borivoj bukva - cilj je put sam

76

Upload: mikoris

Post on 24-Nov-2015

77 views

Category:

Documents


15 download

TRANSCRIPT

  • Ova je knjiga namjenjena slobodnom on-line preuzimanju i dijeljenju. Za verziju knjige u tiskanom obliku, obratite se autoru na adresu:

    Borivoj BukvaPletenci 49.51000 RijekaHrvatska

    Tel: 051-329-502Mob: 091-587-68-67E-mail: [email protected]

    Koriteni internet linkovi:

    http://www.magicus.info/hr/magicus/index.php

    http://budan.blog.hr/

    http://www.karolina-rijecka.com/

    http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=86267

    http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=85888

    http://www.likovno-kozala.hr/home/index.php

    Grafika priprema: Robert A. Vrbnjak

  • Borivoj Bukva

    Cilj je put sm

  • Sadraj

    Predgovor...................................................................................5

    ivjeti u sjeni stvarnosti - svjesnost tragaa.............................7

    Cilj je put sm..........................................................................34Programi, teajevi, predavanja................................................42

    Borivoj Bukva: Haiku poezija - Haiku poetry..........................50Likovni i stvaralaki opus Borivoja Bukve.............................59

    Biografija.....................................................................75

  • 5Predgovor

    U vrijeme u kojem ivimo, materijalistiki determinirano,

    podvojeno doba neprestanih borbi i udnje za posjedovanjem

    s jedne strane i duhovne odvojenosti s druge, pravo je zado-voljstvo upoznati nekog kao to je Borivoj Bukva. Zanesenjak, poeta, slikar, istraiva u svijetu duhovnosti i rubnih podruja

    znanosti, ezoterik, planinar, maratonac, humanitarac i jo mno-go toga.

    Ideal osobe koju sve zanima, nemiran duh u vjeitoj po-trazi, svestran u svim pogledima, pravi renesansni ovjek. I kad bolje razmislim, iz pozicije urednika ove knjiice, ini se nemo-guim navesti sva podruja njegovih interesa, a kamoli upustiti

    se u imalo podrobnije i ozbiljnije istraivanje navedenog. Zbog

    toga je ova knjiga tako i zamiljena: kao nepretenciozan, na tre-nutke ak pomalo nelektoriran podsjetnik i presjek kroz samo

    neke od ideja, razmatranja i aktivnoti koja okupiraju ovog plod-nog rijekog autora.

    Tako u njenom prvom dijelu nailazimo na ivjeti u sjeni stvarnosti - svjesnost tragaa, tekst ve ranije objavljen u auto-rovoj knjizi New age u sjeni borova i Cilj je put sm, objavljen u asopisu Stella, dvije svojevrsne rasprave o koli ivota kroz

    koju svi kroimo na svom putu prema spoznaji, tekstove prepu-ne zanimljivih razmatranja iz psihologije, ezoterije, duhovnosti, ali isto tako i slobodnih aktivnosti, sporta, pa naravno i ljubavi,

  • 6te najvee umjetnikove muze i nadahnua. Tekstovima je dalje pridodan program predavanja i teajeva koji se nameu kao lo-gian slijed osobnog samorazvoja na putu potrage.

    Drugi dio knjige ulazi u domenu autorova umjetnika stva-ranja. Tako u njemu imamo krai izbor iz Bukvina haiku opu-sa, neodvojiva iskaza njegova zen umjetnika senzibiliteta, jer svi koji poznaju Borivoja Bukvu znaju da je on pravi haijin ili pjesnik koji ne samo da pie ve i ivi haiku, doivljava svijet i

    ivot oko sebe na haiku-nain, tojest ponaa se na nain kakav

    dolikuje haijinu. Kao pjesnik on je iskren, istinit, u japanskom znaenju rijei, on je makoto. Posljednjih desetak stranica knji-ge kratak je prikaz autorova likovna izraza, od strane kritiara

    ocjenjenog samo najviim ocjenama.

    I na koncu pitanje: tko je Borivoj Bukva?

    Inspiracija, prijatelj, a prije svega toplo i ljudski jednostav-no: Boro, ovjek velika srca!

    Ugodno vam itanje uz misao da je cilj ili ono emu tei-mo, zapravo isto toliko vano kao i put kojim emo do ostva-renja te tenje doi. A doi emo sigurno. Jedino to moramo

    uiniti je, upustiti se u potragu.

    Robert A.Vrbnjak

  • 7IVJETI U SJENI STVARNOSTI - SVJESNOST

    TRAGAA

    Voljna promjena samoga sebe ide putem udubljivanja u

    osobno i kolektivno nesvjesno. Tako se u naem smislu mistika esto odreuje kao religiozno nadahnuta sposobnost pojedinca

    za uvid u vlastito bie, a to se postie inspiracijom i korite-njem odreenih tehnika. Pa zar i sami Dion Fortune i Aleister

    Crowley ne vele da je: magija stvaranja promjena u svijesti u skladu s voljom? Neprestanim traganjem za osjeajima i uzbu-enjima proetim snanom voljom u naim mislima postajemo

    spiritualniji. Samo razvojem misli postajemo slobodni u pra-vom smislu rijei. Sloboda se raa kada omoguimo volji da

    postane jo snanija u naem razmiljanju Onaj koji posjeduje

    unutaranju snagu stjei e i znanje.

    Ova tajanstvena tema opinjava sve znanstvenike koji ele

    prodrijeti u nepoznato. Pri svakom pokuaju da ograniim polje

    mog istraivanja, ono mi je izmicalo i svaki sam put bivao sve

    odbaenijim dalje od polazne toke. Kako vjerujem u postoja-nje jednog svijeta iznad smrti, koji ne mora biti vjenost, u rije-enosti da vam ga na najjednostavniji nain pribliim pristupio

    sam realizaciji teksta IVJETI U SJENI STVARNOSTI.

    Pojedinci su oduvijek teili da kroz fantaziju i matu pro-dru do samosvjesnosti, u mjeru vlastita ivota. Posjedovanjem

    svijesti, biti toga svijestan, ujedno postajem svjestan i prostora

  • 8u kojem egzistiram. A beskonanost prostora ostvaruje besko-nanost moje svijesti. Dakle, ta univerzalnost moje svijesti daje

    mi individualnost kojoj teim.

    Sufi mudrac Adbdulhalik Gjuduvanija, ve u dvanaestom

    stoljeu kae: Budi svijestan svakog svog udaha. Budi svije-stan sebe uvijek i u svakoj situaciji. Dri svoju panju usmjerenu

    na ono to ini. Dri svoju namijeru u svijesti prilikom svakog

    koraka koji poduzima. Ti udi za slobodom i to ne smije ni

    jednog trenutka zaboraviti. U svim svojim vanjskim obavezama uvijek ostani iznutra slobodan. Naui da se ne identificiras ni s

    im, ma to to bilo. Bori se protiv svih misli koje su ti tue.

    Sri Rama Maharasi nije nikad pridavao naroiti znaaj bo-gatoj okultnoj tradiciji svoje kulture (Indije), niti je yogistike

    vjebe smatrao neophodnim uslovom za najvie spiritualno do-stignue, SEBE - realizaciju.

  • 9AKTIVNOST TRAGAA

    U koli ivota mi jedino uimo kroz bol i patnju. Svijet

    iluzija u kojem ivimo je podesan da nas naui patnjama i ne-voljama. Kroz patnju trebali bi nauiti razumijevati tekoe i

    probleme drugih. Sanjam, matam, prisutan u svijetu iluzija ja stvaram iluzije, meutim u isto vrijeme ja vrsto stojim na svo-jim nogama, svijestan svojih mogunosti i stvarnosti u kojoj

    ivim. Za razliku velike veine koji uporno misle da su prisutni

    u stvarnosti, na alost daleko od nje, njihovo je okruenje svijet

    istih iluzija iz kojih se ne mogu nikako izvui.

    IVOT, UM, BOG, su apstraktni pojmovi i baziraju se na

    istom procesu, sve je to problem spontaniteta, na kojem se za-sniva ovo moje kazivanje, napisano kroz tekst. Razlika izmeu

    uenog i ostalih je u tome to uen ovijek zna da ne zna, dok

    ostali to ne znaju. Uen ovjek nita ne moe nauiti, uenje je

    privid. Jedino to preostaje jest traganje za uspjenom metodom

    prisjeanja, a to se postie kroz razgovor i praktinu djelatnost.

    Biti svjestan onog to se radi, znai biti svjestan samoga sebe,

    tj. subjekta koji tu djelatnost obavlja. Suvremeni okultizam na-glaava da nema ispravnije navike od svjesnog rada. Od tradici-onalnih okultista jo je Buddha uinio raskid sa asketizmom, jer

    je prosvetljenje doivio upravo njegovim naputanjem (ostali

    su zapisi da se tada poeo bolje hraniti). Zen ne zahtijeva po-vlaenje iz svakodnevnog, obinog vota, omoguuje istrajnom

    praktiaru prosvetljenje upravo kroz obavljanje najobinijih

  • 10

    stvari i svakodnevnih poslova. Prihvaanje obinih stvari i sva-kodnevnih dogaaja, ne gledajui u njima nunost i moranje,

    ve mogunost da se kroz njih izrazi sebe. Sr Zena je da sve

    to se radi, radi s punom panjom, kao da je to najvanija stvar

    na svijetu (kako to Castanedin Don Huan takoer navodi). Ne-svakidanji doivljaj ili vizija koja vam se javila, tako da ste je

    proivjeli, predstavlja prekretnicu u vaem odnosu spram nepo-znatog. Potrebno je uroniti u ivot, doivjeti sebe kao besmrtno,

    neunitivo bie, treba sebe doivjeti. Vie takvih doivljaja la-gano e vas odvlaiti od svakodnevnice i vi privueni poinjete

    shvaati i drugu duhovnu stranu ivota, tajanstvenu, lijepu, isto

    tako interesantnu SJENU STVARNOSTI. Treba proi kroz pro-ivljeno iskustvo, da bi se to rijeima moglo izraziti ili napisati.

    Ta vizija ili doivljaj, praen nesvakidanjom promjenom koju

    ste kroz proivljeno uspjeli shvatiti, osjetiti, doivjeli pritom

    transformaciju svijesti, gotovo je nemogue rijeima izraziti i

    vjerno drugima prenijeti. Koliko god se trudili i koristili sve mogunosti prijenosa misli i rijei, prisutni e ostati hladni ili

    sumnjiavi prema vama, vi ste bili i ostali neshvaeni. Distanca

    koja je do tada postojala izmeu vas i okoline biti e jo vea.

    Prebacuje mi se sa zaviu da imam puno sree u ivotu,

    da sam nezainteresiran za stvarnost, da se samo zezam, sve lako stiem: lako je tebi kad drugi rade za tebe, i sline izjave. Svi

    takvi ne vide, odnosno ne ele priznati da su u krivu i da nema-ju pravo donositi takve zakljuke. U borbu za znanjem ne ele

    se uputiti, a za poteskoe koje trebaju prevladati trae kriv-ca u drugima. Vjeitih buntovnika bez razloga uvijek je bilo

  • 11

    u veini. Materijalna strana ivota i zgrtanje bogatstava nikad

    me nije pretjerano zanimala, novac je za mene oduvijek pred-stavljao nuno zlo. Na stazi duhovnog razvoja nalazim se ve

    dvadesetak godina. Zahvaljujui znanju, ako sam i postigao koji

    materijalni probitak, bilo je to samo u interesu mog duhovnog razvoja, s izuzetno za mene bitnim povjerenjem, steenim kod

    drugih ljudi. Nakon spoznaje neeg novog do tada nepoznatog i proboja

    u sferi novih spoznaja, uslijedit e razvodnjavanje ili rasipanje

    znanja, pred otvorenim prostorom koji nam se otvara. Tek tada u udu konstatiramo da u stvari nita ne znamo, stigli smo do

    zida i stavljeni pred kunju. Kamo i kako dalje? U prodoru k viim i novim spoznajama, u trenu proboja na-

    kon ushita, sree i zadovoljstva postignutim, sve to traje izvje-sno vrijeme, ali poslije toga nastupa praznina, neraspoloenje,

    malaksalost i depresija, nezadovoljstvo sobom i dostignutim. Intenzivna bol proisava, tada treba izdrati. Prava radost

    nikad ne postoji, ona je uvijek praena bolom. Nakon uzleta

    nastupa prizemljenje, pad, udarac, bol i patnja. emu sve to,

    zbog ega i zato, zato toliko uloenog truda i sredstava? Ima

    li sve to svrhe? Zato ja to inim?, u tim trenucima potreb-no je uspostaviti kontrolu nad sobom i situacijom, sebe vidjeti smireno, tako da svijest preuzme najispravniji izbor. Potrebno je otkriti modalitet mira i spokojstva. Neraspoloenje sobom u

    svim prilikama je predvidljivo i prisutno, stoga je potrebno iz-bijei novim i visim stremljenjima i ciljevima, koje postavljamo

  • 12

    pred sebe. Izbjei neraspoloenje je mogue jedino, ako posti-gnuti uspjeh shvatimo kao kariku u lancu uspjeha prema nekom viem i u ovom trenutku dostinom cilju ili idealu. Postignuti

    uspjeh treba nam dati podrku za sljedei blii dosezni cilj sa

    ve definiranim rokom i aktivnostima koje su u tijeku. Kada ste

    dosegnuli i postigli kompletno zaokruzenje elje i ogranienje

    sadraja svijesti, prizovite snagu za njeno izvoenje i za trenu-tak bljeska sve e biti zavreno.

    DVOJNOST LINOSTI

    Svijet ne pokree jedna jedina dua,ve moda vei broj

    dua, zasigurno najmanje dvije. Jedna je stvaralaka dobra dua,

    a druga je suprostavljena i proizvodi suprotan uinak. Naelo je

    organiziralo svijet i uvelo harmoniju koja potjee od oprenih

    elemenata to nije unitilo ruilaku snagu,ve je ogranieno

    na to da je usmjerava. Prevladava bolje naelo. Njemu tei i

    pokree ga stvaralako naelo koje odrava prirodu, dok se na-elo razaranja i pokvarenosti od njega udaljava pokuavajui ga

    unititi. Bie koje istinski predstavlja razum i dobrotu, uzdie se

    iznad pokvarenosti i promjena. Dua se pokree, uzdie i kree

    po vertikali, ona vertikalizira. Izmeu dviju krajnosti, krajnosti kao loe postavke zla, one

    negativne, i krajnosti kao savrenstva i vrhunca nadahnua, one

    pozitivne, postoji srednji put kojim se ide.

  • 14

    Ii srednjim putem bez krajnjih uplitanja nije poeljno, put

    je monoton, dosadan, spor. Psiha se ne smije uspavati. Dobrim ivotom ovjek omlitavi i opusti se, javlja se opsjednutost ui-cima nakon toga. Nastupa depresija, pasivizicija kao kontra ak-cija. Problem je u postojanju krajnjeg zadovoljstva. Zahvaati

    krajnosne odrednice je poeljno, ali tako da vam krajnje loe, tj.

    zlo, daje impuls i nadahnue za probitak u duhovnom razvoju.

    Stoga svijest treba gnjaviti, vriti presiju nad njom. ovjek je

    slobodan, podruje slobode je fiksno, to je vertikala i srednji put

    kojem stremim, i kojim se potrebno kretati. Postoje i moralni zakoni na tom putu kojih se treba pridravati. U svemu tome

    treba biti izuzetno oprezan, a poanta je i umijee u balansiranju

    izmeu krajnjih suprotnosti jedne linosti, izmeu dobra i zla.

    Po vertikali srednjeg stupa, vertikalizacijom ide se navie, samo u sluaju dueg zadravanja na pozitivnoj strani. U su-protnom zadravati se due u sferi negativnog upliva, sve uka-zuje na pad i polaganu stagnaciju duha i same linosti. Netona

    je tvrdnja, sa kojom se ja ne mogu sloiti da se ekstremizam

    javlja kada se nema osjeaja za izbor. Takva tvrdnja u ovom

    sluaju ne vrijedi. U svemu tome treba biti izuzetno oprezan, a

    poanta i umijee je u balansiranju izmeu dobra i zla, akcije i

    reakcije - tako napreduje onaj koji doe na stazu.

  • 15

    VIDLJIVI I NEVIDLJIVI SVIJET OVJEKA

    FIZIKO TIJELO, nastanjuje tjelesnu razinu, prima i pre-daje informacije putem pet osjetila. Napaja se hranom, vodom

    i zrakom. Tvori ga gusta materija koja vibrira niskim frekven-cijama. Istinsko bie, nesvjesno ja, posredstvom fizikog tijela

    stie iskustvo tjelesnog svijeta.

    ETERIKO/ASTRALNO TIJELO, je u biti najvaniji o-vjekov osjetilni organ. Uglavnom se poklapa sa svojim tjele-snim pandonom. Poput fizikog je zbiljsko tijelo, vibrira mnogo

    viom frekvencijom. Svrha astralnog tijelaje opskrba fizikog

    tijela neophodnom energijom koja ga odrava osjetljivim na

    podraaje i prikljuenim na energetsku mreu koja proima

    kozmos. Postie se posredstvom akri, sporednih energetskih

    sredita i meridijana koji ih povezuju, kao i auri koje okruuju

    tijelo i tvore oko njega jajoliki oblik, zatitni tit. MENTALNO TIJELO, interpretira eteriko i fiziko tije-

    lo. Prima misli beskrajnog uma pri njihovu prelazu s duhovne na mentalnu razinu. Pri ozdravljenju osobitu vanost pridajemo

    mentalnom tijelu, jer se mnoge bolesti raaju u njemu. Pore-meaji se prenose na eteriko tijelo uzrokujui neobine elje,

    ukoliko je aura oslabljena te moe potkopati zdravlje mentalnog

    tijela ne naui li ovjek proistiti negativne misli i zamijeniti ih

    pozitivnima. SPIRITUALNO TIJELO, nastanjuje spiritualnu razinu

    koja je prebivalite beskrajnog uma, titra najviim vibracijama.

  • 16

    Ljudski duh je oitovanje siline svijeta, slabljenje duhovne po-vezanosti s cjelinom svega, slabi spiritualno tijelo.

    Suprotnost (dualizam) je prisutan svuda oko nas, poevi

    od: +/-, ensko/muko, smrt/ivot, materija/antimaterija, pakao/

    raj, tijelo/dua, materija/duh, avol/bog, zlo/dobro, osjetila/duh,

    bioritam/fiziki,emotivni,in-telektualni ciklus/kreu se od /+ ka

    -/ pulsiranje srca/sistola i dijastola/, pulsiranje kozmosa/ekspan-zija i kontrakcija/. . .

    Mandala (talisman) Yina i Yanga predstavlja jedinstvo svi-jeta i samog bia, u smislu dopunjavajueg spajanja mukog i

    enskog, tamnog i svijetlog, noi i dana, onog to je gore i onog

    to je dolje, u obliku koji takoer podsjea, kao svastika, na

    kota koji se okree.

    Teozofi razlikuju sedam planova s kojima korenspondira

    sedam tijela ovjeka. Mi imamo sedmostruku koncepciju, tako

    i termine iz sanskrita i egipatske tradicije: Individuu, tu Trijadu ine:

    ATMA/s/-monada, volja ili KU/e/-boanski duh BUDDHI/

    s/-intuicija, ljubav ili SHEJBI/e/-spirit. duaMANAS/s/-mental,

    um, intel. ili BA/e/-dua razuma

    PERSONU ine: DUHOVNA RAZINA - KAMA MANAS/

    s/-mental elja ili HATI/e/-animalna dua ASTRALNO TIJE-LO - LINGA SHARIRA/s/-emocionalno (astr. tijelo) ili KA/e/-

    etriki dvojnik ETERIKO TIJELO - PRANA SHARIRA/s/-

  • 17

    vitalno (energet. ) ili ANKH/e/-ivotna sila FIZIKO TIJELO

    - SHTULA SHARIRA/s/-fiziko-etero tijelo ili SHAT/e/-mate-rijalno tijelo.

    Drvo ivota vjerno predstavlja odnose kozmikih snaga u

    ovjeku i univerzumu. Slui za klasifikaciju okultnog znanja,

    kao psiholoki stroj samorazvoja i rjeavanja praktinih proble-ma.

    - Desni stup/muka aktivnost/ je aktivni/+/stup, /+/faza oitovanja, otac, energinost, silina, milosre, neogranieno

    darivanje. - Ljevi stup/enska pasivnost/ je pasivni/-/stup,/-/faza oi-

    tovanja, majka, suzdravanje, kanjavanje, oblik suenja.

    - Srednji stup predstavlja ovjekovu aktivnu svjesnost, bla-gost, sintezu. I na kraju ovog pasusa da spomenem i FOHAT, od

    znaaja za ovo moje kazivanje. Na fiziki atom nije materija,

    on se sastoji od milijardi toaka svijesti treeg Logosa, sa svr-hom izgradnje vidljivog svijeta. Fohat stvara rupe u prostoru /

    Tajna nauka/. Rupe ispunjava svijeu Logosa, rotira u obliku

    spirale. U tri spirale teku struje razliitog elektriciteta, sjaje u

    svim bojama spektra (za svaki atom zasebnom) i odzvanjaju tonovima osnovnim prirodne tonske ljestvice, za odgovarajui

    atom i odgovarajui ton.

    Kao to su velikani filozofije Zena oduvijek znali, najbolji

    ishod je ponekad mogu, samo kad ljudi odustanu od traganja.

  • 19

    SLOBODNE AKTIVNOSTI

    elja za znanjem je nain oslobaanja due. Prema skri-venim karakternim osobinama, sklonostima i u skladu s njima, potrebno je odabrati jednu ili vie slobodnih aktivnosti,kao su-protnost radnim obavezama i poslu kojeg obavljate u poduzeu

    u kojem radite. Slobodne aktivnosti mogu postati i vie od raz-bibrige, jer spajamo ugodno s korisnim, postat e velika pomo

    u savladavanju najslabijih strana i razvijanju najboljih. Razna druenja kroz razgovore i aktivnosti razvijaju sposobnost ana-lize i drutvenosti. Kao suprotnost i protutea u prevladavanju

    nagomilanih problema, ja sve to rjeavam kroz slobodne aktiv-nosti. Ne zadravam se due vrijeme na jednoj, samo do tre-nutka zasienja, po potrebi mijenjam aktivnost i inim kasnije

    neto drugo. Konstatirao sam da prebacivanjem s jedne na dru-gu aktivnost preventivno djelujem, tako se na najbolji mogui

    nain rjeavam tijekom dana nagomilanih mentalno-emotivnih

    potekoa.

    Meni Yoga, TDM ili Autogeni trening kao relaksacija nisu

    potrebni, sve rjeavam kroz jogging. Da napomenem i to da s Yogom, TDM-om ili Autogenim treningom puni uspjeh i dje-lotvornost mogu postii samo oni koji posjeduju ogromnu iri-nu znanja, u suprotnom efekti su neznatni. Napor i poanta je u

    tome da svoju lou, zlu osobnost, moje negativno, preusmjerim u stvaralaki rad, i da je to pod kontrolom onog dobrog pozitiv-nog Ja. Tako da zla, negativna, ruilaka i probitana energija,

  • 20

    djeluje na prevladavanju prepreka u podruju pozitivnih umnih

    djelatnosti, svakako pod njenom kontrolom. Sram (stid) je najintimniji socijalni okov, koji nas prije svih

    konkretnih pravila savijesti, vee uz ope standarde ponaanja.

    Potjee iz tjeskobnosti i mrzovoljnosti mirenja s nunostima,

    koje propisuje sistem potreba podrutvljenih bia. On je glav-ni inilac, prekida na kojem se upravljanje izvana prebacuje na

    upravljanje iznutra. Postoji suprotnost izmeu filozofije i suje-vjerja. Ljudski duh spremno prihvaa suprotne stavove posebno

    kad su u pitanju moral i vjera, jer je veoma velika razlika izme-u teorije koju stvara razum i prakse koju podstiu osjeanja.

    Ako je mudrac emocionalno bie, tada on sebi mora odrijei-ti unutarnje instance potiskivanja. Treba li drugog dokaza za nepoznate ogromne rezervoare energije, koji se kriju u naem tijelu. Klju za rijeenje napetosti izmeu tih gledita je u tome

    da shvatimo kako uporno nastojanje na vlastitim interesima predstavlja samounitenje. Kao to su velikani filozofije Zena

    oduvijek znali, najbolji ishod je ponekad mogu, samo kad ljudi

    odustanu od traganja.

  • 21

    SPORTSKE AKTIVNOSTI

    Veza izmeu okultizma i sporta, odnosno borilakih vje-tina, prisutna je jo u buddhistikim svetitima, kao posljedica

    imitiranja pokreta raznih ivotinja koje su monasi u asovima

    odmora izvodili da bi se relaksirali prije i poslije dugotrajnih meditacija. Poznat je red meu tibetanskim lamama koji doiv-ljavaju prijelaz u via stanja svijesti nakon dugotrajnih tranja.

    Kod aktivnih vjebi (plivanje, atletika, gimnastika) kao i bori-lakih vjetina angairano je cijelo tijelo. Cilj je da se pobolj-anom cirkulacijom krvi stimulira nervni sistem cijelog tijela, usavravanje koordinacije pokreta (ime se razvijaju odreeni

    centri u mozgu), jaanje volje, te privikavanje na pravilno di-sanje. U fizike vjebe, uz tjelesne vjebe i borilake vjetine,

    spadale bi i vjebe disanja i relaksacije.

    Dr. sc. Josip Goli iznosi: Maraton je kao raanje. Uvi-jek se kae nikad vie, da bi se nakon zaboravljenih patnji to

    isto ponovilo jo koji put. Jer, tranje je ovisnost, a maraton

    magnetski privlai ponovna vraanja na mjesto zloina i pre-ivjelog suicida, uz neki mazohistiki arm poznat samo mara-toncima.

    Pretrao sam Venecijanski maraton 10. listopada 1993. za

    4,06,20 i stigao na cilj 2920. Na staru maratonske utrke bilo je

    prijavljeno oko 5. 200 trkaa, na cilj je stiglo 4. 217, od tog bro-ja 267 ena. Pobjednik utrke bio je Brazilac Castro, u vremenu

    2,10,06.

  • 23

    LJUBAV

    Seksualno iskustvo je moda najvii oblik ekstaze kojeg

    ljudi mogu doivjeti. dok su u svom zemaljskom obliku. Zbog

    toga mnoge religijske slike istoka prikazuju mukarca i enu

    - koji obino predstavljaju boga i boginju - u najintimnijem za-grljaju. Seksualni nagon je velika pokretaka sila. Mnogi ljudi

    koriste razne metode da bi uzdigli seksualni pokreta, a tada

    se mogu okrenuti spiritualnim stvarima. Orgazam predstavlja prag nadsvjesti. Oni koji ive normalnim seksualnim ivotom

    - zbog ega on i postoji - poveavaju svoju seksualnu snagu.

    Seks se ne smije zloupotrebljavati, ali s druge strane, ne smije se odbacivati. Seksualno openje opravdano je samo za one koji

    se vole, za one koje povezuje duhovna privlanost, a sjedinje-njem dua dostie se mnogo vee zadovoljstvo. udnja i patnja,

    ne mogu se izbjei. Misli, rijei, dijela, treba initi u skladu s

    prirodom. Ispravan cilj je u usmjeravanju energije. Tako i Epi-tet govori o vladanju volje nad strastima. Ispravan je stav u

    potrazi za vlastitim identitetom, osloboenje linosti. Potrebno

    je uiniti da se Tana (udnja) u svijesti transformira. Rijeenje

    je da strasti nie prirode treba zamijeniti strastima vie prirode,

    strasti tijela transformirati u strast due i vie od toga. Miljenja starih mudraca uvijek su bila da se ivotinji mora dopustiti da

    ivi, ukoliko je ona uvijet ovjeka. Nita se ne smije guiti, a

    najmanje strast. Kada se jednom mukarac ili ena odreknu od

    neke stvari, oni postaju njeni smrtni neprijatelji. Tako su se i

  • 24

    oni koji se odreknu seksualnih odnosa, esto okretali okultizmu,

    ona pokretaka sila koja je dotad bila usmjerena prema seksual-nim avanturama, preusmjerit e se prema okultizmu. Takvi ljudi

    su veoma esto skloni neuravnoteenosti, skloni su priama da

    je napredak mogu jedino ako se odbaci seks. Nita ne moe

    biti fantastinije ni izopenije od seksa, naprimjer celibat.

    Upravo najvei okultisti, vodei normalan ivot, napredovali su

    u metafizici.

    ALKOHOL, DROGA, DUHAN, AJ

    Predsokratovska Grka kultura oblikovala se smatra Ni-etzsche, na pravom omjeru i skladu Dionizijskog elementa (snage, preobilja ivota, zasnovanog orgijastikog praznikog

    pijanstva) i Apolonskog elementa (trijezne mjere i mira). Su-protnost i suradnja tih dviju sila postie svoj vrhunac u Grkoj

    tragediji. Povijest borbe morala protiv osnovnih instikata i-vota najvei je nemoral za koji je ikada znao svijet - kazao je

    Nietzsche. Moralno je ponaanje problem o kojem se spoticala

    veina moralistikih filozofa, a trebalo bi za sva vremena shva-titi ono to su Kineski filozofi ve davno znali - da osjeanje a

    ne logika, podrava super-ego.

    Prisutno je da se nekoga alkohol prima dok druge ne, nije li to povezano sa podsvijesti, nisu li ti pojedinci prijemljiviji

    i blii toj oblasti nepoznatoga iz kojeg je mogue izvlaiti uz

  • 25

    pomo alkohola ili drugih opojnih sredstava ono tajanstveno,

    nepoznato, nedokuivo. Postoji faza pod utjecajem alkohola, u

    alkoholiziranom stanju, kada postiemo vanredne rezultate na

    polju stvaralakih aktivnosti. Trebalo bi tada snimiti sve to se

    zbivalo i kasnije izvlaiti ono najbitnije, na alost faza nadah-nua traje veoma kratko. Tako je u amanizmu centralna figura

    aman, vrsta maga sveenika, ija je obuka izvedena iskljuivo

    uz pomo astralne projekcije. Sposobnost se postie kroz rigoro-zan trening,koji obuhvaa koritenje biljnih droga i stanje transa

    kroz igru. Don Huan je ne malo puta izlagao Karlosa Kastanedu nevjerojatnim postupcima. Ovi postupci su Kastanedu esto do-vodili do ivice ludila. Naravno, cilj razbijanja intelekta nipoto

    nije ludilo, ve ovladavanje intuitivnim nainom spoznaje. Don

    Huan, Karlosu Kastanedi vie puta skree paznju da uzimanje

    droga nije sr magije, ve samo jedan od moguih puteva za

    oslobaanje (od ula) zarobljene percepcije. Upotrebom nekih

    anestetika, LSD-a i slinih droga, pacijent ostaje neosjetljiv na

    bol i okolinu uope. Popratni efekti u nekim svojim vidovima

    slini su doivljaju izvan tijela, takoer bolesnici mijenjaju svoj

    stav prema smrti i vie ne izraavaju strah prema njoj kao prije.

    Moje prvo vantijelesno iskustvo koje sam uspio registrirati u svojoj etrnaestoj godini, bilo je pri visokoj temperaturi i upali

    plua koju sam prebolio.

    U veoj mjeri nesvjesni pojavni oblici konzumiranja al-kohola, droge ili cigareta navode nas naoj tenji k izvorno-sti svog bia. Moj odnos prema sportu i alkoholu najbolje je

    izraen kroz Venecijanski maraton. Uz pretpostavku da se za

  • 26

    maratonsku utrku moe pripremiti za 6. mjeseci, onaj tko tri, a

    ja sam to uinio u roku tri mjeseca, 5. 200 trkaa sa Venecijan-skog maratona bi bilo 0,001% ukupnog broja stanovnika Hrvat-ske. to podrazumijeva 0,001% izuzetno zdravih sportaa, za

    taj nadovjeji napor. Da napomenem i to da je na poslednjoj

    maratonskoj utrci odranoj 1993. godine u Zagrebu bilo pri-sutno oko 80 maratonaca. Pitam ja vas, moe li maratonac biti

    - alkoholiar? Tvrdim sasvim sigurno: NE! Ako netko od njih

    s vremenom na vrijeme i popije, tko je ta osoba:Alkoholiar,

    Sporta, ili NADOVIJEK? S ovim zakljukom ja ni u kom

    sluaju ne podravam alkoholizam.

    K IZVORU

    U momentu prvih pojavnih oblika svijesti i vienju sve

    prisutne zbilje kojoj prethodi zamagljenost - nemogunost u

    jasnom vienju i slunosti koja nas okruuje, mi traimo uto-ite. Transcedentirajuca svijest nadilazi mo poimanja u svom

    razvojnom obliku, od momenta nastanka, raanjem novog bia

    za koje se moe rei da svijesnost ne postoji, bie ne posjeduje

    svijest o bilo emu. Potpunim blaenstvom i mirom (nirvana) u

    utrobi majke kao i prvim mjesecima ivota, naa podsvijest tei

    toj izvornosti, otud povezanost i prisnost kao i tenja sjedinja-vanju na izvoru ivota. Impulsi svijesti prethodnih ivota jos iz

    utrobe majke nakon roenja, lagano se gube, zamjenjujui svoje

  • 27

    otpale latice mladim pupoljcima novonastalog ivota. Nastanak

    nove u neprimjetnom nestajanju stare svijesti, to pretakanje i stapanje starog i novog, u nirvani nastalo, je izvor kojem tei-mo.

    ivot misli zrai iz naeg bia prije roenja, ili jos bolje,

    prije zaea. U njega se ja elim vratiti. Da bi na svijesnom

    putu krenuli naprijed, potreba je za povratnim impulsom, onim nazadnim, ruilakim, po nas bolnim. Potreba za trenutkom

    kada smo nesvjesno u sveopoj runoi kao udo prirode, pr-vim udisajem zraka uz pla, ugledali svjetlo dana i nagovijestili

    prisutnost bia u nastanku. Uz bol i gr, to zlo urezano duboko

    u naoj podsvijesti, dodato jo jedno u inkarnacijskom nizu nae sveprisutnosti, sada ojaano, - nee nam davati mira cijeloga

    ivota. Kao to i R. D. Laing istie: proces ulaenja iz ovog

    svijeta u drugi i vraanje iz drugog svijeta u ovaj svijet isto je

    toliko prirodan koliko smrt, poroaj ili raanje.

    MOJA PODVOJENOST

    Duboko u sebi, u svojoj nutrini u ranoj mladosti prebivale bi i izbijale na svijetlo dana dvije ili vie osoba. Jedna dobra,

    plemenita, paljiva, odmjerena uz to i vrijedna, i druga prkosna,

    laljiva, bez kontrole, ruilaki nastrojena. Kako kad i po kojoj

    potrebi, smjenjivale bi se i prkosile jedna drugoj. Otac je bio strogih patrijahalnih nazora, zahtijevao je rad, red i disciplinu.

  • 28

    Uz to bio je i vojno lice. Majka posluna i privrena ocu, zra-ili su nadasve sigurnou utoita u kojem sam stjecao svoja

    prva ivotna iskustva. Pod nadzorom roditelja, poglavito majke,

    uspjevao sam nekako ukrotiti moje drugo neposluno ja. Astrolog Maja Lonari za horoskopski znak korpiona

    iznosi da je: elemenat voda, ali ona tekua vatra u ijim ve-nama tee ivot i krv. Vladari su Mars bog rata i Pluton bog

    pakla. To je sloeni znak u kojem se sastaju ivot, smrti uskr-snue. Voli rizik i komplikacije. Uitak i smrt za korpiona su

    povezani. Njegova podsvijest je intenzivna, esto se neuredno

    manifestira i prouzroi mu egzistencijalni strah. to je situacija

    tea i opasnija, to mu je borba slaa, a snaga jaa, hrabriji je i

    originalniji.

    Ovome vie nije potreban nikakav komentar.

    NASTANAK I PRIJENOS IDEJA

    Djelovanjem na vie podruja ja usmjeravam iznalaenje

    problematike prema razrijeenju, tako da iniciram podsvijest za iznalaenje rijeenja, koje e se samo po sebi pojaviti i isplivati

    na povrinu. Bez prisile, potrebno je ostaviti prostor i ekati da

    problem sazre, pojavit e se sam ili u kombinaciji sa drugim, u

    snu ili na javi. Razvijajui navedene sklonosti kroz razne slo-bodne aktivnosti, ustanovit e te da vam ideje naprosto pristiu

  • 29

    sa svih strana, ne prisiljavajui se i ne elei, vama se na taj-noviti nain isprepliu, nadopunjavaju i prosiruju vidici. Onog

    momenta kad vam je iskrsla ideja, ona se mora registrirati, nje-na pojava, bljesak ili ukazanje, brzinom kojom je pristigla ideja e i nestati ne budete li je zapisali. Krajnji cilj nije bitan,bitan je

    put kojim se ide, jer nemamo puno koristi od savrsenog znanja, jer inicirani je ivi mrtvac, takoer niti od neznalice ililuaka,

    kao dvije suprotne krajnosti. Putem kojim hodi mistik u svojoj vertikalizaciji i prijenosu svog znanja na uenika, stie se uvid

    u nova saznanja i prava je svrha puta, upravo u takvom poste-penom prijenosu znanja, da bi se moglo shvatiti i prenijeti dolje meu neuke. Prelaskom na stazu, tijekom vremena shvatit ete

    da ste dobili svog vodia, koji prenosi uenje i ukazuje na

    put, a na vama je da se pokua uloviti ono to je reeno.

    Vodi se takoer javlja i u vidu elje, ukazuje mi na elju koju ja

    ne smijem realizirati. Po svojoj prilici On me iskuava. Obino u takvim prilikama ja elju ispunjavam, tada se javlja straho-viti otpor, nastaju lomovi, sve okonava na trajnim prekidima

    veza, iz kojih pouen ja izlazim kao pobjednik. Najsigurniji i

    najbezbolniji su sluajevi kada se meni poznata osoba na jedan

    neposredan, nenadan, spontan u nizu, osebujan nain, povjera-va i ukazuje na ono to mi je za initi. To treba osjetiti! Istog

    momenta bez razmiljanja ja prihvaam poruku jer sam osijetio

    svog vodia ili gospodara pretoenog u lik poznate osobe,

    kroz osobu prijatelja ili prijateljice. On se meni obraa, prati

    me pogledom, ja osjeam taj blagohotni pogled pun ljubavi i

    panje. To traje trenutak, ali ipak dovoljno da bi se shvatilo.

  • 30

    U STVARALAKOM ZANOSU

    Pojedinim ljudima se pripisuje priroda snanija od priro-de obina ovjeka. Njihova ih snaga stavlja daleko iznad naseg

    poloaja, a boansko se naelo u njima ne pojavljuje u istom

    obliku jer su istovremeno dio bestjelesne prirode due i osje-tilnih mogunosti tijela. Osjetljivi su na ugodu i bol, a sve na-klonosti koje proizlaze iz tih promjena unose nemire u veoj

    ili manjoj mjeri onima koji ih osjeaju. Poroci i vrline uvjetuju

    razlike meu tim preuzvienim duhovima jednako kao i meu

    obinim ljudima. Ako ovjek posjeduje ono to zovemo nadah-nuem, ako je on dobar umjetnik, frekvencija njegovih vibracija

    mnogostruko je via od normalne. Katkad to umjetniku smeta, on teko ivi s tim. Budui da su njegove vibracije brze, sklon je

    da gleda ostale ljude kao za manje vrijedne smrtnike. Meutim,

    djelo koje stvara tako je dobro da se mogu zanemariti njegove muice i uobrazilje. Stara Hindu mudrost kae: Iz strasti sli-jede bezumna djela koja smuuju duh; smuen duh zaboravlja

    istinu i budnost svoju; tko napusti budnost svoju, taj u propast

    svoju hrli. . .

    ovjek se mora uvati iskuenja slobode, osjeajnosti i spo-znaje, koju mogu podnijeti samo oni rijetki. Tenja za opasnom

    privilegijom uivanja ulnih zadovoljstava i zbog preuranjene

    posveenosti u aroliji smrti to je in smrtonosne poude i ri-jetko se prevladava, jer time krimo vrhunske zakone po kojima savrenstvo privlai smrt - kazao je Filip Arijes. Stoga mene

  • 31

    i ne iznenauje drskost mladog ovjeka jer smo svjedoci neo-binosti pojedinih ljudskih sudbina, gdje se susreu mjeavina

    erotizma slijepe pobonosti i vjere u ono to stvara, i same smrti

    sa kojom se na kraju suoava. Takoer Filip Arijes na drugom

    mjestu iznosi da je strast smrtonosna: izvan trenutka boan-ske punoe, radosti, ljubavi i ljepote, koja je takoer saznanje.

    ovjek moe birati samo izmeu harmonine smrti i runog,

    bolnog poraza. Ako dostigne svu punou, on, znai, prirodno

    tei i vjenu odmoru,savrenom spokoju.

    Strast Ljubavnika smrti vezana je uz ljubav, erotizam, pred-stavlja ravnoteu, harmoniju, izmeu: patnje i umiranja ili jo

    bolje uivanja i umiranja. Pretvorba zla u dobro, transforma-cija ljepote, ljubavi i istine,do kraja snaga projekcije (mudro-sti) obojit e cijeli svijet. Zaronivi u ponor dubine svoje due,

    cjelokupno saznanje jednog vremena, nije mogue iznijeti na

    vidjelo.

  • 32

    UMJESTO ZAKLJUKA

    Najvia mudrost kad-tad mora zasvjetliti onome tko mi-stiki gleda i tko uporno hodi putem saznanja. Traganje za osje-ajima i uzbuenjima proeti snanom voljom i mislima, dovest

    e nas na put samorealizacije. Kada razumijete zlo - ono je kraj-nje korisno - to se na alost mnogima ne da objasniti. Od tuda

    i moj ispis vezano uz seks, alkohol i fiziki napor, u neku ruku

    kao pokretakoj sili i nunom zlu, potrebnom da bi se samorea-lizacija linosti mogla to uspjesnije i ostvariti.

    Polazei od sebe, smatram da je sve to isto tako prisutno u

    dobroj mjeri i kod drugih ljudi. Razvojem potencijala i kreativ-nih mogunosti darujui ih drugima, najvea je srea po nas, a

    za nju se treba izboriti. Prihvatiti izazov rizika i ivotne borbe

    zbog znatielje spoznaje, mogu samo rijetko nadahnuti poje-dinci.

    S toga u ivotu treba maksimalno uivati i ispuniti sve tje-lesne prohtjeve. To se poklapa sa starim poganskim vjerova-njem po kojem je sveta bila samo plodnost zemlje i psihofiziko

    zdravlje svakog pojedinca. Moramo se osloboditi svih negativnih osjeaja, nikoga mr-

    ziti, nikoga osuivati, nikoga prezirati, pruzati paznju i ljubav

    sebi i drugima.

  • 33

    I na kraju, zavravam ovaj tekst stihovima jedne moje pje-sme:

    PROLAZNOST

    U dvorac od suzauoh i izaoh.

    Zidove tamne, svjetle,i sjena prolaznosti, ostavih za sobom. Na putu svome u vjenost.

    Napomena:

    Objavljeno u knjizi: NEW AGE U SJENI BOROVA,

    u Rijeci, 2007. godine.

  • 34

    CILJ JE PUT SM

    Cilj je put sm, upravo tako!

    CILJ JE PUT SM

    Tragalac mora biti temeljit, jedno djelo ponekad se ita i

    sedam puta, to je pravilo da bi se otkrilo ono skriveno izmeu

    napisanih redaka. Ono to svaki tragalac isto tako mora znati, je da se samo sakupljanjem znanja ne moe puno postii.

    Mnogima je dobro poznato kako zaljubljenost u znanje moe biti nain oslobaanja due, meutim, zbog svoje povr-nosti, temperamenta ili nestrpljivosti u traenju pravog puta,

    mnogi ne nalaze sebe i mjesto koje im pripada. Na upite kako

    stei pravo znanje i doi do pravog znanja, savjet je ve dobro

    poznat: Cilj nije na kraju, cilj je put sm . Treba krenuti, ui-niti prvi korak na putu k znanju. Tako i Sufi mudraci spominju

    Pravilo promatranja stopala: Kada hoda, Tragalac mora nepre-kidno pratiti pogledom svoje korake. Tajna znaenja ovoga je

    da mora, u metaforikom smislu, biti svjestan kuda ide .

    Napredovanje na stazi mogue je iskljuivo dinaminosu

    u stjecanju iskustva. Tako napreduje onaj koji doe na stazu, sto

    znai da treba uiti, ali i stjecati potrebno iskustvo. Od enciklo-pedijski sakupljenog znanja, tragalac nema puno koristi. Zna-

  • 35

    nje je mo, a znanje koje se ne dijeli je izgubljena mo , staro

    je pravilo kojeg se treba pridravati, jer znanje se moe prenijeti

    samo u tom sluaju ako je tragalac spreman to prihvatiti . Po

    meni, najispravniji put kojim treba ii, je da prvo treba nastojati

    upoznati sebe kroz psihoanalizu i dijalektiku, da bi se steklo Osnovno znanje i donekle ispravna slika o svijesti. U daljnjem radu, cjelovitim pristupom kroz Ezoterijsko izuavanje, uz rad

    na Yogi, posvetiti se i raditi u jednoj od oblasti umjetnosti, laga-nim prodiranjem u Trans-personalnu svijest radi se na izgradnji svoje osobnosti. Zakon evolucije je da svatko sam sebi mora prokriti put. U Mahatminim pismima jasno pie: injenica je

    da je do posljednje i najvie inicijacije, svaki uenik preputen

    vlastitoj snalaljivosti i vlastitom razumu. Moramo sami izvo-jevati svoje bitke! Poznata izreka: Adept se izgrauje, on nije

    stvoren - doslovno je istinita .

  • 37

    PSIHOANALIZA

    Ako je ikako mogue, nastojati proitati im vie djela iz

    podruja psihoanalize slijedeih autora: Sigmund Freuda, Carl

    Gustav Junga, Rudolfa Steinera, pa tako naravno i ostalih.

    DIJALEKTIKA

    Literatura iz podruja dijalektikog materijalizma je bo-gata, ima vie autora. Meni je u poetku bio dovoljan A. Ro-zenthal, kasnije sam nadograivao znanje prouavajui druge

    autore. Dijalektiki idealizam, dovoljno je obraditi djela G. V.

    F. Hegela i to Povijest dijalektikog idealizma.

    UMJETNOST

    Umjetnost u koju bi spadala: glazba, spisateljstvo, slikar-stvo, gluma, balet, i druge oblasti od pomoi za duhovni razvoj

    osobnosti. Kako navodi dr. sci. Jadran Zalokar : U Umjetno-sti snani individualni impulsi za duhovnou, nalaze podesan

    medij za izraavanje metamorfoza duhovnog traganja, time i

    irenju granica svijesti i rastu duhovnog bia . New Age po-

  • 38

    staje neka vrsta religije postmoderne, a slikarstvo proglaavaju meditacijom kroz umjetnost. Spiritualnost koja se razvija kroz umjetnost, ne moe se nauiti. Ona se stjee samo upornim ra-dom na sebi. Discipliniran i spiritualno ureen ivot vrlo je bi-tan. Ako redovito ulaete vrijeme u spiritualne vjebe i rad na

    sebi, znak je pozitivnog rasta i spiritualni napredak se ubrzava.

    EZOTERIJA

    Pod Ezoteriju bi spadao i Okultizam, Hermetizam, iroko podruje alternative, kao i ostale oblasti iz podruja mistike.

    Pod Okultizmom, bez obzira na nain, moemo smatrati vjeti-nu voljne promjene samog sebe.

    O tim oblastima pisali su : H. P. Blavatsky, A. Bessant, H.

    S. Olcott, C. Jinarajadasa, Sri Ram, C. W. Leadbeater, D. For-tune, F. Nietsche, Platon, Plutarh, Elifas Levi, A. Crowley, Kei-th Sherwood, Z. M. Slavinski, Dee-pak Chopra, J. A. L. Rizzi,

    Mirce Elijade, P. D. Ouspenski, C. Kastaneda, Konfucije, Lao Tse i drugi.

  • 39

    YOGA, TM. . .

    Tai Chi, Autogeni trening, ili druge tehnike meditacije koje

    pomau duhovnom razvoju osobnosti. Ono osnovno to bi sva-ki tragalac morao znati, da bi mogao UPOZNATI SEBE je Psi-hoanaliza, u uskoj vezi sa Dijalektikom. Nije sluajno to, da

    Hermes Tot, najvei mag, kasnije proglaen Bogom Egipta, u

    svojim zakonima sa Smaragdne ploe, od sedam, pet posveu-je Dijalektici. Psihoanaliza i Dijalektika predstavljaju Osnovno znanje, ono koje mora posjedovati jedna SVIJEST, odnosno tra-galac koji krene stazom ka savrenstvu, da bi dosegnuo stanje potpunosti.

    YOGA, TM, AUTOGENI TRENING, i sline meditativne

    tehnike u slubi postizanja savrenstva due, ne bi bile prepo-ruljive bez predhodne upuenosti u Psihoanalizu i Dijalekti-ku.

    EZOTERIJA, kao nadogradnja za jedan istraivaki, ne-miran duh, za onoga tko odlui krenuti stazom k savrsenstvu,

    predstavlja most k Transpersonalnoj svijesti i viim stanjima svijesti, do kojih je mogue prodrijeti.

    STIMULANSI pod koje bi spadao SPORT, SEKS, ALKO-HOL i dr., pod kontroliranim uvjetima, izuzetno stimulativno djeluju na tragaoca, ali to nije za laiki pristup, vano je znati

    upravljati tim silama, onda i ako se za to ukae potreba.

  • 40

    Ukoliko je to mogue, i slobodno vrijeme to dozvoljava bilo

    bi preporuljivo da tragalac paralelno prouava Psihoanalizu i

    Dijalektiku, jer se te dvije discipline po mnogo emu isprepliu

    i nadopunjavaju i time bivaju razumljivije. Nakon toga prelazi

    se na meditativne tehnike Yoge i sline, i izuavanje Ezoterije,

    kojoj u tom sluaju prilazite kao otvorenoj knjizi, svakako uz

    predhodno nezaobilazno predznanje. Ovo je put kojim tragalac treba ii.

    Od samog roenja, svaki ovjek nosi u sebi boanski duh,

    koji je njegov nerazdvojni pratilac cijelog ivota. Kako se ra-zvija ovjek, tako se i duh sve vie spaja sa svojim nosiocem,

    srazmjerno odvajanju nosioca od zemaljskih stvari i povlaenju

    u svetite due. Ovo predstavlja vaan izvor moi za savrenog

    ovjeka, odnosno potpunog ovjeka. Trenutak kad ovjek kao

    tragalac donosi odluku da uspostavi Ezoteriki kult i tei svoj

    Ego osloboditi materijalnih stvari, kao glavni cilj, a koncen-tracijom misli postie natprirodne manifestacije, koje donose

    snagu najvieg stupnja, tragalac je time dosegnuo stanje potpu-nosti. On je tada u harmoniji s Beskonanosu, sva dotadanja

    naprezanja i neizvjesnosti, kojima je bio podvrgnut kao obian,

    nesavren smrtnik, vise ne postoje. Tako savren ili potpun o-vjek stjee mo razvijanjem mistine snage, koja mu je uroe-na, prostor i vrijeme za njega vie ne postoje, on ih ponitava. Svatko onaj tko misli da e s malo prostora, uz krae i vremen-ski bre obrede, ciji je cilj stvaranja moi, postii ono emu tei,

    grdno se vara. Nita se na brzinu ili kraim putem ne postie.

    Toga nema, to ne postoji.

  • 41

    Iskljuivo strpljivosu i istrajnosu, ponekad beskompro-misnom surovosu, dugotrajnim napornim radom, stjee se

    razvijena psihika mo i savrenstvo due. Da je tragalac na

    ispravnom putu, saznat e sam, on to vidi i osjea, tu stvar-nost, koja se razlikuje od one, koju laici proivljavaju : ona ima

    sutinu i mnogo analogija. To je podruje astralnog putovanja,

    izvantjelesnog iskustva, vidovitosti i izvjesnih mistinih stanja.

    Produbljenim izuavanjem, stalnom promjenom, ovjek moe

    uspostaviti svjesnu vezu s nevidljivim silama univerzuma, sna-nim podvigom on moe postii neposredno duhovno vienje,

    otkriti puteve onostranog i biti sposoban njima hodati. Vi koji u

    dui osjeate plamen - predajte dio svojeg plamena i drugima.

    Neka se naviknu i drugi prenositi ideal sadran u rijeima : Do-brota, Istina i Ljepota, to u zavrsnici tvori Ljubav. Samo tako i na taj nain, tragalac napreduje na svom putu k zvjezdama.

    Napomena:

    Tekst je objavljen u asopisu, tajanstveni svijet nagranici

    znanosti, STELLA, rujan/listopad, 1995. br. 20.

    Predavanje je odrano 08. 11. 1997. u hotelu Imperijal,

    Opatija u sklopu manifestacije EZOTERIKA CROATIKA. /

    Objavljeno u mojoj knjizi NEW AGE U SJENI BOROVA, Ri-jeka, 2007. U Rijeci, 18. 10. 2008. godine

  • 42

    PROGRAMI, TEAJEVI, PREDAVANJA...

    Program osobnog razvoja Preko RADIONICA stjeemo ISKUSTVO, preko

    SEMINARA stjeemo ZNANJE, a kad smo nauili

    ISCJELJIVATI postiemo ISPUNJENJE.

    Kako postii ono to elimo?

    Uinite neto za sebe!

    Osluhnite svoje tijelo!

    Sauvajte zdravlje!

    Poboljajte kvalitetu svog ivota!

    Postanite uspjeni!

    Pronaite ljubav!

    Uklonite uzroke svojih neuspjeha!

    Radiestezijska dijagnostika linosti

    Radiestezijskom dijagnostikom linosti oboljele osobe

    mogue je ustanoviti uzroke zdravstvenih tegoba, ime je mo-gue preventivno djelovati, ili ako osoba zahtijeva analizu iz

    nekih drugih pobuda. Dijagnostiku vrim uz pomoc fotografije

    /putovnice ili osobne iskaznice/ novijeg datuma, a potrebno je uz to napisati ime i prezime, datum i godina roenja, krvnu gru-pu, teinu,visinu i boju koju ta osoba voli. Na desetak stranica

  • 43

    analizirati u opce zdravstveno stanje i uzroke moguih tego-ba, zatim analiza akri, aure, osnovne i nedostajue/blokirane

    boje linosti i akre,dijagnostika zdravstvenog stanja, vitalnost,

    bioenergija, radiestezijski potencijal linosti, mogua geopato-gena zraenja na tu osobu u prostoriji gdje ona obitava. Dalje

    odreujem karakterne osobine linosti, takoer analiza karakte-ra na osnovi crta lica, IQ, aktivnost mozga, uspjenost u ivotu,

    terapeutska astrologija, uzbuenja koja mogu uzrokovati bole-sti, astronumerologija, razni horoskopi, astro-medicina, odgo-varajui kristali za dotinu osobu, to kau knjige proricanja.

    Dajem preporuku za zdravu ishranu, odnos Yin/Yang, potrebu za uravnoteenim odnosom vitamina i minerala u organizmu i

    dr. U prilogu materijala dostavljam meditativnu tehniku susreta s viim duhovnim vodiem, tehniku ruiastog mjehura i dru-ge meditativne tehnike. Rezultati analize dostavljaju se potom sedam dana nakon primitka i zahtjeva za analizom, dotine oso-be.

    Iscjeljivanje na daljinu

    Za metodu Iscjeljivanja na daljinu uz pomo psihoenergo-terapije i viska potrebno je izvriti pripremu, sluei se Radi-estezijskom dijagnostikom linosti koja prethodi iscjeljivanju,

    kako bi pacijent nauio kako sam preuzeti brigu o sebi i kako si

    poboljati zdravstveno stanje metodom samoiscjeljivanja nakon izvrenih tretmana. U pravilu iscjeljivanje traje petnaestak dana, i to tri tretmana dnevno prema dogovoru s pacijentom u zaka-

  • 44

    zano vrijeme. Tretman traje 10 minuta tako to pacijent ulazi u (alfa) stanje svijesti i meditacijom sugerira sebi dotok koz-mike energije na oboljele organe, koje terapeut kao posrednik

    odailje prema oboljeloj osobi. To treba initi tri puta dnevno u

    zakazano vrijeme prema dogovoru. Terapeut uz pomo dijagra-ma i viska prati tok bolesti i konzultira se s pacijentom. Nakon

    zavrenih tretmana, pacijent je obuen da preuzme brigu o sebi,

    dalje metodom samoiscjeljivanja vri sam tretmane na sebi, do konanog iscjeljenja. Ovom metodom dobri rezultati se postiu

    kod oboljenja: glavobolje, migrena, problemi cirkulacije i sra-nih bolesti, bolesti probavnog sustava, hormonalni poremeaji

    i stitnjaa, menstrualni grevi, strahovi, fobije, napadi panike,

    depresije, nedostatak kreativnosti, poboljanje fizikog, emoci-onalnog i mentalnog zdravlja, osobnog potencijala vitalnosti i druge bolesti. U pravilu ova metoda pomae u 70% sluajeva

    kod oboljelih. Rezultati i dijagramski prikaz toka bolesti s pre-doenim uputama za samoiscjeljivanje, dostavljaju se potom

    nakon izvrenih tretmana. Radiestezijsko traenje geopatogenog zraenja u prostoriji

    Radiestezijski nalaz tetnog/geopatogenog/ zraenja u pro-storiji: mogui vodeni tokovi, glavni i boni signali, geoloka

    zraenja, kozmika zraenja, tehnika zraenja, te davanje upu-ta po pitanju zatite i ekologije stanovanja. U pravilu neophod-no je ispitati problematinu sobu, ili sve sobe i dnevni boravak,

    prema elji vlasnika stana.

  • 45

    Radiestezijsko ispitivanje terena za gradnju kue

    Postupak kod ispitivanja obuhvaa sve radnje koje je neop-hodno obaviti na terenu:

    1.- Ispitati teren s blieg i ireg aspekta, vizualno, takoer

    dotai se povijesti terena i ljudi koji su na njemu ranije obita-vali.

    2.- Radiestezijski ispitati teren, tetna /geopatogena/ zrae-nja kao i tokove voda, i dr.

    3.- Primjeniti Feng - Shui, ukoliko je to neophodno.

    4.- Izvriti litopunkturu krajolika ukoliko je to neophodno, ili ukazati na mogue akupunkturne toke u krajoliku koje se

    trebaju aktivirati. 5.- Postaviti traeni objekat u pravilan poloaj na mjesto

    najmanje mogueg zraenja.

    6.- U skladu gore navedenog ispitivanja potrebno je izna-i najpovoljnije/optimalno/ rjeenje, ne dovodei u pitanje niti

    jedan od navedenih zahvata. Vlasniku terena i kue u izgradnji,

    dati upute za samostalno daljnje razrijeavanje mogue proble-matike ukoliko ona iskrsne.

    Odabir zanimanja

    Analizom rukopisa i crtea moe se procijeniti inteligencija

    (niska, srednja, visoka) i sklonost odabiru zanimanja. Zaintere-sirani trebaju u pismu naznaiti ime i prezime, datum roenja, te

    svojeruno napisati krai tekst ili nacrtati crte. Nakon izvrene

  • 46

    analize uz krae analitiko obrazloenje, rukopisi i crtei vraa-ju se poiljaocu. Moete dostaviti i svoju fotografiju/putovnice

    ili osobne/, novijeg datuma, ukoliko elite.

    I - Ching

    elite li doznati vie o sebi, onda me nazovite. O ljubavi,

    partneru, obitelji, poslovanju, za vremenski period koji elite,

    mjesec, dva, est ili due.

    Psiholoki problemi

    Kada ste usamljeni, s Vama sam od 0 - 24 i razrijeit emo

    bilo kakav Va problem, ili psiholoki savjet, u bilo koje vrije-me pomoi. Prevladajte strahove i nazovite me. Znanjem, isku-stvom i eljom da Vam pomognem!

    Radionica Cilj je put sam

    CILJ JE PUT SAM, jednostavna radionica, umijee mog

    puta kojeg prolazim, uvest e Vau svijest u nove, za Vas nesa-gledive dimenzije. Radei na sebi, kroz moje steeno viego-dinje iskustvo, pruit u Vam i otkriti viziju stvarnosti izvan

    Vaeg sadanjeg Ja i otkrit e Vam se beskrajni prostori Vae

    istinske prirode, istovjetne s drugim Biima, ivotom, svime

    to Vas okruuje. Vaa iskustva do tada steena, stopit e se u

    Jedno. Voeni iz poglavlje u poglavlje, stepenicama koje vode

    navie, slino inicijacijama, u pojedinim trenucima tijekom pre-

  • 47

    davanja Vi dotiete Direktno Iskustvo Istine uz punu svijest.

    Metoda CILJ JE PUT SAM, donosi Vam nesagledivo iskustvo.

    Omoguiti e Vam da za kratko vrijeme uklonite nepoeljne

    osjeaje, za uzvrat osjetiti ete unutarnji mir i zadovoljstvo. U

    novom samopouzdanju i spoznaji ostvariti moete to god elite

    u svom ivotu. Predavanjem koje traje nekoliko sati u opute-noj atmosferi, ovladat ete znanjem kojeg moete primjenjiva-ti do kraja svog ivota. To je metoda koja e Vam omoguiti

    harmonian i uravnoteen razvoj tijela, uma i duha. Tijekom

    predavanja uvjerit ete se da ste Vi dio Boanskog univerzuma,

    sastavni dio Boanske stvarnosti u svakom njenom dijelu bez

    izuzetka. Doivljaj spoznaje Vae Boanske prirode koji Vam

    nudi CILJ JE PUT SAM, jedan je od prijelomnih koraka u Vaoj

    spiritualnoj evoluciji. Va put ka Transpersonalnoj svijesti, ka

    Nirvani, biti e mnogo laki i jednostavniji. Odluite se uiniti

    prvi korak - za bolju i sretniju budunost. To e Vam omoguiti

    CILJ JE PUT SAM! Radionica traje 3 sata uz ogranien broj

    polaznika 10-20 osoba. Poetni teaj iz radiestezije

    Odrava se vikendom u ukupnom trajanju 14 sati rada. Su-bota - prije podne 4, pauza 2, poslije podne 3 sata. Nedjelja -

    prije podne 4, pauza 2, poslije podne 3 sata. Broj polaznika je ogranien na 10-20 osoba. Potrebno je ponijeti visak, ravnalo,

    kutomjer, pribor za pisanje, crtanje i biljenicu. Svatko e dobiti

    Skriptu poetnog teaja i diplomu.

  • 48

    Napredni teaj iz radiestezije

    Napredni teaj odrava se u pravilu pola godine kasnije,

    nakon perioda provedenog u samostalnim vjebama i predoe-nim rezultatima rada do naprednog teaja. Postupak je isti kao

    kod Poetnog teaja.

    Radionica Primjena radiestezije u svakodnevnom ivotu

    Odabrati, nauiti drati visak, ispravna primjena viska u

    svakodnevnom ivotu, - elementarno poznavanje radiestezije.

    Radionica traje 2 sata, uz ogranieni broj polaznika 10-20 oso-ba.

    Radiestezijska metoda iscjeljivanja na daljinu /psiho- ener-

    goterapija, visak, fotografija/ - radionica

    elite se osposobiti za samoiscjeljivanje ili iscjeljivanje na

    daljinu, moete upisati ovu radionicu. To je jedinstvena i efika-sna tehnika iscjeljivanja ili samoiscjeljivanja, te dobar put du-hovnog razvoja polaznika radionice. Radionica traje 3 sata, uz ogranien broj polaznika 10- 20 osoba.

    Radionica kreativne terapije pisanjem /Kako napisati hai-

    ku/Uz upute i uvodno predavanje o Zenu, Dharma predava-

    nja Shih-Fu Sheng-Yena o Chan gleditu o ivotu i Chan i

  • 49

    prosvjetljenje, voenje spiritualnog dnevnika, i voeni Haiku

    poetikonom J.W.Hacketta nauiti ete pisati haiku za 4 sata.

    Ogranien broj polaznika 10-20 osoba.

    Radionica Kako zaustaviti starenje- kvantna medicicina

    ili /medicina budunosti/

    Biti u skladu s kvantnim tijelom znai stalno ga se sjeati

    i imati savreno zdravlje jer je ono nepromjenjivo i vjeno. I

    tijelo misli. To je zapravo mrea impulsa inteligencije koji stal-no komuniciraju jedan s drugim. Kvantna medicina vie se na bavi materijom, ve mreom informacija - inteligencijom. Nae

    mentalno stanje utjee na ono ega smo svjesni. Pravilnom upo-rabom snage svjesnosti moemo izmijeniti tijelo, bez obzira u

    kojem se stanju sada nalazilo. Jednostavno pravilo glasi: ako je

    tijelo mrea inteligencije odnosno misao, onda misao moemo

    koristiti kako bi mijenjali tijelo! Radionica traje 2 sata uz ogra-nieni broj polaznika, 10-20 osoba.

  • 50

    Borivoj Bukva: Haiku poezija - Haiku poetry

    Prolaznicii antiki stupovi.

    Naslonjen stojim.

    Passers-by and ancient pillars.Standing lent against one.

    Crnilo sipe u plavetnilu mora.Udarac vesla.

    The blackness of cuttlefish

    in the blueness of the sea.A stroke of an oar.

    Lagani vjetari udar bombe o tlo.Miris ljubiice.

    A light breeze

    and a bomb hitting the ground,Scent of a violet.

  • 51

    Godinji odmorsa muhom na rancu.Bogat obijed.

    Annual vacation

    with a fly on my haversack.

    A rich meal.

    Stare kornjepo cesti, skljap, skljap- kia sipi.

    Old bootssplash, splashing along the road- its drizzling.

    Kina glistana prekopanoj zemljiispod oblaka.

    A rain worm

    on the dug up soilbeneath the clouds.

    Golub mirana dravnoj granici

    ispusti govno.

  • 52

    A dove of peace

    on the national borderdropped his shit.

    Pla djeteta

    i krvave pelene.Mrtva majka.

    Cry of a babyand bloody diapers.Dead Mother.

    Stani -vrijeme je najboljitrka.

    Stop -time is the bestrunner.

    Okupano jutrou paukovoj mrei.

    Sunce u rosi.

    The morning bathedin the spider web.The sunshine in the dew.

  • 53

    Na tavanu

    u godini takora Ponestalo ita.

    In the yearof the rat, the attic hasRun out of wheat.

    Bogomoljka na prstu djevojke, prati me pogledom.

    A mantis

    on a girls finger, follows me

    with its glance.

    Sin sam vjetra otegnut u vremenu. Pridrui mi se!

    Son of wind I amprolonged in time -follow me!

    U njedrimaplavetnila nebaIgra orlova.

  • 54

    In the bosomof the sky bluenessplaying eagles.

    Stari ribarrazapetu mreu

    koncem plete.

    An old fisherman

    patches his stretched netwith tread.

    um lisa

    i cvrkut ptica -vjetar u pjesmi

    Rustle of leavesand the twitter of birds -Wind in the song

    Zreli grozdi rascvjetale usneLjubih strasno

    Ripe grapesand blossoming lipsI kissed passionately

  • 55

    More odnosiposlednji list smokve -Jugo u luci.

    The sea carries awaythe last fig tree leaf -

    South wind in the harbor.

    Barke u lucii svjetla jarbolaPred polazak.

    Boats in the harborand glittering mastsBefore departure.

    Stari hrastna vjetrometiniPuteljaka.

    An old oak tree

    in the windswept lotOf the pathways.

    Iznad ponorapauk plete mreu, ja

    utim vasionu

  • 56

    Over an abyssa spider weaves its web.I sense the universe

    Kvarner nou.

    Dijamantnu ogrlicuDrim na mom dlanu.

    Kvarner at night.A diamond necklace

    On my palm.

    Tisina noi

    stare gradske jezgre.Moji koraci.

    Silence of the nightin the heart of the old city.My footsteps.

    Kine kapiasfaltom rominjajuu dugu no.

    Raindropssweeping the asphaltlong into the night.

  • 57

    Pod od teretomtelefonske ziceGusti snijeg.

    Overloadedby the dense snow -telephone wires.

    Dogorijevasvijea na stolu -

    pas kraj pei.

    On the tablea candle burns down -the dog by the stove.

    Boca viskijai etkica za zube.

    Blistav osmijeh.

    A toothbrush

    next to a bottle of whisky.A bright smile.

    Niz aluzine

    kapi jesenje kieklize u no

  • 58

    Down the blindsdrops of autumn rainSliding into the night

    U pogledurascvjetale rue -

    Tvoj osmijeh

    In my glanceblossoming roses -Your smile

    U postelji snagolu na mjeseini -

    ipka te skriva

    In a bed of dreamnaked in the moonlight -Lace hides you

    Violonelo

    u rukama djevojke -Oluja u dui.

    Violoncello

    in a girls hands

    storm in my soul.

  • 59

    LIKOVNI I STVARALAKI OPUS

    BORIVOJA BUKVE

    Za radove Borivoja Bukve moe se rei da odaju snaan

    kreativni naboj koji autor materijalizira kroz forme koje obliku-je kratkim potezom i tankim slojem boje, malog koloristikog

    raspona to nas navodi na zakljuak da se proces slikovnog dije-la rada odvija u iznimno kratkom vremenskom rasponu, Proces dovrenja rada se nastavlja opisom impresije haiku zapisom to u konanom tvori dovren uradak.

    Ljubica Dujmovi Kosovac,

    prof, povijesniarka umjetnosti

    Uobiajeno je da se likovni fenomeni tretiraju autono-mno, neovisno od drugih ljudskih aktivnosti. Novi pogledi na

    integralnost svijeta, na meuzavisnosti u odravanju ravnote-e okolia, efikasnosti prenoenja informacija koje povezuju

    svijet, meudjelovanje energija odgovornost svih ljudi za nau

    planetu - sve je to dovelo da se postepeno izgraduje integralnost ovjeka, koji - slino renesansnom ovjeku - djeluje jedinstve-no, djeluje i kao znanstvenik i umjetnik, kao organizator ivota

    i proizvoa, kao suvremenik i ovjek koji misli na budunost .

    Kod Borivoja Bukve sreemo ovu pojavu u vidu raznovrsnosti

  • 60

    Slijedim te... 9x18,5 - kartontisak, 2001.

  • 61

    svojih aktivnosti - kao strunjak u tvornici, kao teozof u dome-nu filozofije i religije, kao alternativni lijenik, kao pisac koji

    popularizira nove poglede na svijet i najzad, kao slikara, koji istrauje slikarske probleme, ali u ovisnosti od svog pogleda na

    svijet. Mnogi aktualni dogaaji i saznanja utjecala su na njegov

    slikarski rad. Ovoga puta odabrao je temu ovjek i kosmos

    povezujui ljudsko osjeanje i duh s beskraj nom strukturom

    kosmosa, shvaajui kosmos i u svakodnevnom znaenju, ali i

    kao prisustvo ove strukture u svim pojavama oko nas, u nevid-ljivom kretanju atoma, u osjeanju ovjeka prema neizmjernom

    prostranstvu; u poetici mjeseine, emocionalnim reakcijama

    ovjeka na ne shvatljivo pa i na neki udni koncept raspela.

    Izloene slike imaju viesmjerno znaenje. One su promiljene

    kao reakcija na beskrajnost kosmosa, ali one su i izraz suvreme-nog likovnog senzibiliteta, senzacije kolorizma i geste - svijet za sebe i svijet kosmosa.

    prof.dr.sc. Bogomil Karlavaris

    Na tragu spiritualne emphateie dolazi do buenja duhov-nog senzibiliteta za razliite moduse kojima ovjek se be iska-zuje i potvruje kao duhovno bie. U susretu sa kreativnim

    potencijalom Borivoja Bukve uputno je pristupiti integralno njegovim traganjima koja se kreu od razmiljanja o kosmosu

    do likovnog izraza. Likovnost je vrlo podesan medij za artikuli-

  • 62

    ranja metamorfoza duhovnih traganja pri emu je kolorit i sam

    po sebi snaga izvjesne metanoje da se kroz likovni doivljaj napreduje u irenju granica svijesti i rastu vlastitog duhovnog bia. Opravdano je teozofska tradicija inzistirala i na likovnoj

    strani putovanja due , na svemu onom to duh ini sutinom

    ivota a to je naprosto sakriveno naem mentalnom ustrojstvu i

    miljenju utamnienom u mentalnim kategorijama. U vremenu

    prijelaza u duhovno, Novo doba miljenje planetarnog poliloga

    mora uvaavati svako osobno duhovno iskustvo s bilo kojim

    religijskim ili ne-religijskim pred znakom u bilo kojoj duhovnoj tradiciji, u bilo kojoj formi. Nije dostatno drati se uobiajenih

    kriterija i mjere postojeih znanja. I svaki je ovjek duhovni uni-verzum per se a ono u to se materijalizira njegovo duhovno

    bie samo je epifenomen ire svijesti iji integralni dio postaje-mo bili mi toga svjesni ili ne, naim mentalnim poimanjima. Na

    razliite naine, u na svakodnevni ivot ulaze elementi i deri-vati dubljih duhovnih iskustava i vrednota ne - materijalistikih

    kultura i poinju mijenjati na ivot, ali to stoga jer se mijenja

    naa svijest i mi rastemo pomalo nesvjesno i spontano kao pro-ljetno stablo. Pripremamo se mi gledatelji i Borivoj Bukva sli-kar i znanstvenik, za susretanja s dubljim duhovnim istinama i na nama je da odravamo budnost duha, da irimo predznanja a

    prije svega da razvijamo skrb o svom duhovnom biu, a i likov-ni izraz - spiritualno intoniran - tome je podesan.

    prof.dr.sc. Jadran Zalokar

  • 63

    Pun mjesec... dim: 35x50, komb. tehnika na lesonitu, 2007

  • 64

    Borivoj Bukva - svoju ponutricu iznosi u koloristikim ek-splozijama i vrstim sueljavanjima boja i linija naspram nadre-alistike potke iz druge dimenzije misaonog poniranja u svjesne

    i nesvjesne vlastite prostore.

    Theodor De Canziani Jaki, prof.

    Slikopisi i haiku zapisi o odlazeim predjelima

    Izloeni radovi nose poruku svojevrsnog upozorenja i ko-mentara ovovremenog dogaanja na Planetu na kojem ivimo

    tako da se temom referiraju na toke u naoj memoriji u kojima

    su pohranjene informacije o odlazeim predjelima koji sa sobom

    odnose arkadijevsko ushienje i ugodu koja nas oplemenjuje.

    Rije je o autoru koji je od ranije poznati rijekoj kulturnoj

    javnosti: Borivoju Bukvi, poznatom i priznatom rijekom haiku

    pjesniku, istraivau u podruju rubnih znanosti i slikaru, koji

    na ovoj izlobi svojim likovnim uradcima komentira smislenost

    akcije svakog pojedinca u uspostavi komunikacije unutar vla-stitog bia i one koja se odvija s vanjskim svijetom.

    Izloba je koncipirana kao sublimat promiljanja, istrai-vanja i materijalizacije apata koji se glasa jekom vapaja za-toenog upozorenja koje ukazuje na ozbiljnost i pojedinanu

    odgovornost za razvrat i nasilje koji je uinjeno i dalje se pred

  • 65

    Primorski motivKombinirana tehnika, 50x70, perploa,2008.

  • 66

    naim oima ini, nad ivotnim sokovima jedine nama davate-ljice ivota planeta Zemlje.

    Za radove Borivoja Bukve moe se rei da odaju snaan

    kreativni naboj koji autor materijalizira kroz forme koje obliku-je kratkim potezom i tankim slojem boje, malog koloristikog

    raspona to nas navodi na zakljuak da se proces slikovnog dije-la rada odvija u iznimno kratkom vremenskom rasponu, Proces dovrenja rada se nastavlja opisom impresije haiku zapisom to u konanom tvori dovren uradak.

    Ljubica Dujmovi Kosovac,

    prof, povijesniarka umjetnosti

    Svjetlosni nivoi posmrtnih stanja

    Borivoj Bukva kao pjesnik i likovni stvaralatelj zapaa i

    suptilno biljei vlastita razmisljanja glede drustvenih i osobnih

    promjena te njihovo uzajamno medjusobno djelovanje.O lirskim pejsaima i graditeljskim simbolistikim ele-

    mentima unutar slika vrlo je tesko pisati. Gotovo je nemogue

    semantiku tog osjetljivog likovnog znakovlja pretoiti u jasan

    literalni smisao.Doivljaj na relaciji djelo-gledatelj biva i ostaje primaran,

    bez obzira na sve napore deifriranja njegovog znaenja.

  • 67

    Mjesec u noi i obasjano lice moje ene, HAIGA, crte

  • 68

    Smatram da je ba to najvei kompliment slikarstvu kojem

    pripada Borivoj Bukva, slikarstvo koje nije bez teoretske ute-meljenosti i koje podrazumijeva ne jednu stilsku senzibilnost ve barem desetak srodnih iako uvijek samostalnih i autentinih

    ba vrstom svoje prirodne emotivnosti.Sve to skupa odreuje pikturalizam posljednih petnajstak

    godina, u njegovim radovima ima mnogo vezanosti za prolost, s potrebom stvaranja maginih ambijenata. Slike upravo razri-jeavaju pitanja i odgovore u kojima osobno iskustvo i snaga stvaralatva oznaavaju nastavak povjesne i ljudske vizije iska-zujui na svoj nain ovo nae danas.

    Njegovi crtei uvijek odraavaju doivljaj vienog, posto-jeeg. Ljepotu prirode i ovjeka koju uporno otkriva, vidi samo

    u namjerama ovjeka da ugodno opstane u prirodi. Ba ta Bo-rivojeva relacija doivljavanja svim ulima, traila je osobitu

    metodiku i stvaralaku biografiju, koja naglaava svu radom i

    ivotom steenu zrelost i dalje razvija svoj metod postojanja i

    uenja u prirodi i u drutvu.

    U svom novom slikarskom opusu Svjetlosni nivoi po-smrtnih stanja prvi puta mnoge sumnje i neodlunosti naprosto

    su nestale. On stvarno zna to da napravi sa samim sobom, sa svojim uspomenama, sa potrebama da to na svoj nain fiksira

    kao djelo.Upravo, njegov ivotni prostor, gradski ambijenti, izlobe,

    knjige, rasko prirode su osnov za preuzimanje polazne poruke koju slikarski iskazuje, otkrivajui sebi i gledateljstvu mnotvo

    njihovih znaenja i svoju vlastitu vidljivost.

  • 69

  • 70

    Za taj zadatak nemogue je biti sam, kao to je vrlo teko

    slikarski trajati i doprijeti jo dalje u sebe u samou bez ko-municiranja s vremenom. Zato prihvatimo izloene radove kao

    sredstvo intimne komunikacije sa svijetom, kao poetski okvir kroz koji autor progovara o vidljivom i iskustvenom prelomlje-nom u skrivenim slojevima vlastite psihe i duha.

    Laura Varljen Herceg, prof.

    U, za njega, novootkrivenom mediju grafici, Borivoj Bukva

    nalazi jo jednu mogunost prikazivanja enskog tijela; moti-va, koji u njegovom stvaralatvu, neprestano ponovno izvire. Njegove su ene poput njenih, jednostavnih, naizgled plahih

    sjenki, na tragu art decoa, zamiljene i usnule kao zatoenice

    nekog drugog vremena i svijeta. Njihova mirnoa nije naruena

    koloritom, ve svoju priu prenose poput starinske crno-bijele

    fotografije. ak i podloga korespondira sa slikom svojim ne-nametljivom strukturom runo radjenog recikliranog papira.Su-sret s grafikom tehnikom visokog tiska nagovijestio je mogue

    smjernice kreativnog izraza Borivoja Bukve.

    Darija Stipani, prof. likovne kulture /

  • 71

  • 72

  • 73

    tikle, skinute s nogu, na podu lee, 2011.

  • 74

    Borivoj BukvaPletenci 49.51000 RijekaHrvatska

    Tel: 051-329-502Mob: 091-587-68-67E-mail: [email protected]

  • 75

    Biografija

    Borivoj Bukva roen je 10. studenog 1948. u Karlovcu.

    Zavrio je Srednju tehniku i Viu strojarsku kolu u Karlovcu

    1971. Po struci je inenjer strojarstva.

    lan je raznih drutava i organizacija, Drutva haiku pje-snika - Rijeka, Hrvatskog knjievnog drutva - Rijeka. lan je

    Teozofskog drutva, jedan od organizatora Kampa ljubitelja

    prirode i drevnih mudrosti GOZD u Gozd Martuljku, Sloveni-ja. Prakticira Tai Chi, jogger je i planinar, maratonac, pretrao

    je Venecijanski maraton 1993. Bavi se ezoterijom.

    Osim haiku poezije i poezije, takoer pie i prozna dijela.

    Objavio je do sada 19 knjiga.Jedan je od urednika Karoline Rijeke,

    http://www.karolina-rijecka.com/Slikarstvom se intenzivnije poinje baviti 1984. Bio je

    uenik likovnog pedagoga, akademskog slikara dr.sc.Bogomila

    Karlavarisa od 1986. godine. Izlagao je na 52. samostalne i 202. kolektivne izlobe u zemlji i inozemstvu. Ilustrator je i urednik

    vie knjiga, autor mnogobrojnih haiga crtea.

    Dobitnik je vie priznanja i nagrada za svoje stvaralatvo. Do sad je 140 puta darivao krv, predsjednik Republike Hr-

    vatske Stjepan Mesi odlikovao ga Ordenom Danice Hrvatske s

    likom Katarine Zrinske.