvarnost je neumoljiva. Kakokonstatuje professor Rafael Izraelisa Trumanovog centra uJerusalimu: “Muslimani suuspostavili kontinuitet koji zabijaklin u hri{}ansku Evropu. Zapadravnodu{no posmatra tu pojavu, jerse nada da }e na tom terenu nas-tati navodno neratoborni islamturskog tipa. S obzirom na uspehfundamentalista u samoj Turskoj,nema izgleda da }e se te nadeispuniti.“

Politika SAD u jugois-to~noj Evropi tokom dve protekledecenije i{la je naruku te`njamaraznih navodno prozapadnih mus-limanskih zajednica du`geografske linije koja vodi izTurske na severozapad ka central-noj Evropi. Ta se politika zasni-vala na o~ekivanjima da }e zado-voljenje muslimanskih ambicija nasekundarnom popri{tu Balkanapobolj{ati polo`aj SAD u islam-skom svetu kao celini. Ova politi-ka nije nikada dala rezultate, alineuspeh samo podsti~e njenezagovornike da udvostru~e svojenapore. Biv{i dr`avni podsekretarSAD Nikolas Berns tako je izjaviopre vi{e od jedne decenije, danposle jednostranog progla{enjanezavisnosti: “Kosovo }e bitidr`ava sa ogromnom musliman-skom ve}inom… Smatramo da jeveoma pozitivan korak {to jedanas stvorena ova muslimanskadr`ava, dr`ava sa ogromnom mus-limanskom ve}inom… Mislimo da}e biti stabilna dr`ava.“

U “stabilnost“ smo seuverili. Medjutim, ako je a priori“veoma pozitivan korak“ za vladuSAD da se na evropskom tlu stvara“dr`ava sa ogromnom musliman-skom ve}inom“ (koja je to postala~i{}enjem Srba pod okriljemNATO i vodjstvom SAD), onda saprecizno{}u mo`emo predvideti da

}e Va{ington dati ni{ta manje`ustru podr{ku nezavisnomSand`aku koji bi povezivao{iptarsko Kosovo sa muslimanskomBosnom. Ve} znamo da je bezrez-ervno posve}en centralizovanoj,postdejtonskoj Bosni. Za o~ekivatije da }e SAD pru`iti podr{ku isvakom budu}em Islamistanu du`“transverzale“: od (kon)federalizo-vane Severne Makedonije dopoma~ko-islamske Isto~ne Rumelijeu ju`noj Bugarskoj.

Daleko od toga da nudemodel za neki prozapadni “umereniislam“, Kosovo i zapadnaMakedonija, muslimanska Bosna,Sand`ak i ju`na Bugarska ve} pred-stavljaju plodno tle za tvrdokorniislamizam. On se brusi u stotinamanovosagradjenih d`amija i islamskihcentara podignutih saudijskim,turskim i emiratskim novcem.

Daleko od toga da dopri-nosi miru i regionalnoj stabilnosti,zapadna politika nastavlja da pod-sti~e dinamiku tog procesa – pri~emu uznapredovali planovi osme{taju migranata na srpskimetni~kim prostorima predstavljajuizazov prvog reda.

Odbrana od njegaiziskuje blisku saradnju Srbije iRepublike Srpske, jer je egzisten-cijalna pretnja opstankuzajedni~ka Srbima na obe straneDrine.

Page 7: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove

K O N C E R T Z A P A M ] E N J E

7Jul 2018. www.serbianmirror.com

Peter Handke je jednomrekao da je Kosovo “uni-verzum bola“, a o toj

patnji 21. veka ve} punih tri-naest godina {irom sveta peva igovori ansambl Kosovskibo`uri koji je pokrenula i negu-je glumica Ivana @igon.

Svaka je re~ suvi{na

Zahvaljuju}i organi-zaciji SPC, imali smo privilegi-ju da i mi pro{log meseca pris-ustvujemo nastupima Kosovskihbo`ura u srpskim hramovima{irom ^ikaga i okoline, da~ujemo njihove sna`ne porukekoje nikoga nisu ostavile ravn-odu{nim.

Ivana @igon saKosovskim bo`urima pronosinepobedivu, zavi~ajnu,bo`ansku energiju. Nakon nji-hovog programa svaka re~ osta-je suvi{na. Snaga Kosovskihbo`ura i nadahnu}e dirnuli susrca i du{e svih prisutnih. Nanjihovim koncertima u nabojuemocija stihovima pesme “Da}uti zlato, da}u ti bisere, samojedno ne}u – moje Kosovosveto“, Milo{ i Jovan, Maja,Ivana, Mirjana i Milica izOrahovca, Velike Ho~e,Gra~anice sve vreme se dr`e~vrsto zagrljeni pokazuju}isnagu i ujedno potresnu ran-jivost svoje mladosti. Ova decasa Kosova na svojim ple}imanose ~itavu srpsku istoriju.

Bo`uri o svojoj Ivani@igon ovako govore:

- Kada se pre 13 godi-na pojavila predivna vila, tadase nije moglo ~uti mnogo lepogo Kosovu i Metohiji, a ona jehtela da u svet ponesemo ononajlep{e {to imamo. Onda nas

je sastavila, povela, razvila izadr`ala. Zahvaljuju}i njoj mivama sada pevamo pesme saKosova i Metohije. Mo`danikada ne bismo spoznali tulepotu svoga kraja da nam ona,koja i nije odatle, to nije otkri-la – rekla je jedna od ~lanicaansambla.

Prema njihovimre~ima, Dobrica Eri} kao da jeIvani namenio “Prkosnupesmu“.

- Ona je tada prkosilasvom vremenu kao {to midanas prkosimo svetu i govo-rimo o lepotama na{eg kraja.

IVANA @IGONIvana @igon je rodjena

u Beogradu.Pored Fakulteta dram-

skih umetnosti zavr{ila je isrednju muzi~ku {kolu, takodjeu Beogradu.

Prvakinja drame

Narodnog pozori{ta je od 1999.godine, predsednik Dru{tva srp-sko-ruskog prijateljstva od 2002. iod 2005. godine umetni~kirukovodilac recitatorsko-peva~kogansambla “Kosovski bo`uri“ ~ijisu ~lanovi najtalentovanija decaiz enklava Kosova i Metohije.

Ivana i Kosovski bo`urisu odr`ali preko 100 konceratau Srbiji, Crnoj Gori, Rusiji,Belorusiji i Francuskoj, na srp-skom, ruskom i engleskomjeziku. Kao predsednik Dru{tvasrpsko-ruskog prijateljstva od2002. godine predvodila jepoduhvate za pomo} Kosovu iMetohiji, organizovala je “Danekulture Kosova i Metohije“ uMoskvi, uru~ivala je stipendijestudentima, nagradila 150u~enika po selima Kosmetakompjuterima, u humanoj misijiorganizovala je i gostovanjaruskih peva~kih ansambala po

selima KiM, putovanje 520najugro`enije dece iz enklavaKosova i Metohije u Rusiju, kaoi putovanje 57-~lane delegacijeveterana Drugog svetskog rata igolooto~ana u Moskvu povodom60-godi{njice pobede nadfa{izmom. Na njen predloggradona~elnik Moskve JurijLu{kov doneo je odluku oizgradnji Moskovskog sela i 75porodica dobilo je klju~evenovih ku}a po~etkom 2007. uselu Istok. Za ovaj rad nagrad-jena je: — 2004. Specijalnomnagradom “Ve~ernjih novosti“za podvig godine — 2005.Ordenom za veru i vernost”Andrej Prvozvani“, Centranacionalne slave Rusije —2009. Nagradom fondacijeBra}a Kari} za humanitarneaktivnosti.

Koncerti Kosovskihbo`ura, pod vodjstvom Ivane@igon, u na{im pravoslavnimhramovima {irom ^ikaga iIndijane su oplemenili sveprisutne. Ovi divni izvodja~i sunas svojim pesmama i sna`nimemotivnim porukama spojilisrcem i du{om, ne samo sana{om kolevkom Kosovom iMetohijom, ve} i sa na{omtradicijom, istorijom, slavnimLazarom i Milo{em,Simonidom, De~anima,Gra~anicom i na{om ~istomverom pravoslavnom!

Nastupi Kosovskihbo`ura su bili pravo du{evnobogatstvo koje }emo dugo~uvati u na{im mislima i srcima.

Nadajmose da }emoimati vi{e ovakvih dogadjaja, aza ova dugujemo velikoHVALA Bo`urima koji svetompronose ovu iskrenu i jakuporuku svoga naroda.

U ORGANIZACIJI SPC IVANA @IGON I KOSOVSKI BO@URI NASTUPALI U AMERICI

PRKOSNI DUH BO@URA

Sa Kosova zora svi}e,svi}e, svi}e novi dan

Gra~anica sva u sjajudo~ekuje Vidovdan

Oj Kosovo, Kosovo,zemljo moja voljena

Zemljo slavnih vitezovaLazara i Milo{a

Sve delije od Srbije,svako srce ponosno

Voli i ljubi zemlju svojuGazimestan Kosovo

Oj Kosovo, Kosovo,zemljo moja voljena

Zemljo slavnih vitezovaLazara i Milo{a

Srbadija kli~e cela “Nedamo te Kosovo“

To je na{e uvek bilo oddavnina ostalo

Oj Kosovo, Kosovo,zemljo moja voljena

Zemljo slavnih vitezovaLazara i Milo{a

Nastup Ivane @igon i Kosovskih bo`ura u hramu Svetog Stevana De~anskog u ^ikagu

Predstavnik HD Bo`ur iz ^ikaga Neboj{a Radovanovi} je ugostio grupu, a HD Bo`ur je i sponzor jedne avio karte Kosovskim bo`urima

Page 8: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove

H U M A N O S T

8 Jul 2018.

Na dvodnevnom skupupod pokroviteljstvomp r e s t o l o n a s l e d n i k a

Aleksandra i princeze Katarine,uz prisustvo visokih zvani~nikadr`ave i uglednih javnih li~nostiu beogradskom hotelu Hajat pris-ustvovalo je vi{e od 600 lekara izSrbije i Republike Srpske i preko70 lekara iz inostranstva, iz vi{eod 20 zemalja. Izmedju ostalih,Konferenciji je prisustvovao iameri~ki ambasador u Srbiji Nj.e. Kajl Skat. Princeza Katarina jeuputila pozdrave ~itaocima“Srpskog Ogledala” i posebnuzahvalnost na{im lekarima uSAD. Na vi{e stru~nih predavan-ja gosti iz sveta preneli sunajnovija saznanja iz medicine.

Nj. k. v. prestolonasled-nik Aleksandar Karadjordjevi}otvorio je Konferenciju, poz-dravio u~esnike i zahvalio {topru`aju podr{ku humanitarnojmisiji njegove supruge princezeKatarine i njene Fondacije.Potom je u nastavku, a inarednog dana, odr`ano u neko-liko sala vi{e zanimljivih stru~nihsesija sa diskusijom, na kojimasu u~estvovali gosti iz sveta iu~esnici iz Srbije.

Posebnu pa`nju privukloje predavanje prof. dr SaveNeni}a, subspecijaliste za inten-zivnu negu, medicinske disciplinekoja kod nas gotovo da ne pos-toji, a u SAD, kako smo ~uli, tojdisciplini se posve}uje posebnapa`nja, jer spasava ljudske `ivotei donosi u{tede zdravstvenom sis-temu koje se mere milijardamadolara. Profesor Neni} iz Orlandana Floridi je jedan od vode}ihsvetskih eksperata u toj oblasti inedavno ga je novosadskiMedicinski fakultet u njegovomrodnom gradu izabrao za visitingprofesora. Kao svetski ekspert uAmerici prof. Neni} se izborio iza poseban status u SAD, jer imapravo na godi{nji odmor od ~akdva meseca. Ne zna se da li jo{neko u SAD kao lekar ima takvuprivilegiju. To je bio zahtev drNeni}a, jer jedino na taj na~inmo`e da le~i nostalgiju i dadolazi vi{e puta godi{nje u svojuSrbiju. Prisustvovali smo i raz-govoru u kome smo ~uli predlogprof. Radana D`odi}a, uglednogdirektora Instituta za onkologiju,koji je profesora Neni}a zamolioda lekarima Instituta odr`i preda-vanje na tu temu, {to je prof.Neni} sa zadovoljstvom prihva-tio.

Konferencija srpske

medicinske dijaspore je bila prili-ka i za na{ razgovor sa Nj. k. v.princezom Katarinom o njenojhumanitarnoj misiji, ali i vezamasa Amerikom, posebno ^ikagomi na{im lekarima u Americi.Razgovor smo zabele`ili naBelom dvoru u o~ekivanju gosti-ju na veliki prijem, koji je tom

prilikom priredjen i sve~aneve~ere koju je priredio kraljevskipar Karadjordjevi}a.

Va{e kraljevskoviso~anstvo, ve} godinama pra-timo Va{ humanitarni rad i sveje vi{e onih koji shvataju kolikoje Va{e delo veliko i zna~ajno

za srpski narod. Posebno toznaju na{i lekari i oni kojibrinu o zdravlju naroda?

- Srpski lekari, ali imedicinske sestre su pravi herojiu Srbiji, jer u miru poma`uonima kojima je naru{eno zdravl-je i kojima je pomo} neophodna.Ja im se svakodnevno divim za

ono {to rade za svoj narod isvaku priliku koristim da imka`em hvala za sve ono {to ~ine.Ta moja velika ljubav premazdravlju i ljudima me je opre-delila da stvorim Fondaciju “Lifeline u ^ikagu“ i evo ve} 25 god-ina poma`emo koliko mo`emo.Okupljamo ljude dobre volje i

kontinuirano se bavimo humani-tarnim radom.

Va{a Fondacija jenastala u ^ikagu, gde je sedi{tei na{e redakcije?

- Da, od ^ikaga je svepo~elo. ^ikago okuplja velikusrpsku zajednicu, a tu su i Srbi iz

obli`njih gradova dr`aveIlinois, kao i susednihdr`ava Viskonsin iIndijana. Mi tu imamomnogo prijatelja, amedju njima i veliki brojna{ih lekara. Svi su onipomagali i zato nije bilote{ko pokrenutiFondaciju “Life line“.Na{a humanitarna orga-nizacija danas postoji i uNjujorku, Torontu,Londonu i Gr~koj.Ponosni smo {to smostigli i do moje Gr~ke,ali ne samo zbog mene,jer sam Grkinja, nego izbog mog supruga

Aleksandra, koji je unuk gr~kogkralja. Zato su nam Grci uvekpomagali. I Grci u Americi iGrci iz Gr~ke. Prijateljstvo na{adva naroda je ogromno. ZatoGrci sve vi{e poma`u i sve ~e{}edolaze na na{e skupove uBeogradu.

Ova Konferencija

srpske medicinske dijaspore,koja se odr`ava po deveti put,posebno je zna~ajna, jer na njoju~estvuju na{i istaknuti lekariiz dijaspore, sa raznih stranasveta i prenose nam najnovijasvetska iskustva iz sveta medi-cine?

- Ovde dolazi na{a med-

icinska elita iz sveta. To su lekarikoji zauzimaju najistaknutije pozi-cije u svetskim medicinskimustanovama, bilo da su direktoriKlinika ili {efovi odeljenja ili dasu istaknuti pojedinci koji suveoma cenjeni i zapa`eni u svetu.Neki od njih su i istaknuti profe-sori na medicinskim fakultetima usvetu. Oni su inicijatori i sasobom povedu i istaknute lekare izsredina u kojima `ive i rade. Imaih najvi{e iz Amerike, a znamo daje ameri~ka medicina danas bezkonkurencije vode}a u svetu. Mimoramo biti iskreni i re}i da iakoje na{a medicina poslednjih godi-na napredovala i da imamo pojed-ince koji se izdvajaju i mogu mer-iti sa najboljima, na{a medicinaipak znatno zaostaje za najrazvi-jenijim zemljama, a posebno zaAmerikom. Zato se trudimo dapomognemo i da na{i lekari oduna praksu u svet, na najpresti`nijemedicinske ustanove i da tamoovladaju tim novim metodama ida se potom vrate u Srbiju dapo~nu da le~e tim novim meto-dama. Takodje, dovodimo i poz-nate stru~njake iz sveta koji dolazeu Srbiju i prenose svoja iskustvakolegama u Srbiji.

Da ~ujemo i kakvi suplanovi u vremenu koje je prednama?

- Nastavi}emo danabavljamo savremenu medicin-sku opremu za srpske bolnice.Nastavi}emo da prenosimoiskustva iz medicine iz svetana{im lekarima, bilo {to }e na{iistaknuti lekari iz dijaspore i nji-hovi prijatelji dolaziti u Srbiju iprenositi najnovija svetska iskust-va u le~enju, ili }e na{i lekari i}ina specijalizaciju u svet. Zamene je najva`nije zdravlje srp-skog naroda. Zdravlje se mora~uvati. Treba da nau~imo narodda ~uva ono {to je najvrednije.Zato je va`na preventiva. A akose ~ovek ve} razboli, treba mupomo}i da se najbr`e i nanajbolji na~in izle~i. Moramopomo}i ljudima da se le~e ponajvi{im svetskim standardima.Onima najte`e obolelim trebapomo}i da dostojanstveno prove-du ostatak `ivota. O tome }emogovoriti i na na{oj 10.Konferenciji medicinske dijas-pore koju smo zakazali za 22.jun 2019, ovde u Beogradu.

Kako ljude podsta}i dabudu bolji, da ne budu sebi~ni,da poma`u jedni drugima... ?

- Humanost poma`eljudima da se ose}aju bolje. Togovorim iz li~nog iskustva.Meni su tu ljubav preneliroditelji. Oni su bili filantropi.Razvili su u meni ose}ajradosti davanja. O ~injenjudrugima posebno me je u~ilamoja majka. Pomozi, dobrodelo }e te oplemeniti. Ose}a}e{se bolje. I zaista je tako. Ljuditreba da poma`u jedni drugimai tako }e biti svima bolje.

Da ~ujemo i Va{uporuku ~itaocima “SrpskogOgledala“?

- Znam za “Srpskoogledalo“ ~ije je sedi{te u^ikagu u koji rado dolazimo.Znam glavnu urednicu“Ogledala“ Slavicu Petrovi},koja je bila na na{im de{avanji-ma u Americi i koja na{e akci-je svesrdno podr`ava. Veomasmo joj zahvalni za to. Znammnogo ljudi iz ^ikaga, kao imoj suprug. U taj grad jedolazio ~esto i njegov otac –kralj Petar II. U Libertivilu jebio i sahranjen, pa je tek skoroprenet u Oplenac. Aleksandar jejedno vreme i `iveo u ^ikagu.Znam mnoge lekare iz ^ikaga. Isada su bili neki sa nama uBeogradu. Sve na{e ljude uAmerici i {irom svetanajiskrenije pozdravljam, a tozna~i i sve va{e ~itaoce. Sre}no!

DOBRA DELA NAS OPLEMENJUJUODR@ANA 9. KONFERENCIJA SRPSKE MEDICINSKE DIJASPORE U BEOGRADU

Page 9: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove

H U M A N O S T

Jul 2018. 9www.serbianmirror.com

Pro{log meseca su dvehumane `ene, DraganaStanojevi} i Nada

Kuzmanovi} iz ^ikaga pokrenilejednu divnu akciju za pomo} bolni-ci RUDO u Beogradu.Organizovale su prvu donatorskuve~eru i prikupile, za po~etak lepusvotu novca, koja }e pacijentima izdravstvenim radnicima bolniceRudo olak{ati oporavak i rad.

Na{ list Ogledalo rado iuvek podr`ava ovakve ideje i akci-je i tim povodom smo razgovaralisa gospodom Draganom Stanojevi},koja nam je rekla slede}e:

Rade}i dugo godina kaomedicinska sestra u UrgentnomCentru Klini~kog Centra Srbije ikao glavna sestra Centra zaendokrinu hirurgiju KCS, bila samsvedok te{kih uslova rada, kako utim ustanovama tako i u drugim{irom na{e Srbije.

Medjutim, veliko srcena{ih ljudi i plemenite du{eBalkanaca i tamo su bile iznadproblema.

Po`rtvovanost lekara,medicinskih sestara i ostalog osobl-ja, li~no zalaganje kao i humanitar-na nov~ana ili robna donacijaraznih dobrotvora, pojedinaca ilikolektiva, pomogle su da se sve topromeni na bolje. Topla re~ zabolesnog ~oveka i kolegu, te visokastru~nost nikada nisu izostale.

Ponosna i sre}na, jer sambila li~ni u~esnik tih promena,mogu re}i da su to danas renomi-rane medicinske ustanove, nastavnebaze za {kolovanje novihzdravstvenih kadrova na svimnivoima sa savremenom opremom ikvalitetnim uslovima za oporavakbolesnih ljudi.

Na `alost, tako nije bilo usvim zdravstvenim ustanovamaRepublike Srbije. Danas iMinistarstvo zdravlja na{e zemlje utranziciji, ula`e veliki trud da se to

promeni na bolje, ali neke od tihustanova i dalje rade u lo{im ite{kim uslovima.

Mojim dolaskom uAmeriku suo~ila sam se sadruga~ijim zdravstvenim sistemom ivelelepno uredjenim zdravstvenimustanovama i najnovijom medicin-skom opremom.

U razgovoru sa novimprijateljima, prenose}i im utiske izzdravstvenih ustanova Srbije,potvrdili su ta moja zapa`anja, jersu rodbinskim i prijateljskimodnosima i dalje vezani za zemlju

iz koje poti~u, a ~esto su i sami bilipacijenti srpskih bolnica.

Zato i nije bilo punorazmi{ljanja da pokrenemo novuakciju.

Gospodja NadaKuzmanovi}, je prilikom odlaska uBeograd, aprila ove godine, poseti-la Specijalnu bolnicu za rehabil-itaciju i ortopedsku protetiku. Ovaustanova se popularno zove iBolnica RUDO, jer se nalazi uistom dvori{tu sa najstarijomortopedskom kompanijom u jugois-to~noj Evropi, RUDO. Tamo seuverila o te{kim uslovima rada iboravka pacijenata u toj ustanovi. Urazgovoru sa timom stru~njaka tebolnice, odlu~eno je da se putemove humanitane akcije, uz Va{u

nov~anu ili robnu donatorskupomo}, to stanje promeni.

Ta bolnica se bavipsihi~kim i fizi~kim osposobljavan-jem pacijenata koji su ostali bezruku ili nogu usled bolesti inesre}e, bolesnika koji ~ekaju da imse tu izrade proteze, koji ponovou~e da hodaju.

Pacijenti ove bolnice nere{avaju svoj problem za 7-10dana operacijom ili lekovima, oniu bolnici provode 3 i vi{e mese-ci u kontinuitetu, oni `ive u bol-nici. Po svemu drugom oni su

zdravi i trebalo bi da i poredograni~ene mobilnosti imaju akti-van svakodnevni `ivot. ZA TOSU IM NEOPHODNA POMA-GALA kao sto su INVALIDSKAKOLICA ili u lak{im slu~ajevima{take. Da bi iz kreveta oti{li naterapiju, ve`be ili samo do toale-ta moraju da koriste kolica, kojihu bolnici na `alost nemadovoljno! U ovom trenutku bol-nica ima 70 kolica na 150 pacije-nata! To zna~i da medicinska ses-tra mora jednog bolesnika dasmesti u krevet da bi drugogodvezla na terapiju! A to su samokolica!!!

U veoma lo{em stanju sui bolesni~ki kreveti, name{taj, nemakolica za kupanje, posteljine, pokri-

va~a, pe{kira, a o spravama zave`banje i rehabilitaciju i da negovorimo.

I pored svega toga, paci-jenti su stru~nost osoblja i neguocenili ocenom 5, na skali od 1-5!

@elimo da doktorima,medicinskim sestrama i ostalomosoblju olak{amo rad ali pre svegada pacijentima omogu}imo boljiboravak u toj bolnici, uz minimumljudskog dostojanstva, u tranzicijika novom i te`em `ivotu koji jeispred njih.

Zato vas molimo da nam

se pridru`ite, da se uklju~ite ipomognete ne samo donacijamanego i {irenjem informacije o ovomprojektu medju svojim kolegama iprijateljima, na svojim dru{tvenimmre`ama.

Gospodja NadaKuzmanovi} i ja, odlu~ile smo dato bude putem facebook donacije iorganizacijom humanitarnihdobrotvornih ve~eri, pri~a zaOgledalo gospodja DraganaStanojevi}.

Akcija je po~ela 02.juna, 2018. godine, organizacijomhumanitarne ve~eri u sali SrpskeNarodne Odbrane u ^ikagu uznesebi~nu pomo} gospodinaGradimira Markovi}a. Ve~eru nakojoj je bilo prisutno oko dvade-

setak gostiju donirali su gospodinLjubi{a Kuzmanovi} i gospodinMiodrag Stanojevi}.

Tada i neposredno poslete ve~eri, prikupljeno je oko $4000.OD SRCA SE ZAHVALJUJEMOSVIM NA[IM DOSADA[NJIMDONATORIMA i verujemo, da }eih biti jo{, jer AKCIJA SE NAS-TAVLJA.

Projekat ide uz pomo}neprofitne organizacije “SerbianBrothers Help” – Srpska BratskaPomo} - i ovaj }e novac ve} u julumesecu bit prosledjen direktno sanjihovog ra~una na ra~un nadle`nihustanova za prodaju invalidskihkolica u Srbiji. Cena invalidskihkolica u Srbiji je oko $250 a kupi}ese i jedan EKG aparat sa moni-torom neophodan za delokrug radaove bolnice, jer se u medjuvremenupostoje}i pokvario bez mogu}nostipopravke.

Molimo vas da ve}eiznose donacija {aljete ~ekom na:“Serbian Brothers Help” sa naz-nakom ‘za bolnicu RUDO’.

Adresa:19687 W GrandAve. Lake Villa, IL 60046 iliuplatom donacije na odredjenojstranici facebook-a.

Izve{taje o svim de{avan-jima vezanim za ovu akcijuna}i}ete u ~asopisu SERBIANMIRROR-OGLEDALO, nezavis-nom mese~nom ~asopisu Srba uSAD. Zahvaljujemo se uredniku~asopisa, gospodji Slavici Petrovi}na tome, a ona }e i za vreme svogboravka u Srbiji posetiti Specijalnubolnicu za rehabilitaciju i ortoped-sku protetiku u Beogradu i prenesenam reporta`u o na{oj primljenojdonaciji.

Hvala za Va{e veliko srcei srda~an pozdrav!

Nada Kuzmanovi} iDragana Stanojevi},

u ^IKAGU, 20. juna 2018. godine.

HUMANITARNA AKCIJA ZA BOLNICU U SRBIJI

Nada Kuzmanovi} i Dragana Stanojevi} sa donatorima na humanitarnoj ve~eri u sali SNO

Prijatelji i darodavci humanitarne ve~ere Oni se uvek rado odazivaju tamo gde je pomo} potrebna

Page 10: BIZNIS - SERBIAN MIRROR · 2018-06-29 · Traga za odgovor na pitanje ima li kandidata koji }e da nadmaše Teslu i Pupina, Karla Maldena i ostale srpske Oskarovce i dobitnike Pulicerove

Z D R A V L J E

Jul 2018.10

U Beogradu po~eo sa radom Doktor Tim, konsultantska ku}a za zdravlje roditelja na{ih ljudi iz dijaspore, koji vodi profesor medicine Dejan Radenkovi}

Pi{e: Marko Lopu{ina

Kada je nedavno gospodjaVera K. iz Zemunapolomila kuk, nekoliko

~asova je ~ekala dok joj nijeukazana adekvatna medicinskapomo}. Ova gospodja u godina-ma, majka odrasle }erke koja`ivi i radi u [vedskoj, bila jesama i nezbrinuta u svom stanuu Zemunu. Da nije bilo nas, kojismo joj prvi pritekli u pomo}verovatno bi bila na velikimmukama i jakim bolovima.Pozvale su nas njene kom{ije, ami smo doveli najbolje lekare dazbrinu gospodju Veru K.

Ovu pri~u, takotipi~nu za Srbiju i stanje unjenom zdravstvu, ispri~ao namje profesor medicine dr DejanRadenkovi}. Doktor je specijal-ista op{te hirurgije i subspecijal-ista urgentne hirurgije na Kliniciza digestivnu hirurgiju Klini~kogcentra Srbije i vlasnik prvesrpske konsultantske ku}e DrTeam za zdravlje roditelja na{ihljudi iz dijaspore.

Na{a konsultantska ku}aje osnovana u Beogradu. Po~elaje sa radom. Ideja je da mi uSrbiji poma`emo le~enje roditel-ja na{ih ljudi u rasejanju – ka`edr Radenkovi}.

Ovaj profesor medicineje svetski priznat stru~njak. Za~lana Ameri~kog udru`enjahirurga (American College ofSurgeons – FACS) izabran je2014. godine. Usavr{avao se unajpresti`nijim klinikama zabolesti pankreasa, `u~i i `u~nihputeva, poput klinika za diges-tivnu hirurgiju Univerziteta uHajdelbergu i Minhenu, ^ikagu,kao i u klinici Memorial SloanKettering Cancer Center uNjujorku. Njegova ideja oDoktor Timu je originalna imoderna u srpskom i balkan-skom zdravstvu.

Doktor Tim je timnajboljih medicinskih konsul-tanata u Srbiji koji poma`e da nanajefikasniji i najpovoljniji na~inna{i ljudi iz dijaspore i otad`binere{e svoje i posebno zdravstveneprobleme ~lanova svojih porodi-ca. Znamo da stanje u na{emzdravstvu nije najidealnije.

De{ava se da na{i ljudi u Srbijizbog toga lutaju od lekara dolekara, od bolnice do bolnice, upotrazi za medicinskom pomo}i,a njihovi najdra`i, sinovi i k}erikoji `ive i rade u inostranstvu suveoma zabrinuti zbog toga. I~esto nisu u mogu}nosti dadodju da pomognu bolesnimroditeljima. Mi smo na{li na~inda na{ Doktor Tim re{ava prob-lem kvalitetnog zbrinjavanja

roditelja i najbli`e rodbine na{ihljudi iz dijaspore – obja{njavadoktor Dejan Radenkovi}.

Njegov Doktor Timokuplja vrhunske stru~njake izsvih oblasti medicine i saradjujesa svim privatnim ordinacijama iklinikama u Srbiji. Ovi stru~njaciveruju da lekari le~e lekovima,ali i re~ima i humanim pris-tupom, zato Doktor Tim svojimklijentima, ljudima iz srpskograsejanja u Americi i Evropi, alii svojim pacijentima u otad`biniSrbiji, posve}uje puno po{tovan-je, razumevanje, pa`nju ipodr{ku.

Ako imate problema sazdravljem va{eg oca ili majke,bake ili deke, brata ili sestre uotad`bini, mo`ete da se oslonitina nas. Poverite najboljima svojubrigu o va{im najmilijima uSrbiji. Dozvolite da ih zajednole~imo i negujemo – poru~ujedoktor Radenkovi} ~itaocima“Ogledala” u SAD i Kanadi.

Doktor obja{njava dabeogradski Doktor Tim kao kon-sultantska ku}a izradjuje elek-tronski zdravstveni kartonsvakog pacijenta, u koji seupisuju dijagnoze, izve{tajilekara o pregledima i le~enju, ipreko kog }e se zakazivati pre-gledi.

Elektronski karton jedostupan sinovima i k}erima izdijaspore da preko na{eg sajtaprate le~enje svojih roditelja,baka, deka, bra}e ili sestara uSrbiji. Tako da }e na{i ljudi urasejanju biti informisani ozdravstvenom stanju svojihnajmilijih. Na{i ljudi u dijasporiuz na{u pomo} mogu direktno daodlu~uju o zdravlju svojihroditelja, bra}e, sestara, baba ideda. Zajedno sa na{im klijenti-ma iz inostranstva mi obezbedju-jemo zdravlje i mir najstarijim~lanovima njihove porodice uotad`bini – garantuje doktor pro-fesor Dejan Radenkovi}, osniva~i rukovodilac beogradske konsul-tantske ku}e Doktor Tim.

Konsultantska ku}a DrTeam funkcioni{e kao klub ljudi`eljnih da na najbolji na~in re{ezdravstvene probleme svojihnajmilijih. ~lanovi kluba pla}ajumese~nu ~lanarinu od 50 dolara,

zauzvrat dobijaju konsultaciju ole~enju i prevenciji, kao i uvid uelektronski zdravstveni kartonsvojih roditelja.

Svakom novom koris-niku poklanjamo prva dva mese-ca besplatnog kori{}enja na{ihusluga. Nakon toga mese~na~lanarina je 50 dolara. U okvirunje dobijate na{u detaljnu analizuzdravstvenog stanja, savete, pre-

poruke i kontakt s najboljimustanovama, lekarima i drugimstru~nim osobljem. Specijalisti~kipregledi, terapije u ku}nimuslovima, prevoz, anga`ovanjeosoba za pomo} u ku}i ili sme{taju odgovaraju}i dom posebno senapla}uju, a na{i korisnici imaju10 odsto popusta na sve usluge –obja{njava na~in funkcionisanjadr Dejan Radenkovi}.

ZDRAVLJE VA[IH NAJMILIJIH JE NA[A BRIGA

Mnoge na{e ljude u rasejanju grize savest, jer ne mogu efikasno da pomognu ocu, majci, dedi, baki, sestri ili bratu da se na pravi na~in le~e.Poverite najboljima tu svoju brigu. Dozvolite da ih zajedno le~imo i negujemo u Srbiji – poru~uje doktor Radenkovi}

POSTAVITE PITANJE– Po{tovani posetioci

sajta, budite slobodni danam postavite pitanja izatra`ite odgovor za sve{to vas zanima o uslugamaDr Team-a. Na{ tim vam jena raspolaganju uvek ipotrudi}emo se da vamodgovorimo na sva va{apitanja u najkra}emmogu}em roku – va{ dok-tor Dejan Radenkovi}.

Sve o Doktor Timuimate na sajtu:www.drteam.rs

Tel. +381 11 333 74 52E-mail: [email protected]

KLUB ODGOVORNIH LJUDIDoktor Tim funkcioniše kao klub ljudi `eljnih da na

najbolji na~in reše zdravstvene probleme svojih najmilijih. –Kontaktirajte s nama putem telefona, e-mail-a, Vibera iliWatsUp-a kako biste dobili dodatne informacije ofunkcionisanju Dr Team-a.

Javite se na adresu :Dr Team,11000 BeogradBulevar despota Stefana 13

Prof. dr. Dejan Radenkovi}