bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva
TRANSCRIPT
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA Metodika nastaveDrscMOmerovićOn je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja ndash Kognitivno (usvajanje znanja) ndash Psihomotorno (vještine) ndash Afektivno (stavovivrijednostiinteresovanja) Svako područje sistematizirano je hijerarhijskiod niže ka višoj razini usvojenosti znanja Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici mogu pokazati usvojena znanja vještine i stavove KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu1048698 Znanje (prizivanje činjenica i informacija) 1048698 Razumijevanje 1048698 Primjena 1048698 Analiza 1048698 Sinteza i 1048698 Vrednovanje 16 potkategorija znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)AFEKTIVNO PODRUČJE 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija) 1048698 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija) Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja) Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i umijeća) REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001) VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI POŽELJNI GLAGOLI 1048698 Analiziratihellip 1048698 Opisatihellip 1048698 Definiratihellip 1048698 Napravitihellip 1048698 Usporeditihellip 1048698 Razlikovatihellip 1048698 Argumentiratihellip NEPOŽELJNI GLAGOLI 1048698 Znatihellip 1048698 Razumjetihellip 1048698 Osvijestitihellip 1048698 Cijenitihellip 1048698 Zapamtitihellip 1048698 Upoznatihellip 1048698 Naučitihellip 1048698 Osposobitihellip Odgojno-obrazovna ekologija DIDAKTIKAOdgojno-obrazovna ekologija Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesaElementi odgojno-obrazovne ekologijeProstorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivajuKadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanjaKomunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju Prostorno-materijalni uvjeti i oprema Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječiProstorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standardProstorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip Kadrovski potencijal Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaciPodjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osobljeSvako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja) stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi) pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće) Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja porukaProces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanjuPreduvjeti razumijevanja i spremnosti 1 jasnoća poruke (bez šumova)2 dostupnost i prohodnost kanala 3 poželjnost i poruke i pošiljateljaOdgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati porukeU neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja Vrste i oblici komunikacije premaprirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa porukebroju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom 4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju) Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesaZasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vladaSocijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi) na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesana odnosu učitelj-učenik(~ci) i odnosu učenik-učenikOzračje ndash emocionalna komponenta Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesaTemelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značajZnakovi narušenog pozitivnog ozračja pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u ponašanjuloš uspjeh učenikaveliki broj izostanaka učenika iili učiteljastrah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesuLičnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja DIDAKTIKAZakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomijeNačelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja PRAVILA od poznatog k nepoznatom od konkretnog k apstraktnomod lakšeg k težemod bližjeg k daljemod jednostavnog k složenomhellipNačelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržajaNačelo primjerenosti i akceleracije ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanjeNačelo aktivnosti i razvoja ndash znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštvaNačelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnostiNačelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinakNačelo koncentracije i disperzije ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjelineNačelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnutoNačelo individualnosti i socijalizacije ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje NASTAVNE METODE RADAUVODNastavne metode su načini rada učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnostiUčenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenikaUčitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanjeOSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODAverbalne i vizualne nastavne metodeVrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombiniratiU verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja pripovijedanje objašnjavanje Metoda razgovora Metoda čitanja i rada na tekstuMetoda pisanja Vizualne metode dijele se na Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvoMETODA PRAKTIČNIH RADOVA Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za rad Metoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošćuMETODA CRTANJAMetoda crtanja je način rada nastavnika i
učenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežomMETODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTURadom na tekstu učenici svladavaju tehnikučitanja pravilno korištenje teksta udžbenikaradne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja METODA RAZGOVORARazlikujemo više vrsta oblika razgovoraKatehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja METODA USMENOG IZLAGANJA Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u oblikupripovijedanja opisivanja obrazlaganja objašnjavanja i izvještavanja ZAKLJUČAKNastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnostiOsnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI POŽELJNI GLAGOLI 1048698 Analiziratihellip 1048698 Opisatihellip 1048698 Definiratihellip 1048698 Napravitihellip 1048698 Usporeditihellip 1048698 Razlikovatihellip 1048698 Argumentiratihellip NEPOŽELJNI GLAGOLI 1048698 Znatihellip 1048698 Razumjetihellip 1048698 Osvijestitihellip 1048698 Cijenitihellip 1048698 Zapamtitihellip 1048698 Upoznatihellip 1048698 Naučitihellip 1048698 Osposobitihellip Odgojno-obrazovna ekologija DIDAKTIKAOdgojno-obrazovna ekologija Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesaElementi odgojno-obrazovne ekologijeProstorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivajuKadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanjaKomunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju Prostorno-materijalni uvjeti i oprema Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječiProstorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standardProstorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip Kadrovski potencijal Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaciPodjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osobljeSvako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja) stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi) pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće) Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja porukaProces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanjuPreduvjeti razumijevanja i spremnosti 1 jasnoća poruke (bez šumova)2 dostupnost i prohodnost kanala 3 poželjnost i poruke i pošiljateljaOdgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati porukeU neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja Vrste i oblici komunikacije premaprirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa porukebroju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom 4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju) Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesaZasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vladaSocijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi) na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesana odnosu učitelj-učenik(~ci) i odnosu učenik-učenikOzračje ndash emocionalna komponenta Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesaTemelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značajZnakovi narušenog pozitivnog ozračja pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u ponašanjuloš uspjeh učenikaveliki broj izostanaka učenika iili učiteljastrah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesuLičnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja DIDAKTIKAZakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomijeNačelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja PRAVILA od poznatog k nepoznatom od konkretnog k apstraktnomod lakšeg k težemod bližjeg k daljemod jednostavnog k složenomhellipNačelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržajaNačelo primjerenosti i akceleracije ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanjeNačelo aktivnosti i razvoja ndash znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštvaNačelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnostiNačelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinakNačelo koncentracije i disperzije ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjelineNačelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnutoNačelo individualnosti i socijalizacije ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje NASTAVNE METODE RADAUVODNastavne metode su načini rada učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnostiUčenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenikaUčitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanjeOSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODAverbalne i vizualne nastavne metodeVrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombiniratiU verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja pripovijedanje objašnjavanje Metoda razgovora Metoda čitanja i rada na tekstuMetoda pisanja Vizualne metode dijele se na Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvoMETODA PRAKTIČNIH RADOVA Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za rad Metoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošćuMETODA CRTANJAMetoda crtanja je način rada nastavnika i
učenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežomMETODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTURadom na tekstu učenici svladavaju tehnikučitanja pravilno korištenje teksta udžbenikaradne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja METODA RAZGOVORARazlikujemo više vrsta oblika razgovoraKatehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja METODA USMENOG IZLAGANJA Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u oblikupripovijedanja opisivanja obrazlaganja objašnjavanja i izvještavanja ZAKLJUČAKNastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnostiOsnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja) stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi) pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće) Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja porukaProces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanjuPreduvjeti razumijevanja i spremnosti 1 jasnoća poruke (bez šumova)2 dostupnost i prohodnost kanala 3 poželjnost i poruke i pošiljateljaOdgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati porukeU neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja Vrste i oblici komunikacije premaprirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa porukebroju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom 4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju) Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesaZasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vladaSocijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi) na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesana odnosu učitelj-učenik(~ci) i odnosu učenik-učenikOzračje ndash emocionalna komponenta Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesaTemelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značajZnakovi narušenog pozitivnog ozračja pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u ponašanjuloš uspjeh učenikaveliki broj izostanaka učenika iili učiteljastrah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesuLičnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja DIDAKTIKAZakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomijeNačelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja PRAVILA od poznatog k nepoznatom od konkretnog k apstraktnomod lakšeg k težemod bližjeg k daljemod jednostavnog k složenomhellipNačelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržajaNačelo primjerenosti i akceleracije ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanjeNačelo aktivnosti i razvoja ndash znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštvaNačelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnostiNačelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinakNačelo koncentracije i disperzije ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjelineNačelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnutoNačelo individualnosti i socijalizacije ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje NASTAVNE METODE RADAUVODNastavne metode su načini rada učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnostiUčenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenikaUčitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanjeOSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODAverbalne i vizualne nastavne metodeVrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombiniratiU verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja pripovijedanje objašnjavanje Metoda razgovora Metoda čitanja i rada na tekstuMetoda pisanja Vizualne metode dijele se na Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvoMETODA PRAKTIČNIH RADOVA Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za rad Metoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošćuMETODA CRTANJAMetoda crtanja je način rada nastavnika i
učenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežomMETODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTURadom na tekstu učenici svladavaju tehnikučitanja pravilno korištenje teksta udžbenikaradne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja METODA RAZGOVORARazlikujemo više vrsta oblika razgovoraKatehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja METODA USMENOG IZLAGANJA Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u oblikupripovijedanja opisivanja obrazlaganja objašnjavanja i izvještavanja ZAKLJUČAKNastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnostiOsnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značajZnakovi narušenog pozitivnog ozračja pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u ponašanjuloš uspjeh učenikaveliki broj izostanaka učenika iili učiteljastrah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesuLičnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja DIDAKTIKAZakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomijeNačelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja PRAVILA od poznatog k nepoznatom od konkretnog k apstraktnomod lakšeg k težemod bližjeg k daljemod jednostavnog k složenomhellipNačelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržajaNačelo primjerenosti i akceleracije ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanjeNačelo aktivnosti i razvoja ndash znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštvaNačelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnostiNačelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinakNačelo koncentracije i disperzije ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjelineNačelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnutoNačelo individualnosti i socijalizacije ndash nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje NASTAVNE METODE RADAUVODNastavne metode su načini rada učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnostiUčenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenikaUčitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanjeOSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODAverbalne i vizualne nastavne metodeVrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombiniratiU verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja pripovijedanje objašnjavanje Metoda razgovora Metoda čitanja i rada na tekstuMetoda pisanja Vizualne metode dijele se na Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvoMETODA PRAKTIČNIH RADOVA Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za rad Metoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošćuMETODA CRTANJAMetoda crtanja je način rada nastavnika i
učenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežomMETODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTURadom na tekstu učenici svladavaju tehnikučitanja pravilno korištenje teksta udžbenikaradne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja METODA RAZGOVORARazlikujemo više vrsta oblika razgovoraKatehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja METODA USMENOG IZLAGANJA Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u oblikupripovijedanja opisivanja obrazlaganja objašnjavanja i izvještavanja ZAKLJUČAKNastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnostiOsnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje NASTAVNE METODE RADAUVODNastavne metode su načini rada učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnostiUčenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenikaUčitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanjeOSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODAverbalne i vizualne nastavne metodeVrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombiniratiU verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja pripovijedanje objašnjavanje Metoda razgovora Metoda čitanja i rada na tekstuMetoda pisanja Vizualne metode dijele se na Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvoMETODA PRAKTIČNIH RADOVA Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za rad Metoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošćuMETODA CRTANJAMetoda crtanja je način rada nastavnika i
učenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežomMETODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTURadom na tekstu učenici svladavaju tehnikučitanja pravilno korištenje teksta udžbenikaradne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja METODA RAZGOVORARazlikujemo više vrsta oblika razgovoraKatehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja METODA USMENOG IZLAGANJA Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u oblikupripovijedanja opisivanja obrazlaganja objašnjavanja i izvještavanja ZAKLJUČAKNastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnostiOsnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
učenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežomMETODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTURadom na tekstu učenici svladavaju tehnikučitanja pravilno korištenje teksta udžbenikaradne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja METODA RAZGOVORARazlikujemo više vrsta oblika razgovoraKatehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja METODA USMENOG IZLAGANJA Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u oblikupripovijedanja opisivanja obrazlaganja objašnjavanja i izvještavanja ZAKLJUČAKNastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnostiOsnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode