BOLONJSKI PROCES

i ECTSEuropski sustav prijenosa (i prikupljanja) bodovaEuropean Credit Transfer (and Accumulation) System

Ante Katavić

Sveučilište u Dubrovniku

Dubrovnik, 15 ožujka 2006

PovijestPovijest Bolonjskog procesaBolonjskog procesa

••PolitiPolitiččko i gospodarsko ujedinjenje Europe dovelo je i ko i gospodarsko ujedinjenje Europe dovelo je i do procesa harmonizacije do procesa harmonizacije (ali ne s ciljem unificiranja) (ali ne s ciljem unificiranja) europskog visokoeuropskog visokošškolskog sustava. kolskog sustava.

••Bolonjska deklaracija (iz 1999 godine) je srediBolonjska deklaracija (iz 1999 godine) je središšnji nji dokument na kojem u se ovaj proces zasniva.dokument na kojem u se ovaj proces zasniva.

••Hrvatska je ukljuHrvatska je uključčena u ovaj proces 2001 godine na ena u ovaj proces 2001 godine na Rektorskoj konferenciji u PraguRektorskoj konferenciji u Pragu

•• SorbonneSorbonne DeclarationDeclaration ((1998)1998)

•• 4 Dr4 Držžave potpisniceave potpisnice

•• BolognaBologna DeclarationDeclaration ((1999)1999)

•• 29 Dr29 Držžava potpisnicaava potpisnica

•• PrahaPraha CommuniquCommuniquéé ((2001)2001)

•• 32 Dr32 Držžave potpisnice ( i HRVATSKA)ave potpisnice ( i HRVATSKA)

•• BerlinBerlin CommuniquCommuniquéé ((2003)2003)

•• 33 Dr33 Držžave potpisniceave potpisnice

•• BergenBergen CommuniquCommuniquéé ((2005)2005)

•• 45 Dr45 Držžava potpisnicaava potpisnica

Ciljevi Bolonjske deklaracijeCiljevi Bolonjske deklaracije

••PrihvaPrihvaććanje sustava s anje sustava s dvadva obrazovna ciklusaobrazovna ciklusa (3(3+2+2))Preddiplomski i diplomski, nakon kojeg slijedi trePreddiplomski i diplomski, nakon kojeg slijedi trećći tj. i tj. poslijediplomski (specijalistiposlijediplomski (specijalističčki i doktorski) (do 3)ki i doktorski) (do 3), , ••PrihvaPrihvaććanje sustava anje sustava lako prepoznatljivih ilako prepoznatljivih iusporedivih akademskih stupnjevausporedivih akademskih stupnjeva i uvođenje i uvođenje dodatkadodatka diplomi s ciljem lakdiplomi s ciljem lakššeg zapoeg zapoššljavanja ljavanja i i međunarodne konkurentnostimeđunarodne konkurentnosti,,••Promicanje potrebne Promicanje potrebne europske dimenzijeeuropske dimenzije u visokom u visokom obrazovanju, posebice s obzirom na razvoj nastavnih obrazovanju, posebice s obzirom na razvoj nastavnih programa i među institucionalnu suradnju i sheme programa i među institucionalnu suradnju i sheme mobilnostimobilnosti,,

Ciljevi Bolonjske deklaracijeCiljevi Bolonjske deklaracije

••PPromicanje romicanje mobilnostimobilnosti i prevladavanje zapreka i prevladavanje zapreka slobodnom kretanju studenata i nastavnika kao i slobodnom kretanju studenata i nastavnika kao i administrativnog osobljaadministrativnog osoblja,,

••Promicanje europske suradnje u Promicanje europske suradnje u osiguranju osiguranju kvalitetekvalitete u cilju razvijanja usporedivih kriterija i u cilju razvijanja usporedivih kriterija i metodologija,metodologija,

••Uvođenje bodovnog sustava kao Uvođenje bodovnog sustava kao ššto je to je ECTSECTS

ECTS ECTS bodovni sustav zapobodovni sustav započčeo je kaoeo je kao projekt Europske projekt Europske zajednice koji je donesen 1989. godine s ciljem zajednice koji je donesen 1989. godine s ciljem priznavanja diploma unutar EZ kako bi se omogupriznavanja diploma unutar EZ kako bi se omoguććilo ilo slobodno kretanje studenata.slobodno kretanje studenata.

Program je Program je do danas do danas zazažživio u ivio u 45 europskih zemalja,45 europskih zemalja, a a od 2001. godine je instrument harmonizacije visokog od 2001. godine je instrument harmonizacije visokog šškolstva u Republici Hrvatskoj.kolstva u Republici Hrvatskoj.

U akademskoj godini 2005/2006 ECTS sustav je U akademskoj godini 2005/2006 ECTS sustav je obavezni dio studijskih programa.obavezni dio studijskih programa.

KljuKljuččni elementni elementii ECTS bodovnog sustavaECTS bodovnog sustava::

••ECTS bodovi (ECTS ECTS bodovi (ECTS CreditCreditss). ).

••OptereOptereććenje studenta (Student Workload)enje studenta (Student Workload)

••Ishodi uIshodi uččenja i sposobnosti (Learning Outcomes & enja i sposobnosti (Learning Outcomes & Competences)Competences)

ECTS je usredotoECTS je usredotoččen na studenta i optereen na studenta i optereććenje enje studenta potrebno za postizanje ishoda ustudenta potrebno za postizanje ishoda uččenja tj. enja tj. sposobnosti koje izrasposobnosti koje izražžavaju avaju ššto to ćće student znati, e student znati, razumijeti ili morazumijeti ili moćći postii postićći i

ECTS je baziran na principu da je 60 bodova mjera za ECTS je baziran na principu da je 60 bodova mjera za ukupno optereukupno optereććenje redovnog studenta tijekom jedne enje redovnog studenta tijekom jedne akademske godine (dakle po semestru 30 bodova). To akademske godine (dakle po semestru 30 bodova). To u stvarnosti iznosi ukupno 1500 do 1800 sati rada u stvarnosti iznosi ukupno 1500 do 1800 sati rada godigodiššnje ukljunje uključčujuujućći sve aktivnosti (i sve aktivnosti (pohađanje pohađanje predavanja, seminari, vjepredavanja, seminari, vježžbe, istrabe, istražživaivaččki rad, ki rad, prezentacije, samostalno uprezentacije, samostalno uččenje, priprema ispita i sl.) enje, priprema ispita i sl.) koje su potrebne da bi se uspjekoje su potrebne da bi se uspješšno savladalo gradivo .no savladalo gradivo .

U praksi se ukupno optereU praksi se ukupno optereććenje moenje možže povezati s e povezati s brojem radnih tjedana pomnobrojem radnih tjedana pomnožženih s 40 sati koliko je enih s 40 sati koliko je radni tjedan u RH. radni tjedan u RH.

Kada podjelimo ukupno godiKada podjelimo ukupno godiššnje opterenje optereććenje sa brojem enje sa brojem bodova ( 1500 do 1800 sati godibodova ( 1500 do 1800 sati godiššnje / 60 bodova) dobit nje / 60 bodova) dobit ććemo optereemo optereććenje po jednom bodu i ono je od 25 do 30 enje po jednom bodu i ono je od 25 do 30 sati, tj. toliko sati, tj. toliko ćće ukupno vremena (prosjee ukupno vremena (prosječčan) student an) student ““potropotroššitiiti”” ukljuuključčujuujućći sve oblike aktivnosti da bi i sve oblike aktivnosti da bi uspjeuspješšno savladao gradivo tj. usvojio trano savladao gradivo tj. usvojio tražžene ene sposobnosti.sposobnosti.

Procjenu koliko Procjenu koliko ćće sati iznositi opteree sati iznositi optereććenje studenta po enje studenta po jednom bodu mogujednom bodu mogućće je donijeti i na razini dre je donijeti i na razini držžave, ave, sveusveuččiliiliššta, odjela ili programa.ta, odjela ili programa.

Svakako treba istaSvakako treba istaćći da izjednai da izjednaččavanje broja ECTS avanje broja ECTS bodova za pojedini predmet s tjednim brojem sati bodova za pojedini predmet s tjednim brojem sati predavanja i vjepredavanja i vježžbi mobi možže dovesti do nerealnih procjena e dovesti do nerealnih procjena jer ne mora obuhvatiti sve oblike aktivnosti koje student jer ne mora obuhvatiti sve oblike aktivnosti koje student treba obaviti da bi savladao gradivo, a posebno je treba obaviti da bi savladao gradivo, a posebno je opasno povezivati broj bodova sa statusom predmeta ili opasno povezivati broj bodova sa statusom predmeta ili prestiprestižžom profesora.om profesora.

OptereOptereććenje studenta (Student Workload)enje studenta (Student Workload)

Ovo je jedan od najvaOvo je jedan od najvažžnijih momenata u provođenju nijih momenata u provođenju ECTSECTS--a i postoji via i postoji višše pristupa.e pristupa.

Ako uzmemo za primjer određeni predmet kojem smo Ako uzmemo za primjer određeni predmet kojem smo na temelju ishoda una temelju ishoda uččenja koje student mora steenja koje student mora stećći i i i obaveza koje mora ispuniti dodijelili 6 bodova (i uz obaveza koje mora ispuniti dodijelili 6 bodova (i uz pretpostavku da je 25h=1bod) tada bi student trebao pretpostavku da je 25h=1bod) tada bi student trebao provesti 150 sati ukupno da savlada gradivo i uspjeprovesti 150 sati ukupno da savlada gradivo i uspješšno no polopoložži ispit. i ispit.

Uz pretpostavku da je student imao 5 sati tjedno Uz pretpostavku da je student imao 5 sati tjedno predavanja i vjepredavanja i vježžbi, te da je u semestru 15 tjedana, bi, te da je u semestru 15 tjedana, onda bi veonda bi većć pohadanje predavanja iznosilo pohadanje predavanja iznosilo 75 sati75 sati..

Ukoliko bi student trebao izraditi seminarski rad od npr. Ukoliko bi student trebao izraditi seminarski rad od npr. 5 kartica, pretpostavimo da bi prosje5 kartica, pretpostavimo da bi prosječčno po kartici no po kartici potropotroššio 5 sati za istraio 5 sati za istražživanje i pisanje rada, to bi ivanje i pisanje rada, to bi iznosilo daljnjih iznosilo daljnjih 25 sati25 sati. .

Ostatak raspoloOstatak raspoložživih sati bi iznosio ivih sati bi iznosio 50 sati50 sati i to bi i to bi vrijeme trebalo obuhvatiti vrijeme trebalo obuhvatiti ččitanje i uitanje i uččenje struenje struččne ne literature i ostale oblike pripreme za ispit.literature i ostale oblike pripreme za ispit.

U praksi se pokazalo moguU praksi se pokazalo mogućće proe proččitati 5 do 15 stranica itati 5 do 15 stranica teksta ovisno o teteksta ovisno o težžini, a nauini, a nauččiti 3 do 8 stranica na satiti 3 do 8 stranica na sat

Dakle u ovom sluDakle u ovom sluččaju optereaju optereććenje studenta bi izgledaloenje studenta bi izgledalo

Predavanja 75 sati (5 sati tjedno) 50%Predavanja 75 sati (5 sati tjedno) 50%

Seminar 25 sati (5 kartica teksta) 17%Seminar 25 sati (5 kartica teksta) 17%

ČČitanje i uitanje i uččenje 43 sata (200+100 stranica) 29%enje 43 sata (200+100 stranica) 29%

StruStruččni izlet 5 sati ni izlet 5 sati 3%3%

Ispit 2 sata Ispit 2 sata 1%1%

Profesori su ti koji bi na temelju iskustva trebali raditi Profesori su ti koji bi na temelju iskustva trebali raditi procjenu optereprocjenu optereććenja tj. kolienja tj. količčinu raznih obaveza koje inu raznih obaveza koje student treba ispuniti i kojom brzinom. student treba ispuniti i kojom brzinom.

OptereOptereććenje opisano u vremenskom periodu ili radnim enje opisano u vremenskom periodu ili radnim satima trebalo bi se podudarati s brojem bodova na satima trebalo bi se podudarati s brojem bodova na raspolaganju određenom predmeturaspolaganju određenom predmetu..

Pri tom bi profesori trebali zapravo razviti odgovarajuPri tom bi profesori trebali zapravo razviti odgovarajućće e strategije kako strategije kako ćće najbolje iskoristiti vrijeme koje im je e najbolje iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju. na raspolaganju.

Provjeravanje profesorske procjene optereProvjeravanje profesorske procjene optereććenja enja obavlja se kroz studentska vrednovanja (evaluacije)obavlja se kroz studentska vrednovanja (evaluacije)

U praksi je to uspjeU praksi je to uspješšnost na ispitu i ankete koje nost na ispitu i ankete koje ispunjavaju studenti tijekom i nakon obrazovnog ispunjavaju studenti tijekom i nakon obrazovnog procesaprocesa

Kao posljednji korak ovog procesa smatra se Kao posljednji korak ovog procesa smatra se podepodeššavanje optereavanje optereććenja i/ili promjene predmetnih enja i/ili promjene predmetnih aktivnosti aktivnosti

SveuSveuččiliiliššte u Dubrovniku je partner na TEMPUS Projektute u Dubrovniku je partner na TEMPUS Projektu

Moving ahead with the Bologna Process in Croatia

UM_JEP-18094-2003

U okviru tog projekta provela se i anketa o poznavanju U okviru tog projekta provela se i anketa o poznavanju Bolonjske deklaracijeBolonjske deklaracije

U anketi je sudjelovalo 286 studenata naU anketi je sudjelovalo 286 studenata naššeg Sveueg Sveuččiliiliššta ta

SveuSveuččiliiliššte u Dubrovniku je partner na TEMPUS Projektute u Dubrovniku je partner na TEMPUS Projektu

Moving ahead with the Bologna Process in Croatia

UM_JEP-18094-2003

Na pitanjeNa pitanje

Koliko ste upoznati s postavkama Bolonjske deklaracije Koliko ste upoznati s postavkama Bolonjske deklaracije

preko polovine studenata je odgovorilo preko polovine studenata je odgovorilo

da ne zna nida ne zna niššta (16 %)ta (16 %)

ili da malo zna (42%)ili da malo zna (42%)

SveuSveuččiliiliššte u Dubrovniku je partner na TEMPUS Projektute u Dubrovniku je partner na TEMPUS Projektu

Moving ahead with the Bologna Process in Croatia UM_JEP-

18094-2003

Na pitanjeNa pitanje

Jeste li zainteresirani za studijski boravak na stranom sveuJeste li zainteresirani za studijski boravak na stranom sveuččiliilišštu u tu u okviru EU programa: okviru EU programa:

Zainteresirano je Zainteresirano je

66 % studenata prve godine 66 % studenata prve godine

75% studenata druge godine75% studenata druge godine

PITANJA ?PITANJA ?

MoMožžete uputiti i kasnije naete uputiti i kasnije na

ante@unidu.hrante@unidu.hr

ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI !ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI !