Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Grad Tuzla Gradsko vijeće Broj: 01-05-5794-2014/2-JR Tuzla, 15.01.2015. godine SVIM ZAINTERESIRANIM GRAĐANIMA, ORGANIMA I INSTITUCIJAMA PREDMET: Javna rasprava o nacrtu Statuta Grada Tuzla, dostavlja se Poštovani. Gradsko vijeće Grada Tuzle je na petoj redovnoj sjednici održanoj dana 14.01.2014. godine, usvojilo nacrt Statuta Grada Tuzle i uputilo ga u javnu raspravu, koja će trajati 45 (četrdeset pet) dana. Na web stranici Grada Tuzle na adresi www.gradtuzla.ba, odnosno u prilogu ovog dokumenta nalaze se: 1.Nacrt Statuta Grada Tuzla; 2. Izvod iz Stenograma sa sjednice od 07.07.2013. godine; 3.Izvod iz stenograma sa pete redovne sjednice od 14.01.2015. godine; 4.Zaključci pete redovne sjednice (pod tačkom 2.) od 14.01.2015. godine, koji se odnose na nacrt Statuta Grada Tuzla Molimo sve zainteresirane učesnike javne rasprave, da prilikom uobličavanja primjedbi i sugestija, pročitate stenograme sa sjednica i zaključke Gradskog vijeća, te da date odgovore (iznesete Vaš stav) na postavljena pitanja vijećnika sa sjednice od 14.01.2015. godine. Vaše primjedbe i sugestije možete dostaviti na slijedeću adresu: GRAD TUZLA Komisija za statutarna pitanja i propise Ul.ZAVNOBIH-a 11 ili na e-mail sekretara Komisije za statutarna pitanja i propise (lejlak@tuzla.ba). Detaljnije informacije možete dobiti na telefon: 035 307 485 (Lejla Numanović). Napominjemo, da će stav organa mjesnih zajednica i javnu raspravu na terenu obaviti Odjeljenje za pitanja mjesnih zajednica, pri Službi za komunalne poslove, izgradnju i pitanja MZ. DOSTAVLJENO PREDSJEDAVAJUĆI 1.Naslovu 2. Komisija za statutarna pitanja i propise Jozo Nišandžić, prof. 3.Služba za komunalne poslove, izgradnju i pitanja MZ (41 x) 3.Stručna služba za poslove Gradonačelnika (za objavu na web stranici)

SO

LI

SA

LI

NE

S MEM

L EH

AI-Z

IRTU

Z

9 5 0

T UZLA

1.NACRT STATUTA GRADA TUZLA

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton GRAD TUZLA GRADSKO VIJEĆE

STATUT GRADA TUZLA

(NACRT) Komisija za statutarna pitanja i propise decembar/prosinac 2014. godine

Na osnovu člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 49/06) , a vezi sa članom 7. Zakona o gradu Tuzla („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 80/14) i člana 6. i 25. Statutarne odluke o organizaciji organa Grada Tuzla u skladu sa Zakonom o Gradu Tuzle („Službeni glasnik Grada Tuzla“, broj:1/14) na prijedlog Komisije za statutarna pitanja i propise, Gradsko vijeće Tuzla je na svojoj sjednici održanoj dana ........................2015. godine, d o n o s i

STATUT GRADA TUZLA I OPĆE ODREDBE

Član 1. Slijedeći principe iz Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, ovim Statutom se u skladu sa Ustavom i Zakonom, uređuju slijedeća pitanja: teritorija i obilježja Grada Tuzla, njegovo sjedište, javna priznanja, samoupravni djelokrug, gradski organi vlasti, neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim poslovima, mjesna samouprava, imovina grada i izvori finansiranja lokalne samouprave, propisi i drugi akti Grada, nadzor i zaštita lokalna samouprave, postupak za donošenje i izmjenu Statuta grada Tuzla (u daljem tekstu: Statut) i druga pitanja od značaja za ostvarivanje lokalne samouprave.

Član 2. Grad Tuzla je pravni sljedbenik Općine Tuzla i ima Ustavom, Zakonom određene nadležnosti Grada, i preuzima nadležnosti, prava, obaveze i imovinu općine, čiji je pravni sljedbenik.

Član 3. Grad Tuzla (u daljem tekstu: Grad) je jedinica lokalne samouprave i ima svojstvo *pravnog lica.

Član 4. Teritoriju Grada čine sva naseljena mjesta, koja su se prema evidenciji Federalnog Zavoda za statistiku nalazila u okviru Općine Tuzla na dan stupanja na snagu Zakona o Gradu Tuzla („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 80/14).

Član 5. Službeno ime grada je: Grad Tuzla. Sjedište Grada je u Tuzli, „Ul. ZAVNOBIH-a broj 11.

Član 6. Grad ima svoj grb i zastavu, kao i druge simbole, koji se utvrdjuju posebnom odlukom, koju donosi Gradsko vijeće Grada Tuzla (u daljem tekstu: Gradsko vijeće). Odluku iz predhodnog stava Gradsko vijeće donosi, ako se za nju izjasni najmanje jedna polovina *od ukupnog broja izabranih članova Gradskog vijeća.

Član 7.

Grad ima pečat. Pravo na upotrebu gradskog pečata, veličina, oblik i sadržaj pečata, kao i druga pitanja od značaja za izradu i korištenje pečata uredjuje se posebnim propisom Gradskog vijeća, ako zakonom Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu:Kanton) ili drugim kantonalnim propisom nije drugačije uređeno.

Član 8. Službeni jezici u Gradu su bosanski, hrvatski i srpski. Službena pisma su latinica i ćirilica. Ostali jezici i pisma, mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave, a u skladu sa zakonima i drugim propisima.

*Član 9. Grad nastavlja obilježavati praznike i značajne datume iz historije Tuzle i Bosne i Hercegovine, koji su kao takvi određeni Zakonom i propisima nekadašnjih općinskih organa, donesenim na osnovu zakona.

Član 10. Grad može *utvrditi i druge značajne datume *iz svoje i historije Bosne i Hercegovine i utvrditi ih kao svoje praznike. Praznici iz predhodnog stava utvrdjuju se posebnom odlukom, koju donosi Gradsko vijeće.

Član 11. Grad će stvarati uslove da građani sa područja grada u cjelini i na demokratski način ostavruju sav prava i slobode utvrđene u odredbama člana II A 1. do 7. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i međunarodnim instrumentima sadržanim u Aneksu Ustava Federacije, o čemu će brinuti svi gradski organi, svaki u okviru svoje nadležnosti.

Član 12. Odredbe ovog Statuta čitaju se i primjenju na način, koji podrazumijeva ravnopravnost oba spola, bez diskriminacije. II – SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA

Član 13. Grad, kao jedinica lokalne samouprave je samostalan u obavljanju poslova lokalne samouprave i u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti.

Član 14. Grad ima vlastite nadležnosti ustanovljene Ustavom i Zakonom i bavi se svim pitanjima od lokalnog značaja, koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona. U vlastite nadležnosti Grada, posebno spadaju:

- osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom*Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona“,,

- donošenje budžeta Grada - donošenje programa i planova razvoja Grada i stvaranje uvjeta za privredni

razvoj i zapošljavanje, - utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline, - donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući zoniranje, - utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene i

druge izgradnje, - utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih

dobara, - utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim

zemljištem, - utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom Grada, - utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima Grada i raspodjela

sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja, - upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne

infrastrukture: vodosnabdijevanje, odvođenje i prerada otpadnih voda, prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada, održavanje javne čistoće, održavanje postojećih, proširenje i izgradnja novih

lokalnih grobalja/mezarja lokalni putevi i mostovi, ulična rasvjeta, javna parkirališta, parkovi,

- organiziranje i unapređenje lokalnog javnog prijevoza, - utvrđivanje politike predškolskog obrazovanja, unapređenje mreže ustanova, te

upravljanje i finansiranje javnih ustanova predškolskog obrazovanja u skladu sa zakonom,

- osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog obrazovanja u skladu sa zakonom,

- osnivanje, upravljanje, unapređenje i finansiranje ustanova i izgradnja objekata za zadovoljavanje potreba stanovništva u oblasti kulture i sporta u skladu sa Zakonom,

- ocjenjivanje rada ustanova i kvaliteta usluga u djelatnosti zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja, kulture i sporta, te osiguranje finansijskih sredstava za unapređenje njihovog rada i kvaliteta usluga u skladu sa potrebama stanovništva i mogućnostima Grada u skladu sa Zakonom,

- analiza stanja javnog reda i mira, sigurnosti ljudi i imovine, te predlaganje mjera prema nadležnim organima za ova pitanja,

- organiziranje, provođenje i odgovornost za mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa,

- uspostavljanje i vršenje inspekcijskog nadzora nad izvršavanjem propisa iz vlastitih nadležnosti Grada u skladu sa Zakonom,

- donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadležnosti Grada u skladu sa zakonom,

- raspisivanje referenduma za područje Grada, - raspisivanje javnog zajma i odlučivanje o zaduženju Grada, - preduzimanje mjera za osiguranje higijene i zdravlja, - osiguravanje uvjeta rada lokalnih *informativnih medija u skladu sa Zakonom, - osiguravanje i vođenje evidencija o ličnim stanjima građana i biračkim

spiskovima, - obavljanje poslova iz oblasti premjera i katastra zemljišta i evidencija o

nekretninama, - organiziranje efikasne lokalne uprave prilagođene lokalnim potrebama, te

obavljanje upravnih poslova iz svoje nadležnosti, - uspostavljanje organizacije mjesne samouprave, - zaštita životinja, - organiziranje i unapređenje lokalnog turizma, - obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.

Član 15.

Ako je u prvostepenom upravnom postupku rješavano na osnovu Statuta ili propisa Gradskog vijeća, u okviru samoupravnog djelokruga Grada, odnosno o pitanjima u okviru isključivih prava i dužnosti Grada, o žalbi protiv tih rješenja odlučuje organ, kojeg posebnim propisom utvrdi Gradsko vijeće. Propisom Gradskog vijeća, utvrdit će se sastav, djelokrug, trajanje mandata i druga pitanja neophodna za rad organa iz predhodnog stava.

Član 16. Pored poslova iz djelokruga vlastitih nadležnosti, Grad izvršava i poslove koje joj povjere Federalne i Kantonalne vlasti. Poslove, koje joj povjere Federalne i Kantonalne vlasti, Grad izvršava u skladu sa zakonom, kojim su joj takvi poslovi povjereni i u nivou dodijeljenih, odnosno, ustupljenih sredstava za izvršavanje tih poslova.

Član 17.

Poslovi iz okvira vlastitih nadležnosti, kao i poslovi povjereni Gradu shodno odredbi predhodnog člana ovog Statuta, mogu se obavljati putem zajedničkih organa, službi, organizacija i institucija s javnim ovlaštenjima i putem drugih vidova saradnje jedinica lokalne samouprave. Odluku o načinu obavljanja poslova iz predhodnog stava ovog člana donosi Gradsko vijeće u skladu sa zakonom. III GRADSKI ORGANI

Član 18. Organi Grada su Gradsko vijeće i Gradonačelnik.

1. Gradsko vijeće a) Opće odredbe

Član 19. Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana grada. Gradsko vijeće ima trideset i jednog (31) vijećnika. Mandat vijećnika traje četiri godine.

Član 20. Vijećnici Gradskog vijeća biraju se demokratskim putem, neposrednim izborima na teritoriji cijelog grada u skladu sa zakonom. Građani biraju vijećnike Gradskog vijeća na temelju slobodnog, općeg, jednakog i neposrednog izbornog prava, tajnim glasanjem.

Član 21 Pripadnici svih nacionalnih manjina imaju pravo da budu birani u Gradsko vijeće na način i po postupku propisanim Izbornim zakonom. Jedan vijećnik od ukupnog broja vijećnika u Gradskom vijeću, bira se iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Ukoliko se po proceduri propisanoj odredbama Izbornog zakona ne dodijeli vijećnički mandat pripadniku nacionalnih manjina, mandat ostaje upražnjen.

Član 22. Niko nema pravo, da po bilo kom osnovu pozove birače na odgovornost zbog glasanja, niti od njega tražiti da se izjasni za koga je glasao, niti ga može spriječiti da glasa.

Član 23.

Vijećnici Gradskog vijeća ne mogu vršiti drugu funkciju ili dužnost, koja je posebnim zakonom ili propisom utvrđena kao nespojiva sa funkcijom gradskog vijećnika, odnosno obavljati bilo koji posao, za koji postoji sukob interesa. Prije preuzimanja dužnosti, gradski vijećnik će podnijeti ostavku na funkciju, koja je posebnim zakonom ili propisom nespojiva, odnosno u sukobu interesa sa funkcijom vijećnika.

Član 24. Gradski vijećnici za svoj rad u Gradskom vijeću imaju pravo na naknadu troškova, odnosno izgubljene zarade, u skladu sa odlukom Gradskog vijeća.

b) Nadležnost i unutrašnja organizacija Gradskog vijeća

Član 25. Gradsko vijeće u okviru svoje nadležnosti: - priprema i usvaja statut Grada. -usvaja budžet i izvještaj o izvršenju budžeta Grada; -donosi razvojne, prostorne i urbanističke planove i programe, te provedbene planove, uključujući i zoniranje; -donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima Grada u skladu sa Zakonom; -donosi odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom Grada; -donosi odluke o zaduživanju; -donosi programe uređenja građevinskog zemljišta; -donosi plan korištenja javnih površina; -donosi odluke o organizaciji mjesne samouprave i nazivima ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta; -donosi odluke o udruživanju Grada u savez i druge oblike organiziranja; -donosi odluke o proglašenju praznika Grada; -donosi odluke o nagradama i priznanjima; -bira i razrješava predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća; -donosi odluke o raspisivanju referenduma; -razmatra godišnje izvještaje o provođenju gradske politike i aktivnostima gradonačelnika/ce; -osniva preduzeća i ustanove za obavljanje poslova od interesa za Grad; -donosi svoj poslovnik o radu; -obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom. *Gradsko vijeće usvaja statut Grada dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja izabranih članova Gradskog vijeća, a ostale akte donosi natpolovičnom većinom od ukupnog broja izabranih članova Gradskog vijeća, osim ukoliko Ustavom i Zakonom nije drugačije određeno.

Član *26 Vijećnici Gradskog vijeća odgovaraju za ustavnost i zakonitost akata, koje Gradsko vijeće donosi u okviru svoje nadležnosti.

Član *27. Unutrašnja organizacija i način rada Gradskog vijeća uređuje se poslovnikom o radu u skladu sa zakonom i Statutom. Poslovnikom o radu Gradskog vijeća, naročito se uređuju slijedeća pitanja: prava i obaveze i odgovornost gradskih vijećnika, postupak sazivanja prve sjednice Gradskog vijeća i njegovog konstituisanja, potvrđivanja mandata izabranih vijećnika, način izbora predsjedavajućeg, način izbora i broj zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća, postupak davanja svečane izjave i tekst svečane izjave, postupak sazivanja sjednica Gradskog vijeća, utvrđivanje dnevnog reda, održavanje reda na sjednici, *način utvrđivanja proste i kvalifikovane većine, utvrđivanje rezultata glasanja, postupak donošenja gradskih propisa, izvještavanje javnosti o sjednici, donođšenje programa rada Gradskog vijeća, utvrđivanje komisija Gradsko vijeća, njihov sastav, nadležnost, način izbora i način rada, sadržaj i način vođenja zapisnika o radu sjednice Gradskog vijeća i druga pitanja od značaja za organizovanje i rad Gradskog vijeća.

Poslovnik o radu donosi se *natpolovičnom većinom od ukupnog broja izabranih članova Gradskog vijeća,.

Član *28. Gradsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim Poslovnikom o radu Gradskog vijeća.

Član *29. Gradsko vijeće iz reda gradskih vijećnika, bira i razrješava predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg na način i u postupku utvrđenim Poslovnikom o radu Gradskog vijeća i ovim Statutom.

Član *30. Predsjedavajući Gradskog vijeća: -saziva sjednice Gradskog vijeća i njima predsjedava, -potpisuje akte, koji se donose na sjednicama Gradskog vijeća, -stara se o promjeni Poslovnika o radu Gradskog vijeća, -vrši druge poslove utvrđene Poslovnikom o radu Gradskog vijeća.

Član *31. Zamjenici predsjedavjućeg: -zamjenjuju predsjedavajućeg Gradskog vijeća u slučaju njegove odsutnosti ili privremene spriječenosti da obavlja svoju dužnost, -pomažu predsjedavajućem prilikom predsjedavanja sjednicama Gradskog vijeća, -obavljaju druge poslove utvrđene Poslovnikom o radu Gradskog vijeća, koje im povjeri predsjedavajući Gradskog vijeća.

Član *32.

Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Gradskog vijeća obavljaju svoju funkciju volonterski, ukoliko Gradsko vijeće ne odluči drugačije.

Član *33 Sekretar Gradskog vijeća: -pomaže predsjedavajućem i *zamjenicima predsjedavajućeg Gradskog vijeća u pripremanju sjednica Gradskog vijeća i predsjedavanju sjednicama Gradskog vijeća, -stara se o obezbjeđivanju uslova za rad Gradskog vijeća i realizaciji poslova i zadataka u vezi sa sjednicama Gradskog vijeća, -obavlja druge poslove i zadatke određene Poslovnikom o radu Gradskog vijeća, kao i druge poslove i zadatke, koje mu povjeri predsjedavajući Gradskog vijeća.

Član *34. Mandat predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg, traje koliko i mandat vijećnika izabranih na lokalnim izborima.

Član *35. Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg, mogu biti razriješen u slijedećim situacijama:

-istekom vremena na koji su izabrani; -prihvatanjem ostavke; -preuzimanjem funkcije, koja je nespojiva sa dužnošću gradskog vijećnika; -smrću, -ako im odlukom nadležnog organa bude oduzeta poslovna sposobnost; -odlukom gradskog vijeća, ako svoju funkciju ne vrši u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Tuzlanskog kantona , Zakonima i ovim Statutom.

Član *36. U svrhu priprema za sjednice i obezbjeđenja uvjeta za efikasniji rada Vijeća, organizuju se zajednički sastanci Kolegija Vijeća (u daljem tekstu: Kolegij). Sastav, unutrašnja organizacija rada i prava i dužnosti članova Kolegija uređuju se Poslovnikom o radu Gradskog Vijeća.

Član *37. Kao poseban oblik političkog djelovanja vijećnika u okviru Gradskog vijeća, mogu se formirati Klubovi vijećnika. Sastav, način formiranja Klubova vijećnika i njihova prava i družnosti, uređuju se Poslovnikom o radu Gradskog vijeća.

Član* 38. Za pripremanje i razmatranje prijedloga, odluka i drugih akata, kao i i za praćenje i proučavanje drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća, formiraju se povremena i stalna radna tijela Gradskog vijeća. Oblik, sastav, način izbora i prava i dužnosti predsjednika i članova radnih tijela Gradskog vijeća utvrđuju se Poslovnikom o radu Gradskog vijeća. c) Zdravstveni savjeti

Član *39. S ciljem efikasnog ostvarivanja ciljeva i javnog interesa u oblasti društvene brige o zdravlju na nivou Grada Tuzla, osnivaju se zdravstveni savjeti. Broj članova, sastav, mandat, način izbora, kao i način finansiranja i rada i druga pitanja od značaja za rad savjeta iz predhodnog stava ovog člana, utvrdit će se propisom Gradskog vijeća u skladu sa Zakonom 2.Gradonačelnik Grada Tuzla a)Opće odredbe

Član *40. Gradonačelnik Grada Tuzla (u daljem tekstu: Gradonačelnik) je izvršni organ Grada Tuzla. Gradonačelnika biraju demokratskim putem, birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području grada na način utvrđen zakonom.

Mandat gradonačelnika traje četiri godine. Član *41.

Gradonačelnik u okviru svoje nadležnosti: -predstavlja i zastupa Grad Tuzla; -donosi akte iz svoje nadležnosti; -izrađuje i podnosi Gradskom vijeću na usvajanje nacrt i prijedlog budžeta, ekonomske planove, razvojne planove,investicione programe, prostorne i urbanističke planove i ostale planske i regulatorne dokumente, koji se odnose na korištenje i upravljenje zemljištem, uključujući i zoniranje i korištenje javnog zemljišta; -predlaže odluke i druge opće akte Gradskom vijeću; -provodi politiku Grada u skladu sa odlukama Gradskog vijeća, izvršava budžet Grada i osigurava primjenu odluka i drugih akata Gradskog vijeća; -izvršava zakone i druge propise, čije je izvršenje povjereno Gradu; -utvrđuje organizaciju gradskih službi za upravu u skladu sa zakonom; -donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji gradskih službi u skladu sa Zakonom; -realizira saradnju Grada Tuzla sa općinama, drugim gradovima, međunarodnim i drugim organizacijama u skladu sa odlukama i zaključcima Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela; -podnosi izvještaj Gradskom vijeću o ostvarivanju politike Grada i izvještaj o svojim aktivnostima;

Član*43 . Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata, koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću.

Član*44. Za izvršavanje poslova iz svoje nadležnosti i obezbjeđenje adekvatne stručne pomoći u donošenju, pripremanju i izvršavanju odluka i drugih akata iz nadležnosti Gradonačelnika, kao i za obavljanje drugih poslova utvrđenih Statutom i drugim propisima grada Gradonačelnik formirati savjetodavna tijela i tijela za koordinaciju aktivnosti (savjet, kolegij ili slično) ili imenovati savjetnike. Nadležnost, sastav i broj članova savjeta utvrdjuje se odlukom koju donosi Gradonačelnik.

Član *45. Gradonačelnik svoju dužnost obavlja profesionalno. Plaća Gradonačelnika utvrđuje se odlukom koju donosi Gradsko vijeće u skladu sa Zakonom. Na prava i obaveze koji se odnose na prava i obaveze iz radnog odnosa Gradonačelnika, ako nisu uređene posebnim zakonom ili odlukom Gradskog vijeća, primjenjuju se propisi kojima se uređuju status državnih službenika, opći propisi i kolektivni ugovori

Član* 46.

Za vrijeme privremene spriječenosti ili odsutnosti Gradonačelnika zamjenjuje dužnosnik ili djelatnik gradskog organa uprave, kojeg on ovlasti.

Član *47.

Gradonačelnik u toku trajanja mandata može podnijeti ostavku ili biti opozvan.

Član *48.

Inicijativu za pokretanje postupka opoziva Gradonačelnika sa obrazloženim navodima za opoziv može pokrenuti u pismenom obliku 1/3 vijećnika Gradskog vijeća ili 10% birača upisanih u centralni birački spisak za područje Grada. Gradsko vijeće je dužno sve inicijative za pokretanje postupka opoziva Gradonačelnika iz stava 1. ovog člana staviti na dnevni red prve naredne sjednice Gradskog vijeća, a najkasnije u roku od trideset (30) dana od dana dostave prijedloga predsjedavajućem Gradskog vijeća. U slučaju prihvatanja inicijative, Gradsko vijeće je dužno donijeti Odluku o pokretanju postupka opoziva Gradonačelnika u roku od trideset (30) dana. Ako Gradsko vijeće donese odluku o prihvatanju inicijative za pokretanje postupka opoziva Gradonačelnika provodi se postupak u kojem građani odlučuju neposrednim tajnim glasanjem. Mandat Gradonačelnika prestaje ukoliko natpolovična većina građana koji su glasali donese odluku o opozivu Gradonačelnika. Nakon izglasavanja opoziva novi izbori za Gradonačelnika raspisuju se u roku od (60) šezdeset dana. Gradsko vijeće je dužno imenovati komisiju za provođenje postupka opoziva.

Član *49.

Ako Gradonačelnik podnese ostavku, dužan je ostati na dužnosti do izbora novog Gradonačelnika. U slučaju prestanka mandata iz drugih razloga, dužnost Gradonačelnika do okončanja direktnih izbora i dodjele mandata novom Gradonačelniku od strane Centralne izborne komisije privremeno obavlja osoba, koju izabere Gradsko vijeće natpolovičnom većinom glasova od ukupnog broja izabranih gradskih vijećnika 3.Međusobni odnosi Gradskog vijeća i Gradonačelnika

Član *50. Međusobni odnosi Gradskog vijeća i Gradonačelnika zasnivaju se na principima međusobnog uvažavanja i suradnje, uz pojedinačnu odgovornost za ostvarivanje vlastitih nadležnosti i zajedničku odgovornost za funkcionisanje i razvoj Grada.

Član *51. Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno koji je organ nadležan za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, svi poslovi i zadaci što se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga Grada (normativne naravi) u nadležnosti su Gradskog vijeća, a svi izvršni poslovi i zadaci u nadležnosti su Gradonačelnika. Ako se radi o izvršnim poslovima, a nije određena nadležnost za njihovo obavljanje, nadležna je služba koju ovlasti Gradonačelnik.

Član *52.

Gradsko vijeće, odnosno Gradonačelnik može u roku od tri dana nakon donošenja odluke ili drugog akta zatražiti da Gradsko vijeće, odnosno Gradonačelnik preispita odluku ili akt koji smatra neustavnim ili nezakonitim. U slučaju iz prethodnog stava nadležni organ, koji je donio odluku, dužan je preispitati svoju odluku, odnosno akt u roku od 30 dana i obavijestiti Gradsko vijeće odnosno Gradonačelnika o svojoj odluci, do kada se taj akt neće izvršavati. Kada Gradsko vijeće, odnosno Gradonačelnik potvrdi svoju odluku, odnosno akt, Gradsko vijeće, odnosno Gradonačelnik može u roku od 15 dana pokrenuti postupak preispitivanja odluke, odnosno akta pred nadležnim organom u skladu sa Ustavom i zakonom.

Član *53. Gradsko vijeće, odnosno gradonačelnik može u roku od tri dana nakon donošenja odluke Gradskog vijeća odnosno gradonačelnika zatražiti da Gradsko vijeće, odnosno gradonačelnik preispita odluku ili akt koju smatra štetnim po Grad, a čije izvršenje može izazvati nepopravljivu štetu po interese ili imovinu Grada. U slučaju iz predhodnog stava nadležni organ, koji je donio odluku, preispitat će istu u roku od 15 dana, do kada se odluka ne primjenjuje.

Član *54. Gradonačelnik je dužan redovno informirati Gradsko vijeće o ostvarivanju politike jedinice lokalne samouprave, te odgovarati na vijećnička pitanja i inicijative iz nadležnosti Grada u roku od 60 dana od dana kada je inicijativa odnosno pitanje dostavljeno Gradonačelniku.

Član *55. Gradsko vijeće je dužno razmotriti prijedlog odluke, odnosno informaciju koju podnese Gradonačelnik u roku od 60 dana od dana dostavljanja odluke, odnosno informacije Gradskom vijeću Tuzla. IV GRADSKE SLUŽBE ZA UPRAVU

Član *56. Za obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga grada kao i poslova prenesenih gradu od strane kantonalnih i federalnih vlasti osnivaju se gradske službe i upravne organizacije (u daljem tekstu: gradski organi uprave) u skladu sa zakonom. Gradske organe uprave osniva Gradsko vijeće svojom odlukom, na prijedlog Gradonačelnika, ako zakonom nije drugačije određeno.

Član *57.

Za obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Gradskog vijeća, Gradonačelnika i drugih gradskih službi za upravu, mogu se osnivati stručne, tehničke i druge službe, kao zajedničke ili samostalne službe. Odluku o osnivanju stručnih i drugih službi za potrebe Gradskog vijeća donosi Gradsko vijeće. Odluku o osnivanju, stručnih, tehničkih i drugih službi za potrebe Gradonačelnika i gradskih službi za upravu donosi Gradonačelnik.

Član *58. Unutrašnja organizacija gradskih organa uprave uređuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji koji donosi Gradonačelnik, u skladu sa zakonom. Pravilnikom iz predhodnog stava ovog člana, uređuje se: organizacija organa uprave, organizacione jedinice i njihov djelokrug poslova, sistematizacija radnih mjesta, rukovođenje organima uprave, odgovornost za obavljanje poslova i zadataka, državni službenici sa posebnim ovlaštenjima te druga pitanja od značaja za unutrašnju organizaciju i rad gradskih organa uprave u Gradu.

Član *59.

Gradski organi uprave, u skladu sa zakonom i ovim Statutom, neposredno obavljaju sljedeće upravne i druge stručne poslove: 1.izvršavaju gradske propise i druge opće akte iz samoupravnog djelokruga grada, 2.izvršavaju zakone, druge propise i opće akte, prate stanje i provode utvrđenu politiku u oblastima iz njihove nadležnosti u skladu sa važećim Federalnim i Kantonalnim zakonima i drugim propisima, 3.rješavaju u upravnom postupku o pravima, obavezama i pravnim interesima građana i pravnih osoba iz samoupravnog djelokruga grada, 4.obavljaju nadzor nad djelatnošću javnih poduzeća i ustanova koje obavljaju poslove na osnovu javnih ovlasti utvrđenih propisima grada, 5.daju inicijative za rješavanje za rješavanje određenih pitanja iz samoupravnog djelokruga grada, 6.pripremaju nacrte gradski h propisa i drugih općih akata iz svoje nadležnosti, 7.obavljaju i druge poslove određene ovim Statutom i gradski m propisima. Pored poslova iz prethodnog stava ovog člana, gradski organi uprave obavljaju i upravne i druge stručne poslove koji su federalnim zakonom odnosno zakonom Kantona, preneseni na grad.

Član *60. Radi lakšeg ostvarivanja prava gradjana, za obavljanje poslova iz nadležnosti gradski h organa uprave, mogu se za jedno ili više naseljenih mjesta osnovati mjesni uredi, izvan sjedišta gradski h službi za upravu. Mjesne urede svojom odlukom može osnovati Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika. Odlukom o osnivanju mjesnih ureda utvrđuju se: nadležnost, sjedište, područje djelovanja i nadzor nad obavljanjem poslova iz nadležnosti ureda.

Član *61.

Gradonačelnik, rukovodi radom svih gradskih službi za upravu, stručnih i drugih službi sa ovlaštenjema predviđenim Zakonom, ovim Statutom i drugim gradskim propisima. Radom gradske službe za upravu, stručne ili druge službe neposredno rukovodi pomoćnik gradonačelnika, odnosno rukovodilac službe sa ovlaštenjima koja na njega prenese Gradonačelnik u skladu sa Zakonom, ovim Statutom i propisima Gradskog vijeća. U slučaju da mjesto pomoćnika gradonačelnika ili rukovodioca gradonačelnika bude upražnjeno ili u u slučaju njegove privremene spriječenosti ili odsutnosti, gradonačelnika, može ovlastiti rukovodećeg ili ostalog državnog službenika, da donosi ili potpisuje pojedinačne akte vezane za obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova iz nadležnosti u skladu sa Zakonom, ovim Statutom ili propisom Gradskog vijeća U slučaju iz stava 2. i 3. ovog člana, Gradonačelnik je dužan donijeti pisano rješenje.

Član *62. Rad gradskih organa uprave je javan. Gradski organi uprave samostalno obavljaju poslove iz svoje nadležnosti i za svoj rad odgovorni su Gradskom vijeću i Gradonačelniku.

Član *63.

Sredstva za rad gradskih organa uprave, stručnih, tehničkih i drugih službi, kao samostalnih ili zajedničkih službi i mjesnih ureda, osiguravaju se u Budžetu Grada Tuzla.

Član *64. Plaće i naknade osoba, koje bira, imenuje i razrješava Gradsko vijeće uređuju se posebnom odlukom, koji donosi Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika. Plaće rukovodećih i drugih državnih službenika i namještenika, uređuju se posebnom odlukom, koju u skladu sa zakonom donosi Gradsko vijeće, na prijedlog Gradonačelnika. V NEPOSREDNO UČEŠĆE GRADJANA U ODLUČIVANJU O PITANJIMA IZ OBLASTI LOKALNE SAMOUPRAVE

Član *65. Gradjani sa područja grada neposredno učestvuju u odlučivanju o lokalnim poslovima iz samoupravnog djelokruga grada. Oblici neposrednog učešća gradjana su: referendum, zbor građana, gradjanska inicijativa i drugi oblici neposrednog odlučivanja.

a) Referendum

Član *66. Gradjani sa područja grada mogu putem referenduma neposredno odlučivati o pitanjima, koja su od njihovog zajedničkog interesa. Pod poslovima od zajedničkog interesa, u smislu ovog Statuta, o kojima se može raspisati referendum su: 1.odlučivanje o prijedlogu za promjenu Statuta grada, 2.odlučivanje o prijedlogu propisa ili drugog općeg akta o pitanjima iz samoupravnog djelokruga grada, 3.predlaganje donošenja akata o pitanjima, koja su od interesa za život i rad građana, 4.izjašnjavanje građana o pitanjima od općeg interesa za grad, ako Gradsko vijeće zatraži takvo izjašnjavanje, 5.odlučivanje o drugim pitanjima, kada je to određeno zakonom, ovim Statutom ili drugim propisom Gradskog vijeća.

Član *67.

Referendum se može u skladu sa zakonom, ovim Statutom i propisom Gradskog vijeća, raspisati za cijelo područje grada ili za područje jedne ili više mjesnih zajednica ili više naselja.

Član *68. Odluku o raspisivanju referenduma donosi Gradsko vijeće. Odlukom iz predhodnog stava ovog člana, određuju se pitanja o kojima se građani na referendumu trebaju izjasniti, te dan i način održavanja referenduma i područje na kome se treba provesti referendum. Prijedlog za raspisivanje referenduma mogu podnijeti Gradonačelnik, najmanje jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća ili mjesna zajednica na čijem području se traži raspisivanje referenduma. Prijedlog za raspisivanje referenduma sadrži pitanja o kojima se gradjani trebaju izjasniti na referendumu i područje na kojem se treba provesti referendum.

Član *69. Pravo odlučivanja na referendumu imaju gradjani, koji imaju prebivalište na području grada i koji su upisani u birački spisak onog područja za koje se raspisuje referendum.

Član *70.

Referendum se provodi po posebnom propisu, koji donosi Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika, koji mora biti u skladu sa Zakonom,

Član *71. Odluka donesena na referendumu, obavezujuća je za Gradsko vijeće. b) Zborovi gradjana

Član *72. Na zboru, gradjani mogu raspravljati o svim pitanjima iz samoupravnog djelokruga grada, inicirati i predlagati načine rješavanja odredjenog pitanja odnosno donošenja akata iz djelokruga Gradskog vijeća.

Član *73. Inicijativu za sazivanje zbora gradjana, mogu dati organi mjesne zajednice i najmanje 50 građana sa područja mjesne zajednice za koju se saziva zbor građana. Sazivanje i održavanje zbora građana, vrši se u postupku utvrđenom statutom mjesne zajednice. Zbor građana se može održati i na njemu se punovažno odlučivati, ako zboru prisustvuje broj građana utvrđen statutom mjesne zajednice.

Član *74. Zaključci doneseni na zborovima građana, dostavljaju se organima i institucijama na koje se isti odnose. Nadležni organi iz prethodnog stava, dužni su zaključke sa zbora gradjana, razmotriti, i o svom stavu odnosno preduzetim mjerama obavijestiti zbor, najkasnije u roku do 60 dana. c)Ostali oblici neposrednog odlučivanja gradjana

Član *75. O svakom pitanju iz djelokruga Gradskog vijeća može se pokrenuti rasprava putem gradjanske inicijative.

Član *76.

Gradsko vijeće je dužno, da raspravlja o gradjanskoj inicijativi iz predhodnog člana, ako je inicijativa podržana potpisom najmanje deset posto birača upisanih u birački spisak sa područja mjesne zajednice iz koje je potekla inicijativa. Gradsko vijeće je dužno donijeti odluku o dostavljenoj gradjanskoj inicijativi na prvoj narednoj sjednici i dati odgovor podnositeljima inicijative najkasnije trideset dana od dana prijema inicijative.

Član *77. Svaki gradjanin ima pravo Gradskom vijeću i Gradonačelniku slati predstavke i pritužbe i davati prijedloge za rješavanje odredjenih pitanja iz djelokruga lokalnih poslova grada. Organi iz predhodnog stava ovog člana, dužni su dati odgovor na predstavku odnosno pritužbu najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema predstavke. Ako zbog objektivnih razloga, Gradsko vijeće i Gradonačelnik, nisu u mogućnosti u roku iz predhodnog stava dati odgovor na predstavku i pritužbu gradjanina, o tome su dužni obavijestiti gradjanina, s tim da se odgovor na pritužbu odnosno predstavku mora dostaviti gradjaninu najkasnije u roku od trideset dana od dana prijema. VI MJESNA SAMOUPRAVA

Član *78. Mjesna samouprava je pravo gradjana da neposredno učestvuju u odlučivanju u odredjenim lokalnim poslovima, koji neposredno utiču na njihov svakodnevni život i rad.

Član *79. Mjesna samouprava se ostvaruje u mjesnoj zajednici.

Član *80. Mjesna zajednica ima svojstvo pravnog lica i stiče ga danom upisa u registar mjesnih zajednica, koji vodi gradska služba za poslove opće uprave. Postupak registracije i način vodjenja registra mjesnih zajednica, utvrdjuje Gradsko vijeće.

*Član 81. Mjesna zajednica ima pečat. Osobe, koje koriste pečat mjesne zajednice, dužne su ga čuvati na za to određenom mjestu i zaštititi od zloupotreba. Način čuvanja i upotrebe pečata mjesne zajednice određuje se propisom Gradskog vijeća u skladu sa Zakonom.

Član *82. Mjesna zajednica može biti osnovana za jedno naseljeno mjesto, više medjusobno povezanih manjih naseljenih mjesta ili za veći dio naselja, koji u odnosu na ostale dijelove naselja čini cjelinu.

Član *83.

Novu mjesnu zajednice gradjani osnivaju referendumom. Pravo učešća na referendumu imaju svi gradjani, koji imaju biračko pravo, a sa područja su mjesnih zajednica na kojem se osniva nova mjesna zajednica ili sa područja mjesne zajednice iz koje se izdvaja dio mjesne zajednice.

Član *84. Inicijativu za osnivanje nove mjesne zajednice može dati najmanje deset posto birača upisanih u birački spisak naseljenog mjesta za čije se područje predlaže osnivanje nove mjesne zajednice, Gradsko vijeće ili Gradonačelnik. Inicijativa iz predhodnog stava ovog člana treba da sadrži: -područje za koje se predlaže obrazovanje mjesne zajednice, -način na koji se predlaže obrazovanje mjesne zajednice (izdvajanje, razdvajanje, pripajanje, spajanje ili promjena područja ), razloge zbog kojih se predlaže obrazovanje mjesne zajednice ili promjena njenog područja. Inicijativa iz prethodnog stava, dostavlja se u pismenom obliku.

Član *85.

O pokrenutoj inicijativi za osnivanje ili promjenu područja mjesne zajednica, odlučuje se na zborovima gradjana sa područja sa kojeg se obrazuje mjesna zajednica, na kojima mora biti prisutno najmanje jedna trećina gradjana sa pravom glasa sa područja tog zbora. Kvorum na zboru građana iz predhodnog stava ovog člana utvrđuje se na osnovu biračkih spiskova, koje je organima mjesne zajednice na njihov zahtjev dužna dostaviti nadležna komisija Grada Tuzla za provođenje izbora. Odluka o *pokrenutoj inicijativi, smatra se donesenom, ako je za nju glasala većina prisutnih na zboru gradjana. Odluka iz prethodnog stava ovog člana sadrži: podatke o vremenu održavanja zbora, o broju prisutnih, o broju učesnika koji se izjasnio za ili protiv inicijative, kao i o broju učesnika , koji su bili uzdržani od izjašnjavanja.

Član *86.

Odluka iz član 84. stav 5. ovog Statuta. dostavlja se Gradskom vijeću*. Gradsko vijeće je dužno izjasniti se u roku od tri mjeseca od dana prijema odluke iz predhodnog stava ovog člana. Ukoliko inicijativu usvoji, donijet će odluku o raspisivanju referenduma za osnivanje ili promjenu područja mjesne zajednice, a u suprotnom obavijestit će podnosioca inicijative o razlozima neprihvatanja.

Član *87. Mjesna zajednica je osnovana, ako se za odluku o njenom osnivanju izjasnila referendumom većina gradjana, koji imaju biračko pravo i koji su sa područja za koje se obrazuje mjesna zajednica. Odluka o obrazovanju mjesne zajednice objavljuje se u “Službenom glasniku Grada Tuzla”

Član *88. Na zboru gradjana, koji je donio odluku o prihvatanju inicijative za osnivanje mjesne zajednice bira se osnivački odbor*. *U mjesnim zajednicama do 1000 stanovnika osnivački odbor ima tri člana, a u mjesnim zajednicama preko 1000 stanovnika osnivački odbor ima pet članova. Osnivački odbor je dužan propremiti Statut i druge akte mjesne zajednice.

Član *89. Građani u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice, *obavljaju poslove značajne za život i rad na području mjesne zajednice, a naročito: -pokreću i učestvuju u javnoj raspravi kod pripreme i donošenja urbanističkih planova na području mjesne zajednice, -pokreću inicijative, daju mišljenja i učestvuju u izgradnji komunalnih objekata i objeklata u općoj upotrebi, -pokreću i učestvuju u raspravama o inicijativama i aktivnostima za razvoj privrede i društvenih djelatnosti; -brinu o zaštiti osoba, kojima je potrebna pomoć i u tu svrhu pokreću saradnju sa stručnim organima u oblasti socijalne zaštite, -staraju se o razvoju kulture i sporta i stvaraju uvjete za dostupnost ustanova i objekata kulture i sporta svim građanima, a pogotovu mladim, -stvaraju uvjete i preduzimaju mjere za očuvanje i zaštitu prirodnih i radom ostvarenih vrijednosti čovjekove sredine, -obavljaju druge poslove utvrđene statutom i pravilima mjesne zajednice, vodeći računa o vrsti i obimu potreba, raspoloživim sredstvima, kao i o interesima građana u cjelini.

Član *90. Posebnom odlukom Gradskog vijeća na prijedlog Gradonačelnika, mogu se na mjesnu zajednicu prenijeti određeni poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada, koji su od neposrednog interesa za prava i obaveze građana i ako bi se povjeravanjem tih poslova mjesnoj zajednici obezbijedilo njihovo efikasnije i ekonomičnije obavljanje. Sredstva za vršenje poslova iz predhodnog stava ovog člana, obezbjedjuju se u Budžetu Grada.

Član *91.

Organi mjesnih zajednica će biti obavezno konsultirani o pitanjima o kojima Gradsko vijeće odlučuje dvotrećinskom većinom glasova, kao i u postupku donošenja planova Grada.

Organi mjesne zajednice mogu biti konsultirani i o drugim pitanjima o kojima Gradsko vijeće ili Gradonačelnik ocijene, da je potrebno mišljenje organa mjesne zajednice. Organi mjesne zajednice mogu davati inicijative o pitanjima iz nadležnosti mjesne zajednice, organa grada i institucija, kojima su *povjerena javna ovlaštenja.

Član *92.

Mjesna zajednica ima Statut. Statutom mjesne zajednice se u skladu sa zakonom i ovim Statutom uredjuje : osnivanje mjesne zajednice, njena nadležnost, organi mjesne zajednice, njihova nadležnost, način finansiranja, odnos prema gradu i njegovim organima, odnos prema drugim pravnim licima na području mjesne zajednice i saradnja sa drugim mjesnim zajednicama i druga pitanja od značaja za rad mjesne zajednice.

Član *93. Organi mjesne zajednice su:

1. Savjet mjesne zajednice. 2. Predsjednik mjesne zajednice (u daljem tekstu: Predsjednik).

Organi mjesne zajednice iz predhodnog stava biraju se po postupku utvrđenom odredbama ovog Statuta i Statuta mjesne zajednice.

Mandat organa mjesne zajednice iz stava 1. ovog člana traje četiri godine, odnosno do

isteka mandata u sazivu Gradskog vijeća u kojem su organi mjesne zajednice izbrani.

Član *94.

Organi mjesne zajednice imaju ovlaštenja i odgovornosti utvrđene Statutom mjesne zajednice.

Organi mjesne zajednice mogu davati inicijative o pitanjima iz nadležnosti mjesne zajednice, grada i institucija koje vrše javna ovlaštenja.

Način rada i odlučivanja organa mjesne zajednice utvrđuje se Statutom mjesne zajednice, koji mora biti u skladu sa odredbama ovog Statuta.

Član *95.

Savjet mjesne zajednice je organ odlučivanja i konsultovanja o pitanjima od neposrednog interesa za građane mjesne zajednice. Prije donošenja odluke iz svoje nadležnosti, Savjet mjesne zajednice je dužan konsultovati zbor građana mjesne zajednice o pitanjima utvrđenim Statutom mjesne zajednice

Član *96.

Savjet mjesne zajednice bira i razrješava Gradsko vijeće Tuzla, prema zvaničnim izbornim rezultatima sa posljednjih provedenih lokalnih izbora za teritoriju grada Tuzla, uvažavajući izborne rezultate u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor članova Savjeta mjesne zajednice. (napomena: Komisija traži stav Kolegija Gradskog vijeća, vezano za ovu odredbu)

Prijedlog kandidata za člana Savjeta mjesne zajednice mogu podnijeti Komisija za izbor i imenovanja ili klubovi vijećnika ili *nezavisni vijećnici ili politički subjekti, koji su

nakon lokalnih izbora osvojili mandate i participiraju u Gradskom vijeću Tuzla, a nisu formirali klub vijećnika.

Prilikom predlaganja i izbora članova Savjeta mjesne zajednice mora se voditi računa da svako mjesno područje (ili više manjih naselja) mora biti zastupljeno u Savjetu mjesne zajednice, kao i da sastav članova Savjeta odražava približno nacionalnu, polnu i starosnu strukturu stanovništva mjesne zajednice, *ako je to moguće. Broj članova savjeta mjesne zajednice utvrđuje se statutom mjesne zajednice, prema broju građana upisanih u centralni birački spisak na području mjesne zajednice.

Član *97.

Savjet mjesne zajednice ima: - pet članova u mjesnim zajednicama u kojima je centralni birački spisak na biračkim mjestima te mjesne zajednice upisano do 1.000 birača; -sedam članova u mjesnim zajednicama u kojima je centralni birački spisak na biračkim mjestima te mjesne zajednice upisano preko 1000 birača.

Član *98.

Članu Savjeta mjesne zajednice prestaje mandat: - istekom vremena na koje je biran, - smrću, - upućivanjem na izdržavanje kazne zatvora duže od 3 mjeseca, - ako je pravosnažnom sudskom presudom lišen poslovne sposobnosti, - ostavkom, - na osnovu odluke Gradskog vijeća.

Član *99. Savjet mjesne zajednice naročito odlučuje o:

- donosi Statut mjesne zajednice *uz predhodnu saglasnost Gradskog vijeća o usklađenosti statuta mjesne zajednice sa odredbama ovog Statuta,

- donosi Poslovnik o radu u skladu sa ovim Statutom, - saziva zborove građana, - donosi program rada i izvještaj o radu, - podnosi inicijative za rješavanje pitanja iz člana 79. ovog Statuta; - surađuje sa drugim mjesnim zajednicama, a naročito sa susjednim, - provodi i osigurava provođenje odluka Savjeta mjesne zajednice i podnosi

izvještaje o provođenju odluka Gradskog vijeća, Gradonačelnika i Savjeta mjesne zajednice,

- surađuje sa organima i službama grada, - sudjeluje u provođenju mjera civilne zaštite u skladu sa aktivnostima organa i

službi Grada, - kandidira kod nadležnih službi i komisija projekte iz oblasti komunalnih

djelatnosti, sporta, kulture, ekologije i drugih oblasti od značaja za život građana u mjesnoj zajednici;

- prati stanje na području mjesne zajednice i predlaže mjere Gradonačelniku za zaštitu i očuvanje javnih zelenih površina, održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture, te pokreće inicijative i predlaže mjere za rješavanje ekoloških problema na području mjesne zajednice, - informiše građane o pitanjima važnim za mjesnu zajednicu,

- prati rad odbora etažnih vlasnika i upravitelja i o problemima njihovog funkcionisanja obavještava Gradonačelnika,

- prati stanje na području mjesne zajednice i predlaže mjere Gradonačelniku za bolje gazdovanje imovinom grada i mjesne zajednice,

- obavlja i druge poslove utvrđene Statutom mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednica obavlja i druge poslove koje mu iz samoupravnog djelokruga

Grada prenese Gradsko vijeće, a koji su od značaja za mjesnu zajednicu.

Član *100. Savjet mjesne zajednice za svoj rad odgovara Vijeću grada i u tom smislu obavezno

mu podnosi godišnji izvještaj o svom radu. Član *101.

Predsjednik: -saziva sjednice Savjeta i njima predsjedava; -zastupa i predstavlja mjesnu zajednicu -provodi odluke Savjeta i podnosi Savjetu izvještaj o svom radu; -svakodnevno koordinira rad Savjeta sa nadležnim organima i službama Grada; -obavlja i druge poslove koje mu povjere Gradsko vijeće, Gradonačelnik i Savjet mjesne zajednice. Predsjednik mjesne zajednice je po funkciji član Savjeta mjesne zajednice. Član *102. Predsjednika mjesne zajednice bira i razrješava Gradsko vijeće iz reda članova Savjeta mjesne zajednice. Predsjednik odgovara Savjetu mjesne zajednice za svoj rad, a za izvršavanje odluka

Gradskog vijeća i Gradonačelnika odgovoran je Gradskom vijeću, odnosno Gradonačelniku.

Član *103.

Predsjedniku može prestati funkcija prije isteka mandata iz istih razloga koji su u smislu odredaba ovog statute predviđeni kao razlozi za prestanak mandata članova Savjeta.

VII – SARADNJA SA DRUGIM GRADOVIMA I UDRUŽIVANJE GRADA U ZAJEDNICE I SAVEZ GRADOVA

Član *104.

U obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga, Grad ostvaruje saradnju sa drugim gradovima. Saradnja iz prethodnog stava ovog člana, planira se i ostavruje u onim poslovima koji su od njihovog zajedničkog interesa. Saradnju sa drugim gradovima, u skladu sa odredbama stava 1. i 2.ovog člana ostvaruje Gradsko vijeće, Gradonačelnik i gradski organi uprave, svaki u pitanjima iz svog djelokruga rada.

Član *105.

Grad se može udruživati u zajednice općina i gradova ili druge oblike udruživanja i povezivanja jedinica lokalne uprave i samouprave u skladu sa zakonom. Odluku o udruživanju u oblike iz prethodnog stava ovog člana donosi Gradsko vijeće. Odlukom iz stava 1. *ovog člana utvrđuju se: ciljevi udruživanja, način ostvarivanja tih ciljeva i druga pitanja od značaja za rad u zajednici općina i gradova i drugim oblicima udruživanja i povezivanja jedinica lokalne uprave i samouprave.

Član *106. Grad može pristupiti medjunarodnim udruženjima lokalnih zajednica i saradjivati sa jedinicama lokalne uprave i samouprave drugih država u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonima. Odluku o pristupanju udruženjima, odnosno ostvarivanju saradnje iz stava 1. ovog člana, donosi Gradsko vijeće. VIII – IMOVINA GRADA I FINANSIRANJE LOKALNE SAMOUPRAVE 1. Imovina grada

Član *107. Sve pokretne i nepokretne stvari, prava i novčana sredstva, koja u skladu sa zakonom pripadaju Gradu Tuzla, čine imovinu grada. Imovinom u vlasništvu grada, mora se upravljati pažljivo i po načelima dobrog domaćina, o čemu se stara Gradonačelnik. Sticanje, otudjivanje ili davanje u zakup imovine u vlasništvu grada, vrši se u skladu sa propisom, koji donosi Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika, a koji ne smije biti u suprotnosti sa zakonom.

Član *108. Gradsko vijeće može ako to potrebe nalažu u skladu sa Zakonom, formirati javno preduzeće ili javnu ustanovu ili biti suosnivač javnog preduzeća ili javne ustanove. Aktom o osnivanju javnog preduzeća ili javne ustanove, koji mora biti u skladu sa Zakonom, naročito se uređuje: način upravljanja i rukovođenja javnim preduzećem, odnosno javnom ustanovom, prava osnivača, način raspoređivanja ostvarene dobiti, način pokrića gubitaka i druga pitanja od značaja za rad javnog preduzeća, odnosno javne ustanove. 2. Finansiranje lokalne samouprave

Član *109. Prihodi Grada su: a) vlastiti prihodi:

- porezi za koje Grad samostalno određuje stopu u skladu sa zakonom, - lokalne takse i naknade, čjie iznose utvrđuje Gradsko vijeće u skladu sa zakonom, - kazne i kamate u skladu sa zakonom, - prihodi od upotrebe i prodaje imovine, - prihodi od preduzeća i drugih pravnih lica u vlasništvu Grada, - prihodi od koncesije u skladu sa zakonom, - darovi, nasljedstva, pomoći i donacije, - prihodi od budžetskih korisnika, - drugi prihodi utvrđeni zakonom ili odlukom gradskog vijeća.

b) drugi prihodi Grada: - prihodi od dijeljenih poreza u skladu sa zakonom, - transferi i grantovi od viših nivoa vlasti, - dug u skladu sa zakonom.

Član *110.

Grad ima pravo, da u granicama odredjenim zakonom, samostalno svojim propisima uređuje poreze, takse, naknade i ostala davanja, koja čine prihod grada. Propise iz prethodnog stava ovog člana u skladu sa zakonom, donosi Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika.

Član *111. Na osnovu neposrednog izjašanjavanja gradjana, mogu se prikupljati sredstva za zadovoljavanje potreba gradjana, u skladu sa zakonom i odredbama ovog Statuta.

Član *112. Svi prihodi i rashodi grada iskazuju se Budžetom grada Budžet grada izrađuje se na način propisan zakonom i donosi se za jednu kalendarsku godinu. Budžet grada, kao i njegove izmjene i dopune, donosi Gradsko vijeće većinom od ukupnog broja izabranih vijećnika Gradskog vijeća Tuzla.

Član *113. Budžet grada, donosi se prije početka kalendarske godine, za koju se budžet usvaja. Ukoliko se iz objektivnih razloga Budžet grada za narednu godinu ne može donijeti, prije početka kalendarske godine za koju se budžet usvaja, donosi se odluka o privremenom finansiranju potreba budžeta i to najduže za tri mjeseca. Odluku iz predhodnog stava donosi Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika.

Do usvajanja novog budžeta, najduže 90 dana od početka budžetske godine, finansiranje Grada ne može biti veće od realizacije budžeta za isti period predhodne godine, umanjeno za kapitalne investicije, izuzevši kapitalne investicije čija se realizacija nastavlja u tekućoj godini.

Član *114. Ukoliko Gradsko vijeće ne usvoji budžet u roku od 90 dana od početka budžetske godine, Gradonačelnik proglašava Budžet Grada. Budžet iz predhodnog stava ovog člana stupa na snagu narednog dana, nakon objavljivanja u “Službenom glasniku grada Tuzla.

Član *115. Prije upućivanja prijedloga Budžeta grada na razmatranje Gradskom vijeću, vodi se javna rasprava o Budžetu Grada. Odluku o načinu provođenja javne rasprave o dokumentu iz predhodnog stava ovog člana iz predhodnog stava ovog člana donosi Gradsko vijeće.

Član *116. Naredbodavac za korištenje sredstava iz Budžeta grada je Gradonačelnik Iz sredstava Budžeta grada finansiraju se djelatnosti određene Zakonom, ovim Statutom i drugim gradski m propisima. Gradonačelnik je odgovoran Gradskom vijeću za zakonito i namjensko trošenje sredstava Budžeta Grada.

Član *117. U zakonom propisanim rokovima, Gradonačelnik dostavlja Gradskom vijeću Izvještaj o izvršenju Budžeta Grada. Izvještaj iz predhodnog stava ovog člana razmatra i usvaja Gradsko vijeće.

Član *118. Grad samostalno raspolaže prihodima, koji joj pripadaju i može se zaduživati i zaključivati ugovore o kreditu u skaldu sa Zakonom.

Član *119.

Grad može udruživati svoja sredstva sa sredstvima drugih gradova, radi izgradnje objekata ili obavljanja djelatnosti od zajedničkog interesa. Aktom o udruživanju sredstava utvrđuje se visina sredstava i njihova namjena, način osiguranja, rokovi i druge obaveze grada u vezi udruživanja tih sredstava.

Član *120.

Na sva pitanja vezana za finansiranje Grada, kao jedinice lokalne samouprave, a koja nisu uređena odredbama ovog Statuta primjenjuju se direktno odredbe posebnih zakona iz navedene oblasti. IX PROPISI I DRUGI AKTI GRADA 1. Propisi i drugi akti Gradskog vijeća

Član *121. Gradsko vijeće u izvršavanju poslova iz svoje nadležnosti donosi statut grada, budžet grada, završni račun, izvještaj o izvršenju budžeta, poslovnik o radu gradskog vijeća,kratkoročne, srednjoročne i dugoročne programe razvoja grada, kao i programe rada Gradskog vijeća, odluke i druge opće akte, rješenja, zaključke, preporuke i smjernice, daje autentična tumačenja propisa, koje donosi i utvđuje prečišćeni tekst tih propisa.

Član *122.

Gradski propisi iz člana 121. ovog Statuta, moraju biti u skladu sa ustavom, zakonom i ovim statutom.

Član *123.

Gradsko vijeće u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga grada, donosi odluke i druge opće akte u skladu sa zakonom i odredbama ovog Statuta. Gradsko vijeće donosi opće akte iz predhodnog stava i o pitanjima, koja su zakonom Kantona odnosno zakonom Federacije prenesene na Grad, ako je zakonom Kantona odnosno Federacije predviđeno donošenje takvih propisa. Opći akti, koje donosi Gradsko vijeće su: odluke, naredbe i uputstva.

Član “124.

Odluka je obavezujući opći pravni akt koji se odnosi na izvršavanje zakona i propisa viših nivoa vlasti ili kojim se uređuje vršenje prava i dužnosti Gradskog vijeća, kao i akt unutrašnje organizacije i odnosa u Gradskom vijeću. Odlukom se naročito uredjuju pitanja i odnosi iz samoupravnog djelokruga grada, osnivaju gradske službe za upravu i druga tijela Grada, uredjuju pitanja, koja se odnose na prihode i izvore finansiranja Grada, osnivaju preduzeća i ustanove i druge pravne osobe, regulišu odredjen apitanja i odredjuju mjere u okviru nadležnosti Gradskog vijeća, uređuju odredjena pitanja, koja su zakonom Federacije odnosno zakonom Kantona prenesene na Grad i uredjuju druga pitanja odredjena ovim Statutom. Odluka mora sadržavati pravni osnov na kojem se zasniva.

Član *125.

Naredbom se, po ovlaštenju iz zakona i drugih propisa, radi izvršavanja njihovih pojedinih odredbi, naredjuje ili zabranjuje odredjeno postupanje u odredjenoj situaciji koja ima šire ili opće značenje.

Član *126. Uputstvom se propisuje način rada i izvršavanja poslova iz samoupravnog djelokruga grada od strane Gradonačelnika ili gradskih službi za upravu, koja su uredjena naprijed navedenim odlukama ili naredbama.

Član *127. U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, Gradsko vijeće donosi rješenja i zaključke kao pojedinačne akte. Zaključkom, Gradsko vijeće u okviru svog djelokruga: zauzima stavove i izražava mišljenja o pitanjima o kojima je raspravljalo, daje saglasnost i potvrdjuje pojedine akte kada je to propisom uredjeno, utvrdjuje stavove o pitanjima koja su od značaja za provodjenje utvrdjene politike i gradskih propisa, određuje zadatke za Gradonačelnika ili gradske službe za upravu prilikom razmatranja pitanja iz njihovog djelokruga.

Član *128. Rješenjem se rješava pojedini konkretni slučaj. Rješenjem se naročito odlučuje o pojedinačnim pravima i obavezama građana, imenovanjima, postavljenjima i razrješenjima odnosno smjenjivanju i o drugim pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Gradskog vijeća.

Član *129. Akti, kojima se uredjuje unutrašnja organizacija, rad i odnosi u Vijeću, donose se u obliku poslovnika i pravilnika. Pravilnike Gradsko vijeće donosi, i onda kada je Zakonom ovlašteno na donošenje provedenih akata za primjenu Zakona.

Član *130. Planove i programe, Gradsko vijeće donosi radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa privrednog i društvenog razvoja u gradu.

Član *131. Budžetom grada utvrdjuju se svi prihodi i rashodi grada, u skladu sa zakonom.

Član *132.

Deklaracijom, Gradsko vijeće ukazuje na stanje, probleme i potrebe u odredjenoj oblasti društvenog života, utvrdjuje politiku koju treba sprovoditi u tim oblastima, kao i mjere za njeno sprovodjenje. Deklaracija naročito sadrži i smjernice za rad državnih organa i organizacija, a u vezi sa pitanjima na koje se ona odnosi.

Član *133. Preporukom se izražava stav Gradskog vijeća o pojedinim pitanjima i ukazuje na potrebu odredjenog ponašanja.

Član *134. Smjernicom, Gradsko vijeće usmjerava rad Gradonačelnika i gradski h službi za upravu, u pogledu sprovodjenja utvrdjene politike, izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata.

Član *135. Predlaganje i donošenje akata iz člana *121. ovog Statuta vrši se po postupku utvrdjenom Poslovnikom o radu Gradskog vijeća. 2. Akti Gradonačelnika

Član *136. Gradonačelnik u izvršavanju poslova iz svoje nadležnosti može donositi provedbene opće akte, radi primjene propisa iz člana *121. ovog Statuta, odnosno primjene zakona, ako je zakonom ili propisom Gradskog vijeća, predviđeno donošenje takvog općeg akta. Opći akti, koje donosi Gradonačelnik su: odluke, naredbe, pravilnici, poslovnici, rješenja i instrukcije.

Član *137. Odluka se donosi, kao akt vršenja prava i dužnosti Gradonačelnika, kao akt za izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata.

Član *138.

Naredbom se naredjuje ili zabranjuje postupanje u odredjenoj situaciji, koja ima opći značaj za područje grada.

Član *139.

Pravilnikom se razradjuju pojedine odredbe i uređuju pitanja, vezana za primjenu propisa iz člana 121. ovog Statuta.

Član *140.

Akti, kojima se uredjuje unutrašnja organizacija, rad i odnosi u tijelima, koje formira Gradonačelnik sukladno odredbama Zakona ili ovog Statuta (savjet, kolegij, ili slično), donose se u obliku poslovnika.

Član *141. U izvršavanju zakona i drugih podzakonskih akta, kao i propisa iz člana 118. ovog Statuta, Gradonačelnik može donositi i rješenja i druge pojedinačne akte.

Član *142. Rješenjem se rješava pojedini konkretni slučaj. Rješenjem se naročito odlučuje o pojedinačnim pravima i obavezama građana, imenovanjima, postavljenjima i razrješenjima odnosno smjenjivanju i o drugim pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Gradskonačelnika.

Član *143. Instrukcijom se utvrđuju bliža pravila i upute za rad gradskih službi za upravu i drugih institucija, koji su nadležni za primjenu propisa iz člana *121. ovog Statuta. 3.Ostali akti

Član *144.

Gradske službe za upravu u izvršavanju zakona i drugih propisa i općih akata donose rješenja i druge pojedinačne akte, kojima se rješava o pravima, obavezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, postupajući u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.

Član *145. Pripremu nacrta općih i pojedinačnih akata iz člana *121 i 136. ovog Statuta, obavljaju gradske službe za upravu, svaka o pitanjima iz svoje nadležnosti.

Član *146. Propisi i drugi opći akti, koje donosi Gradsko vijeće i Gradonačelnik moraju biti u saglasnosti sa ustavom, zakonom i ovim Statutom. X MEĐUSOBNI ODNOSI GRADSKIH SLUŽBI, ORGANA GRADA I ORGANA KANTONA I FEDERACIJE, PRAVOSUDNIH ORGANA, PRAVNIH LICA I STRANAKA a) Međusobni odnosi gradskih službi za upravu, stručnih i drugih službi

Član *147.

Međusobni odnosi službi za upravu zasnivaju se na ovlaštenjima utvrđenim ustavom i zakonom odnosno statutom, kao i na saradnji međusobnom informisanju i dogovaranju. U ostvarivanju saradnje službe za upravu, stručne i druge službe dužne su međusobno dostavljati podatke i informacije potrebne za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti, kojima raspolažu i do kojih dolaze u vršenju svojih poslova, razmjenjivati informacije i iskustva,kao i formirati u slučaju potrebe zajedničke stručne komisije i druga radna tijela. b) Odnosi gradskih službi i organa Kantona odnosno organa Federalne vlasti

Član *148. Gradske službe za upravu, stručne i druge službe u skladu sa zakonom sarađuju sa organima Kantona i Federacije. Gradonačelnik je dužan najmanje jedanput godišnje podnijeti pismeni izvještaj Vijeću i nadležnom Ministarstvu Kantona o stanju rješavanja upravnih stvari u upravnom postupku svih gradskih službi za upravu.

Član *149.

Upravni nadzor nad radom organa grada iz oblasti vršenja poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, odnosno drugih poslova iz njihove nadležnosti vrši se isključivo po postupku propisanom ustavom i zakonom.

Član *150 Gradonačelnik je dužan omogućiti nadležnim Federalnim i Kantonalnim organima, ostvarivanje nadzora nad izvršavanjem zakona, drugih propisa i općih akata, kada je na temelju zakona, drugih propisa i općih aktata njihovo izvršavanje povjereno organima Grada.

Član *151. Gradsko vijeće i Gradonačelnik su odgovorni za zakonitost i ustavnost općih i pojedinačnih pravnih akata, za čije su donošenje nadležni u skladu sa zakonom, drugim propisima i općim aktima i odredbama ovog Statuta.

Član *152. Izvještaj nadležnih Federalnih i Kantonalnih organa, povodom izvršenog nadzora nad zakonitošću općih i pojedinačnih pravnih akata, razmatra Gradsko vijeće i u skladu sa ovlaštenjima utvrdjenim zakonom, donosi zaključke radi otklanjanja uočenih nedostataka. c) Odnosi organa grada prema pravnim licima i strankama

Član *153. Gradonačelnik i gradske službe za upravu imaju prema poduzećima (društvima), ustanovama i drugim pravnim licima ovlaštenja i obaveze utvrđene zakonom i propisom Vijeća zasnovanog na zakonu, a naročito u pogledu obavljanja prava nadzora nad zakonitošću rada pravnih lica, kada su na to ovlašćeni zakonom i propisom vijeća donesenim na osnovu zakona.

Pravna lica iz predhodnog stava su na zahtjev Gradonačelnika ili nadležne gradske službe dužna dostavljati podatke i informacije iz oblasti njihovih djelatnosti, ako su ti podaci od značaja za vršenje ovlaštenja gradske službe za upravu.

Član *154. Gradske službe za upravu dužne su rješavati zahtjeve stranaka u propisanim rokovima. Gradske službe za upravu obavezne su razmatrati predstavke i prijedloge, koje im stranke dostave i dati im odgovore na podnesene predstavke. Rukovodeći službenici su dužni dati pismeni odgovor o preduzetim mjerama u vezi sa predstavkom odnosno prijedlogom najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema predstavke odnosno prijedloga.

Član *155. Gradske službe za upravu, koje u vršenju svoje nadležnosti ostvaruju neposredne kontakte sa strankama dužne su obezbijediti obavljanje poslova od značaja za ostvarivanje prava stranaka na način i pod uvjetima, koji obezbjeđuju maksimalnu transparentnost,jednostavnost i rješavanje njihovih zahtjeva za što kraće vrijeme i uz manje utrošenih sredstava. d) Saradnja organa Grada i pravosudnih organa

Član *156. Gradski organi saradjuju sa pravosudnim organima na principima utemeljenim Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i drugim medjunarodnim dokumentima i u skladu sa odredbama ustava i zakona.

Član *157. Svi gradski organi vlasti dužni su izvršavati i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja sudova u *Bosni i Hercegovini i Evropskog suda za ljudska prava . Za neizvršavanje presuda i rješenja iz predhodnog stava ovog člana, gradski organi su odgovorni u skladu sa ustavom i zakonom. X ZAŠTITA PRAVA GRADJANA NA LOKALNU SAMOUPRAVU

Član *158.

Radi ostvarivanja ustavom, zakonom i ovim Statutom utvrđenih prava obezbjedjuje se zaštita prava gradjana na lokalnu samoupravu. Zaštita prava gradjana na lokalnu samoupravu obuhvata naročito: 1.obavezu svih pravnih *lica da poštuju sprovode i ne krše odluke donijete referendumom gradjana i zakonite odluke i druge propise i opće akte, donijete od strane Gradskog vijeća, 2.obavezu Gradskog vijeća, da blagovremeno odgovore na zaključke zborova gradjana i gradjansku inicijativu, 3.obavezu poslodavaca da sprovode odluku o samodoprinosu.

Zaštita prava gradjana na lokalnu samoupravu provodi se u postupku propisamom Zakonom. XI POSTUPAK ZA PROMJENU STATUTA GRADA

Član *158. O promjeni Statuta Grada, odlučuje Gradsko vijeće na svojoj sjednici. Promjenu Statuta Grada može predložiti, Gradonačel i najmanje 10 vijećnika u Gradskom vijeću. Gradsko vijeće razmatra prijedlog iz predhodnog stava ovog člana i donosi dvotrećinskom većinom glasova odluku, da li će se pristupiti promjenama Statuta grada. Ako Gradsko vijeće, odluči da se ne pristupi promjeni Statuta grada, prijedlog za promjenu Statuta ne može se staviti na dnevni red Gradskog vijeća, prije isteka šest mjeseci od dana kada je prijedlog odbijen.

Član 159. Nacrt akta o promjeni Statuta grada priprema nadležna Komisija za statutarna pitanja i propise Gradskog vijeća ( u daljem tekstu: Komisija za statutarna pitanja) *i dostavlja ga Gradskom vijeću. Nacrt akta o promjeni Statuta grada utvrđuje Gradsko vijeće. Nacrt akta o promjeni Statuta grada, nakom njegovog usvajanja, dostavlja se na javnu raspravu.

Član 160. Po provedenoj javnoj raspravi, Komisija za statutarna pitanja, utvrdjuje prijedlog akta o promjeni Statuta *i dostavlja ga Gradskom vijeću. .

Član 161.

Prijedlog akta za promjenu Statuta grada, razmatra Gradsko vijeće. Akt o promjeni Statuta grada smatra se usvojenim, ako je za njega glasalo dvije trećine vijećnika Gradskog vijeća.

Član 162. Izmjene i dopune Statuta Grada vrše se odlukom.

Član 163.

Poslovnikom o radu Gradskog vijeća, bliže će se urediti postupak donošenja odnosno promjene (izmjena i dopuna) Statuta Grada. XII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 164.

Do donošenja gradskih propisa iz samoupravnog djelokruga Grada predviđenih ovim Statutom, primjenjivat će se gradski propisi, koji su na snazi na dan donošenja ovog Statuta, ukoliko nisu u suprotnosti sa Ustavom *i zakonima Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije i Federalnim zakonima, Ustavom Tuzlanskog kantona i Kantonalnim zakonima i odredbama ovog statuta.

Član 165. U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta, Savjeti mjesnih zajednica su dužni donijeti nove Statute mjesnih zajednica i izvršiti sve poslove organiziranja mjesnih zajednica u skladu sa odredbama ovog Statuta.

Član 166. Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje da važi Statutarna odluka o organizaciji Grada Tuzle u skladu sa Zakonom o gradu Tuzla (“Službeni glasnik Grada Tuzla”, broj: 1/14).

Član 167. Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje primjena Statuta općine Tuzla (“Sužbeni glasnik općine Tuzla”, broj: 2/99, 9/00, 2/08 i 12/09).

Član 168.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Grada Tuzla” GRAD TUZLA PREDSJEDAVAJUĆI GRADSKOG VIJEĆA TUZLA GRADSKO VIJEĆE Broj:_______________ Tuzla, ____________ Jozo Nišandžić, prof

Obrazloženje

Pravni osnov Pravni osnov za donošenje Statuta Grada su član 13. Zakona o principima lokalne samouprave („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 49/06) , a vezi sa članom 7. Zakona o gradu Tuzla („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 80/14, te odredbe člana 6. i 25. Statutarne odluke o organizaciji organa Grada Tuzla u skladu sa Zakonom o Gradu Tuzle („Službeni glasnik Grada Tuzla“, broj:1/14). Odredbom člana 13. Zakona o proncipima lokalne samouprave, određeno je da: „Vijeće u okviru svojih nadležnosti: -priprema i usvaja dvotrećinskom većinom statut jedinice lokalne samouprave.“ Odredbom člana 7. Zakona o Gradu Tuzla („Službene novine Federacije BiH“, određeno je da: „Statut Grada Tuzla priprema i usvaja Gradsko vijeće dvotrećinskom većinom glaova vijećnika Gradskog vijeća.“ Odredbom člana 6. Statutarne odluke o organizaciji organa Grada Tuzla u skladu sa Zakonom o Gradu Tuzle („Službeni glasnik Grada Tuzla“, broj:1/14), predviđeno je da: „Gradsko Vijeće u okviru svojih nadležnosti: -priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut Grada“. Razlozi za donošenje S obzirom da je Tuzla sjedište Tuzlanskog kantona, te imajući u vidu činjenicu da je nesporno da u Tuzli danas živi više oko 120.000 stanovnika, od čega preko 80.000 u užem gradskom jezgru i da ona predstavlja urbanu, infrastrukturalnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnistva je Tuzla, pa samim time ispunjava kriterije iz člana 5. st. 2. i 3. Zakona o principima lokalne samouprave, Općinsko vijeće Tuzla je na svojoj sjednici održanoj dana 30.01.2007. godine, donijelo Odluku o proglašenju Grada Tuzla i Zaključak o pokretanju Inicijative za izradu Zakona o uspostavljanju Grada Tuzle. Ovoj odluci predhodila je inicijativa usvojena na sjednici Općinskog vijeća Tuzla, dana 07.11.2006. godine. Federalni Parlament je donio Zakon o gradu Tuzla na na 28. vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, i na vanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, održanoj 18.7.2014. godine. Odredbom člana 25. Statutarne odluke o organizaciji organa Grada Tuzla u skladu sa Zakonom o Gradu Tuzle („Službeni glasnik Grada Tuzla“, broj:1/14), predviđeno je da: „Najkasnije u roku od pet mjeseci od dana stupanja na snagu ove Odluke, Gradsko vijeće će donijeti Statut Grada“. S obzirom da je Statututarna odluke o organizaciji organa Grada Tuzla u skladu sa Zakonom o Gradu Tuzle, stupila na snagu 31.10.2014. godine, najkasnije do 31.03.2014. godine, potrebno je donijeti novi Statut Grada. Pojašnjenje pojedinih odredbi

Slijedeći principe iz Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, ovim Statutom se u skladu sa Ustavom i Zakonom, uredjuju slijedeća pitanja: teritorija i obilježja Grada Tuzla, njegovo sjedište, javna priznanja, samoupravni djelokrug, gradski organi vlasti, neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim poslovima, mjesna samouprava, imovina grada i izvori finansiranja lokalne samouprave, propisi i drugi akti Grada, nadzor i zaštita lokalna samouprave, postupak za donošenje i izmjenu Statuta grada Tuzla (u daljem tekstu: Statut) i druga pitanja od značaja za ostvarivanje lokalne samouprave. Poglavlje I (Opće odredbe- član 1. do 12.) sadrže cilj donošenja Statuta Grada Tuzle, odredbe o svojstvu pravne osobe, službenom imenu Grada, zastavi, grub, simbolima, službenim jezicima, pečatu, odnosima sa institucijama za ljudska prava. Poglavlje II (samoupravni djelokrug Grada – član 13 do 17.) uređuje osnovne principe samoupravnog djelokruga i rada gradskih organa) Poglavlje III (Gradski organi član 18 do 55.) čine odredbe o Gradskom vijeću i Gradonačelniku. Poglavlje IV (Gradske službe za upravu – član 56. do 64), sadrži odredbe o gradskim službama za upravu. Poglavlje V (Neposreno učešće građana u odlučivanju o pitanjima iz oblasti lokalne samouprave – član 65 do 77), sadrži odredbe o oblicima učešća građana u odlučivanju: referendum, zborovi građana, inicijative i slično. Poglavlje VI (Mjesna samouprava – član 78. do 103) sadrži odredbe o mjesnoj samoupravi, njenom statusu i organima. Poglavlje VII od člana 104 do 106. sadrži odredbe o saradnji Grada sadrugim jedinicama lokalne samouprave i njihovom udruživanju. Poglavlje VIII od člana 107 do člana 120, sadrži odredbe o imovini i finansiranju Grada Tuzla. Poglavlje IX od člana 121 do člana 146. sadrži odredbe o propisima Grada. Poglavlje X od člana 147. do člana 156. sadrži odredbe o međusobnoj saradnji gradskih organa, kao i o njihovoj saradnji sa organima izvršne vlasti drugih nivoa i organima pravosuđa. Poglavlje XI od člana 157. do člana 163. sadrži postupak za izmjenu Statuta Grada.4 Poglavlje XII od člana 164. do člana168. sadrži prijelazne i završne odredbe. PREDLAGAČ: KOMISIJA ZA STATUTARNA PITANJA I PROPISE

2. Izvod iz Stenograma sa sjednice od 07.07.2013. godine;

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Tuzlanski kanton OPCINA TUZLA OPCINSKO VIJECE I Z V O D

S DEVETE SJEDNICE OPCINSKOG VIJECA TUZLA ODRŽANE 8. JULA

2013. GODINE U MALOJ SALI BOSANSKOG KULTURNOG CENTRA S POCETKOM U 9,30 SATI

- SJEDNICI PRISUSTVUJE 29 VIJECNIKA

I DIO SJEDNICE –TEMATSKI 1. IMPLEMENTACIJA IZBORNIH REZULTATA U SAVJETIMA MJESNIH ZAJEDNICA NAKON LOKALNIH IZBORA 2012. GODINE: -RJEŠENJA O RAZRJEŠENJU DOSADAŠNJIH I RJEŠENJA O IZBORU PREDSJEDNIKA I CLANOVA SAVJETA MJESNIH ZAJEDNICA NA PODRUCJU OPCINE TUZLA

Obradivac je Komisija za izbor i imenovanja. Materijal su razmatrali klubovi vijecnika. Obavještavam vijecnike, da je uz izvještaj Komisije za izbor i imenovanja broj:

01-05-4691-2013 od 24. 06. 2013. godine, vijecnicima i klubovima vijecnika dostavljen Amandman Kluba vijecnika Hrvatske demokratske zajednice, mišljenje Komisije za statutarna pitanja i propise broj: 01-05-3385-2013 od 08. 05. 2013. godine. Uz navedeno mišljenje, dostavljeno je i izuzeto Mišljenje clana Komsije za statutarna pitanja i propise, gospodina Zvonimira Banovica, te izvještaj Komisije za statutarna pitanja i propise od 04. 07. 2013. godine u vezi sa Amandmanom Kluba vijecnika Hrvatske demokratske zajednice.

Podsjecam vijecnike, da smo u skladu sa clanom 129. Poslovnika Opcinskog vijeca Tuzla, dužni razmotriti i izjasniti se o Amandmanu Kluba vijecnika HDZ-a, a potom cemo glasati za Izvještaj Komisije za izbor i imenovanja.

Pitam vijecnike, da li ima potrebe za uvodnim izlaganjem? Citanjem izvještaja komisije. Otvaram raspravu klubova. Gospodin Ajanovic Mirnes se prvi javio. Izvolte gospodine Ajanovicu. MIRNES AJANOVIC Pozdravljam vas sve, želim ugodan dan, atmosfera je predramazanska. Vec sutra je sve drugacije, zbog toga je danas i ova sjednica da bi mogli lakše raditi. Inace je trebala biti devetog.

Mi imamo danas, konacno mogucnost da implementiramo rezultate izbora svakog politickog subjekta u ovom Vijecu i u mjesnim zajednicama. To je neuobicajeno dugo trajalo u odnosu na sve protekle mandate, a možemo reci postdejtonskog Opštinskog vijeca Tuzla. Prije je to bilo riješeno relativno brzo. Na jednom, maksimalno dva, ne bi rekao da su bila kada tri medustranacka sastanka riješilo se. Uzme se procenat koliko je koja stranka ostvarila rezultata, dobije se broj mjesta. Taj broj mjesta se implementira u mjesnim zajednicama temo gdje je odprilike neko dobio veci broj, manji broj, ne možemo implementirati sve, ne možemo staviti evo sad osam stranaka u pet mjesnih zajednica. Nemoguce je da osam ljudi bude na mjestu gdje je predvideno pet ljudi, ili sedam. Nema ni jedne mjesne zajednice koja ima više pa da možemo kalkulisati, praviti nekakav procenat unutar toga. Uvijek je bilo tako. To je bilo prakticno nešto što je bilo usputan posao klubova i politicki stranaka i njihovi predstavnika. Tu su vecinom i ucestvovali predsstavici politickih stranaka. Dakle, Kolegij je bio prakticno samo izvršni organ onoga što dogovore politicke stranke. Sada smo u julu, a to je trebalo biti gotovo vec tamo možemo reci u decembru, i moglo je biti gotovo u decembru. Nije. Zašto, šest, sedam mjeseci? Moglo bi se predstaviti da mi smo bili lijeni, da nismo htjeli da radimo, da su stranke bile inertne. Nije tacno. Održano je, bez pretjerivanja, preko deset sastanaka, teških sastanaka, dugotrajnih sastanaka, sastanaka koji svaki od politicki subjekata je istakao mrzi doc iz razloga što se ubjedujemo o necemu što je opšte poznato i logicno da jeste tako. Bez pretjerivanja, ne više o formuli da je dva i dva i cetri, jer je to izgleda za nekog komplikovano, nego da je jedan, jedan, dva. Spustili smo na taj nivo. Ne možemo doci da je jedan plus jedan jednako dva. Apsurdno. Matematika je u stvari napravila problem. I danas taj problem nije riješen. I kako se nastojalo od strane odredenih politickih grupacija, još uvijek je množina, ne bi bio riješen dugotrajno, možda nikad. Jer je možda i to bio cilj da ovo Opcinsko vijece nema legitimno izabrane povjerenike, predsjednike povjerenicki odbora, da odredene politicke stranke, recimo Tuzlanska alternativa, SBB nemaju nikako svoje predstavnike u tim povjerenickim odborima, jer oni svih ovih mjeseci nisu imali nikoga. Mi ostali koji smo bili iz prošlog mandata imali smo odreden broj povjernika koji su i dalje, mada im je istekao mandat, ali egzistiralo. Ove dvije politicke stranke nikoga nisu imale. Ni jednog jedinog povjerenika. Zašto je došlo do ovoga? Zašto toliki sastanci? Zašto je takva atmosfera na sastancima? Zašto te nelogicnosti? I zašto i danas nemamo dogovora? Na ovo pitanje se može dati odgovor na dva nacina. Ima ih mnogo više. Ali dva su. Jedan matematicki, a drugi cu kasnije koji proizlazi iz te matematike, iz tih nejednacina gdje su oni iksovi, pa kad ne znamo šta su pa lako je bilo s iksovima i ipsilonima, pa kad su ubacili slova a, z i slicno onda je vec postalo prekomplikovano. Rezultat je nešto drugo. Prvo u matematici. Pitam svakog od vas kakva je logika kako cemo izabrati povjerenicke odbore, na osnovu kakvog izbornog rezultata, a obzirom da smo se svi kandidovali za Opštinsko vijece Tuzla. Rezultati su vodeni za Opštinsko vijece Tuzla. Nema nišeg nivoa. Nema ono kao državni, pa entitetski nivo, pa kantonalni nivo i clanovi Predsjedništva, kao što su opšti

izbori. Ovde su bili lokalni izbori, opštinski, plus tamo gdje je grad znamo vec kako se definiše. Nije bilo nižeg. Ne postoji u Izbornom zakonu niža izborna jedinica za koju se provode izbori. Je li postoji? Ima li ko da argumentuje da izade i da kaže postoji niža izborna jedinica gdje se vrši izbor gradana i definisana je u clanu Izbornog zakona tom i tom. Nema. Postoji najniža izborna jedinica, to je Opštinsko vijece. Ili Opcinsko vijece. I naravno izvršna vlast nacelnik. Statutom je cak riješeno na nacin da je to pojašnjeno ne bi bilo zabune, clanom 83. piše: „Savjet mjesne zajednice bira i razrješava Opštinsko vijece Tuzla.“ To je stvar koju smo elaborirali, završili, nema više price o tome. Nema price šta je bilo prije toga. Isto kao kada bi neko rekao ja zakon necu da poštujem jer nešto mi se ne svida kako su donosili zakon, neko je rekao da treba biti drugacije. A imamo sad zamjenu teza, malo digresije u ovom svemu, gdje HDZ poziva se na ovaj clan, jedna politicka stranka u Vijecu i temelji svoje zahtjeve na ovom clanu, na nacin kako to oni smatraju, ali u istom tom saopštenju negira taj stav. Pa kaže, gradani su bili protiv takvog nacina definisanja Statuta. Apsurdno. Apsurdno da neko može izaci i reci, a da je osoba koja je razumna, u politickom smislu kaže pozivam se na taj stav i pripada mi neko pravo po tom stavu, bez obzira da li je to osnovano ili ne, ali ne priznajem taj zakon stav jer su gradani prije toga rekli da to ne treba tako da bude. HDZ tako govori, da su se gradani u povjerenickim prije raspravama, prije donošenja ovakvog Statuta kao u nekim mjesnim zajednicama izjašnjavali da bi trebalo drugacije da se to uradi. Da ne biramo ovako, nego da se bira direktno u mjesnim zajednicama. I kako se zamjene teza prave kako se obmanjuje javnost, pozivanjem na jedan stav koji se u istoj gotovo recenici negira i kaže, a gradani su prevareni u smislu toga, neimplementira se njihov stav, definisan u toku javne rasprave o ovom stavu u clanu Statuta. Digresija. Pa možda ce to kasnije biti jasnije kad budem rekao drugi razlog. Savjet mjesne zajednice bira i razrješava Opštinsko vijece Tuzla prema izbornim rezultatima sa posljednji provedeni opštinski izbora. Koji su to rezultati? Gdje su objavljeni? U Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. U Službenom glasniku Bosne i Hercegovine nema mjesne zajednice, nema biracki odbora po mjesnim zajednicama, ili biracki odbora gdje se glasa u odsutnosti iz mjesni zajednica, ko nije bio na birackom mjestu. Nego samo procentualan rezultat za Opštinsko vijece, za svaku politicku stranku. Dalje stoji u ovom clanu, uvažavajuci izborne rezultate u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor clanova savjeta mjesne zajednice. Zašto smo donijeli u prošlom mandatu takav stav? Bio sam i sam vijecnik. Da ne bi bilo okolnosti da recimo nekoj stranci pripadne 20 povjerenicki mjesta, nebitno je da je 10, sasvim svejedno, evo uzmimo 20. Procentualno na osnovu rezultata objavljeni u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine i broj povjerenicki mjesta 266. I stranci pripadne 20 i sada kada se treba imenovati, pošto je teško osam stranaka staviti u pet, ili sedam mjesni zajednica, a u vecini mjesni zajednica svaka stranka je

osvojila nešto da se pokušamo dogovarati, pa da se ne desi da jedna politicka stranka dobije mjesto tamo gdje je ostvarila najmanji rezultat. Jer se može desiti da preglasa vecina odredenu politicku stranku i da kaže, evo recimo,ne znam, Alternativa, SDA, SBB, BOSS ili neko drugi, e mi cemo sad reci, vi cete dobiti samo one mjesne zajednice gdje niste ništa dobili, ono kao jedan, dva, tri, pet ili deset. E zato je napravljeno da se uvaži i to, a logicno razumno. Ne može drugacije. Ko bude htjeo da izade neka kaže argumentaciju drugu. Šta je to logicki razumno? I upisano u Statut Opštine Tuzla drugacije. Gdje je zapelo? Zašto je sporno bilo da mi u okolnostima kada imamo jasan stav uvažavajuci izborne rezultate, jedine legitimne objavljene u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, svaka stranka je dobila svoj procenat. Nema mrdanja u decimalu se išlo. Ako ima šest zarez 52, nije važno sedam zarez 21. Svaka stranka ima 30,33, dakle išlo se u maksimalan procenat i uzeli smo to, stavili u odnosu na 266 i dobili rezultat za sve politicke stranke. I nijedna politicka stranka, osim jedne, sve ostale nisu se protivile tom procentu. To je to. To je izborni legitimitet ostvaren na izborima. Stvar riješena, matematika završena, nema rasprave o tome, šta cemo sad tražiti više od onoga što je stranka dobila na izborima. Nema logike. Nemoguce, gotovo, prošli izbori, cekamo iduce. I ja bi volio da smo dobili više. Falilo nam ne znam desetak glasova za još jedno mjesto, pa šta. Idemo, cekamo naredne izbore, pa cemo vidjeti, možda bude bolje, možda gore. I zapelo je, tu je zapelo, u toj osnovnoj matematici. Jesmo li trebali da dobijemo svaka stranka broj, dobijam toliko mjesta, a hajde sad da se dogovorimo gdje je to. U kojim mjesnim zajednicama. Mi, nas osam, zato su pozvani predsjednici stranaka, predstavnici, dogovorimo kako implementirati ljude po mjesnim zajednicama da zadovoljimo nacin da ne bude apsurdna stvar ugurat osam ljudi na pet mjesta. Ne može. Nemoguce. Znaci praviš kompromise u tri, cetri, pet mjesni zajednica dobili ste rezultat od pet, 10%, neceš sad u ti tri, pet, nego ceš u drugoj mjesnoj zajednici gdje ce se taj rezultat dodati, pa odprilike nacemo skladno dogovoru gdje neko ima afinitete, interese, ljude koji su zaslužniji u smislu agitovanja medu gradanima koji dakle i taj nacin koji su vodili u predizbornoj kampanji mogu implementirati da i poslije kampanje dodu do gradana, razgovaraju, da se obecanja koja su data mogu izvršiti i slicno. Sve je to logika koja se treba uzeti u obzir kada se imenuje i tako je bilo svih proteklih mandata Opcinskog vijeca Tuzla. Gdje je zapelo? Zapelo je u tome što jedna politicka stranka to nece. Jedna politicka stranka traži drugacije proracunavanje. Ne traži rezultate i ne želi, u svim saopštenjima njih ne interesuju rezultati u Službenom glasniku BiH koji su objavljeni, nego rezultati iz mjesne zajednice. Otvoreno HDZ BiH Opštine Tuzla. Njima sa izbornim rezultatom oko 6,5%, nisam išao u zadnju decimalu, pripada 18 mjesta. I tu bi trebalo da stvar bude završena. I receno je ispred Kolegija 18 mjesta gdje god hocete izaberite vi mjesne zajednice u koje želite staviti 18 tih mjesta.

Ni jedna druga politicka stranka se nece miješati. Recite gdje želite. Znaci onaj drugi dio, uvažavajuci izborne rezultate u mjesnim zajednicama. Dakle, pripada vam 18 i niko na Kolegiju nije se suprostavio prijedlogu, zvanicno je izreceno više puta ponovljeno, bar deset puta, izaberite mjesne zajednice gdje cete staviti povjerenike. Jednu ako hocete uzmite stavite pet. Po jednu stavite u svaku ako hocete, pa dva, tri, koliko hocete, koliko želite. Gdje god želite predsjednika povjerenickog odbora stavite. Je li to šta pogrešno? HDZ to nece. Ne. Ni to HDZ nece. HDZ hoce 33 mjesta, evo Amandman HDZ imate pred sobom. 33 mjesta. Na osnovu kakvog rezultata? Koliki je taj procenat koji je objavljen u Službenom glasniku koji može dati 33 mjesta. Šest ipo HDZ-u daj 18. 33 mjesta, mora biti rezultat koliki, 12%. Odkud HDZ-u toliko? Nemaju pravo na to. A pogledajte, evo ga Amandman 33 mjesta HDZ hoce. I SDA je nasjela bila na tu pricu HDZ-a i davala je podršku u pocetku. Kasnije se SDA povukla. Vrlo korektno od strane predstavnika SDA koji su prihvatili logiku izbornog rezultata objavljenog u Službenom glasniku. I tu smo imali malo problema ubjedivanja dok se objasnilo da je nemoguce implementirati rezultat iz mjesne zajednice. Ni jedna politicka stranka nije imala legitimno pravo. Mogla je to uraditi, ali nije imala legitimno pravo da se bori samo za rezultat jedne mjesne zajednice u smislu da joj se taj rezultat prizna kasnije. U jednoj mjesnoj zajednici. E to je rezultat HDZ-a. Oni su uzeli, kako oni kažu, njihove hrvatske mjesne zajednice, tzv. i implementirali taj rezultat na 33, kao dobili su u mjesnoj zajednici koju oni smatraju da su oni dobili, koja je navodno tzv. hrvatska, nekakav rezultat 20-tak, 30% i njima daje se pravo tu na dva, tri mjesta. Još dva, tri mjesta, još dva, zavisi ako je pet mjesta, dajte jednoj drugoj stranci i dovidenja. Ostalih nema. Đaba što smo dobili rezultat. Kada smo postavljali pitanje kakva je logika u tome, kada bi zanemarili Izborni zakon i da se izbori provode za Vijece, kako cemo implementirati osam stranaka u pet povjerenicki odbora? Šute. Nema odgovora. Ni jednom nisu dali odgovor. Neka danas daju odgovor. Kako osam stranaka koje su ostvarile rezultat u mjesnoj zajednici, jedan 20, jedna 30, druga 10, druga 7, 6, 5, kako implementirati rezultat? Hocemo li to ljude štucovat? Nekom reci imaš u jednoj mjesnoj zajednci viška covjeka pa ono skrati ga za ruku, za nogu, za glavu. Je li to nacin da osam stranaka, osam ljudi implementiramo po namjeri HDZ-a u pet povjerenicki odbora ili u sedam, sasvim svejedno? Evo logike njihove. Apsurdno. Nemoguce. Nelogicno. Nadite izraz kakav hocete. Rezultat HDZ-ovog Amandmana i njihove matematicke logike, kako kažu, pozivaju na clan 83. stav c) zanimiranje službenog rezultata objavljenog u Službenom glasniku. Pokazuje njihovu apsurdnost u cjelosti. Da li bilo ko od vas, ili evo neka svako kasnije izade i kaže vi vijecnici niste bili prisutni na ovim sjednicama brojnim, može reci koliko parlamentarnoj stranci, recimo Stranci za BiH treba da pripadne povjerenicki mjesta. Parlamentarna je stranka, dobila je izborni rezultat, dobila je jednog vijecnika ali parlamentarna, dobila je mjesta u komisijama Opcinskog vijeca, prava koja joj pripadaju iz parlamentarnog statusa. Koliko parlamentarnoj stranci u Opcinskom vijecu sa jednim

vijecnikom, sa rezultatom otprilike oko 6%, 3%, izvinjavam se, 3% prešli su izborni prag i dobili su. Koliko parlamentarnoj stranci ako pripada stranci sa 7% 22. 6,5. 18 ili slicno. Koliko parlamentarnoj stranci sa 3 i nešto posto pripada povjerenicki odbora? Možemo racunat. Logika nekakva da kažem desetak. Osam, evo kažu 8. Neka je i 6, nema veze, pripada im nešto. Nesporno je. Ima li iko u ovoj sali ili ko bude gledao, slušao, prenosio. Ima li bilo ko u Tuzli da bi rekao toj stranci ne pripada ni jedno mjesto. Ima li logike? Ima li takvog da bi izašao, ustao i kaže ni jedno mjesto joj ne treba dati. (JOZO NIŠANDŽIC – Ja bi zamolio vijecnika na vrijeme.) Ovo je posebna sjednica, predsjedavajuci, da ne bi bilo kasnije replika, molim vas da svako ko želi neka kaže koliko bude htio i tako smo odprilike nešto i zauzeli stav. Dakle, nema nikog ko bi izašao i rekao da ta stranka ne treba imati bar jednog. Ali ima u HDZ Amandmanu. Evo pogledajte. SbiH po matematici logickoj HDZ-a jer njima 33 dat, treba da ima nulu. Pogledajte. Nula, nula, nula, nula, nula i 40 nula. To je logika HDZ-a. Parlamentarna politicka stranka u Opštinskom vijecu na osnovu njihovog tumacenja, zdravorazumskog, logickog, kolegijalnog, na osnovu objavljeni službeni rezultata u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine i ostvarenog parlamentarnog statusa jedne od politicki stranaka u Opštinskom vijecu treba imat nulu. Ima li razuma tu ljudi? Ima lilogike tu ljudi? O cemu pricamo evo Amandman, pogledajte, ako ne vjerujete rijecima, citajte ispred sebe, imate potpisano, pecatom cak Amandman HDZ-a nulu jednoj parlamentarnoj politickoj stranci ta matematika je strašna. Vidi se da je matematika loša. Nema logike. Nema logike implementacije izbornog rezultata iz mjesne zajednice, jer ga nije bilo. Masa gradana nije glasalo u mjesnim zajednicama jer su pogrešni biracki spiskovi, nepotpunjeni, msu se ljudi našli, glasali u drugim mjesnim zajednicama. Masa je Tušnja je pola glasalo u Slavinovicima. Kakav rezultat iz mjesne zajednice? Ko je to sebi uzeo pravo da kaže mene samo moje interesuju mjesne zajednice, neke naše tzv. hrvatske. E ovo je o matematici. Argumentujte. Kontraargumentaciju ovome. Izvolite pa izadite. Recite da je osnovano da Stranka za BiH treba imati nulu. Pa onda se oni sjetili pa rekli, kao što su podijelili svima nama, BOSS ima isto 22 i ovako i onako, da ne bi bilo zabune, ne govorim u ime svoje, mi imamo 22 i po HDZ-ovom kako su to oni racunali, po ostvarenim rezultatima nekakvim mjesnim zajednicama i po Službenom glasniku. Dakle, ni jedno mjesto mi ovdje ne možemo biti ošteceni. Nema logike da pricamo o necemu gdje oštecujemo druge. Eh, znaci matematiku smo prakticno riješili. Da vidimo ako bude kakav argument možemo u replici kontraargumentovati ali je jasno da matematika HDZ-a od 33 ne može proci. Njima pripada 18. Necu da ulazim il hocu u pricu da je njima nudeno 28. Nudeno 28. Ja sam medu prvim rekao i svi su ostali rekli to niko nece prihvatiti ni jedna politicka stranka. Nudeno od jedne druge politicke stranke koja je u nekakvim vezama sa višeg nivoa iz svog izbornog rezultata trebala da da njima. Nudila im iz svog. I onda smo se složili svi, hajde, ako je baš to tako da se daje 28, a imaju pravo na 18, 10 više, glasat cemo za to pod uslovom jasnim zakljuckom da to nije pravilo i da ne može biti pravilo na narednim izborima, nego da je to samo dobra volja jedne politicke stranke i ništa više. HDZ nece ni 28. Hoce 33 evo Amandman.

E zašto je to tako? Zašto jedna politicka stranka traži nelogicno,neopravdano, neutemeljeno propisu jednom statutarnom, Zakonu izbornom, Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, zašto to jedna politicka radi? Zašto bi sebe dovodili u poziciju da neko im kaže pa ima lito smisla. Razmišljate li vi logicki?

E zato imamo onaj drugi problem. Zato što nije cilj dobiti mjesta, nego je cilj napraviti problem od tih mjesta. Šta smo imali u proteklih šest, sedam mjeseci. Mi smo imali kampanju HDZ-a prema svim dostupnim medunarodnim zvanicnicima. Šta su oni radili?

Oni su uzeli rezultat u mjesnoj zajednici i dodu pred, recimo Incka kažu gospodine, pogledajte mi smo dobili ovde 30%, ova stranka 10, 20, ovo, mi po tom u ovoj mjesnoj zajednici nama pripada toliko i evo nama oni to ne daju. Stranac ne zna. Logicki, nije ušo u suštinu materije. Nije pogledo kakve su ostale okolnosti. Tako Evropska unija, tako ovaj, onaj, brojni medunarodni zvanicnici dobili su dopis, dobio sam informaciju da je cak i predsjednik Hrvatske Josipovic upoznat s tim da ce on sutra u Tuzli upozoravat Tuzlu na demokraticnost. Zato što ljudi ne znaju.

Potpuno su zamjenom teza, obmanama medunarodne javnosti, domace javnosti doveli u zabludu ljude da smo mi morali onda reagovati. Morali smo reagovati reakcijama, saopštenjima sve multietnicke stranke su reagovale, upozorile da je to nelogicno, nema osnova. Šutili smo, mislili smo da ce proci, dogovarali, pokušavamo, dajte bar prihvatite tih 28 uz naravno ovaj uslov da to ne bude pravilo.

Medutim, ništa nije bilo od toga. Dobili smo rezultat, saopštenja po portalima razno raznim, od njihovih izjava gdje su tumacili ljudi onako kako su htjeli u smislu da zbog politike vecine u Vijecu nedavanja Hrvatima Tuzle HDZ-u koje predstavlja HDZ njihovog legitimnog izbornog prava iz mjesni zajednica da ce Hrvati iseljavati se iz Tuzle.

Dobili smo na jednoj od sjednica zvanicnih vi procijenite šta znaci to ako nam ne date kaže to što mi hocemo ti 33 probudit ce se radikalni Hrvati Tuzle.

Šta je to? Je li to prijetnja? Ja smatram prijetnjom. Potpuno. Covjek ispred HDZ-a zvanicno pred svima nama je rekao: „Probudit ce se radikalni Hrvati Tuzle.“ Kako? Cime? Šta ce raditi? Je li to ovo iz ovog, je li to ovo sa organizacije Herceg Bosna org. evo ovde je na više stranica 17 elaborat gdje na kraju stoje na strani tog i u drugom, ima ih raznih elaborata kasnije cu vam reci, i stoji na kraju recenice,na kraju teksta kaže, ovo su samo neke od mogucnosti, pa govori cega, iz kojih je vidljivo da bi ovo bilo to stoji, citiram: „Ako može, a može, što nas sprecava da je ostvarimo?“ Upitnik, završen tekst.

Probudit ce se radikalni Hrvati. Šta nas sprecava. Tekst je, dobro došli u herceg Bosnu soli. Bosanski obzor. Tekst je herceg Bosna org. opcina soli legitiman i opravdan zahtjev Hrvata. Brojne stranice proglašenja toga. Pogledajte ovo, u ovom, evo ga u ovom dijelu kako smo dobrodošli u herceg Bosnu. Ima karta. Trenutak, evo je. Da bi bilo bolje videno materijala, a sakrilo se. Naci cu. Evo ga. Evo te karte iz ovog opcina soli, legitiman i opravdan zahtjev Hrvata.

Piše, ovo plavo što vidite, vi vidite nešto crveno, nešto malo ovde zelenog livade, trave, evidentno je da je karta sa ugla, pogledajte ovo crveno. Šta mislite šta je crveno? I ovo crveno ovdje ovo nešto malo zelenog i sve ovo okolo. Izcrtana svaka mjesna zajednica. Hrvatska naselja su oznacena plavom bojom. Evo. Zašto imamo problem. Zašto HDZ pravi tu politicku dreku? Zašto hoce njihove tzv. hrvatske mjesne zajednice, radi zajednice hrvatski mjesni zajednica u hrvatsku opcinu soli.

Legitimno pravo ako im damo pa kažu mi hocemo sad ekonomski i svakako da se vežemo, ali ovo je granica.

Druga karta iz iste ove, malo su tacnije kopije gdje ima više, manje. Kako kažu hrvatski tih naselja. Pogledajte ovamo su crveno to što su bile Lopare, ovamo je Ozren. Odakle ovim bojama karta obojena njihovim legitimnim zahtjevom, objavljeni na njihovim legitimnim stranicama. Na srpski i hrvatski dio i dijelom mali zeleni dio.

Kakav? Nisu rekli ni bošnjacki ni multietnicki. Je li ovo bilo možda i prije rata? 92-ge Službi za prostor i uredenje dostavljena je karta zvanicna hrvatske opcine soli. Zatim, nakon rata prenijela Onasa 6. 9. 97-me bice osnovana hrvatska opcina soli.

Brojne druge kampanje gdje stoji izmedu ostalog na temelju poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i tako predani i svemu nadahnuti opštom deklaracijom, pa izmedu ostalog, cime, pa onda stoji opcina soli legitiman i opravdan zahtjev Hrvata obrazlažu zašto treba da bude njihova opština. Zašto opština soli, obrazlažu zašto uopšte jer je tuzlanska povijest Hrvata itd. bila prakticno Hrvatska i slicno. Obrazlaže se to malo duže.

Onda opština soli, kao ideja, zbog cega, od formiranja soli, kako treba. Prednosti osnivanja, razmišljalo se, izgradnja novog opštinskog sjedišta, izgradnja prometnica i druge infrastrukture, izgradnja i unapredenje seoskih gospodarstava, poslovni zona, obustavljanje i iseljavanje stanovništva, sve se to elaborira. Izgradnja i osnivanja ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja.

Kod nas u Tuzli nije osnovno i srednje obrazovanje u okviru opštine, a oni hoce opštinu soli, opcinu izvinjavam se.

Unapredenje i promicanje kulture i sporta, sve ono što ima opština, odnosno ekonomska opravdanost, kako je to opravdano. Naravno karta stoji ovdje samo crno bijela, ja sam je izvukao u koloru, pa se govori o toj cinjenici ako treba dat cu svima, možete skinuti slobodno, nije to sakriveno web stranicu samo ukucajte opcina soli, Otvorit ce vam se brojni tekstovi.

A kad krenete o analizi tih tekstova od strane valjda onih koji se trebaju probuditi, koji haman spavaju radikalni Hrvata kosa vam se diže na glavi.

Je li ovo 92-ga, 91-va, 91-ve kada su oformili hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu odma su 92-ge donijeli legitiman zahtjev stavile ga službe bezbjednosti su uzele taj dokument i znaju opštinski službenici na karti zvanicnoj opcini soli.

I ovde ista je stvar. E, hajde da ne kažem ja, neka svako razmisli da li je ovo sve što radi HDZ ovo cilj, prvo stvoriti kod medunarodne javnosti zabunu, da medunarodna javnost vrši na nas pritisak da popustimo, kao što je jedna stranka namjeravala popustiti. Nema više popuštanja.

Ne smijemo pristati na to. Prica da je iz prošlog mandata HDZ imao više da i to samo završim jeste greška SDP-a zato što su imali vecinu u Vijecu.

Mogli su odlucivati kako hoce. I da bi sebi dali neopravdano veci broj glasova u odnosu na sve ostale politicke stranke, oni su još jednu stranku privukli uza se, evo da imate i vi, pa ko kažu nismo samo mi.

Pogledajte koliko se jedna odluka licno interesna u jednom trenutku u smislu da se dobije veci broj mandata, a oštecujuci ostale stranke glasanjem može izroditi u katastrofu i oni kao kažu prošli izbora smo imali toliko. Sreca. Pa SDP kao i ostale multinacionalne stranke sad cvrsto stoji na temelju zaštite multieticne Tuzle.

I ova danas sjednica, bez pretjerivanja, je bitka za multieticnu Tuzlu. Ovde se danas stavljamo jesmo li za takvu Tuzlu ili smo za podijeljenu Tuzlu.

I pozivam i SDA da ni na kakav nacinne ucestvuje u politickim manipulacijama HDZ-a bez obzira koliko im se nudilo ucešca u vlasti na višim nivoima. Da se suprostavi i svojim liderima sa vrha u cilju zaštite interesa multieticnosti grada i prava gradana koji su im dali legitimitet da takav grad cuvaju.

Ne bi sad o nekim drugim stvarima, ako bude potrebno u replici o tome šta je SDA griješila. Šta su oni imali namjeru stvaranja gornje soli i donje soli. O tom potom. Smiješno jeste. Ako hocete dokumentaciju pokazacu. (JOZO NIŠANDŽIC – Gospodine Ajanovicu isteklo je vrijeme.) Znam. Evo odprilike u najkracem, zaista nije moglo krace. Ko god želi, i ja predlažem neka da mu se omoguci jer je ovo stvar koju je trebalo obrazložit. Ja sam govorio ovo dijelom iz iskustava sa sjednica Kolegija, Medustranackog savjeta, pa iskustava kao clan Komisije za statutarna pitanja i propise gdje smo široko elaborirali i zauzeli cak i Statutarna komisija, da završim s tim, za pitanja i propise, nakon stava Kolegija da se preispita taj clan 83. c) zaista šta znaci. Kakav je njegov stav. Komisija je donijela zakljucak, odnosno mišljenje u smislu tu je vjerovatno, obrazloženo baš u potpunosti jasno da se, evo ovaj stav savjet mjesne zajednice bira i razrješava Opcinsko vijece Tuzla prema izbornim rezultatima sa posljednji provedeni opcinski izbora, uvažavajuci izborne rezultate u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor clanova savjeta mjesne zajednice. I kaže se, nedvosmisleno je da se kao imperativni kriterij za tumacenje navedene pravne norme, uzima kriterij ostvareni rezultata sa posljednji provedeni opcinski izbora objavljeni u Službenom glasniku BiH, odnosno etitetskim službenim glasilima i to na nacin da se broj raspoloživi mjesta u svim mjesnim zajednicama dijeli sa ostvarenim rezultatom za svaki politicki subjekt i time se dobija ukupan broj pripadajuci mjesta za svaki politicki subjekt.

To je to. Matematika. Dobija svako broj koji dobija. Kad ga dobijemo, onda raspravljamo, onda razgovaramo. Za razliku od nekih koji su sad došli u poziciju da razgovaraju i traže, a u toku pregovora njihovi predstavnici su govorili, citiram: „Ja pregovarat necu. Hocu, kaže, ja da mi se da ono što ja smatram da treba.“ Ne može. Osam stranaka da bi implementirali u mjesnim zajednicama gdje je pet ili sedam, moramo se dogovoriti. Naci kompromis.

Danas dogovor kada smo predložili imena je nemoguce. Gotovo. Ne možemo mi sad ljude ismijavati nakon svih konacnih stavova, ja pregovarat necu, nego hocu kako ja hocu, ne može.

Ovdje se moramo uvažavati, dogovarati i rješavati. I receno je na kraju, raspored navedenih mjesta vrši se na nacin da se uvažava izborni rezultat politickog subjekta ostvarenog u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor za clanove savjeta mjesne zajednice ne narušavajuci tim izborom ukupan broj clanova savjeta koji pripadaju, odnosno politickom subjektu na podrucju opštine Tuzla, na nivou opštine Tuzla. To je to.

Znaci, dobija HDZ 18. Evo i sad 18 gdje god hoce, siguran sam da ce svaka politicka stranka stati i složiti se s ovim, kako smo se i složili na Kolegiju.

Gdje god hoce, u kojoj god mjesnoj zajednici hoce. 18. Koliko im i pripada. Znaci, nema nedozvoljavanja HDZ-u prava da implementiraju. Gdje žele neka postave. Evo i ovamo sad ako smatraju da u nekim mjesnim zajednicama gdje smo mi stavili nekog od svog, nema veze i danas na ovoj sjednici Amandman stavite, vi postavite svoje BOSS ce povuci svog kandidata stavit ce u okviru prava HDZ mjesta.

Jer sam istakao, gdje god želite 18, ali 18. I povjerenicki mjesta koliko vam pripada od toga tri. Tri povjerenicka mjesta, odnosno 16 povjerenika i tri povjerenicka mjesta. Gdje god želite. U svih 18 BOSS-ovi uzmite vi, ni tu necu biti kao predsjednik Stranke, odnosno predsjednik Kluba protiv.

Da se nudi HDZ-u dakle potpuno pravo, da nema mogucnost da kaže da Vijece mu ili parlamentarna vecina, ili ostali od politicki subjekti onemogucavaju pravo HDZ-a. Hvala predsjedavajuci.

JOZO NIŠANDŽIC

Hvala. Dalje za rijec se javio gospodin Malikic, Narodna stranka Radom za

boljitak. NEDŽAD MALIKIC – vijecnik Narodne stranke Radom za boljitak Pozdravljam sve prisutne.Evo znaci nakon osam, devet mjeseci konacno je

došlo da se implementiraju savjeti u mjesnim zajednicama. Jedan sam od vijecnika znaci koji je poslije izbora, mislim, na prvim, drugom klubu tražio implementaciju jer sam znao da cemo imati problema kada je u pitanju implementacija savjeta i poštivanje Statuta kojeg smo mi u prošlom sazivu vijecnici koji su bili i usvojili.

Na žalost, ovo je kasnije postalo i politicko pitanje onda kad se kod nas u situaciji kad se politika umiješa dobije se ovo što se na kraju i dobije.

Ono što sam reko na pocetku, mi ni jednog trenutka nismo htjeli, bez obzira što u ovom sazivu Vijeca djelujemo u opoziciono ni jednog trenutka nismo htjeli da budemo neki faktor koji ce remetit. Naprotiv, tražili smo rješenje, iznalazili smo rješenja i htjeli smo na kraju krajeva biti dio rješenja ovog problema u kojem se sada nalazimo.

Meni je jako žao što je jedna politicka opcija, ili dvije, ili tri, nije bitno, nezadovoljna kada je u pitanju implementacija savjeta mjesnih zajednica.

Ali isto tako mi ovaj problem moramo riješiti, a na kraju krajeva najveci krivac je nedorecenost Statuta i ovo sve što je pricano sat vremena, ja mislim da je gospodin Ajanovic iskoristio vrijeme opozicije, mislim da bi se to trebalo tako i racunat.

Tako da jednostavno u jednu ruku, znaci, ovo je tako kako jeste, s druge strane, jedna politicka opcija je u pravu kad kaže prema Statutu koji je donešen takav kakav jeste.

Ja sam se uvijek pitao zašto je u prošlom sazivu Vijeca sa jednim povjerenikom HDZ imao više savjeta mjesni zajednica, nego Boljitak sa dva vijecnika.

Ja sam tad postaviologicno pitanje, e pa kaže tu je ovakav Statut što je donesen. Statut ne valja ništa i tražio sam tad izmjenu Statuta jer sam rekao da nije dobar i nije dorecen evo i dan danas. I jedni i drugi su u pravu.

Znaci i jedni i drugi, znaci svi su u pravu, u stvari i sad mi vodimo ovde ovo što se dešava Nije dobro. Ja kažem nije dobro što na ovaj nacin se rješavaju savjeti u mjesnim zajednicama. Nije dobra poruka.

Kao jedna od dvije multietnicke stranke koje su u ovom Opcinskom vijecu, nikada necemo biti za bilo kakav (nerazgovjetno izgovorena rijec op.a.) Tuzla mora i ostat ce uvijek nepodijeljen grad u kojem su se baštinile tradicije i uvažavanje svih nacionalnosti od 92-ge u najtežim godinama rata. O ovome, meni je uopšte ne treba ni

raspravljati, bilo šta, ovo vec je nanešena ogromna šteta našem gradu kada o ovakvim stvarima razgovaramo.

Nudeno je znaci, ja sam svjedok, znaci u zadnji šest mjeseci u više navrata je nudeno rješenje HDZ-u i zvanicno na Kolegiju je to bilo 28 povjerenika.

U nekom sastanku znaci je nudeno i 31, na nekim sastancima. Ja te sastanke ne znam. Nudeno je 31. Postavlja se pitanje, zašto je parlamentarna vecina nudila 31 povjerenika? Evo ja sad postavljam pitanje zašto je nudeno HDZ-u 31? Na osnovu cega.

Jel to neko mislio da je prekršen Statut? Je li to legitimno tražemo 33. Znaci neko je se bojao da krši Statut pa je uzeo 31.

Ovo je bilo, ako je bilo matematicko u pitanju,trebalo je završit u decembru mjesecu. Izborni rezultat taj, taj i taj. Stranke su dobile to i to. I imamo clan 83. gdje kaže na kraju, uvažavajuci izborni rezultat i u savjetima mjesni zajednica. E, kad smo dogovorili i kvotu i svi smo na neki nacin pristali, nama je prema Statutu, prema našim racunicama pripalo 33. Mi smo pristali i na 27. Samo viza vi rješenja ovog problema i na naravno implementiraju i one stranke koje nemaju svog clana savjeta da ga implementiraju. To je znaci bio cilj svih nas. Medutim, nismo nikako mogli i vjerujte mi kad odemo na Kolegij kad pocnemo o tome raspravljati, vecina nas koji su bili, jednostavno toliko je to došlo svakom opterecenje da najradije ne bi covjek uopšte došo na tu vrstu sastanka i o tome završava, jer jednostavno tolko su suprostavljeni stavovi, da jednostavno ti ne možeš naci rješenje za bilo šta.

Meni je žao, znaci, iskreno, kao covjek mi je žao što i kao vijecnik i kao gradanin ovog grada što ce se na neki nacin preglasati jedna politicka opcija i to nije dobra poruka. Bez obzira koja je to politicka opcija. To nije dobra poruka od ovog grada, a ono što takode želim reci da smo mi kada smo i clanove savjeta i birali, gledali smo da ispoštujemo i nacionalnu i donekle i polnu i svaku drugu. Pa smo kroz svoje savjete rekli aha, evo ovako, imamo ih 9 od 27 povjerenika smo stavili 9 Hrvata, jednog Srbina, iz srpske nacionalnosti jednog iz ostalih i 16 Bošnjaka. To nije sad da kažemo, eh to je prema popisu, ovako ili onako.

Znaci gledali smo smo da se na neki nacin ispoštuje nacionalna i spolna i svaka druga da se ispoštuju.

Medutim, nikad necu dozvolit da bilo koja politicka opcija sebi daje za pravo da je SDA i SDA veci ili clanovi SDA veci Bošnjaci, nego što sam ja, ili nekoj drugoj politickoj opciji da može biti veci Hrvat nego što je. Mislim da bi bilo dobro, vec je kasno, mislim da je vec kasno, da je trebalo možda pokušati još jednom iznaci rješenje i za HDZ koji ja ne znam, možda ja griješim, ali ja ne smatram da su to, to su casni gradani ovog grada koji nisu ni jednog trenutka, ja iskreno kažem i ono što se desilona Kolegiju nije bio ni jedan vijecnik kad je rekao, znaci, ja sam bio svjedok, jedan od vijecnika koji je se suprostavio bilo kojem radikalizmu, ali, nije ni jedan vijecnik bio na tom Kolegiju gdje su ovi rekli, iskreno govoreci, da ce se probuditi radikalni Hrvati. Ali to nije bio ni jedan vijecnik, to je bio jedan njihov clan koji je vjerovatno bio izrevoltiran svim ovim.

Tako da jednostavno mislim, ako postoji još jedna mogucnost tamo ispred Kluba Radom za boljitak da pokušamo možda na neki nacin da vidimo može li se pomiriti stav, znaci da se donekle i zadovolji i HDZ i jednostavno mislim da bi to bilo najbolje rješenje.

Da li smo mi zadovoljni u savjetu, kao Stranka, naravno da nismo. Mi smo u razgovorima i kada smo pristali na 27 povjerenika bili pa mogu reci najoštecenija politicka opcija kada je u pitanju i clanova savjeta u mjesnim zajednicama.

Medutim, medutim, snagom argumentacije, znaci u više, na više sastanaka smo pokušali znaci da dobijemo savjete gdje istinski stranka Radom za boljitak ima izborni rezultat i na kraju legitimitet da ti clanovi savjeta mogu adekvatno i prestavljati gradane.

Ono što smo mi sa svojim povjerenicima i održali sastanak i prošlo proceduru, hocu da kažem da jednostavno savjeti mjesnih zajednica ne smiju voditi politiku.

I to smo rekli svojim povjerenicima, bicete na usluzi gradanima svih 27 povjerenika koji ste tu. Ja ne znam da negdje u Statutu piše da pobjednicka stranka postavlja. Ja sam evo pokušavo, da to, ali evo viza vi ti rješenja nismo na kraju ni postavljali pitanje.

Mi sa 10% osvojenih glasova imamo jednog predsjednika u savjetu mjesne zajednice, od 40 mjesnih zajednica.

To nije nigdje Statutom regulirano da to treba biti tako nego je to neko reko, znaci ona povjednicka partija koja jeste, ona ce postavit predsjednika.

To ja nisam vidio i mislim da je tako trebalo prema izbornom rezultatu od 10% stranci Radom za boljitak da pripadne 4 predsjednika savjeta mjesnih zajednica u okviru one kvote u kojoj smo se dogovorili.

Ali bi tu još više iskompliciralo i onako kompliciranu situaciju kakva jest kad su bili sami pregovori.

I nikad ne smijemo dozvolit, evo ja predlažem sad da idemo u izmjenu Statuta. Da ga decidno kažemo, to, to, to, poslije izbora pripada i da uopšte ne pregovaraju stranke, nego da osposobimo Strucnu službu Vijeca, kao što nam je i za radna tijela da nam dostavi prijedloge i za savjete. Da mi ovde sad napadamo jednu politicku opciju to ja smatram da nije u redu i da bude na tapetu sat vremena da budu napadani od neke druge politicke opcije, neke druge parlamentarne vecine.

Ne smijemo to radi sebe dozvolit. Jer ipak nas je ovde 31 moramo se poštovat i uvažavati. I mislim i smatram da bi trebali na taj nacin pokušati tu regulisati i jednostavno da to ne bude uopšte problem Vijeca, nego jednostavno da dode na Vijece spremno predloženo, izvolte i bio neko zadovoljan ili nezadovoljan ali je to takav izborni rezultat.

Na žalost Statut takav kakav jest može se tumaciti na više nacina, što sam rekao na pocetku, i jest prouzrokovo ovaj problem.

Mi cemo podržati znaci, kada su u pitanju savjeti mjesnih zajednica, podržat cemo iz razloga što smo znaci uspjeli donekle popraviti situaciju onakva kakva jeste.

Vjerujte mi do zadnjeg dana to nije s naše strane bilo dogovoreno, medutim, evo uspjeli smo na neki nacin i zadovoljiti par neki od dio svoji pozicija i ono što želim da kažem da ni jedan clan savjeta ispred Narodne stranke Radom za boljitak nije na poziciji, a da nije imo izborni rezultat u savjetu mjesne zajednice.

To nam je bio imperativ. Ja, odnosno moja politicka opcija, gdje nije dobila podršku, znaci nismo ni tražili savjete. Ondje gdje smo dobili podršku od gradana, naravno da smo tu i tražili.

Da smo ošteceni, ošteceni jesmo. Nezadovoljni jesmo, ali ja ne znam da ima ijedna politicka opcija koja može reci da je 100% zadovoljna. Naravno ono što sam insistirao da svi moramo biti i nezadovoljni, a bogami donekle i zadovoljni, jer ovo je kompromis.

I uvijek smo za kompromis i uvijek cemo biti i kao Stranka koja opoziciono djeluje, ja cu to uvijek naglašavati, uvijek cemo biti dio rješenja, a nikad necemo biti dio problema.

Tako smo i ovaj puta dio rješenja i evo ja cu još jednom za sve nas zamoliti da pokušamo možda u nekoj pauzi ili bilo šta, ako postoji bilo kakva mogucnost da se sjede ponovo sa HDZ-om i da nademo neki kompromis kako bi jednoglasno, kao što smo i do sad izabrali clanove savjeta u mjesnim zajednicama.

Mislim da ovo ne treba biti politicko pitanje, mislim da ovo treba da bude na nekim sasvim drugim tonom, da se ne treba otvarati šira rasprava oko toga, evo što se tice znaci Kluba vijecnika Narodne stranke Radom za boljitak, mi cemo u svakom slucaju ovo podržati, ali evo ako postoji mogucnost, znaci da se u nekoj pauzi, da se vec na neki nacin pokušaju pomiriti stavovi sa HDZ-om kako bi i oni bili dio rješenja, to je moj prijedlog, evo ispred Kluba pa cemo vidjeti kako ce se voditi dalja diskusija i mislim da bi to trebalo tako. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Da razjasnimo. Gospodin Topic se javio, pa gospodin Ajanovic ispravka krivog navoda. (MIRNES AJANOVIC – Prije sam ja.) (Poslovnicka.) Poslovnicka ima prednost. Izvolite. Samo na koju temu. ELVIR KASUMOVIC – vijecnik Saveza za bolju buducnost Poštovani predsjedavajuci, kolege vijecnici, na temu tehnicki razloga. Obzirom da sam sad napoljudi kad sam izašao uocio sam tehnicke nedostatke, ponovo, znaci vijecnici i gosti koji su tamo i primorani su da prate tamo na velikom ekranu, nisu tehnicke mogucnosti obzirom da kamera koja je fiksirana ne hvata ovu govornicu i ne cuje se dovoljno zvuk tako da jednostavno onaj ko je prinuden izaci da doruckuje ne može da prati redovan tok sjednice. Eto. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Ja pozivam Tehnicku službu ako ima mogucnosti da poboljša. Gospodin Ajanovic, ispravka krivot navoda. Izvolte gospodine Ajanovicu. MIRNES AJANOVIC Predsjednik Narodne stranke Radom za boljitak kaže Statut nije dobar može biti ovakav ili onakav. Hajde da objasnimo najkrace. Kakav bi to trebalo napraviti Statut da implementiramo rezultate izbora u mjesnim zajednicama? Kakav? Kako? U ovom Statutu piše, uvažava se znaci izborni rezultat, dakle objavljen u Službenom glasniku onoliko mjesta koliko dobiješ, implemetiraš tamo odprilike da si ostvario veci broj i u dogovoru sa drugim strankama. Šta to ne valja u Statutu? Kako možemo pricat sad, nakon svega, pricu može ovakoili onako?

Ako gledamo onako po HDZ-u hipoteticki. Slatina, bilo je to na Aktuelno.ba objavljivali su je najmnogoljudnija mjesna zajednica. 10.000 ljudi može glasati dole. Jedna stranka dobije samo na Slatini 10.000 mjesta. Da ni jedna druga ne dobije. Glasa Slatina za jednu stranku. Kao što HDZ kaže ko glasaju za njih nekakvim eto tim njihovim mjesnim zajednicama, hajde nije ni važno, znaci, jedna stranka ima pošto izlazi 40% vijeca, 40% gradana da glasa za Vijece, 25% Vijeca. Od 35 ljudi ima 25% vijecnika. I po HDZ-u i po tom vašem da može i onako, trebalo bi da toj stranci damo dakle pet povjerenika u Slatini i nijednog više u Tuzli, ni jednog, a 25% Vijeca ima. Kako može biti Statut i ovakav i onakav? Ne može. Statut je jasan. Nema. I ovo je zabuna javnosti i ovo što ste vi rekli je dezinformacija. De vi izadite i recite kako bi Statut trebo da zvuci da bi valjo, ako ovakav ne valja. Ne može biti drugaciji. Nemoguce je drugacije implementirat. Nema druge formulacije. Rezultat koji si dobio procentualno u odnosu na broj koji dobiješ, imaš, dobiješ ga koliko je od 10, 15, 20, odprilike u mjesnim zajednicama gdje si ostvario rezultat u tim. Neceš dobit mjesne zajednice gdje nemaš rezultata. To je to. To HDZ ima. Ponudu da gdje god želi stavi. Kako ne valja Statut? Dalje, što se nudilo od 28, 31. Nudilo se iz razloga što je politika vezana i za više nivoe. SDP dovedemo u poziciju da su tražili od njega da da HDZ-u radi viših interesa na državnom nivou. I razumljivo. Ljudi popustili. Svoj dali dio, ne njima pravo koje traže, nego svoj dio, svojih osvojenih mjesta HDZ-u. I mi smo rekli svi i vi ne prihvata to niko, ali cemo prihvatiti kao glasovi imjesta SDP-a a ne kao pravilo. Eto što se davalo. A nema je li to zbog ovog što smo se bojali ili nismo. Samo iz tog razloga i sve su politicke stranke i vaša je politicka stranka istakla to nece biti pravilo, vi ste sami više puta govorili na kolegijima, to ne smije biti pravilo. Evo klimate glavom potvrdno, dakle, da se razjasnimo, možda ste i nenamjerno pogriješili, ne može clan Statuta 83. stav c) bit drugaciji, inace nema implementacije nikako. Ne bi onda nikako mogli implementirati. Morala je postojat formulacija koja je zdravorazumski logicna. I da završimo. Evo i nakraju da bi napravilikompromis. Ja nemam ništa sa boljitkom. Napadam ih, kritikujem ih, naravno Narodnu stranku Radom za boljitak, a opet dva mjesta koja su nama nekako, uslovno receno, pripala i mogla su ostati takva, mogli smo ih izglasat. Ja sam, jer su tražili, bili su zainteresovani, pristali smo da damo, radi tih kompromisa, koje je boljitak napravio. Gdje je rekao nismo zadovoljni po svemu, ali kompromis, ne možemo ni biti zadovoljni u svemu. I da završim. Mi i ja nisam napadao HDZ ni nikoga. Kako ste rekli nije dobro da jedna stranka drugu napada. Ne. Mi smo branili tuzlansku multieticnost. Danas se za ovom govornicom brani ili napada tuzlanska multieticnost. A ne jedna ili druga politicka opcija. I još na kraju. Ne trebamo ici u širinu, rekli ste, da nismo 91-ve malo šire gledali, pokazao sam od oni karata crveni, plavi, gdje bi danas bila Tuzla? I bi li bilo Tuzle? Mi danas moramo vrlo široko gledati. Hvala.

JOZO NIŠANDŽIC Gospodin Topic, ispravka krivog navoda i replika. Tuzlanska alternativa. EKREM TOPIC – vijecnik Tuzlanske alternative Repliciram gospodinu Malikicu na izjavu preglasacemo nekoga. Ja sam bio na dva sastanka. Nisam plaho diskutovo. Jesam malo pri kraju. I zadnji put drugi sastanak reko sam da necu ništa govorit. I ne bi više ja ulazio. Ja ispravljam krivi navod. Dobro se zna rezultat izbora. Dobro se zna ko je vecina i šta radi vecina. Necemo mi nikog preglasat nego cemo mi izglasat. I nemojte nam to pakovat tako da mi nekog preglasavamo. Mi ovde glasamo i izglasavamo. Jedni za, jedni protiv, jedni suzdržani, kako kome volja neka glasa. I o napadanju mislim da nema napadanja nego branjenja stavova. Niti se osjecam napadnutim, niti napadam, branim stavove. A ostalo cu reci kad bude vrijeme za diskusiju mog Kluba. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Replika nema. Ispravki krivog navoda nema. Idemo sa diskusijama. Gospodin Elvir Mahmuzic, Klub vijecnika Socijaldemokratske partije. Izvolte. A neka se pripremi gospodin Sabahudin Imamovic. ELVIR MAHMUZIC - vijecnik Socijaldemokratske partije Poštovani predsjedavajuci, dopredsjedavajuca, kolegice i kolege vijecnici, dragi gosti, sve vas srdacno pozdravljam. U ime Kluba SDP-a posebno bi pozdravio predstavnike respektabilni medija. Naravno ocekivao sam da ce doci u malo vecem broju iz razloga što je ovo jako ozbiljna tema i što bi se sa ove sjednice Vijeca na neki nacin prenijela istina i stvarna slika onoga što se dešavalo je li kada su u pitanju savjeti mjesnih zajednica. Necu duljiti. Dosta je receno, ali na samom pocetku mog govora, dopustite mi da kažem, s obzirom da govorim ispred Kluba vijecnika SDP-a da je Socjaldemokratska partija u cjelokupnom dosadašnjem politickom angažmanu djelovala i vodila se nacelom zakonitosti, ustavnosti, poštujuci sve pozitivne pravne propise i mehanizme na svim nivoima vlasti. Bitno je naglasiti da je u ovom slucaju, kada su u pitanju utvrdivanje broja pripadajuci raspoloživi mjesta po mjesnim zajednicama, odredeni politicki subjekata, kao i prilikom delegiranja kandidata za iste SDP poštovao Statut Opštine Tuzla. Izborni zakon Bosne i Hercegovine i izbornu volju gradana, odnosno rezultat na proteklim lokalnim izborima 2012. godine koji su se odvijali za podrucje opština. Naravno, SDP je ucestvovao, malo prije smo culi, u cjelokupnom, mukotrpnom, ja bi rekao, toku pregovora koji nimalo nisu bili laki, uvažavao je sugestije i prijedloge ostalih politickih subjekata i sve se zasnivalo na kompromisu.

Ali razlog zbog cega je ovo dugi period ovi pregovora jeste što se tražilo najrealnije, najoptimalnije i u skladu sa Statutom najbolje rješenje za sve politicke subjekte koje u konacnici imamo svi u radnom materijalu. Necu da govorim ko ga nije prihvatio, ko ga je prihvatio, a to se zna. Statut je kakav je takav je. Dobar je. Ne smijemo ga kritikovati iz razloga zato što je Opcinsko vijece potvrdilo ovaj Statut, odnosno donijelo ovaj Statut. Što znaci erbo da ga moramo svi poštovati. Evo dozvolite mi i da citiram i da procitam clan 83. stav c), tacka 1. Statuta Opcine Tuzla na onakav nacin kako smo ga mi razumjeli i kako bi ga se trebalo citati. Savjet mjesne zajednice bira i razrješava Opcinsko vijece Tuzla prema izbornim rezultatima sa posljednji provedeni opcinski izbora, uvažavajuci izborne rezultate u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor clanova savjeta mjesne zajednice. Evo cuo sam, tu je problem, ako ima problem svako ce izaci za govornicu i reci u cemu je problem i naravno argumentovano pricati sa aspekta razumijevanja tumacenja ovog clana. Potrebno je imati u vidu prije svega da su protekli lokalni izbori sprovedeni glasanjem, odnosno putem neposredni izbora za Opcinskog nacelnika, odnosno opcinske nacelnike, gradonacenike i za opštinska i gradska vijeca u Bosni i Hercegovini. Nisu se vodili izbori za savjete mjesni zajednica. To je ono što Izborni zakon na kraju kaže. Ovo ukazuje, uzimajuci u obzir, je li tako clan 83. stav c) tacka 1. Statuta Opcine Tuzla da se ni u kojem slucaju nije smjela, a i nije se degradirala i zanemarila izborna volja gradana svih gradana Tuzle koji su glasali na podrucju cijele opcine Tuzla. Da se u drugu ruku poštovala i volja gradana po mjesnim zajednicama Medustranacki savjet je u toku pregovora uvažio i izborne rezultate u mjesnim zajednicama. Te je tamo gdje je odredeni politicki subjekt ostvario dobre, pozitivne, najbolje rezultate, pored onih pripadajuci mjesta dobio predsjednicka mjesta. Ovo je pokazatelj da se preraspodjela mjesta u savjetima odvijala na nacin u fer i demokratskom duhu. Cast izuzecima. Naravno zbog samog problema koji se javio u pogledu razumjevanja impretacije ovog clana Kolegij Nacelnika se obratio tako i Komisiji za statutarna pitanja i propise Opštine Tuzla. (JOZO NIŠANDŽIC – Kolegiju Vijeca.) Kolegiju Vijeca, pardon, oprostite. Da da odredeno mišljenje, je li tako, povodom implementacije ovog clana. Komisija za statutarna pitanja i propise Opcinskog vijeca Tuzla, Opcine Tuzla, je dala takvo mišljenje. Nedvosmisleno da se kao imperativni kriterij za tumacenje navedene pravne norme uzima kriterij ostvareni rezultata sa posljednji provedeni opcinski i zbora objavljenih u Služenom glasniku Bosne i Hercegovine, odnosno etitetskim službenim glasilima i to na nacin da se broj raspoloživi mjesta u svim mjesnim zajednicama dijeli sa ostvarenim rezultatom za svaki politicki subjekt i time dobija ukupan broj pripadajuci mjesta za svaki politicki subjekt. Raspored navedenih mjesta vrši se na nacin da se uvažava izborni rezultat politickog subjekta ostvarenog u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor clanova savjeta mjesne zajednice, ne narušavajuci tim izborom ukupan broj clanova savjeta koji pripadaju odnosno politickom subjektu na nivou opcine Tuzla.

Imajuci u vidu clan 33. stav I tacka 8. Poslovnika o radu ovog Vijeca koji kaže da Komisija za statutarna pitanja razmatra opce akte na koje Vijece daje saglasnost i daje Vijecu u pisanom obliku mišljenja o njihovoj uskladenosti sa zakonom. Moram reci da je ovo mišljenje Statutarne komisije bila jedna od glavni vodilja donošenja ovakvog rješenja i mislim da pomenuto mišljenje bi trebali svi vijecnici, bez obzira na politicku pripadnost, poštovati i uvažavati. Vec znamo da se i Komisija na prvoj sjednici Vijeca Statutarna komisija je li tako usvojila jednoglasno. Ne vidim razloga zašto bi imo ko protiv ovog mišljenja. Naravno, demokratski je dobro, ja cu spomenut da je jedan clan bio suzdržan, odnosno da se imalo izuzeto mišljenje od Statutarne komisije, ali Statutarna komisija je donijela ovakvo mišljenje. Da ne duljim dalje. Mi u Klubu vijecnika smatramo da bi se što prije trebala riješiti ova novonastala situacija vezano za savjete mjesnih zajednica i nikako da bude ispolitizovana jer bi, te cemo u cjelosti prihvatiti ove prijedloge. Hvala lijepo. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Gospodin Sabahudin Imamovic, ispred Kluba vijecnika Stranke demokratske akcije. Izvolte. SABAHUDIN IMAMOVIC - vijecnik Stranke demokratske akcije Predsjedavajuci, zamjenice predsjedavajuceg, uvažene kolege i kolegice, uvaženi gosti, mediji, sve vas srdacno pozdravljam i selamim. Ovo me iskritikovo Beriz što. Da je Opcinsko vijece u potpunosti preuzelo ulogu najznacajnijeg organa lokalne samouprave mi ne bismo danas imali na dnevnom redu kao tematsku sjednicu implementaciju izborni rezultata. Mi bismo vjerovatno imali za predmet razmatranje pitanja gradenja recimo u opcini Tuzla. Mi imamo ozbiljni naznaka korupcije. Mogli bi staviti takode važna tema bila je stanje u mjesnim zajednicama, uopce stanje u mjesnoj samoupravi. Pa mogli bi obradivati temu multieticnosti, šta znaci da je definišemo i da vidimo da li je šta je multieticnost, da li mi svi doprinosimo multieticnosti u Tuzli, cija je ona svojina itd. itd.? Dakle, ja i moj Klub smo spremni o svemu da razgovaramo i da iznosimo svoje argumente i da prihvatimo tude argumente. Što se tice Stranke demokratske akcije, zaista se zalažemo da Tuzla bude jedan moderan, napredan grad, otvoren grad, zaista tolerantan grad gdje je dobor došo svaki pojedinac koji ce živjeti kao lojalan gradanin, koji ce dio svog iskustva i znanja uložiti u interesu ove naše zajednice. Ali nema multieticnosti, nema bez naših pojedinacni identiteta. Dakle, zato tu moramo neke stvari da razjasnimo. Ako se neko plaši skriveninamjera SDA ili eventualno HDZ-a ili ne znam, ja nisam niciji advokat, ja se isto tako mogu plašiti da ima neko skrivene namjere da uvede recimo jednopartijski sistem, da uvede jednoumlje, da uvede jednu ideologiju, da sve svoje politicke protivnike, ako ne uhapsi, onda protjera iz javnog života itd. itd. Bosna je zemlja strahova. Srbi se bore drugi, mi se bojimo treci itd. itd. Da ima više povjerenja Mahmuzicu možeš replicirati kad završim.

Dakle, da se vratimo na konkretan problem. Nije istina da nije bilo problema okoimplementacije izborni rezultata u mandatu 2008.-2012. godina. Clanovi savjeta i predsjednici koje cemo danas razriješiti dužnosti su imenovani tek pocetkom 2010. godine. Zato što je dugo trajala donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta. I šta se desilo? Tadašnja vecina od 17 ruku SDP-ovski je usvojila Odluku i varijantu s kojom se nije slagala ni Komisija za statutarna pitanja. Dakle, nisu uvažili mišljenje Komisije za statutarna pitanja. I Odluka o izmjenama i dopunama Statuta nije donijeta u skladu sa odredbama Zakona o principima lokalne samouprave. Po tom Zakonu dakle, mjesta zajednica može imati svojstvo pravnog lica, mora imati svoja sredstva i u izboru organa mjesne zajednice moraju ucestvovati svi gradani. Pošto nismo zadovoljili taj jedan kriterij, ostao je ovaj zadnji kriterij da politicke stranke imenuju svoje predstavnike u savjete na osnovu legitimiteta koji su ostvarili u toj mjesnoj zajednici. Jer gradani glasaju u mjesnoj zajednici. Tu su biracka mjeta. Tu je njihov život. Tu su njihovi problemi i ocigledno da imaju svoje favorite. SDP negdje ubjedljivo pobjeduje, SDA negdje ubjedljivo pobjeduje i to nije nikakav problem. I treba uvažavati taj legitimitet i na kraju smo i taj zadnji kriterij eliminisali. Dakle, nije omoguceno gradanima da imaju posebne izbore za mjesne zajednice, kažu da to košta, mada demokratija inace košta. Ima totalitarni režima gdje nema dakle demokratije, ali su svi propali. Dakle, demokratija košta i neka košta, jer sloboda i pravo gradanska prava su iznad svega. Dakle, eliminisali smo i taj zadnji princip. Nisu pregovori se odvijali u demokratskom duhu. Koliko je tu bilo improvizacije, dokaz, ja imam dosije tamo, o toku trajanja tih pregovora koji su u stvari trebali da budu jedno tehnicko pitanje jer su rezultati po birackim, na birackim mjestima objavljeni na zvanicnoj stranici Centralne izborne komisije. I samo je to trebalo da od birackog mjesta do birackog mjesta, odnosno od mjesne zajednice do mjesne zajednice da utvrdimo koliko je koja politicka stranka dobila glasova i da tako utvrdimo mjesta u savjetu. Koliko je u tom pogledu bilo improvizacije pokazuje da je SDP u prvom prijedlogu, koji je išao prema Stranci demokratske akcije nudio nam 40 mjesta u savjetima. Naravno mi se nismo složili s tim. Kasnije smo prihvatili da to bude 45 jer je to 17% od našeg izbornog rezultata, u stvari, osvojili smo 17% izbornog rezultata. Medutim, drugi dio odredbe da se uvažavaju rezultati u mjesnim zajednicama, nije ispoštovan. Dakle, u implementaciji ovih izbornih rezultata SDA je drasticno oštecena. U 15 mjesni zajednica mi cemo imati svoje predstavnike i njihov broj nece odgovarati našem legitimitetu koji imamo u tim mjesnim zajednicama. Narocito smo ošteceni u mjesnim zajednicama gdje smo ostvarili izbornu pobjedu i na ovaj nacin su gradani prigradski mjesni zajednica dvostruko ošteceni i dvostruko poniženi. Dakle, prepoznali su odnos ove administracije prema prigradskim mjesnim zajednicama koja nedovoljno ulaže, dakle, 9 puta manje ulaže u prigradske mjesne zajednice negou uže urbano podrucje i oni su iz kaznili na izborima.

I šta se dogada? Vecina kaže, ne, ne, ne može tako. Mi cemo vama odrediti predstavnika. Dakle, mi smo u Pascima ostvarili pobjedu, imali pravo na cetri clana Savjeta. U Kiseljaku se desilo još jedno cudo SDP je sebi prisvojio glasove kandidata iz reda nacionalni manjina iako je u Službenom glasniku rezultati kandidati iz reda nacionalni manjina se tretiraju odvojeno, jer nacionalne manjine imaju pravo na jedan mandat bez obzira da li osvojio 5 ili 5.000 glasova. A rezultati SDP-a se tretiraju posebno. I time ne samo da su nam oduzeli jedno mjesto u savjetu nego su nam oduzeli i predsjednicko mjesto. Naravno tu je i Simin Han i Šicki Brod itd. itd. Dobili smo vrhunac cinizma je da smo dobili mjesto u Par Selu. Da popravimo gore valjda multieticnost, da damo doprinos razvoju te Mjesne zajednice i mi cemo to naravno uciniti, jer mi smo ozbiljna stranka bez obzira na poniženja i poturanja. Skoro sam reko sve. Dakle, ponavljam, Stranka demokratske akcije je implementacijom ovih izborni rezultata oštecena i to ce imati dugorocne posljedice jer svaka nepravda dugo boli. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Ispravku krivog navoda imam ja. Statut koji je sad aktuelan i koji je raden, nije ga samo u smislu, nisu ga samo usvojili vijecnici Socijaldemokratske partije, kako ste naveli, nego su ga usvojili vijecnici ovog Opcinskog vijeca svi izuzev vijecnika Stranke demokratske akcije. To moram reci. Cak je i vijecnik Hrvatske demokratske zajednice glasao za taj Statut. Ovo govorim zbog javnosti. Znaci bilo je šest politicki subjekata koji su participirali ovde, pet ih je glasalo, a vi zaista niste, ne znam da li ste bili protiv ili suzdržani, ali znam da niste glasali. Zato ispravka. Hvala. Repliku ima gospodin Mujic, iz reda nacionalni manjina vijecnik SDP-a. MEHMED MUJIC – iz reda nacionalni manjina vijecnik Socijaldemokratske partije Hvala vam predsjedavajuci. Drugovi i drugarice, dame i gospodo, vijecnici, vijecnice, poštovano javno informisanje, ja kao vijecnik iz Socijaldemokratske partije SDP BiH iz Tuzle bi poslao lijepu poruku svim gradanima u Bosni i Hercegovini i moja je poruka kao Bosanac i Hercegovac koji volim ovu državu i pripadam bosansko-hercegovackim korijenima i dok god u ovoj državi putem javnog informisanja i medija se govori o tri konstitutivna naroda da žive Srbi, Hrvati i Muslimani. U ovoj državi smatram kao covjek da ova država Bosna i Hercegovina pripada muslimanskom, srpskom, hrvatskom, romskom narodu i svim nacionalnim manjinama države Bosne i Hercegovine.

Ovde se smatram kao transparentan. Covjek koji je bio na redovnoj listi ispred nacionalni manjina, ispred Socijaldemokratske partije SDP-a i vijecnik sam SDP-a i branim interes svi gradana u državi bosni i Hercegovini i kao vijecnik nego da sam predstavnik nacionalni manjina, nego gledam kao vijecnik, covjek koji se bori za osnovna ljudska prava u Tuzli i šire. I moja je poruka svim politickim akterima da ne gledaju ko su po naciji, po boji, po koži, nego da brane suverenitet, integritet Bosne i Hercegovine od 91-ve do 95-te. Svi smo bili jednaki i branili smo interes i temelje države Bosne i Hercegovine, grad Tuzlu i doprinijeli smo razvoju grada i Bosne iHercegovine. Moja ce slijedeca preporuka biti da u ovoj Bosni moramo biti jednaki, a to je da brnaimointeres svi gradana i da možemo jednako raspravljat o svim gradanima i da imaju svi gradani jednaka prava, to je tolerancija. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Ispravku krivig navoda ima gospodin Sabahudin Imamovic, ispred Kluba Stranke demokratske akcije. SABAHUDIN IMAMOVIC Kad je kolega nabrajao, i bošnjackog naroda. Mi nismo 2008-me sebi dodali glasove Rašida Milkunica. Nismo. A sad je SDP on ima cudnu matematiku, inace imamo matematicara. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Idemo dalje. Za rijec se javio gospodin Ivica Kovacevic, ispred Kluba vijecnika Hrvatske demokratske zajednice. Izvolte. IVICA KOVACEVIC – vijecnik Hrvatske demokratske zajednice Cijenjeni predsjedavajuci, zamjenice predsjedavajuceg, sekretaru Opcinskog vijeca Tuzla, kolegice i kolege vijecnici, predstavnici izvršne vlasti,predstavnici medija, dragi gosti, sve vas srdacno pozdravljam u ime Kluba HDZ-a Bosne i Hercegovine. I na samom pocetku evo želim uputiti dvije cestitke. Prva cestitka ide svima onima koji imaju državljanstvo Republike Hrvatske, a velikije broj ljudi na podrucju opcine Tuzla koji imaju dvojno državljanstvo, dakle u povodu ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju. Jednako tako svim Muslimanima evo želim cestitati dakle, nastupa mjesec Ramazana, želim da ga uistinu provedu sa svojim obiteljima i da evo docekaju Bajram kao jedan od svojih najvecih blagdana. Dobro, to je bilo ovako malo cestitke na pocetku. A sada cemo malo dakle o dnevnome redu. Prije svega, ono što želim reci, jeste da naravno, evo culi smo vec iz samog uvoda i svi oni koji prate medije vidjeli su uproteklim danima dakle Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine nije zadovoljna ovim prijedlogom i naravno jasno je iz

svega što je kažem receno i izcitano i izjavljeno proteklih dana da mi to ne možemo podržati. Medutim, prije nego što predem na samu bit, želim reci da sam osobno razocaran nekim stvarima koje sam procitao ovih zadnjih dana i zadnjih mjeseci i moram se dakle ovdje osvrnuti na ta dogadanja. Spocitava se neka opcina soli, evo danas je gospodin Ajanovic dakle uzeo ovdje i pokazivao nam i neke mape itd. itd. Ne znam, odnosno evo pitam gospodina Ajanovica, kolikoje relevantno uopce da mi nešto što nademo na nekom forumu gdje netko piše, tko zna s kakvim motivima, s kakvim idejama, na kraju krajeva nepotpisan, koliko je uopce relevantno da to spominjemo kao neki materijal i da taj materijal sustavno vec par mjeseci stavljamo i kacamo ga HDZ-u Bosne i Hercegovine. Dakle, to mi je ono, na prvom mjestu sporno. Želim jasno reci. HDZ Bosne i Hercegovine, ja kao predsjednik Opcinskog odbora ne želimo nikakvu, i želim dakle poslati ovdje poruku jasnu i medijima da se o tome ne špekulira. Znaci, nigdje niste i nemate izjavu HDZ-a Bosne i Hercegovine, HDZ-a tuzlanskog, da HDZ želi hrvatsku opcinu. HDZ ne želi hrvatsku opcinu, HDZ ne želi bošnjacku opcinu, HDZ ne želi srpsku opcinu, HDZ želi i borac je za multieticnu Tuzlu kao što su to rekli i svi naši prethodnici. A da je tome uistinu tako može se naci u citavom nizu izjava koje su dužnosnici HDZ-a, pa i mi kao vijecnici davali, kako kroz ovu, tako i kroz ranije predizborne kampanje. Dakle, jasno smo opredijeljeni u svojoj borbi za multietnicnu Tuzlu. Gospodin Ajanovic je spomenuo neki dokument, cini mi se da je rekao godina 97-ma, ako griješim, evo ispravite me, da li 97-ma, 99-ta što su ljudi tada koji su bili u HDZ-u pricali, cinili, radili, djelovali. Iskreno mene ne zanima. Dakle, ja sam tad još uvijek bio djecarac, tako da ne bih se želio osvrtati na to. S druge strane, jedan dobar dio ljudi koji su zagovarali tu ideju je i napustio HDZ Bosne i Hercegovine upravo zbog nekih promjena koje su se dogodile unutar samog HDZ-a Bosne i Hercegovine. Dobar dio tih ljudi je promijenio stranku, jednu, drugu, trecu itd. Mi moramo ovdje reci opet da upoznamo javnost, upravo su dužnosnici i clanovi vladajuce tuzlanske partije u jednoj znacajnoj mjeri u ovoj zadnjoj kampanji željeli pomoci predstavnike tih neki sad drugih stranaka u predizbornom vremenu kako bi oni pokušali narušit izborni rezultat HDZ-a Bosne i Hercegovine. Medutim, nisu. Dakle, unatoc što su dakle ljudi iz SDP-a otvoreno suradivali u mjesnim zajednicama za neke druge politicke partije kako bi naštetili HDZ-u nisu u tome uspjeli. Druga stvar na koju se moram osvrnuti takode jest jedno dakle priopcenje koje je došlo prije par dana gdje se gospodi Jasminki Mijatovic i meni osobno dakle spocitava kako smo mi rekli da su Hrvati samo u HDZ-u. Ja ne znam da sam ikad dao takvu ili slicnu izjavu i govorim to ovdje prvenstveno zbog svih nas koji ovdje sjedimo. Ako jesam evo spreman sam dakle, moralno, krivicno i na svaki drugi nacin ako treba odgovarati, medutim, ne sjecam se da smo bilo gospoda Jasminka, bilo ja, bilo netko drugi iz kruga ljudi koje ja poznajem i koji djeluju u Opcinskom odboru donijeli takvu izjavu. Dakle da smo mi rekli Hrvati su samo u HDZ-u.

Ne znam, osto sam malo zatecen, malo zbunjen, a ponajviše osto sam razocaran. Jedino gdje sam ja vidio neko tu nacionalno prebrojavanje, bilo je u nastavku tog priopcenja pa se kaže na jednoj strani imamo tolko i tolko Hrvata, na drugoj strani tolko i tolko Hrvata. Mi ne brojimo Hrvate. Dakle, mi izademo s timljudima stojimo, sjedimo, pricamo, razgovaramo i sa politickim istomišljenicima, ali i sa politickim neistomišljenicima. Ne znam. Evo. Kažem osjecao sam potrebu da ovo naglasim na samom pocetku, cisto da bismo uklonili neke nejasnoce. Sve me ovo na neki nacin malo podsjeca i na neka vremena koja su, koja eto nisam zapamtio, ali evo kao osoba koja se nešto malo razumije u povijest, malo to nešto cita i bavi se time, sve me to podsjecalo na neka ta vremena kada je bilo najlakše covjeka diskredititi tako što mu prišijete neku etiketu i slicno. Dobro. Time sam završio svoj uvodni dio. Sada cu dakle konkretno o samoj problematici. Ovo je moj znaci prvi mandat u Opcinskom vijecu. Relativno sam, mogu reci, nov u cijeloj ovoj prici. Medutim, moram priznati dakle i pred vama vijecnicima, to sam vec rekao na Kolegiju, ali želim upoznati i ostale kolege vijecnike, kolegice i kolege vijecnike, ali i sve druge goste da sam bio prilicno razocaran i dan danas jesam jako razocaran, dakle, uz sva neka dogadanja koja su se dogadala i dogadaju i dan danas dakle vezano za ovu pricu. Cesto sam se u ovim razgovorima dakle, vezano za mjesne zajednice osjecao kao da sam na tržnici. Dakle, ja ovdje imam pred sobom citav niz nekih prijedloga, nekih izracuna itd. itd. I evo ja to mogu znaci ovdje svima pokazati, evo ovdje je jedan prijedlog gdje stoji HDZ 17. Pa još jedan HDZ 17. Pa još jedan HDZ 28. Pa još jedan kaže HDZ 31. Pa još jedan kaže HDZ 24. Bio je još jedan 27. Nemam taj papir kod sebe. I evo ovaj posljednji gdje kaže HDZ 23. Ne znam. Meni to nimalo baš ne izgleda kao da je to u stvari posljedica nekih, rezultat nekih izbora necega. Kažem, osjecao sam se kao da se nalazim na nekoj politickoj tržnici gdje mi o glasovima naših biraca, glasovima gradana opcine Tuzla, onako važemo po nekim našim mjerilima, nekimnašim standardima. Dobro. Što je ustvari pozadina cijele ove price? Zašto smo imali u stvari sve ove neke silne prijedloge? Ja cu se sada vratiti par godina unatrag. Vratit cu se na proces koji je odigran u periodu 2008.-2009. godina kada je izmijenjen Statut Opcine Tuzla. Ja ovdje znaci imam jedan materijal koji nam je dostavila Strucna služba gdje imamo primjerak starog Statuta. Gdje je tamo receno kako se i na koji nacin se dakle izabiru povjerenici u mjesnim zajednicama itd. medutim, takav primjerak Statuta, odnosno takav Statut opcenito nije bio usuglašen sa Zakonom o nacelima, sa Zakonom o principima lokalne samouprave na razini Federacije Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga, dakle iz tog razloga ušlo se u proces izmjena Statuta Opcine Tuzla. Bilo je to i tada na inicijativu dakle vijecnika HDZ-a Bosne i Hercegovine koji su slali dopise prema Federalnom ministarstvu. Uglavnom, odgovor koji je došao od Federalnog ministarstva, evo ja cu ovdje procitat. Kaže, iz gore izloženog smatramo da je potrebito vaš Statut usuglasiti sa Zakonom o principima lokalne samouprave Tuzlanskog kantona koji ce biti usuglašen s Federalnim zakonom itd. itd.

Dakle, trebalo je Statut Opcine Tuzla usuglasiti sa Zakonom o principima lokalne samouprave. I onda je se krenulo u taj proces. Evo imam stenogram ovdje dakle sa sjednice trece sjednice Opcinskog vijeca Tuzla održane 27. januar/sjecnja 2009. godine gdje je dakle to bilo na dnevnom redu kad se o tome pricalo. Što se dogada nakon toga? Nakon toga dakle, odnosno nakon par mjeseci nakon toga usvojen je ovaj novi Statut Opcine Tuzla koji i dan danas dakle imamo na snazi i u kojem tocno je stoji ovaj clanak 83. c) koji kaže, savjet mjesne zajednice, evo i ja cu ga kažem citirati, savjet mjesne zajednice bira i razrješava Opcinsko vijece Tuzla prema izbornim rezultatima sa posljednji provedeni opcinski izbora, uvažavajuci izborne rezultate u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor clanova savjeta mjesne zajednice. Ja se takode slažem kada je gospodin Ajanovic replicirao gospodinu Malikicu da imaju nekih nejasnoca. Ja se isto slažem da nema nekih, nikakvih nejasnoca, medutim, ja cu sada ponuditi argumente zašto smatram i zašto jesmo mi iz HDZ-a Bosne i Hercegovine u pravu. Nakon što je, na svjetlo dana, recimo to tako, u stvari prije nego što je svjetlo dana izašao taj prijedlog Statuta provedena je javna rasprava po svim mjesnim zajednicama Opcine Tuzla. Željelo se dakle kroz javnu raspravu doci do rješenja. Željelo se kroz javnu raspravu i razgovor sa gradanima doci do rješenja dok sami gradani kažu kakve mjesne zajednice i na koji nacin uredene mjesne zajednice oni žele. Pa su onda ljudi u Mosniku, evo ovdje dakle materijal s te rasprave, ljudi u Mosniku su evo rekli kaže, da se izvrši izbor organa mjesne zajednice, prema izbornim rezultatima u mjesnim zajednicama (MIRNES AJANOVIC – Poslovnicka intervencija. Ovo je usvojeno kao Statut, nema više potrebe o ovome.) Bitno je da se kaže. (MIRNES AJANOVIC – Tražim poslovnicku intervenciju.) (JOZO NIŠANDŽIC – Molim vas, ako možemo da dopustimo da završi pa. Dao sam i ostalima pa nemojte.) Kaže Mjesna zajednica Jala da se izvrši izbor organa mjesne zajednice prema izbornim rezultatima u mjesnim zajednicama. Mjesna zajednica Ljubace. Opcinskom vijecu. Dakle, koji participiraju u Opcinskom vijecu prema rezultatima posljednji provedeni izbora u mjesnim zajednicama. Mjesna zajednica Dokanj, Solina, Kiseljak, Dragunja, Bukinje, Gornja, Donja Obodnica, Slatina, ne znam ima li potrebe uopce da nabrajamo tuzlanske mjesne zajednice znamo sve koje su, dakle, u ogromnoj vecini stanovništvo s tuzlanski mjesni zajednica kroz proces javne rasprave se izjasnilo upravo u tom pravcu i reklo je da žele da savjet mjesne zajednice bude izabran, odnosno da bude prepisan dakle sami rezultat sa izbora na razini mjesne zajednice i da sukladno tom rezultatu bude izvršen izbor clanova savjeta mjesne zajednice. Što se dogada nakon toga? Nakon toga je uraden dakle prijedlog, odnosno traženo je mišljenje Komisije za statutarna pitanja i propise. Drago mije da gospodin Mahmuzic, maloprije rece kako je mišljenje i stav Statutarne komisije u stvari bila neka vodilja sad u ovoj situaciji, jer smo mi kaže, uvažili smo to mišljenje i ono nam je bilo vodilja i ono nam je bilo temelj, ono nam je bilo osnov da napravimo ovakav izracun. Medutim, šta se dogodilo 2009. godine, evo izvješce dakle sa sjednice Statutarne komisije. Statutarna komisija tada ima sasvim drukciji prijedlog, sasvim drukciji

prijedlog, medutim, Opcinsko vijece tad nije uzelo mišljenje i stav te statutarne komije, kao nešto što je relavantno. Dakle, Statutarna komisija je predložila da se nakon provedenih lokalnih izbora na mjesnim zajednicama provedu izbori za mjesne zajednice. To je bio prijedlog Statutarne komisije, medutim, jasno se kasnije na sjednici Vijeca reklo kako se to ne uvažava, taj princip, odnosno da cemo radi uštede sredstava da necemo provodit te izbore na svakoj konkretno mjesnoj zajednici, vec cemo uvažiti rezultat koji je dobiven na lokalnim izborima, koji je dobiven na svakoj mjesnoj zajednici ponaosob. Dakle, evo tad nismo, odnosno Opcinsko vijece koje je tad djelovalo, jer nisam bio u tom sazivu, nije uvaženo ovo mišljenje, odnosno ovaj stav Statutarne komisije. Što se dogada nakon toga? Nakon toga dolazi, odnosno imali smo odluku o izmjenama i dopunama Statuta Opcine Tuzla. Imamo Statut Opcine Tuzla, tko je jedini nadležan dakle da tumaci taj Statut i daje svoje mišljenje o tom Statutu? Jedini nadležni upravo je dakle ovo tijelo, tijelo Opcinskog vijeca. Jedino je Opcinsko vijece dakle u mogucnosti da tumaci donosi svoje mišljenje o Statutu. Nije to Statutarna komisija i to je se jasno pokazalo kada je ovaj prijedlog u pitanju. Što je tad reklo Opcinsko vijece Tuzla? Znaci, to je bilo evo nedavno 2009. prije cetri godine, ima ovdje jedan broj vijecnika dakle koji su tada sjedili ovdje u ovim klupama. Tada je usvojena znaci Odluka na sjednici Opcinskog vijeca u kojoj je dano tumacenje ovog Statuta, u kojoj je dano tumacenje opcenito dakle ovog dijela Statuta koji se bavi mjesnom samoupravom, pa samim tim dano je tumacenje i clanka Statuta 83. c). Bilo je više prijedloga, više alternativa, medutim, usvojena je ona alternativa u kojoj u obrazloženju stoji, a to je Odluka Opcinskog vijeca Tuzla, dakle podsjecam i podcrtavam još jednom, to je Odluka znaci Opcinskog vijeca Tuzla u kojoj stoji, medutim, Kolegij Opcinskog vijeca Tuzla na sjednici održanoj dana 2. 7. 2009. godine donio je zakljucak kojim je tražio od Komisije za statutarna pitanja i propise da u okviru odredbi o nacinu biranja organa mjesne zajednice predvidi mogucnost da Opcinsko vijece Tuzla bira i razrješava organe mjesne zajednice, savjete i predsjednike mjesnih zajednica shodno izbornim rezultatima sa posljednjih provedenih opcinskih izbora, pri cemu bi se kao kriteriji trebali uzeti rezultati opcinskih izbora u konkretnoj mjesnoj zajednici. Dakle, Opcisnko vijece dalo tumacenje clana Statuta 83. c) prvi stavak. Nakon što je to ucinjeno, ovakav prijedlog Odluke došao je na sjednicu Opcinskog vijeca, evo ovdje Stenogram dakle sa sjednice, sjednica je održana, rijec je bilo o 13. sjednici 23. novembar/studenoga 2009. godine gdje se kaže da je za ovu alternativu dakle glasalo 23 vijecnika za, protiv je bio jedan, a cetri suzdržana. Dakle, evo imamo riješenu nedoumicu koliko je bilo za, koliko je bilo protiv. Dakle imamo ovdje sve jasne pokazatelje i imamo ovdje dakle sve materijale koji su sasvim jasno rekli i definirali i Statut Opcine Tuzla i rastumacili ovu spornu odredbu Statuta i onaj kad smo dobili Statut vrlo jednostavno sve to provedeno. HDZ Bosne i Hercegovine istina je imao jednog vijecnika tada, medutim, zahvaljujuci upravo specificnostima je dobio 20-tak, 22., 23. clana savjeta mjesne zajednice, gdje je uvažen taj rezultat sa razine mjesne zajednice. Dakle, uvaženo je ono što je reklo Opcinsko vijece. Odluka koju je donijelo ovo Opcinsko vijece.

Bio je to dakle jedan povratak u prošlost. Vec sam dakle dao neko svoje videnje u kojem sam izrazio svoje razocaranje, uz sve ono što se dogadalo u proteklih ovih osam mjeseci, kada smo razgovarali i pregovarali oko svih ovih dogadanja. Izrazio sam dakle svoje nezadovoljstvo jednom politickom tržnicom kojom sam bio svjedokom, kažem nisam ocekivao i nisam se nadao, možda sam previde idealisticki ušao u cijelu ovu pricu, ali evo to je onda ipak do mene. Zbog cega se sve ovo dogada? Ovo se sve u biti dogada, možda ja griješim, ali imam osjecaj da se ovdje u biti želi kaznit HDZ Bosne i Hercegovine za izborni rezultat koji je on ostvario. HDZ Bosne i Hercegovine i mi smo tim rezultatom bili iznimno zadovoljni je pobijedio na šest mjesni zajednica, znaci na šest mjesni zajednica je dobio najveci broj glasova gradana opcine Tuzla. Nama je to jako znacajno i jako veliki rezultat. SDP je bio bolji naravno sa 26 mjesnih zajednica na kojima je pobijedio, ali odma je drugi sa 6 pobjeda, onda ide SDA sa 4 itd. itd. Cini mi se kažem da sve ovo na odreden nacin ide upravo u tom pravcu pa i tako, što se tice ovih savjeta mjesni zajednica, da netko ovdje želi kazniti HDZ za izborni rezultat. S jednog vijecnika na dva, sa pobjede u dvije mjesne zajednice na šest i sa brojem clanova savjeta 22, tri, na 33. To je izborni rezultat. Kaže gospodin Mirnes Ajanovic, dakle, kako 33 itd. Znate izborni rezultat je nešto o cemu po meni, po mom mišljenju, ne možemo razgovarati. Dakle, to je nešto sasvim jasno. Kako se izabiru clanovi savjeta mjesnih zajednica? Tamo piše da treba to sve Statutom riješiti. Medutim, statute, nemamo statute mjesnih zajednica. upravo zbog toga i ne postoje izbori za mjesne zajednice, ali evo, ovo Opcinsko vijece je reklo da ne treba provodit izbore za mjesne zajednice, vec da treba samo prepisati taj rezultat sa razine mjesne zajednice. Dakle, ja ne vidim ovdje ništa sporno.

Na kraju moram samo kroz par nekih primjera pokazati što ce u stvari u praksi ovi prijedlozi što nam donose? Dakle, ja imam ovdje rezultate opcinskih izbora, evo gospodin Imamovic je spomenuo Mjesnu zajednicu Par Selo.

Evo i ja cu je spomenut kad je vec na odredeni nacin prozvana. Pa cu reci, samo da nadem, ispricavam se, evo, dakle, kakav je bio iz borni rezultat, cisto da pojasnimo javnosti, na Par Selu.

Na ovoj mjesnoj zajednici HDZ Bosne i Hercegovine je dobio na prošlim izborima 284 glasa. To je 56,8% ukupnog broja važecih glasova. SDP je dobio 124 što je za 160 glasova manje, ostale stranke imamo SDA sa 19, SBB sa 19, BOSS 2 glasa, Alternativa 9, Boljitak 8, Stranka za BiH 5.

Predloženim izracunom, koji je predložila opcinska vecina broj clanova Savjeta na mjesnoj zajednici Par Selo treba da bude slijedeci, dakle, opcinska vecina je to iz racunala. HDZ 3, SDP 3, Stranka demokratske akcije 1. Ako je logika da netko dobije tri mjesta u savjetu mjesne zajednice sa 56% izbornog rezultata, a isto tako netko 3 mjesta sa 24% izbornog rezultata onda OK. Onda mogu prihvatiti i ja takvu odluku.

Ono što je stvarni rezultat jeste HDZ Bosne i Hercegovine 5 clanova Savjeta Mjesne zajednice, SDP 2, ostali na žalost nisu ostvarili neki znacajniji rezultat.

Kao što i HDZ Bosne i Hercegovine nije ostvario rezultat u nekim drugim mjesnim zajednicama i mi s tim nemamo problem. To je primjer Par Sela. Ja bih sad

mogao nabrojati još par nekih primjera, ali možda da ne zamaram, dakle, ovo su rezultati koji su javni, dakle ljudi, svi mi možemo do njih doci, predstavnici medija takode. Dakle, da ne nabrajam sad i za Ljubace i za druge neke mjesne zajednice u kojima je evo, kažem držim se ovih 6 gdje je HDZ pobijedio.

Dakle, vidimo jednu veliku nelogicnost, vidimo da je u stvari ovo pomalo i apsurdno.

Što je u stvari problem? Problem je ovakvim predloženim dakle izborom clanova savjeta, problem je što ce velike gradske mjesne zajednice, tipa Slatine, Sjenjaka itd. izabrat clanove savjeta u Gornjoj Obodnici, ili ne znam Srednjoj Lipnici, ili nebitno kojoj sredini, nebitno kojoj mjesnoj zajednici, Pasci, nebitno, Požarnici, evo možemo nabrajati mjesne zajednice.

Nije to dakle smisao. Nije to smisao, a vidjeli smo tamo i kod izmjena Statuta da je receno da to nije smisao.

Nije smisao da Slatina izabere clanove savjeta gore negdje gdje živi 100, 200, 300 ljudi, to nije smisao.

Na ovim zadnjim izborima, mi možemo reci, možemo znaci reci, možda je i upitno, možda je i upitno, jesu li ljudi glasovali za HDZ zato što vole HDZ? To je upitno. Ali ono što je neupitno jest da oni nisu glasovaliza SDP zbog onih problema koje oni imaju na tim svojim mjesnim zajednicama. I to je kljuc dakle izbora. To je kljuc demokracije. Oni nisu podržali onu stranu za koju su oni smatrali da ne realizira njihove, da ne vode racuna o njihovim životnim problemima.

Izbori 2010. Mještani Gornje Lipnice, jako znacajan njima gore put koji spaja Gornju Lipnicu i koji se odaja gore prema Breškama, Obodnici jednoj, Obodnici drugoj.

Pred izbore 2010. kaže idemo mi uradit taj put. Postojao je neki put, nije bio sjajan, ali je bio OK prohodan, dobar. Izrovan put, uništen put, krenulo se u obnovu puta, uradeno do pola i kaže nestalo je novaca i eno i dan danas stoji. Dakle, dvije godine, tri godine poslije.

Dakle, kako smo ušli u neki projekat i onda nestalo novaca i ne možemo ga dovršiti? E to su neke sitnice zbog kojih su ljudi u tim prigradskimmjesnim zajednicama glasovalina drugi nacin.

To su te neke sitnice zbog cega smo mi pobijedili na šest mjesnih zajednica. Kada ljudi uplate sredstva prije pet, šest godina i cekaju da im se riješi put ispred kuce i nakon pet, šest godina još uvijek ne docekaju to, e to su te sitnice koje odlucuju.

To su te sitnice koje su prevažne. Kada ljudi žive, danas u 21. stoljecu bez vode, kada danas žive u 21. stoljecu bez ulicne rasvjete itd. itd. to su sitnice zbog kojih su se ljudi opredijelili na ovaj ili na onaj nacin.

Kakvu mi poruku šaljemo gradanima opcine Tuzla ako ce stanovništvo (JOZO NIŠANDŽIC – Ja vas ipak molim da se odredimo prema dnevnom redu, a ne baš da preširoko elaboriramo ono što nije, imamo. Evo završit cu postavit cu pitanje. (JOZO NIŠANDŽIC – Molim vas u okviru dnevnog reda, molim i sve vijecnike.)

U redu. Hvala predsjedavajuci. Dakle, samo postavljam pitanje kakvu poruku šaljemo stanovnicima ako se recimo hipoteticki stanovništvo neke mjesne zajednice, bez obzira koje, opredjeli za jednu politicku partiju u potpunosti? Dakle svi stanovnici mjesne zajednice glasuju za jednu politicku partiju, nebitno koju i onda dode neka vecina i kaže ma jeste vi 100% bili za njih ali ipak ce biti tri ova, dva ova, jedan ovaj i jedan onaj. Mislim da to nije poruka demokracije.

HDZ Bosne i Hercegovine, hocu da se osvrnem i na našu ulogu i na naše stavove kroz ove pregovore, dakle, i tu je bilo nekih informacija.

Ono što smo mi od prve sjednice Kolegija rekli i cega smo se držali jest da želimo da se uvaži upravo ovaj princip, a mislim da sam sasvim dovoljno obrazložio zbog cega i na koji nacin smo došli do toga kako treba taj princip uvažavat. Dakle, jasno smo rekli kako je promijenjen Statut, zbog cega, zbog kojih razloga, kako je usvojen i kako je tumacen.

Dakle, mi smo rekli da želimo da se uvaži taj princip, jer smo svjesni cinjenice da prema tom principu koje je ovo Opcinsko vijece usvojilo Stranka za BiH ima izracun nula mjesta.

Na prvoj sjednici Kolegija, ono što sam ja kao predsjednik Kluba rekao jest da smatram, buduci da je specificna situacija, HDZ Bosne i Hercegovine je spreman odreci se jednog, dva mjesta ako treba viza vi kolega iz Stranke za BiH, ali sam ocekivao da ce to reci i ostale stranke.

Znaci, spremni smo i mi. Idemo napravit jedan kompromisno neko rješenje. Medutim, toga nije bilo. Za sami kraj, evo želim se samo još osvrnuti, pošto se nisam javljao na ove ispravke krivih navoda itd. itd. želim samo reci još par stvari. Ovdje se spocitava da je netko rekao,kako, samo malo, probudit ce se radikalni Hrvati.

Ono što ja imam informaciju jest da je receno da ce u slucaju ovakvih dogadanja da ce se to odraziti na nacin na politickoj sceni da ce se to radikalizirat politicka scena. Ja imam takvo tumacenje ako sam ja u krivu evo ne znam.

Dakle, to je bio dakle, jedan od clanova pregovarackog tima, kao što rece gospodin Malikic izrevoltiran svim ovim nekim dogadanjima, vjerujte da je teško ostati smiren i da je teško biti miran na sva ova dogadanja koja su se izdogadala u ovih osam mjeseci.

Spomenuo sam vec HDZ je istinski borac i bori se za multieticnost Tuzle, ne možemo se osvrtati na pisanje na forumima.

Vjerujem kada bismo cackali forume da bismo pronašli još mnogo, mnogo, mnogo nekih stvari za osudu. Evo ovime cu završit. Zahvaljujem što ste me saslušali i zahvaljujem i predsjedavajucem. Lijep pozdrav.

JOZO NIŠANDŽIC

Hvala. Ja imam ispravku krivog navoda. Moram reci da me je posebno povrijedila

rijec, kaže, kako rekoše, da je bio svjedok ovi tezgarenja je li tako, mislim da je tako, tržnice.

Nije tako Ivice. Ja to ne mogu prihvatiti. Mi smo sa vama najviše vodili razgovore. I bili ste živi sudionici te rasprave. Ali je problem u tome što imamo razlicit koncept videnja ovde.

Ja kao predsjedavajuci cu se uvijek boriti da se poštuje Statut. Kakav je takav je, pazite. I sada vas pitam ako sedam politicki subjekata kaže da je to tako, a vi uporno to negirate, što je sasvim logika, da moram prifatiti kao covjek jednu realnost, nisam pravnik da je to to i ja zaista tako smatram da tako kako jeste.

Nigdje nismo, ja i to cijenim, da nigdje nismo uskratili pravo tamo koje pobjednik da ima i predsjedavajuceg vijeca, predsjednik savjeta mjesne zajednice, a to je za mene

covjek koji je hajde mogu reci kao dva clana, ali ipak ima svoju jednu težinu, predsjednik savjeta mjesne zajednice. Nigdje nismo to uskratili.

Drugo, oko broja, ovo je zaista, ja moram reci da ste dobili zadovoljavajuci broj, broj, ja ne kažem za unutar raspred tamo, ali bila vam je data mogucnost da i taj vi birate, medutim, vi ste ostali (nerazgovjetno izgovorena rijec op.a.).

Drugo, kad je u pitanju mediji ja sam zaprepašcen vašim saopštenjima nekim. SDP se ne oglašava tako da kažem pusti neka ide i gotovo.

Ja sam doživljavo na dva mjesta od vaših clanova teške uvrede, da vam kažem. I reko sam ja, ali ne osudujem njih da vam kažem, osudujem gospodu Jasminku i tebe. Tebe i Jasminku.

Ili dobro ne prenesete ono što se dešava ovde. Ja zaista moram reci, ja sam Jozo Nišandžica, od oca Stjepana, majke Juce, pa i baba i djed su mi Bono, Ivan, Kata, Ana, znaci cisto Hrvat, pa da mi neko kaže da ja nisam autoteticni Hrvat ili oni koji nisu u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, koji potice upravo iz redova Hrvatske demokratske zajednice.

Bilo bi dobro, ja, da malo ipak i u svojim redovima sagledate da sa svojim clanstvom radite. Ja sam reko u svojim clanovima SDP koji su iz reda hrvatskog naroda da nikada na taj dio ne nasjedaju, da nikada nešto loše ne kažu. Mi smo što kažu gradani ovog grada i trebamo zaista poštovati.

Ucinili smo dosta napora da odgodimo odlaganje pa smo imali strašni problema sa što kažu Savezom za bolju buducnost, za Tuzlansku alternativu, jer ljudi nemaju svoji ljudi tamo, ide vrijeme mi smo kolko sedam, devet mjeseci bez toga što kaže i treba to implementirat, ali uvijek ostaju mogucnosti da poslije toga sjedne, ako to Par Selo ne pripada da se sjede sa HDZ-om evo ti mjesto ovde i ovde.

Za mene je najbitnije, bitno je sve, ali je najbitnije da nikome nije uskraceno pravo, broj onih koji sleduje to.

Ja smatram tako, ali evo imamo tumacenje, tumacenje što kaže Komisije, Statutarne komisije za izbor i propise. Istina je da se vaš clan izdvojio iz toga, pa šta cemo.

I evo tako nekim rijeci, mislim da ipak moramo sjesti, nama valja živjeti zajednicki. Ja cu se uvijek boriti za sve gradane, za sve gradane, pa svakako i za Hrvate cu, ja sam Hrvat što kažu i to mi niko, i kad mi neko to kaže onda me zaista povrijedi u duži da ja nisam autenticni Hrvat, da smatram da onaj ko je samo u Hrvatskoj demokratskoj zajednici pripada toj kategoriji.

I mislim da bi bilo dobro. Moram radi javnosti reci, pazite, mi smo sjedili i upucivali smo cak i nacelnika Opštine i tacno je da smo išlido 31 to bi išlo iz kvote Socijaldemokratske partije, a vi se možete ljutiti kako hocete.

To bi išlo taj dio. Ali kad se niste ni s tim slagali i da SDP nije više sa 17 ruku u Vijecu, danas mi moramo poštovati i svoje koalicione partnere, kao što i Hrvatska demokratska zajednice poštuje svoje prolaze. Znaci, moramo biti malo tu ipak hajde da kažem, malo trezveniji, da ipak kad razgovaramo oko toga da sagledamo mogucnosti, ali uvijek trebaju i razgovori ici, ne pregovori, nego razgovori. I treba po tome. I evo toliko ja, hvala. (JASMINKA MIJATOVIC – Ispravka krivog navoda.) Oprostite Jasna zapisat cu vas. Vi ste šta? (MIRNES AJANOVIC – Poslovnicku.) Poslovnicka ima prednost. Izvolte.

MIRNES AJANOVIC Ja sam se najavio za poslovnicku, ispravku krivog navoda i za repliku i to je sve

zapisano. HDZ kaže, nigdje nije tražio hrvatsku opštinu soli. A onda da bi zanemario se

ovaj tekst objavljen u Onasi 26. 9. 97-me HDZ Tuzla, pa dvije tacke, citiram, bit ce osnovana hrvatska opština soli gdje kažu da u toj hrvatskoj opštini treba da živi 53,2% Hrvata, 21,16% Bošnjaka i 25,6% ostalih.

Sve su izracunali. U decimalu koliko koga treba da bude u toj opštini, a onda, ne može se ovo demantovati, to su neki iz HDZ-a prije radili, izvinjavam se, ja uvažavam svog kolegu Ivicu, ali politika HDZ-a nije politika koju govori samo Ivica, nego onu koju djeluje i provodi HDZ.

Da li je neko otišao ili nije, bitno je, ali je cinjenica da je Vijece na inicijativu od 29. 2. 2008. godine usvojilo Deklaraciju o suprostavljanju podjeli Tuzle. Tada je na toj 37. sjednici traženo da se osudi namjera podjele Tuzle, SDA i HDZ su izašli sa te sjednice, nisu htjeli da glasaju za tu Deklaraciju. Predsjedavajuca je izjavila u stenogramu piše, citiram, na kraju, kad smo glasali svi ostali, a dva kluba su izašla, klubovi vijecnika, citiram: „Klubovi vijecnika SDA i HDZ nisu htjeli sa vijecnicima ostalih stranaka podržati Deklaraciju kojom se Opština Tuzla i Opštinsko vijece suprostavlja podjeli Tuzle.“

E, to je jedna od znaci tad. 40. sjednica Opštinskog vijeca, u istoj godini, 2008. protest, naziv tacke, Protest Opštinskog vijeca Tuzla zbog donošenja zakona, nedonošenja zakona o proglašenju grada Tuzle.

Izmedu ostalog gdje smo govorili zašto nece da usvojimo 2007. odluku Tuzle da Tuzla bude grad gdje smo konstatirali šta se dogada. Izmedu ostalog, necu sad pominjati SDA, citiram, ono što je usvojeno u zakljucku takode, ovo je citat: „Prošlogodišnja HDZ-ova prezentacija karata podjele Tuzle, u cilju stvaranja opštine soli.“ Citat zakljucka Opštinskog vijeca iz 2008. godine HDZ danas pricate da je to bilo 97-me.

Samo da kontraargumentujem i tada su, sjecate vi koji ste bili ponovo citiram Odluku i Zakljucak Vijeca, prošlogodišnja HDZ-ova prezentacija karata podjele Tuzle u cilju stvaranja opcine soli uz navedeni primjer upravo oslikava šta u stvari želi neformalna koalicija nacionalni stranaka, necu pominjati SDA sad, podpomognuti Dodikovim SNSD-om.

Hocete dalje? Zakljucak Vijeca šta je HDZ radio i 2007. godine. Dovoljno je. Je li i to ne sjecate se, niste vi tad bili, ali je bio HDZ.

Rasprava o Statutu, poslovnicka intervencija, zaista koliko je logicno pricati o tome šta je prethodilo usvajanju Statuta. To je ono što sam rekao na pocetku, pa klimali glavom HDZ-ovi. Kakve to veze ima? Ne možete vi propis anulirati sada time šta je bilo prije propisa, nebitnoj e, propis je takav. Šta je bilo prije, ko je šta tražio je nebitno, šta je koja mjesna zajednica tražila, propis, Statut, Ustav Tuzle je definisao ovakav nacin biranja.

I šta imate pola sata pricati o tome šta je bilo prije. Nebitno je. Nebitno. Možete pricati koliko hocete. Možete samo pponovo otvorit raspravu ili cete opet mijenjati Statut i tad pricat o tome šta bi trebalo biti.

Usovjeno je, gotovo, završeno je, odluceno. To je prakticno izjašnjavanje nepoštivanja propisa, necu ja da poštujem zakon zato što smatram da je neko pisao zakon

takav bi trebao biti drugaciji, van pameti. Dakle, daba pricate o tome jer nemate argumentaciju da kontraargumentujete što smo rekli, pa zato se cijela vaša rasprava bazirala na usvajanju i nacinu usvajanja Statuta. Nebitno je.

Imate Statut. Imate po zahtjevu Kolegija Vijeca mišljenje Statutarne komisije za propise i imate logiku, drugacije se ne može izabrati.

Vi ste istakli da je HDZ dobio, nekad prije, zahvaljujuci specificnosti, kakvoj specificnosti. Izbori znaju se procentualno, nema specificnosti. Zna se šta odreduje mandat nekome. SBiH je dobila za jedan procenat mandat. Za par glasova su gotovo, ali dobila mandat. Je li to treba reci neligitimna stranka? Legitimna. Nebitno je. Procenti odreduju, ne specificnost da je neko ovakav, onakav, koje nacionalnosti zamislite.

Da je HDZ pobijedio u šest mjesni zajednica, sad su rekli odprilike neki 50% u jednoj, 56, upravo je to tri mjesta odprilike 3 puta 6, 18. To je to. Slaže se i s te strane logika.

Rasprava o tome da su imali u Par Selu 56% SDP pola od njih znaci tamo negdje koliko 30-tak i slicno, malo manje i kako je njima dato tri, SDP-u tri i jedan SDA. SDA je treca stranka tamo, koliko dobili su tri, ali niko HDZ-u ne spori da dobiju i 4 u Par Selu. Nije sporno, rekli smo, izaberite gdje hocete, gdje hocete 4. Ali šta je problem? Oni bi po cetri, pet u svakoj mjesnoj zajednici, a imaju 35.

E to je problem. Mi smo rekli. Hocete li izaberite, evo izaberite Par Selo i uzmite 4, hocete 5 u Par Selu? Hocete svih 7 u Par Selu? Ali ne, vi bi svi 7 u svakoj mjesnoj zajednici, svaka cast na logici i korektnosti prema ostalim politickim strankama.

Ne možete gledati, evo kad sam našo evo jednu gdje kažete e ovo je primjer nama treba dati kako mi hocemo. Ne, evo vam cetri, evo vam pet, evo vam šest, evo vam sedam, neda vam niko, uzmite vi, mi svi rekli uzmite vi sami a ne pripada vam to pravo, ostale stranke rekle, evo mi cemo se povuci, vi izaberite, uzmite ovu 7, ali ovu cete dobiti 1.

Izbalansirajte po tri. Logika je ako ste tih šest mjesnih zajednica uzeli, tri je sasvim dobar rezultat i zauzeli smo svi stav, kada se budu dijelile mjesne zajednice, ni jedna politicka stranka nece dobiti od tri, da se ne bi desilo da neko prevagne u nekog mjesnoj zajednici nepotrebno, jer nelogicno je kako cemo ostale stranke poredati u tu mjesnu zajednicu.

Damo nekome cetri ili pet, šta onda? To biti jedna stranka, a pet stranaka ostvarilo rezultat. E sad, sad kao argumentacija slatine, ne bita Slatina, bira Vijece. Mi nas, 31 koji smo legitimni predstavnici svih Tuzlaka, svih mjesnih zajednica, svih kolko nas ima, neki pišu 120, neki 180.000.

Mi ih predstavljamo. Jel to šta nešto nelogicno, nepravedno da Vijece predstavlja grad Tuzlu? Mi odlucujemo u ime gradana o svemu, o budžetu, o novcu, hoce liimat struju, hoce li imat šta ili nece.

Mi odlucujemo. Nosimo teret. Drugo, kažete u mjesnim zajednicama HDZ kao zbog vode i slicno gradani su odlucili za HDZ.

Pa upravo u tim mjesnim zajednicama HDZ je imao maksimalnu apsolutnu vlast, bukvalno. I u prošlom mandatu. A imali ste ogroman broj nepravedno dodijeljenih mjesta po mjesnim zajednicama. Imali ste sigurno u svakoj od tih mjesnih zajednica dva, tri mjesta koje sada isticete.

Šta ste uradili da obrazujete gradane? Šta im je bolje? Jedino što su kroz ovo što sam ja pricao, kroz ove komentare, strašni komentari, ovo je prakticno poziv na oružje.

Moramo po svaku cijenu dobit našu opcinu soli, nema nama života bez tog, to je nama jedino i konacno se moramo dici, radikalne Hrvate i slicno. Nije tacno. Nije tacno da ce se radikalizirati politicka situacija kako je rekao vaš predstavik zvanicno ispred HDZ-a. Vas kad nema, kad neko dode, on je predstavnik HDZ-a. Niste valjda neozbiljna Stranka.

Koga pošaljete on predstavlja Stranku. I mi kad pošaljemo svi ostali nekoga on predstavlja stranku. Predstavnik HDZ-a je rekao ako ne budemo dali to što oni hoce vi, probudit ce se radikalni Hrvati u Tuzli. Treba da se bojimo sad? Da razmišljamo hoce li nas neko sad uhvatit za vrat negdje. Šta znaš šta ko može uradit. Rece, vi nama ne date. Vi ste za govornicom govorili protiv našeg hrvatskog nacionalnog interesa.

I na kraju zadnje, replika ova. Nelogicnost svega ovoga što vi govorite jeste da ste vi po vašem videnju clana 83. Statuta Opštine Tuzla odredili sebi 33, SBiH-u nula, a onda pricate, pošto ste vidjeli da je stvarno nelogicno, stvarno covjek bi reko smiješno, da se smijemo, toliko je neozbiljno, pa hajde kaže da mi damo sad SBiH-u.

Parlamentarna Stranka, ostvarila izborni rezultat, izborni legitimitet, procentualno dobila i mi sad nešto moramo sadaku davat jednoj politickoj Stranci. Mi njima davat, pa nelogicnost vašeg zahtjeva, sama izgovorena vaša recenica i napisana u vašem Amandmanu da mi ko sad trebamo dat SBiH-u jer je nelogicno da nema ni jednog, pokazuje nelogicnost vašeg zahtjeva, matematike i svega i otkriva pravu istinu. Namjeru radikaliziranja zaista politicke scene, obmanom medunarodne javnosti. Prestavljanje navodne ugroženosti Hrvata u Tuzli, a kako bi sutra mogli tražiti svoje zahtjeve da se zaštite od ugroženosti Tuzlaka, pravite svoju opštinu koja je prakticno identicna zahtjevima, kako kažu, zajednice srpski opština u federaciji, kako ono Bosanski Petrovac, Drvar i slicno gdje hoce da prave srpski kanton u Federaciji.

Još uvijek postoje tendencije i težnje da se ide na nacionalne podjele da vas uopšte sve nije briga šta misle gradani kako im je živjeti, kako napraviti prosperitet svima. Jer ste vi da odredujete, pa evo cak i u procentima koliko koga treba da bude u toj hrvatskoj opcini soli.

Predlažem dakle da odbijemo Amandman. Amandman je neosnovan iz tih razloga što evo nije utemeljen ni u cemu i iz tih razloga smatram da treba prihvatiti prijedlog Komisije i glasati u paketu o prijedlogu Komisije za izbor i imenovanje, o dostavljenim prijedlozima za mjesne zajednice. Ko je dostavio, ko nije, njegova volja.

JOZO NIŠANDŽIC

Hvala. Samo da vidimo. Imamo replika i ispravke krivog navoda. Ispravka krivog

navoda ima prednost. Izvolite gospoda Jasmina Mijatovic ispred Hrvatske demokratske zajednice. I imamo još najavljenu repliku Ivice, je li ispravka krivog navoda ili replika? (I ispravka i replika.) JASMINKA MIJATOVIC – vijecnik Hrvatske demokratske zajednice Hvala. Pozdravljam sve nazocne i Bošnjacima Muslimanima želim da, na žalost mi što u uvodu Ramazan je ovakav, ali nadam se da cete provesti u miru i da cete provesti u miru i da cete tako isto docekat Bajram s nama svim drugima susjedima koji se radujemo Bajramu kao i vi.

Ispravka krivog navoda gospodine Nišandžicu kako vecina može derogirati vecinu od 40 mjesnih zajednica koje su željele implementaciju izbornih rezultata u mjesnoj samoupravi, kako je vec propisano i kako su se izjasnili u javnoj raspravi. Ono što je neophodno napomenuti je da drugi dio mjesne zajednice koja nije iz mjesnih zajednica koje nisu izjasnile se o svom stavu je da, oni su cekali mišljenje Federalnog ministarstva pravde. Istina nisu uopce imali ucešca u javnoj raspravi. Kad je rijec o hrvatskoj opcini soli, predsjednik je vec rekao da, evo i ja cu se staviti u toj kategoriji mladih da je to ili nije bilo, ili je objavljeno i na mnogim portalima ima mnogo toga, ali da HDZ Bosne i Hercegovine soli napravi takvu neku informaciju vjerujte da biste imali moju osobnu reakciju sasvim drugaciju od onoga kako je citano po nekim portalima nemam pojma ni kojim. U konkretnom slucaju se ne može uopce govoriti o nekoj drugoj opcini jer je i Opcina Tuzla u takvoj finansijskoj krizi da ukoliko se ne promijeni Zakon o raspodjeli prihoda, ukoliko se ne proda ono malo imovine što je ostalo da se proda i ukoliko se ne dobije onih šest, sedam miliona od Kantona koji je takode u krizi, vidjet cete reakciju na proracun i izvršenje proracuna kada budemo o istom raspravljali i mislim da svu energiju koju trošimo nepotrebno donošeci politicke odluke trebamo ih usmjeriti u tom pravcu. Stvarne probleme pretvaramo u politicke i tražimo nekog drugog krivca. Od završetka rata, u Tuzli je na vlasti sa partnerima ili bez SDP kakvog uticaja na dešavanje u Tuzli je imao i ima HDZ Bosne i Hercegovine. Mislim da se sva ova prica usmjerava na pogrešan kolosjek, pa cak i izracunavanje u savjetima. Gospodine Alicu, molim vas, ja sam vas zamolila prije Opcine, na platou ispred Opcine, bio je gospodin Kovacevic kada je HDZ Bosne i Hercegovine u nekom izracunu dodijeljen 31. 31 osoba u savjetima mjesne zajednice i neformalno smo dobili dogovor i ja sam vam tad rekla i bila zahvalna na vašoj kooperativnosti da sam spremna podržat odluku koja ce biti na dobrobit svih gradana i žitelja svih mjesnih zajednica, a koja tada, evo javno kažem, nije bila stav HDZ-a Bosne i Hercegovine. Ja ne znam postoji li ijedan vijecnik koji je tako nešto rekao mimo svoje politicke partije ja sam to rekla. Mislim da je krajnje nekorektno i priopcenje i bilo što, što se pojavilo u javnosti kad svi znamo da je drugaciji stav bio i da je taj naš dogovor ili eventualno dogovor koji je imao predsjednik, drugo jutro dobio sasvim drugu dimenziju. Brojanje krvnih zrnaca gospodine Nišandžicu i svi drugi potpisnici, da li sam ja ikada ili gospodin Kovacevic bilo kome brojala krvna zrnca ni hrvatska ni neka druga i da li sam se ikome, bilo kome, obratila na takav nacin? Multieticnost gradimo mi. Ova opcina je bila multieticna i prije 92-ge godine. Kako vi kažete, Mijatovicki rodni list iz davne 68-me godine, državljanstvo SFRJ, narodnost Hrvatna, majka Hrvatica. Opcina rodenja Tuzla, Bolnica. Ja živim za trenutak da Opcina Tuzla nastavi sa gradnjom multieticnosti i da makar krene u tom pravcu pozitivnog rješavanja da nemamo dešavanja kakva su nakon 96-te gdje je sve manji broj, ali svih žitelja opcine Tuzla koji su nezadovoljni najcešce ekonomskom i drugom situacijom. Multikulturalnost, moram vam kazat da sam ja rodena u bivšoj državi kao Hrvatica. Da sam u Bosni i Hercegovini Hrvatica i da cu umrijeti kao Hrvatica. Moja najbolja prijateljica je Bošnjakinja preko 20 godina. Njenu kcerku obožavam. Moja najbolja radna kolegica je Srpkinja. Svakodnevno dijelimo i dobro i zlo.

Veci dio moje obitelji je na žalost u zapadnim zemljama. Moja sestra zajedno sa majkom je u Cikagu. Moj zet je borac Armije Bosne i Hercegovine u 1. tuzlanskoj brigadi, vi to jako dobro znate gospodine Nišandžicu. On je tri puta ranjen na Majevici. Od ovog grada je dobio stan na korištenje i nije ni izašao iz bolnice, vec mu je oduzet i nikakvo pravo, kao borac Armije Bosne i Hercegovine, nije dobio. Na žalost i oca sam izgubila 92-ge godine u 44. godini. I moje prvo pitanje, vijecnicko pitanje se odnosilo na groblje na kojem su ukopani Hrvati katolici, u tom groblju je i moj otac. Razrušena je cesta zbog klizišta. Groblje klizi. Postavila sam pitanje, reakcije nikakve, asfalta nigdje i o kakvom mi multieticnosti i kulturalnosti radimo, sad sam rekla sve o sebi. Medutim, svi Hrvati, bez obzira na politicku opciju. Svi gradani bez obzira na politicku opciju su dobro došli sa svojim pozitivnim idejama i ja ljude Hrvate, Srbe, Bošnjake i ostale dijelim na dobre i loše. Znaci govorim nešto kad je loše za Hrvate kažem da je loš, ali tako isto i za druge. Ja živim u ovom gradu zato što ga volim, gospodine Nišandžicu i niko ga ne voli više od mene, može ga voliti jednako. Ja se borim za grad u kome sam rodena i borim se za svoju djedovinu i tu djedovinu i to svoje pravo želim dijeliti i sa drugima i nikada nikome necu brojati krvna zrnca. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Ja se izvinjavam, ali ne vidim ispravku krivog navoda, šta ste željeli reci? (JASMINKA MIJATOVIC – Zato što su Hrvati u HDZ-u nije istina.) Pa vaši su portali tako javili, da su autenticni Hrvati, nisu rekli, autenticni Hrvati. Je li ispravka krivog navoda? Izvolte. Gospodin Ivica Kovacevic. Imamo još ispravki krivog navoda, pa cemo replike. IVICA KOVACEVIC Evo pozivam gospodine Nišandžicu, sad opet kažete, da su vaši portali. Koji naši portali? Koji naši portali su rekli da su Hrvati samo u HDZ-u? Dakle, ja sam u uvodnom dijelu jasno i precizno rekao da to nikad nije bio stav niti gospode Jasminke Mijatovic niti mene kao vijecnika, niti je stav Kluba, niti je stav Opcinskog odbora. Znaci, ne znam o cemu mi ovdje govorimo. Gospodin Mirnes Ajanovic rece 1997. evo pricekajte, gospodine Ajanovicu znaci rekli ste 1997. je bilo to i to. Ja sam u uvodnom dijelu rekao, ne znam nisam cuo godinu samo. A nakon pet minuta, pet minuta, dvije minute nakon toga kažete, zašto HDZ prica o onom što je bilo 2008., 2009. godine, a vi dvije minute prije toga govorite o 97-moj i nekim dogadanjima u 97-oj godini. I onda zašto mi govorimo. Pa naravno da cemo gospodine Ajanovicu reci o Statutu, zamislite vi sad da gradanima Sjedinjenih Americkih Država kažete nešto kontra Deklaracije neovisnosti. Ona je temelj i stub svega. Tako i Statut Opcine Tuzla temelj i stub opcine Tuzla i naravno da želimo jasno reci na koji nacin je taj Statut donesen i što je receno i kako je rastupacen koji clanak tog Statuta.

I još jednu ispravku krivog navoda, rekao je gospodin Ajanovic, i rekao je i gospodin Nišandžic, a evo opet smatram da je prije svega radi javnosti jako bitno. Receno je da je HDZ dobio nešto kao iz kvote SDP-a u ovim razgovorima. Gospodo draga, evo preda mnom svih ovih izracuna. Znaci, u svakom ovom izracunu je SDP 92, u svakom izracunu, u svakoj tabeli. Kada je HDZ u jednom prijedlogu imao 31, tad je SDA imo 37 osam, evo slagat cu vam. Znaci, tad je uzeto od SDA 8, 9, 10 mjesta, nebitno kolko, i kao prebaceno HDZ-u da se evo neki dogovor napravi. I tad smo bili istina blizu dogovora, uz neke manje korekcije. Medutim, tad je bio oštecen SDA. Znaci nemojte govoriti da je nešto prebaceno iz kvote SDP-a HDZ-u radi dogovora na višim razinama. Pa vaši predstavnici su rekli, kad smo ih pitali u pregovorima zašto je smanjeno, eh vidite vi kaže dogadanja na Kantonu koja su bila, znaci po kazni nam je smanjeno. Dakle, imamo ovdje sve ove tabele, sve podatke u kojima se dakle jasno kaže da nije HDZ Bosne i Hercegovine ništa dobio iz izracuna, odnosno iz kvote SDP-a vec je uvijek se rotiralo izmedu Boljitka, SDA i HDZ-a. Hvala lijepo. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Replika. Da pustimo prvu gospodicu Merimu, javila se zaista medu prvima, a slijedeci ste vi. Izvolite Merima Softic, Socijaldemokratska partija. MERIMA SOFTIC - vijecnik Socijaldemokratske partije Hvala. Ja sam se javila za repliku na ovdje izjave predstavnika Kluba Kovacevica. Par je vec bilo sadržano u prethodnim izlaganjima, ali ono što ste rekli, ja sam razocaran odredenim izjavama koje su bile upucene na Klub HDZ-a ili na odredenoj razini. Ja cu vam sad reci da sam i ja razocarana onim što ste vi prenosili medijima, pa sam onda razocarana cinjenicom da ste vi mladi, a u ovom Vijecu ima mnogo ljudi koji su stariji od vas, bez obzira na funkciju koju nose, da ste ih nazvali, odnosno sve nas frustrirajucim vijecnicima. Da smo isfrustrirani vijecnici, bar su tako mediji prenijeli, znaci ono sa vaše press, kako bi rekla, konferencije, sa vašeg pressa. Ako se varam, ima još vijecnika koji to znaju, slobodno neka potvrde. Znaci i ja sam razocarana time da smo mi svi isfrustrirani vijecnici. Naveli ste u vašem izlaganju znaci zbog cega se sve ovo dogada. Želi se kazniti HDZ zbog izbornog rezultata koji je dobio na izborima a pobijedio je imao je šest pobjeda. Prvo i onda ste vi vršili ovdje za govornicom neku analizu. Prvo morate da pustite da se analiza izborni rezultata vrši u našim vlastitim partijama, odnosno strankama koje ovdje participiraju, a svi ravnopravno participiramo u Vijecu. Znaci, pustite vi izborne rezultate, da mi to rješavamo unutar svojih stranaka i partija, ne morate nam vi držati o tome znaci pridiku i ders na koji nacin i zbog cega smo mi dobili manju ili vecu podršku u odredenim mejsnim zajednicama.

Znaci, ne vidite ništa sporno o onome što ste vi napisali, a onda ste rekli, spomenuli ste logiku na koji SDP vidi broj clanova, odnosno ova koaliciona vecina, pa ste uzeli u obzir Par Selo i neka ste. Znaci, dobili ste 284 glasa, 56,8% a SDP je dobio 124 glasa, te ste dobili kažete, kojoj logici ako je neko duplo više glasova dobio, dobili ste po tri vijecnika jelde, a onda bi ja vas pitala, po kojoj logici, ako ste osvojili Klub HDZ-a da mandata u ovom Vijecu, po kojoj logici vi sebi zadajete pravo da imate 33 vijecnika, a Tuzlanska alternativa, po vašoj matematici ima 9, BOSS ima 22, SBB koji ima cetri mandata, u to vrijeme znaci dobio je 32 predstavnika. Onda ste rekli da je ono što mi predlažemo apsurd ili koja je to matematika. Ja vam kažem da je ovo što vi predlažete apsurd. I samo jedno, nadovezat cu se, da su u Sjedinjene Americke Države uredene tako znaci da su po Ustavu svi Amerikanci, a ja bi željela kao Merima Softic da budem Bošnjak, odnosno da se nekad vrati, kao što je bilo u bivšoj, znaci u našoj istoriji da smo mi svi Bosanci i Hercegovci bez obzira koje konfesije, odnosno bez obzira koje vjeroispovjesti u ovoj državi bili. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Ispravka krivog navoda gospodin Ivica je javio. Izvolte. IVICA KOVACEVIC Hocete li gospodine Alicu, evo nije problem. JOZO NIŠANDŽIC Gospodine Alicu, samo malo šta ima prednost o tome se radi. MENSUR ALIC Pa evo ja danas nisam mislio uopšte izlaziti za govornicu zbog smrtnog slucaja kojeg sam imao prije dva dana, tri, ali prozvan sam od koleginice Jasminke pa sam morao izaci da odgovorim na pitanje o kojem smo napravili dogovor bili. I tacno je da je HDZ-u tad 28 mjesta pripalo i da je prihvatio HDZ ne na uštrb SDA jer sam odma na samom pocetku kad je prvi spisak došao predsjedniku Kluba Sabahudinu rekao da nije tacno, nije dobro preracunato, evo ti proracun moj i bit ce ispravka. Bilo je 37, ja sam rekao da je proracun 40 i nešto. Mislim da nije tacan ovaj podatak. Tacan je podatak da je ostalo samo još jedno mjesto. Jasminka je prihvatila ovo što je, mi cemo prihvatiti da nam se samo u Par Selu jedno mjesto da, a da na drugom mjestu popustimo jedno, ostane 28. Ja sam mislio da je stvar završena, medutim, desilo se poslije toga da je HDZ izuzetno zakljucio na svom odboru partijskom da nema odstupanja ispod 33. Ili 32. Ja sam tad rekao da ne želim više ucestvovati u tim razgovorima. I to je ispravka i krivog navoda i replika i zahvaljujem, više necu izlaziti a imao bi pricati sat vremena za ovom govornicom sigurno kad je u pitanju ovaj dio posla. Hvala.

JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Gospodin Ivica Kovacevic, ispravka krivog navoda. IVICA KOVACEVIC Dakle, samo evo dva kratka osvrta, dakle na ovo što je rekla gospodica Softic. Dakle, ovo frustrirajuci, ja zbilja ne znam, dakle, ko je od medija i na koji nacin, volio bi da mi evo pokažete, jer ja nikad niti u jednom trenutku znaci na tiskovini nisam rekao frusrirajuci vijecnici ili koji vec, znaci evo, to je jedna stvar. I druga stvar dakle gospodica Softic pita kao po kojoj logici mi sa dva imamo 33, a netko sa dva ima manje ili više itd. Molim, da, sa dva vijecnicka mjesta imamo 33, a neko sa dva vijecnicka mjesta ima neki manji ili veci, nebitno sad broju. Dakle, upravo po onoj logici o kojoj sam pricao, dok sam zanci imao svoje prvo izlaganje, dakle, kakko je i što je rekao Statut Opcine Tuzla. Dakle, to je ta logika. A receno je da se uvažava rezultat na razini mjesne zajednice, to je rekla i potvrdila javna rasprava i to je na kraju krajeva bila Odluka Opcinskog vijeca. Eto to je ta logika. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Gospodin Ajanovic ima ispravku krivog navoda. Izvolte. MIRNES AJANOVIC Da ovde se razumijemo. Mi ništa niemamo, vjerujem svi mi jedni protiv drugih, bez obzira ko nekako na cijoj strani bio. Iznosimo svoj stav, branimo svoja mišljenja. Mi branimo multieticnost na ovakav nacin, oni brane multieticnost na nacin da postoje nacionalne prakticno opštine kakva je politika HDZ-a i cak u Tuzli nacionalna opština. Oni imaju pravo to govoriti, a mi imamo pravo to ne dati i to je jasna stvar. Ili imamo pravo dat s druge strane. Demokratije je i jedno i drugo. Dati da se formira opcina soli, kako su oni tražili vec godinama i davali karte ili ne dati. Ja ne bih dao inecu dati. Vjerujem vecina nece. Replika je i ispravka, ispravka prije svega, ovo oko, kako se zamjena pravi teza. Meni je drag kolega Ivica onako kao i momak i svakako u svakom slucaju komšije smo, kao stranka u istim prostorijama, sprat gore, dole, ali prica o davanju i uzimanju, nešto dao SDP, a SDP ima isti broj i uvijek nije tacno kaže da je SDP davao iz svoje kvote, pa kao onda pominje svima HDZ, SDP, SDA, pa Alternativa i preskoci se uvijek SBiH, uvijek SBiH gdje SBiH po HDZ-u treba da ima nulu. Upravo je HDZ uzeo tih 10 vijecnika SBiH-a, pa onda kad se vidjelo to ne može, da se treba ljudima dati ono što im pripada po procentu, onda je to SDP iz svoje kvote htio i dao HDZ-u. Tako da je tacno, uvijek isti broj SDP-a i ne može se ni primjeniti jer su oni uzeli deset sebi pa našli gdje, pa SBiH-a, pa nema logike i u toj situaciji obzirom, rekao sam nekakve više politike SDP je bio pristao da im da, a on da svojih da namiri tu razliku, koja je uzeta nepravedno Stranci za Bosnu i Herecegovinu.

Jeste. I davao je 28. Svi su se bunili. Iskreno jesmo. Na kraju je kompromis naden da mi kažemo glasamo, zakljucujemo kao zakljucak, to je samo davanje ustupka SDP-a HDZ-u, ali nije pravilo i ne može se primjeniti na narednim izborima niti bilo kada a oni hoce da bude pravilo. I evo i ja na kraju, koleginica je istakla, povredenost, jer mi smo ispali da smo napali HDZ ovim saopštenjem, kojim smo se samo branili nakon niza reakcija, pa cak i evo saopštenja za javnost od 4. 7. gdje stoji, izmedu ostalog, ako to usvojimo, sad ne damo HDZ-u što oni hoce, kako oni hoce, kako su oni vidjeli, što nema logike, veze s matematikom, bilo cim. Bit ce to presedan ovdašnjoj politici, definitivan poraz pravne države na toj razini, pobjeda politickog nasilja nad demokracijom, gaženje biracke volje, izvrgavanje ruglu birackog prava, sve su otišle poruke potpisan HDZ i slika kolega i koleginica vijecnici iz HDZ-a, Tuzla ce tako svojom voljom stati u blok u onim sredinama u BiH koje drži retrograd i nacionalistickim diskriminatorski i ovo piše, izmedu ostalog, Tuzla je odustala od promoviranja vrijednosti tolerancije, razlicitosti, multieticnosti. To je loš izbor i loša vijest koja se po naravi brže širi i koja ne poznaje ni entitetske ni državne ni regionalne granice, to je vijesst koju se ne može zaustaviti ni zamijeniti. O tome sam govorio. Oni ce svima ici pricat tu antilogiku kako su Hrvati ugroženi u Tuzli, kako Hrvati nemaju svoja prava, kako se treba dati njima njihovo pravo koje oni smatraju da im se treba dat mimo Izbornog zakona, Službenog glasnika i svega i kako ispade, ono što je rekao, i predsjedavajuci, za šta se otvoreno i pravedno suprostavio. Ne mogu Hrvati biti samo u jednoj politickoj stranci. I u ovom Vijecu je tako. I Vijece je pokazalo svojim multieticnim sastavom, gradanima drugih nacionalnosti i svih nacionalnosti u svim politickim, u vecini politicki stranaka, u samom Vijecu, nebitno je mi imamo okolnost koja negira to što se istice kao opšti stav ne samo Opštinskog odbora HDZ-a nego ne samo ni HDZ-a BiH nego uopšte HDZ politike, regionalno. O autenticnim i neautenticnim Hrvatima. Cak to je znamo, opšte poznato, ne možete se ni suprostaviti tome da HDZ dijeli Hrvate na podobne i nepodobne odnosno Hrvate u HDZ-u i one koji nisu s njima. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Ako je ispravka krivog navoda, a ako je replika, imam ja prije svega vama repliku. Moram reci, vidio sam da nema ispravki krivi navoda koje sam ja uspostavio jer su nešto drugo, znaci nije tacno, sve sam reko tacno. Drugo, nije mi drago ako ne vidite u vašem saopcenju i u vašoj press konferenciji da tamo ima nekih osuda koje zaista nisu primjerene, onda je to žalosno. I to je reakcija upravo ovo što je bilo od nas u blažem tonu, moram reci, u blagom tonu istinito. Zato još jednom potvrdujem, pokazujem, nikada posebno Socijaldemokratska partija, nikada nije išla da napada bilo koga oko toga, ali nekad se mora braniti. Mora se nekad braniti. Zato kažem. Dobro. A sad izvolite, imate repliku ili ispravku krivog navoda, gospodin Ivica. Šta? (NADA MLADINA – Edim Kadic se javio.) Edim Kadic ispravka krivog navoda, ispred Bosanske stranke. Hajde. EDIM KADIC – vijecnik Bosanske stranke

Ja vas sve pozdravljam. Želim nam danas uspješan radni dan. Sutra je praznik i cestitam Bošnjacima sutrašnji praznik, ja se nadam da cemo završit pa cemo odavde moci na teraviju ko ide, da cemo završit i zamolio bi stvarno da ovo pomalo i privodimo kraju i da je dosta stvari receno i da ne ponavljam. Ono što sam ja danas cuo, bit cu vrlo kratak, drago mi je da sam cuo Ivice, nemam u stvarno ništa, dragi ste mi, drago mi je da sam cuo da se ti ne slažeš sa svojim predsjednikom jer tvoj predsjednik je iks puta rekao kako su HDZ jedini od predstavnika legitimni hrvatskog naroda itd. a ti si danas to demantovo. Drugo podsjetio bi te, malo kad govorimo o demokratiji, kako je moguce da vi sa jednim vijecnikom u prošlom sazivu imate 21 da kažem povjerenika i to je sasvim OK, a da Stranka za BiH nema ni jednog i vi njima dajete ko dva. Mislim da to nije u redu. A kad govorimo o razvoju mjesnih zajednica, samo da vas podsjetim, HDZ od 90-te je skoro bio na vlasti do 2010. mijenjao se na vecim nivoima oni koji su zaduženi za zapošljavanje i privatizaciju, ali da ne otvaramo tu temu i da se bolje radilo vjerovatno bi imali para i za mjesne zajednice i za mnoge druge stvari. Toliko. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Gospodin Ivica Kovacevic, samo malo ispravka krivog navoda gospodin Slavuljica. Gospodin Topic ima poslovnicku intervenciju. Izvolte. EKREM TOPIC

Ja bi zaista zamolio da se držimo dnevnog reda i da se držimo Poslovnika. Tacno piše kolko se može puta replicirati, kolko se puta može ispravljat krivi navod.

Ne možemo u nedogled jedni te isti. Ima broj replika i ispravkikrivog navoda i da se pridržavamo toga.

JOZO NIŠANDŽIC

Hvala. Slavuljica Nikola. Ivice je li ispravka krivog navoda? (Ne.) Gospodine

Topicu i ja sam za to, ali evo ovaj tematski dio sjednice pa omogucava se. Izvolte gospodine Slavuljica.

NIKOLA SLAVULJICA - vijecnik Socijaldemokratske partije Zahvaljujem predsjedavajuci. Uvažene koleginice i kolege, predstavnici sredstava javnog informisanja, cijenjeni gosti, sve vas skupa pozdravljam i malo sam i ja kao covjek i kao Tuzlak isprovociran, želim da kažem nekoliko svojih stavova, no, prije toga zamoljen sam da procitam jedan ovde tekst ili dio teksta. To je piše u naslovu: „ Preuzmite odgovornost zbog kršenja Statuta i ne podvaljujte HDZ-u.“ Izmedu ostalog stoji: „Umjesto da je objasnila svoje stvarne motive kršenja Statuta, spomenuta vecina je svoje osobne frustracije o nedovoljnoj demokratiscnosti, nedosljednosti i poštivanju

Ustava i svoja osobna, a ne univerzalna videnja totalirizacije i uvažavanja spinovala na HDZ BiH te se nicim izazvana upustila u paušalne i subjektivna prebrojavanja i razvrstavanja po nacionalnoj osnovi.“ Kraj citata. To je to. Dozvolite sad nekoliko svojih obracanja, ja moram prvo reci kada je rijec o, u ovom slucaju, vijecnicima HDZ-a i kao svim drugim vijecnicima kolega sam sa svima i rado vidim svakog i pozdravim, nadam se da smo se za ovih par mjeseci i dovoljno upoznali, ali moram jednu stvar reci koju osjecam kao covjek i necu reci kao politicar nego sa drugim ipak iskustvom kada je rijec uopšte o tim odnosima i stranackim i drugim. Vjerujem da i naše dvoje kolega iz HDZ-a u mnogim stvarima nisu ono što moraju da zastupaju. Naime, htjeli priznati ili ne, cinjenica je da sve ono što sprovode ne sprovode kao jedino svoje stavove, nego sprovode kao stavove centrale HDZ-a. Ja mislim da je to slicno i u drugim strankama. Prema tome, ma koliko oni nastojali i ja vjerujem da su Tuzlaci kao i mi svi i ja sam Tuzlak iako nisam rodeni Tuzlak i osjecam se tako i želim Tuzlu, ne samo multietnicku, nego i želim je sa svim drugim prefiksima multi. Kad je rijec o generalno politici HDZ-a, a posebno ekstremnog dijela HDZ-a, ja to moram reci, ona ide, datira još od 92-ge, 93-ce godine. Jedan sam od onih koji je 93-ce godine išao po hrvatskim selima, od Obodnice i dalje i molio Tuzlake, Hrvate da ostaju da ne iseljavaju u Hercegovinu, a tada još jedan uvaženi gospodin dužnosnik HDZ-a visoki, išao je i Hrvate nagovarao da ne kažem tjerao da se iseljavaju. Znaci, ekstremna politika HDZ-a ide dotle da je i danas prisutna, jer sigurno vas dvoje niste za to da i dalje egzistiraju u Bosni i Hercegovini dvije škole pod istim krovom. Da ne analiziram šta to znaci. Svi znamo dobro šta to znaci. I danas egzistira podijeljeni Mostar. Podijeljena Capljina. Prenapuceni Drvar itd. Što je politika HDZ ekstremnog dijela HDZ-a u Bosni i Hercegovini. Kad je rijec o ovome što danas takode raspravljamo vi ste pogriješili mislim kada ste odbacili prijedlog ili ponudu 28 vijecnika. Pogriješili ste jer ste dijelom razotkrili u stvari kakve su namjere, ne vaše nego onih iz centrale. I to niste trebali. Trebali ste postupiti malo drugacije, ali niste mogli, niste smjeli jer zna se odakle je došla direktiva. Tuzla je multietnicki grad. I takav ce i ostati. Ja ne mogu tuzlu drugaciju zamisliti jer u njoj je multieticnost, demokratija, slobodarski duh, duboko ukorjenjeni i nikakve ekstremne, a znamo i personalno i institucionalno sa kog nivoa nalozi ti dolaze nece uspjeti da poremete njenu multieticnost. I na kraju da kažem i to. Ne možete, ma koliko, kažem nastojali, ne možete se izjašnjavati kao jedini zastupnici hrvatskog naroda. Naime, radi se o tome, to nije slucajno da ovde medu ostalim vijecnicima ima duplo više, a i više od toga samo u SDP-u ima tri Hrvata. I u drugim strankama ima Hrvata, prema tome hocu da kažem da morate i vi uvažiti neke stvari koje su specificnost Tuzle, aktuelno za Tuzlu i da pokušate odbraniti i s te strane Tuzlu. Bit ce to teško da je odbranite od onog dijela HDZ-a koji je agresivan, ali i to vam je zadatak kao opcinskog vijecnika. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC

Izvolite. Ivice. (Ne, ne, da ne duljimo vrijeme.) Ja nemam više prijavljenih. Zakljucujem raspravu klubova. Otvaram raspravu vijecnika. Gospodin Topic se prvi javio. Ispred Kluba. Izvolite gospodine Topicu. (NADA MLADINA – Kasumovicu jeste li ispred Kluba? Znaci ne možete.) EKREM TOPIC – vijecnik Tuzlanske alternative Ispred Kluba kolega Alic je zbog važnosti sijednice došao mislio je uopšte da ne prisustvuje. Gospodine predsjedavajuci, kolegice i kolege vijecnici, uvaženi gosti, predstavnici medija, Essellam alejkum i dobar vam dan. I ja takode želim da cestitam svim Muslimanima predstojece ramazanske praznike i iskreno cestitam Hrvatskoj, državi Hrvatskoj ulazak u Evropsku uniju i taj dan sam proveo u Hrvatskoj, dosta znam. Reci cu na samom startu, voden ovim dokumentom, slušajuci izjave, citajuci portale, ne slažem se ama baš ni s jednom jedinom rijecju ovde što ste izgovorili. Uopšte niti u njih vjerujem. A obrazložit cu što, kako i zašto. Nemam potrebe se nešto posebno predstavljat u ovom gradu. Znaju me ljudi i s ulice i kad sam štrajkovo, predvodio radnike. Znaju me ljudi iz džamije, znaju iz autobusa, na cesti, dostupan upo dana, upo noci svima kako god se zvali. Ciji god bili clan stranke ili clanovi uvijek sam se vezivo kad sam posto vijecnik upo dana upo noci. Ako ne vjerujete otidite u Bukinje nadite medicinsku sestru, sad je u penziji, Biserka se zove, dodla mi u HAK 2005. tražila da joj pomognem da se izvrši rekonstrukcija kapelice u Bukinju. Ja je zamolio da ode u HDZ da ne bi se moj kolega Damjan Nišandžic ovde ljutio, kaže bila sam i ne mogu. Dobili su sredstva gvardijani ona sredstva koja sleduju, namijenili u druge stvari. Odem u HDZ, kažem da cu to tražit da ne bilo sutra nesporazuma i s pokojnim Franjom Kovacevicem to završim. Nisam bio na puštanju jer nemam obicaj ici po tim proslavama, ako baš moram, odem. Drugo, od cetri godine rata dvije sam proveo na Posavini. Znam dobro 93-cu, cetvrtu, nocu sam dolazio da se odmorim po ženu i djecu, suprugu, familiju, bio sam predsjednik SDA u Gornjoj Tuzli u ratnom periodu, nocu smo išli na Tetimu, ujutro u Grabovicu smirivajuci narod, narod navodno ce ih neko poklat, moraju selit u Knin i druga mjesta. Jasno sam tad govorio i predsjedniku HDZ-a bio je Mehmed Žilic, Meša Bajric, ne znam ko je sve bio, vodite i mene, ali nemojte lagat da idete zbog toga. Ko ce te zaklat, ja sam onog hadžije Huse Topica i sin Hadžipov. Znate dobro kome ste se obracali, kome smo se obracali, tu pricu pricajte drugim, ali jedino iz drugi razloga, povedite i mene onda zbog drugi, novcani, ovi i oni. Ko je šta u Kninu dobivo, ko je šta u Tuzli prodavo, cije je šta naselio o tome ne bi ove prilike. Sva demokratija, multikultura i da ne nabrajam dalje pada u vodu s ovim papirima. Na drugom sastanku na kojem sam ja prisustvo, rekao sam da ga smatro ozbiljnim i odgovornim onaj dokumenat koji ste dobili trebali ste lijepo prekrižit i ponudi drugi, a ne vracati nas u pet, šest mjeseci unazad.

Ja nisam znao da ste imali 22 tada povjerenika, odnosno sad clanova saveza, da sam to znao, to je moja greška što nisam znao, ja bi se uzprotivio i tada. Jedan vijecnik 22. E tako je kad nekom date prst, odma ode ruka, ode po tjela, ode citavo tjelo. To je tržnica. Tržnica je to, a pokušali ste nastavi tržnicu. Ja izuzetno uvažavam kolegu prijašnjeg vijecnika, bio ministar pravde, ali ko što neko ovde rece, ne vjerujem da su to vaši stavovi, ali dugo se pokušava prenijet ovo gore na Opcinsko vijece Tuzle. Sva ova ujdurma oko formiranja, neformiranja vlasti, funkcionisanja, pokušava se na razne nacine prenijeti. Uskratiti legitimno pravo nekom ko je aminovo u prošlom mandatu da imate 22, a zovu se Stranka za BiH koja je tada imala 16 povjerenika, a vi 22 u najmanju ruku, blago receno je nekorektno. Nekorektno. Da li je sad moralno i od mene i od mog predsjednika što smo ustupili dva clana u viza necega da li je moralno prema glasacima, to da li je moralno drugoj stranci ili partiji to davat ako su glasaci dali njima povjerenje o tom potom. Ali ja im dajem za pravo neka dadnu sve. Dojcim nek sve daju. Što rece kolega Ajanovic što se nas tice i ovog dijela, mi jesmo za to se opredijelili da budemo da se ne krcme ni firme ni ovo ni ono. Hajmo jednom po programu po kome cemo raditi. Zato smo sjeli u sredu. Nema ni tamo ni vamo. Držimo neki balans. Dokle ce trajati vidjet cemo. Nas što se tice izborni rezultat je jasan i glasan i na ovom sam sastanku reko i javnosti radi ponovicu. Savjet mjesne zajednice, ko ne zna šta je nek procita, operativno tijelo isto jedna služba u Opcini Tuzla, izvršna funkcija. To nije politicki organ, izvršni organ i on mora polagat nekom racune. Prije su nacelniku polagali i išli smo to da ukinemo evo da nije to nacelnik imenuje vec da Vijece imenuje i oni moraju samo operativno sprovodit tam rad i život. Kakva politika. Politika je ovo ovde. A vi sebi prisvajat sad kako vam šta štima hocemo tam pet, ne dirajte naše, hocemo svugdje, hocemo 33. Nas što se tice dobicete kolko nas sleduje po Izbornom zakonu i po procentu šta ste osvojili. Sve je ostalo tržnica i ako ste spremni da primate milostinju ii necije ustupke bujrum. To primajte i neka vam neko daje. Drugo, dobrim dijelom se slažem s gospodinom Ajanovicem o opcini soli. Pred vama stoji ucesnik referenduma na sprovodenju referenduma opcine Gornja Tuzla, ja sam jedan živi ucesnik i danju i nocu smo radili. Zašto smo to uradili. Niko nas tad nije razumio, proglašavani smo iridentima, separatistima, nema cega nema, SDA nas suspendovala Tuzle, suspendovala komplet rukovodstvo suspendovala, kad smo došli do karti, kad smo došli do karti i kud prolazi ispod Bijele džamije jel crta opcine soli, sva nalazišta znaci za hele kompletno malo caršije, Bijela džamija, ispod Bijele džamije crta. Bijela polja, svo rudno nalazište na zemlji gornjo tuzlana, ali je upalo u opcinu soli. Mi smo morali odgovorit. Da nas ne bi narod sklapiro u Gornjoj Tuzli povješo na caršiji mi smo morali reagovat. Kad smo došli u žestok sukob sa SDA-om, kad smo suspendovani, kad je rahmetli Alija pito ko su ti ljudi, kad mu je receno ko su sve ljudi komandanti, pomocnici, vaki, naki, ucesnici otpora, organizatori otpora, pa kako ce oni bit taki šta ih predstavljate. Vako smo rekli jer smo dobili šansu uopšte da pricamo šta zna Bicakcic gdje je Bijela džamija u jednom Parizu, Ženevi, de su u Veneciji pregovarali, onaj mu zavrne ruku ko za Usoru, ko za Uskoplje, ko za Ramu i cojk derne isto pinkalo iz džepa evo ti.

Jer on ne živi tu i ne zna. Bicakcic ko pregovarac il ala neki pregovaraci. To su naši argumenti bili i mi smo morali odgovorit. Dalje, svu bi ti demokratiju vjerovo da nisi ponudio ovaj papir. Kad me razuvjeriš, ja te ne napadam, nemam ništa onaj, reko sam ti ko stoji ispred tebe jer sam bio, nudeno mi 800 maraka plata da predem u HVO kompletnoj komandi bataljona 93-ce godine na Posavini i da imamo bolje odijelo, municiju, pušku, sve bolje da imamo. Vjerovatno bi imali HVO penziju. Nismo. Ja sam Bošnjo. Bio sam, roden sam, neopredjeljen, mogo sam biti Hrvat rodeni, ja nisam mogo biti rodeni Musliman Bošnjak ili neopredjeljen. U mene je djed i babo i brat su bili do 74-te neopredjeljeni. Da li su bili u 16-tim muslimanskim vakim nakim, ali su bili neopredjeljeni i ja sam roden 59-te neopredjeljen. Ali eto izborio se da sam to što jesam i priznam svakom svacije, samo se meni izjasni kako da ti se obracam, sa mnom nemaš nikaki problema. Cijenim i poštujem sve što god mi kažeš ali ne diraj u moje. Kad me ubijedite i razuvjerite da nema dvije škole pod jednim krovom, moremo pricat svašta, a zažmirimo i znamo di je to sve. Znamo šta je se sve dešavalo. Mene je stid i danas dan pogledat kravu, june, tele šta sam hibridnog kukuruza pojo i placo 10 maraka. Zbog herceg Bosne. Zbog herceg Bosne sam to radio. Stid me stoku pogledat u oci, konja. Pojo mu tolko žita. Hibrida. I placo 10 maraka. E pa jaro mi moramo bit oprezni, mi moramo bit svakaki, jestel to vi il niste ja ne znam, necu da osudujem, ali zvanicna politika znam de se donosi, znam kako se sprovodi u to me nemoj razuvjeravat, dobro znam de sjedi. Dal ce neko uspjet prenjet one probleme ovde, ne vjerujem. Ne vjerujem, ako prenese onda je stvarno sposoban. Mislim da se daje previše ovom pažnje i publiciteta. Bacili ste vi, možda ste dijelom i to što ste tražili ne znam šta da više kažem. Stojim Bošnjo obican Bošnjo pred vama svima i prica ovo što prica sve što je doživio i preživio. Je li ko šta istorija meni, istorija ne pali, ja ucestvujem u istoriji. Išo po hrvaskim mjestima, evo kažem ti, imaju svjedoci, ima Mehmed Žili, ima onaj ratni predsjednik HDZ-a plavi, kako se više zove, ne znam, znam šta je tad izgovaro, znam šta je tad u Grabovici ugovaro i ja mu reko idi ba u svoju kucu udi pa ratuj i nažalost vicu opcija je rat. Opcija je da je nama svima prico u Grabovici. A ja pješke došo išo na Tetimu nocu, ujutru idi umjesto da odmorim, idi smjeruj. Brate dragi ako želiš nešto da uskratiš nekome, a izborni rezultat nije dao ni prošli put ni sada. Po meni je to otimacina il ne znam neki drugi izraz da ne koristim. Zna se koji su izbori bili. Koji su izbori bili. Ovo su opcinski izbori, ne mjesni zajednica. Opcinski izbori. Po logici toj reko sam ti na onom sastanku ne trebaju onda ni opcinski primjenimo kantonalne. Imaš jednog poslanika imat ceš jednog vijecnika u opštini, niko te ne kažnjava. Mene kažnjavaju biraci ili nagraduju ili kažnjavaju. Nema tebe ovde ko kažnjavat, bilo koga ili nekažnjavat. Jel ucestvo HDZ aktivno u bivšem Vijecu? Jest. I preaktivno. Jesam lija ucestvovo aktivno kao SDA-ovac? Jesam. Bio opozicija, a sve što sam iznio, uzmi tamo, nadi u stenogramu, sve sam sproveo. Kako? Nemam pojma. Nisam bio vecina, aktivan bio ovde vijecnik. Sve što sam iznosio i kritikovo i radio a i sve što sam predlago da li ove godine ili iduce ono je završeno. I aktivno sam ucestvovo, a nisam bio vecina. Jesam aktivno ucestvovo.

Eh, da ja ne bi dalje, nisam, ne želim nikakve onaj sad provokacije, reakcije, pricam istinu vidljivu koja je na svakom cošku, na svakom mjestu, koju možeš medijima pritisnuti, gdje hoceš šta, da ne spominjem sad Stolac i dalje, sve dok postoje dvije škole pod jednim krovom, ne priznam niciju demokraciju i nedemokratiju, ni ovo, ni ono. E to, da li ce te se sprovelo u Tuzli ne znam, ali mi cemo to na sve nacine, napravi novu, ima Katolicki školski centar, novu napravili i Velež recimo, Velež istjeran sa stadiona goli brijeg nemamo šta dalje pricat. Istjeran Velež koji je pedeset godina na terenu na kojem je igro, ne igra više. Lažem? Ne lažem. Izmišljam? Ne izmišljam. Primjenit kako rece kolega Ajanovic, hocete li ucestvovat, mene što se tice što vas sleduje zakonski izborni rezultat. Imali ste odluke ovo cu sto put za govornicom rec Vijece može odluku donijet koju hoce. Može pricu donijet koju hoce. Ima zakone. Mimo zakona ne može. A tvoja je partija na vlasti donosila zakone jel sprovodila pitaj njih gor što to ne sprovode i Tuzla što nije grad, dobro pitaj ciji je ministar pravde godinama bio, što nije to dao u proceduru ili ne znam ti šta. Jel se to sveti, ja mislim da se sveti. S jedne i s druge i s ove strane dode ima Tuzla malo za potkusurivanje. Ja bi da mi glasamo, da se završi rasprava, Komisija za imenovanje što je predložila. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Gospodin Elvir Kasumovic, ispred Kluba Saveza za bolju buducnost. Izvolte. ELVIR KASUMOVIC – vijecnik Saveza za bolju buducnost Poštovani vijecnici, clanovi ovog radnog tijela, mediji i gosti. Cijeneci ovo vrijeme i dosadašnja izlaganja mi ne želimo kao Klub vijecnika Saveza za bolju buducnost ulaziti u dosadašnju problematiku, s obzirom da do sada nismo bili involvirani u rad Opcinskog vijeca, odnosno nismo bili direktno ucesnici svega. Medutim, kao legalisti želimo da se što prije na terenu, odnosno po mjesnim odborima provede izborni rezultat tako da želimo baš viza vi toga što želimo da budemo prepoznatljivi na samom pocetku, a to nam je onemoguceno kroz ovih osam mjeseci, obzirom da znaci izborni rezultat vec osam mjeseca je zakocen na terenu. To nam je jedini cilj. Žao nam je ako u bilo kom kontekstu mi smo oštetili nekog ili na neki nacin uvrijedili. Povlacimo se od svega toga. Medutim, ucesnici smo bili potpisnici ovog pisma iz ovih jednostavnih razloga. Samo želimo implementaciju izbornog rezultata, a obzirom da kod clanstva imamo veliki pritisak, imamo kao mi i Tuzlanska alternativa najvece probleme unutar stranke, nezadovoljstvo clanova koji nam jednostavno spocitavaju jednostavno našu nesposobnost i naš da kažem nerad ovde u Opcinskom vijecu. Ne želimo da budemo po tom prepoznatljivi, želimo da pravimo korake 200 kilometara duge, želimo da što prije naše ideje prenosimo putem povjereništava u mjesnim zajednicama i da na taj nacin kažem opet budemo prepoznatljivi kod gradana Tuzle. Evo ja sam kratko, cijenim ovo dosadašnje radno vrijeme, pa i ostale pozivamo ako možemo da skratimo i da pristupimo šta kažu izjašnjavanju.

Još nešto samo izvinjavam se, ako mogu da dodam, cuo sam jednu dobru stvar ovde danas. Našim glasanjem nece biti nikakvo preglasavanje. Znaci naše glasanje je iznošenje naši licni stavova, naši ideja i u ovom slucaju necemo biti preglasivaci, nego glasaci po ovoj tacci dnevnog reda. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Zakljucujem raspravu klubova, otvaram raspravu vijecnika. Gospodica Azra Gazivegovic, vijecnik Socijaldemokratske partije. AZRA GAZIBEGOVIC - vijecnik Socijaldemokratske partije Pozdravljam sve prisutne. Pa evo pokušavala sam sa interesom i strpljivo da saslušam sve diskutante i da zabilježim onako neka pitanja na koje bi eventualno mogla dati odgovore, ali isto tako i dati svoje razmišljanje vezano za implementaciju ovih izborni rezultata i svemu onome što se dešavalo u posljedni sedam mjeseci, Moram reci, da evo, kao što je i ranije receno, zaista su pregovori trajali sedam mjeseci i nimalo, neki od tih sastanaka, nisu bili ugodni. Bila sam u prilici i da vodim i neke od tih medustranackih sastanaka i vjerujte da nije bilo nimalo lako. Bila je konstatacija da je SDP kreirao ovaj prijedlog. Ja cu ispravit taj krivi navod. Dakle, iskoristit cuovu priliku jer se nisam htjela javljati niti za replike niti za ispravke krivih navoda. Dakle, nije SDP sam kreirao ovaj prijedlog, u ovom prijedlogu su ucestvovali svi clanovi, odnosno predsjednici klubova parlamentarne vecine iz ovog Opcinskog vijeca. Bilo je pitanje takode kako je varirao broj clanova savjeta iz HDZ-a. Dakle, parlamentarna vecina je nastojala da obavlja pregovore sa predstavnicima HDZ-a i zbog toga je varirao broj. Dakle, mi smo ucinili sve s naše strane, posebno SDP, da nademo neki zajednicki dogovor i neko zajednicko rješenje, ali evo i sami smo svjesni što je bilo nekoliko puta i receno za ovom govornicom da HDZ nije pristao na ta moguca rješenja. Ono što ja licno zamjeram HDZ-u jeste to što su se clanovi stranke HDZ-a oglašavali iako proces implementacije nije završen. Dakle, kada je poceo proces pregovora, odnosno kada su davani prvi prijedlozi i kada je obavljen prvi sastanak, a to je bilo prije sedam mjeseci, poceli su medijski nastupi clanova HDZ-a. Ja cu kasnije da se osvrnem na jedan clanak koji je izašao i da vam procitam neke recenice, konstatacije i naravno da dam razmišljanje svoje vezano za te recenice. Mene zanima šta je pozadina svega toga i zbog cega je sve ovo se dešavalo i ja onako kako razmišljam moguce su dvije mogucnosti. Dakle, prvo je da je HDZ od pocetka znao da nece pristati, koliko god da im se clanova ponudi, a naravno mi smo gledali rezultat vezano za lokalne izbore 2012. godine i to su samo njima poznati razlozi dakle zbog kojih na to nisu pristali. I drugi je da su željeli vršiti medijsku kampanju što smo bili svjedoci posljednjih, pogotovo nekoliko sedmica.

Kada je u pitanju Amandman HDZ-a, Klub SDP-a ga nikako ne može prihatiti iz razloga što njihov prijedlog, po našem mišljenju, krši Statut. To cu podkrijepiti argumentom, odnosno njihovim brojem gdje oni Stranci za Bosnu i Hercegovinu daju nulu. Ukoliko kao imperativni kriterij koji je Statutarna komisija odredila uzmemo rezultat lokalnih izbora posljednjih vi ga ovdje niste primijenili kada je u pitanju Stranka za Bosnu i Hercegovinu i mislim da ovi brojevi koje ste vi predložili i kada je SDP u pitanju i SBB i BOSS i Narodna stranka Radom za boljitak i SDA takode broj je u dva, odprilike može se reci da je od jedan do tri razlika i da je problem najveci u Stranci za Bosnu i Hercegovinu gdje njima dajete nulu, a sebi povecavate na 33. Osvrnut cu se dakle na ovaj clanak koji je izašao 24. svibnja 2013. godine u 17,45. Naslov je, ja moram da kažem da sam ja rodena Tuzlanka, da sam odrasla u ovoj našoj multieticnoj sredini i da gdje god odem bilo u Bosni i Hercegovini ili šire pa da kažem da dolazim iz Tuzle zna se odakle dolazim i šta je u stvari Tuzla. I dešava se natpis etnicko cišcenje BiH Hrvata. SDP u Tuzli gasi mjesnu samoupravu i razvija iseljavanje Hrvata. Ja moram prije svega da kažem da sam ja predsjednika Kluba HDZ-a odmah nazvala iinformisala vezano za ovaj clanak jer u clanku izjavu daje clan Statutarne komisije iz HDZ-a. Ja sam rekla da ovo nije u redu i da HDZ treba da provjeri zbog cega je ovo ovako receno. Dobila sam odgovor da je ovaj naslov izvucen iz konteksta izjave gospodina clana Statutarne komisije iz HDZ-a i da se oni nacelno ne slažu sa ovim naslovom. No medutim, predložila sam da ukoliko se i javno ne slažu sa ovakvim stavom da objave demant na ovaj clanak. Radi se o clanku Proportala.ba. Od 24. svibnja 2013. godine do danas imali smo niz saopštenja i press konferencija od strane HDZ-a ali ni jedan demant i ni jednu rijec vezano za ovaj clanak. U clanku se navodi da se izvrtanjem statutarni odredbi SDP sa koalicionim partnerima odlucio ugasiti mjesnu samoupravu u Tuzli. SDP je poštovala i Statut Opcine Tuzla i stav Komisije za statutarna pitanja i propise, tako da ovaj dio recenice dakle nikako ne stoji. Dalje, da smo mi odlucili poništiti volju izbornu volju gradana ni to ne stoji, jer smo mi primjenili to našim prijedlogom, a upravo je ovaj Amandman nešto što krši izbornu volju gradana. Zatim se spominje medustranacki buvljak. Što mislim da za jednog politicara nikako nije primjereno da daje ovakvu izjavu. Dalje, kaže, po njemu ce vlast u svakoj od 40 tuzlanskih mjesnih zajednica izgledati kao vlast u Opcinskom vijecu. Uzmite prijedlog i pogleajte da jedino HDZ u Gornjoj Obodnici ia vecinu sam. U ostalih 30 mjesnih zajednica ni jedna stranka sama nema vecinu i postoje mjesne zajednica u kojima ni parlamentarna vecina nema vecinu u odredenim mjesnim zajednicama. Dakle, jedino je to Gornja Obodnica iz razloga što gore ima pet clanova Savjeta, jer imaju malo biracko tijelo, i od tih pet tri su clana Savjeta iz HDZ-a. Ja moram napomenuti da je jedan od prijedloga koji je usvojen bio da ni jedna stranka s obzirom da nije mali neki broj, mislim da je od tri mjesne zajednice u pitanju gdje je preden izborni prag od 50% da ni jedna stranka nema više od tri u mjesnoj zajednici.

To je razlog zbog cega tamo gdje u mjesnim zajednicama u kojima postoji sedam clanova mjesnih zajednica, ni jedna stranka nema vecinu. Dalje. Umjesto tih 16 ljudi bit ce izabrani drugi iz drugih stranaka koji niti su imale dobre rezultate po hrvatskim naseljima niti imaju Hrvata u svojim redovima. Ja cu reci da SDP nema redove, nego ima clanove i clanice iz reda hrvatskog naroda. Dogodit ce se da ce u vecim hrvatskim naseljima upravljati Bošnjaci koji ce biti u vecini u vijecima mjesnih zajednica. Uzmite prijedloge pa pogledajte ko ce u kojoj mjesnoj zajednici biti vecina. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Dalje za rijec se javio gospodin Beriz Sakic, Stranka demokratske akcije. BERIZ SAKIC - vijecnik Stranke demokratske akcije Uvaženi predsjedavajuci, dopredsjedavajuci, sekretaru, predstavnici medija, vlasti, dragi gosti, cijenjene kolegice i kolege, sve vas selamim i pozdravljam. Dolazim kao vijecnik iz jedne mjesne zajednice koja je drasticno oštecena ovim prijedlogom. Naravno ja kao vijecnik ni u kom slucaju ne mogu podržati, kao i Klub SDA ovaj prijedlog. Inace sam roden u Zvorniku. Iz Zvornika sam došao u ovaj grad, ne zato što sam volio, nego zato što sam morao. U ovom gradu sam formirao svoju porodicu, moja djeca su rodena u ovom gradu, radim u ovom gradu, preživljavam kao i svi drugi gradani ovoga grada i borim se za ovaj grad svom svojom moci, pamecu, sposobnošcu onoliko koliko znam i umijem, kao što bi se borio za Zvornik da nije bilo ovog prokletog rata. Tako da nikom ne dozvoljavam da neko kaže da je neko veci Tuzlak od mene ili da neko više radi za ovaj grad od mene. Nije tacno da su dobili svi kako su ostvarili rezultate. Volio bi neko da mi izade za ovom govornicom i elaborira ili pokaže kojom to matematikom ili kojom to formulom jer ocigledno da ja nisam ucio istu matematiku kao drugi, došlo do zakljucka ili došlo do odgovora da u Simin Hanu sa 571 glas stranke SDA dobije dva clana u Savjetu mjesne zajednice. A drugi politicki subjekt sa 357glasova takode dobije dva clana u Savjetu mjesne zajednice ili treci politicki subjekt sa 120 glasova dobije jednog clana u Savjetu mjesne zajednice. Po kojoj to formuli i po kom to izracunavanju. Ja narodu u Simin Hanu ne znam to objasniti kako se to dobilo. Ja vas još jednom pozivam da bar na, evo nekoj kratkoj pauzi, razmotrite ovu situaciju u Simin Hanu, pokušate to riješiti, inace cu biti prisiljen da nakon ovog Vijeca napravim zbor gradana u Simin Hanu i da pozovem predsjedavajuceg Opcinskog vijeca i kolege iz parlamentarne vecine i da objasni narodu na koji nacin su došli do tog zakljucka i do tog broja. Ja licno kao vijecnik stranke SDA u ovom Vijecu smatram se da je ovo atak na mene kao vijecnika. Na proteklim izborima sa 522 glasa imali smo tri clana u Savjetu Mjesne zajednice. Ovaj put sa 571 glas imamo dva clana u Savjetu Mjesne zajednice.

Ne znam šta bi trebalo uraditi za slijedece izbore. Trebali bi imati 100% pa da bi vjerovatno možda opet dobili dva ili jedan, ne znam, na koji nacin se to obracunava. Volio bi kažem vam još jednom da pokušate riješiti ovaj problem kako narod u Simin Hanu ne bi se osjecao ugroženim i ja kao vijecnik. Smatram da smo to zaslužili i da je narod demokratskim putem pokazao svoju volju i onoga ko ga želi predstavljati bar u savjetu mjesne zajednice koja po meni apsolutno ništa ne znaci u ovom gradu. Oni su samo puste pismonoše papira u Komunalnoj službi iništa drugo oni više nemaju. A ako je to tako i ovakav problem za taj narod u savjetu mjesne zajednice šta ce biti onda ako su neki drugi prioriteti u rješavanju problema naroda Mjesne zajednice Simin Han. I još jednom podvlacim da narod u Simin Hanu na prošli izborima je izabrao tako kako je izabrao. Ovaj put je ponovo izabrao vjerujuci tim ljudima koji su ih predstavljali. Vi ovdje danas ne dozvoljavate tu demokratsku volju tog naroda i vi ovde danas ako usvojite ovakav prijedlog govorite da vjerovatno oni nisu trebali glasati tako kako su glasali nego su trebali glasat po volji nekoga drugo i onako kako neko drugi smatra da su trebali. Ja osjecam da je to takva pozadina. Hvala. (MIRNES AJANOVIC Replika.) JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Repliku ima gospodin Ajanovic Mirnes. MIRNES AJANOVIC Meni je žao uvaženi kolega što se ovako osjeca. Volio bi da sam mogao pomoci na neki nacin. Matematika je problematicna. Odnos tri, dva, mijenja odnos i drugih biraca koji su glasali u drugom broju za druge politicke stranke, tako da je to relativno. Istakli smo da nikad ne možemo jednu mjesnu zajednicu posmatrati posebno jer izbori nisu bili ni za jednu mjesnu zajednicu, niti su gradani mogli glasati samo u toj mjesnoj zajednici. Opet moram istaci, veliki broj gradana je morao glasat na drugim mjesnim zajednicama radi neuredenih birackih spiskova. Tako da i kroz to ne možemo gledati rezultat. Ne možemo nagurati osam ljudi u pet ili sedam povjerenicki mjesta. Situacija, recimo, BOSS je dobio oko 200 glasova u Slavinovicima a nemamo ni jedno mjesto. Glasao je veliki broj ljudi, ali ne može se sve dobiti. Negdje smo morali odustati da bi mogli na drugim mjesnim zajednicama, zavisno od rezultata uklopiti se u pet, odnosno sedam i uklapali smo se svi generalno. Problem SDA jeste što je nasjela na politiku HDZ-a. Iz samog starta SDA je tražila isto što i HDZ. Isto. Definitivno. Isto. Zajendo ste se sjedinili i tražili broj koji je nemoguc. Prvi progovor o tome da Stranka za BiH kao parlamentarna stranka ne treba imati ni jedno mjesto nije došao od HDZ-a nego od SDA. SDA je prva progovorila tu HDZ-ovu matematiku. Prije se javila nego HDZ, kasnije HDZ samo nastavio to isto, na istoj sjednici. Sve što se dešavalo kasnije uzrok je tog takvog politickog stava dijeljenje Tuzle na nacionalne dijelove mjesnih zajednica.

Tu je problem. I SDA nije želila ucestvovati u pregovorima. Tek kasnije kada je došao jedan prijedlog za koji mi nismo znali predstavnik jedne od stranaka iz parlamentarne vecine, bez znanja svih nas, dostavio jednu matematiku gdje smo preracunavajuci na listu mjesta vidjeli da je SDA oštecena za cetri, pet mjesta. I odma su reagovali Mensur Alic i ja i svi su ostali prihvatili ponovo matematiku, ponovo zadužiti nekoga matematicara da preracuna i onda se riješio problem 45 koliko pripada. Ali, šta je bilo nakon toga? I nakon toga SDA ne prigovara. Moram citirat izjavu: „Ja pregovarat necu.“ Nece da pregovara kako da složimo mjesta. Narodna stranka Radom za boljitak takode nije imala riješeno pitanje. U ponudi koja je stavljena bila, koja je stavljena da razgovaramo o njoj, ne mora biti dobro uopšte, može biti deseta na kraju verzija, ali jedna je morala biti stavljena na sto i Narodna stranka Radom za boljitak bila nezadovoljna, pa su izašli, dogovorili smo se, ostavljamo za svaki put po 15 dana da razgovaraju stranke unutar sebe, da vidimo izmedu nas koliko možemo se uklopiti da negdje možemo napraviti korigovanje, promjenu, odredenu mjesnu zajednicu zamijeniti za drugu mjesnu zajednicu jer rezultat nam je slican i u ovoj i u onoj pa odprilike možemo prihvatiti jednu od te dvije i Narodna stranka Radom za boljitak se uklopila. Uklopila se u ono što je smatrala da je njihov bar minimalni zahtjev da oni kažu mogu biti zadovoljni. Nije maksimalni a jeste da kažu, pa eto kolko smo zadovoljni, toliko smo i nezadovoljni, ali dobro je. Ali SDA nije htjela pregovarati. I šta sad? Ja ne mogu pomoc. Kad je bila Narodna stranka Radom za boljitak jednu vrlo bitnu mjesnu zajednicu mi smo zamijenili jer su oni smatrali, insistirali. Njima je to bio nekakav kompromis, pa i gledali smo rezultat, jest ima osnova i dali smo. Ja kao predsjednik BOSS-a ne mogu pomoci u Simin Hanu. Imamo danas problem zašto bi odlaganje bilo nepotrebno, na žalost, mi danas smo došli sa prijedlogom Komisije za izbor i imenovanje sa imenima i prezimenima ljudi po mjesnim zajednicama. Nije više u pitanju broj pa neko ce bit imenovan kad tek odredimo broj mjesne zajednice, takav je bio princip. Prvo cemo odrediti mjesne zajednice, broj kolko nam pripada svakoj stranci, pa onda koje su mjesne zajednice jer ne možemo mi sad izabrati nekoga za Slatinu a dobijemo Centar, nego kad dobijemo Centar, kad vidimo gdje je to dogovor izmedu svih nas osam, a onda cemo reci covjeka naci iz Centra i stavit cemo izvoli ti ceš biti tu. Ali mi sad smo svi predložili imena. Sad više ne radi se o brojevima, nego o ljudima i treba neko sad danas covjeka koji je predložen zamijeniti i vratiti, a to mora uraditi Komisija za izbor i imenovanje. Mora proci kroz Komisiju. Mi bi dakle opet danas odgodili usvajanje toga. Nemoguce je danas. Danas ne možemo ništa riješiti odgadanjem. Danas moramo implementirati ili nikako implementirati što je cilj HDZ-a ocito, najvjerovatnije. Mislim da smo dužni implementirat zato što možemo da ljudi pocnu raditi, da stranke koje nemaju nikoga imaju bar mogucnost da djeluju putem svojih povjerenika. A onda kasnije u razgovorima pokušati sa ljudima napraviti neke kompromise, ljudi ce biti izabrani. Šta sad tim ljudima? Kako cete vi sad da imate jednu mjesnu zajednicu gdje ste odredili covjeka i ja vam sad dodem i kažem meni je stalo do ove druge, pogledam matematiku de ga smijeni da ja stavim svog.

Kako ceš mu objasnit? Kako objasnit tom covjeku da je sad došo na listu, predložen, prošo sve komisije. Danas pred Vijece, pred medijima i neko sutra kaže izbacili ga nisi bitan ne valjaš. Imamo dakle generalni problem zbog cega danas to ne možemo to raditi, ja se nadam da to možete uvažiti da i SDA danas podrži ovo. Da izademo s ovim, a da pokušavamo nakon odredenog vremena tri, cetri mjeseca da pravimo odredene korekcije gdje možemo recimo tamo gdje neko ne bude zadovoljan radom i to je, za to Vijece odgovara za rad povjerenika, gdje mi ako vidimo da neko ne radi dobro, a predstavio se radit ce, ima da ga mijenjamo. Necu da ja nosim teret niti ce iko od vas pristati da nosi teret lošeg povjerenika. I zato imamo danas tacku gdje možemo razgovarati o nacinu kako neki povjerenici djeluju kao lokalni šerifi, kao da je to njihovo privatno vlasništvo. Tu su ogromne zloupotrebe i da smo dopustili da se sami biraju ovdje bi bili zborovi gradana, protesti i slicno jer su oni izabrani. Oni bi bili veci nego nacelnik Tuzle, nego mi sami kao Vijece, svaki od tih povjerenika. I ovo je razlog zašto ja smatram da danas ne možemo ništa promijeniti odgadanjem, odnosno pauzom, predlažem da idemo, da završimo kolegi moram istaci da evo još jedanput definitivno žaljenje što nismo prije imali priliku da razgovaramo, siguran sam da bi se riješilo. Siguran sam da bi svi pristali na kompromise i da bi dobili bar da vi budete kao i svi mi ostali relativno podjednako zadovoljni i nezadovoljni. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Gospodin Imamovic, replika ili ispravka krivog navoda? Poslovnicka? Poslovnicka. SABAHUDIN IMAMOVIC Pozivam vecinu u Vijecu da pristupi glasanju o rješenjima za razrješenje i imenovanje. Osam mjeseci smo pricali o ovoj temi. Svi smo puno toga rekli. Svi mi imamo svoje argumente. Niko ovde nije odstupio od svojih stavova. Ja što sam imao, ja sam rekao za govornicom, da se zaista više ne iscrpljujemo i da što moj kolega Haracic kaže daj da pravimo ovu opcinu šecera, a ne opcinu soli. Ne, stvarno. Nepravda ce ostat. Mi smatramo da nam je ucinjena nepravda, ali ovde je ocigledno necemo ispraviti. Zato eto zamolio bi vas, daj da pristupimo glasanju. Hvala. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Ja imam prijavljenu gospoda Jasminka Mijatovic. (Kao vijecnik je li ima još neko?) Oprostite. Gospodin Malikic ima repliku. NEDŽAD MALIKIC

Nas ste ovde u cošak gurnuli. Mi dižemo ruku. Ruka me je zabolila držuci je ovoliko. Ja ni jednog trenutka znaci kad sam diskutovao na ovu temu nisam htjeo ni jednu mjesnu zajednicu da izdvojim po necemu jer sam reko da ce bit dosta mijesta gdje smo i zadovoljni i nezadovoljni. I sad ako mi sad ponovo vratimo svu ovu drugu, Berizu ovo repliciram, ako samo vratimo jednu mjesnu zajednicu i kažemo e tu je ucinjena nepravda, onda cu ja otvorit 40 mjesni zajednica, pa sad ici redom pa reci, e, necu, ali kažem jedan cist primjer. Lipnica, znaci Lipnica, Stranka Radom za boljitak 30% glasova je dobila jednog. To je taj kompromis. Nama fali dijalog. Nama fali dijalog ovde u ovom Opcinskom vijecu niko nikog ne sluša i svako svakom nešto progurava. Daj da razgovaramo da se dogovaramo. Osam mjeseci smo pokušavali savjete i mi smo bili takode nezadovoljni, na kraju krajeva smo povukli svoj prijedlog. Ali najlakše je biti dio problema. Daj da ljudi više budemo dio nekog rješenja, da se krene. Najveci je problem što ti savjeti koji rade u stvari sad ništa i ne rade zato što su ljudi izgubili legitimitet i ništa ne rade u savjetima mjesni zajednica. Nego i oni na kraju krajeva vode politiku. Oni moraju biti u službi gradana zajedno sa nama i da sve prijedloge koji dolaze iz savjeta mjesne zajednice, ako se ne cuju da ih mi na Opštinskom vijecu iznesemo, pa ako ništa da se bar za njih zna šta je se uradilo zadnji šest mjeseci u savjetima mejsni zajednica. Ko je to dobio vodu, ko je to dobio put, ko je to dobio rasvjetu? Daj da o tome pricamo. Daj da nam savjeti nešto rade. Meni je žao, ja sam vas ovde javno pozvao za cetvrtog Dan mjesne zajednice Solina, nije niko došo. Došo je Mirnes i došla je gospodica izvini (Erna.) jest. Znaci to je problem što mi ne dolazimo ni u savjete mjesni zajednica. Ne saradujemo sa našim povjerenicima. E to je problem. I moramo, ja sam reko i na savjetu mjesne zajednice Solina ja vam stojim kao vijecnik i stojim vam na raspolaganju 24 sata, mene ne interesuje ko je iz koje politicke partije, daj da nešto opipljivo uradimo u toj mjesnoj zajednici. Daj da dovedemo vodu gdje je nema. Da uradimo rasvjetu gdje je nema. Ja dolazim iz tog dijela i naravno ja radim u interesu cijelog grada. Ali sam gore i vidio opipljive probleme koji, kao covjek koji je bio u Savjetu, znam, koji nisu riješeni. I nas 31 možda mi imamo koji dolazimo iz veci mjesni zajednica možda imamo priliku da i udemo u Vijece i da iznesemo te probleme te mjesne zajednice. Imamo dosta mali mjesni zajednica, imaju malo biracko tijelo, naravno da tu ne mogu izabrati vijecnika. I moraju glasat za nekog drugog jer je to tako kako jeste. Malo je biracko tijelo. Ali, moje je znaci, vodio sam se samo tom cinjenicom da riješimo savjete mjesni zajednica, da se izaberu novi ljudi, da imaju legitimitet, da predstavljaju gradane, a mi zajedno s njima da pokušamo raditi sve one projekte koji su na papiru, koji su po GAP metogologiji predvideni i da se za to borimo, a ne da ovde sad kažemo, sad ja trebam rec u Kreki da smo bili druga stranka imamo jednog povjerenika itd. itd. Mi nismo najsrecniji, to cu reci, mi nismo najsrecniji sa ovim što jeste. Ali sam ja kao vijecnik otišo u svaku politicku partiju i sa svakim pokušavo razgovarat. Da budem iskren, meni je i mislim da ljudi ti i trebaju se vezat za rijec i da se drže toga, pa to nam je nešto što nam je bog dragi dao da se dogovaramo i da oko ti stvari rješavamo.

Meni je žao, ja sam na jednom od kolegija HDZ-a zamolio jel to 28 koji vam je nudeno na Kolegiju? Jer ako je to 28 nek to bude, daj da se dogovorimo, imamo mi tri vijecnika, imamo 27 pristali smo možete i vi na 28. Ja to govorim onako iskreno kao covjek, kao vijecnik. Nas je po Statutu 33 pripalo, ali smo znaci pristali mina 27 samo za oni dol i sad ce neko rec kako Boljitak u Simin Hanu ima dva sa 357 glasova. Imam ja i sa 30% glasova jednog, pa nisam reko. Pa u Kreki sa 20% glasova jednog, pa sad da ne nabrajam mjesne zajednice gdje imamo. Nismo najsretniji. Zto kažem nije to hocu da kažem. Nisam ja, zašto sam reko gdje god smo dobili savjet mjesne zajednice, tu Stranka Radom za boljitak objektivno ima izborni rezultat i ni jednog trenutka nikad ne bi uzeli ni jedan savjet mjesne zajednice nauštrb bilo koje politicke partije. Znaci ni jedne. Evo de mi jednu izdvojite savjet mjesne zajednice gdje ima Boljitak, a da nije imo izborni rezultata. Pa minimalno 10%. E to je suština što pokušavam reci, a da smo zadovoljni, nismo ali bože moj, šta je tu je. Idemo dalje. Valja radit. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Imamo ispravku krivog navoda gospodin Topic, samo kome. (Berizu.) Berizu. Izvolte. EKREM TOPIC Mom jaranu Berizu. Nemate se kolega cega ni stidit ni plašit. Budite ponosni. Dobili ste povjerenje. Valja ga opravdat ako želite. Dal imo jednog, dva ili tri, najmanje je bitno. 2000-te SDP pobijedio u Gornjoj Tuzli s 10, 20 glasova. Glavni povjerenik bio moj amidic. Proveo cetri godine, prespavo. Bio glavni, a izgubili izbore. Kako? Ne znam. Meni da su nudili da budem tada prvi necu. I dumino, lago, ja mu reko na kraju mog amidu, ovlasti svog babu nemoj mene. Ne prima ga niko. Iz opozicije, obicni predsjednik mjesnog odbora, preskoci i mjesnu zajednicu i opcinu, ode u Kanton i završi u 3,5 miliona maraka izvesticija u Gornjoj Tuzli. Eno him i sad kuce. Vidi se. Preporod Simin Han dobio 2004. do 2012-te. Drukcije kaže laže. Laže. Laže. Jednog Sejfu imali šta sam s njim izdevero dragi Allah zna. Svaka mahala, ulica, zlatni ljiljani, Caklovici, Gornji i Donji Vasici, Sorajac, po tri sam imo gradevinska odbora, po tri, po trojica, onaj mi vice halo nemoj s njima oni su Lijanovici, onaj vice oni su centar, šta me briga šta su. I uradili cuda. Cuda uradili. Vodu rekonstruisali znaju ovi vijecnici iz tog mandata šta sam preživljavo. Visio. Za mnom hodali ko za travarom. Narod hodo po Simin Hanu. Nisam reko ja sam iz Gornje Tuzle, a dobio 20 glasova 2004. 20 glasova. A SDA 44. A 2008-me ja 440 a SDA 600. Racunaj. Analitika ste, ne zna niko pojma nema kako to sracunat. Šta je se to još radi. Bujrum. Bujrum radi, dokaži, vidit ceš da nisi ugrožen. A uložili smo puno. Puno.

Obigrali od ovoga od onoga, nema. Cim asfaltiramo i odma Kemu za ruku de da i osvjetlimo da nam se vidi nov asfalt i nocu. JOZO NIŠANDŽIC Samo malo. Imamo repliku. Beriz Sakic. BERIZ SAKIC Ja sam cijenjeni moj kolega radio, radim i radit cu sigurno i gradani su pokazali na ovim izborima koga žele i kome daju povjerenje. Druga jedna stvar, što sam ja želio reci, mi ne sporimo onih 17% koje smo mi dobili. I 45 clanova u savjetu mjesni zajednica iako smo trebali dobiti više. Ali sporimo onu cinjenicu da se zadovolje izbori u mjesnim zajednicama. Na osnovu kojeg kriterijuma u Simin Hanu su zadovoljeni izbori u mjesnoj zajednici? Da mi neko samo pokaže na osnovu cega je to zadovoljeno u Simin Hanu i vi možete danas glasati kako god hocete. Izglasajte kako god hocete ja cu sigurno napravit skup gradana i objasniti im ovu situaciju na osnovu cega i kako je to došlo, a onda nek predsjedavajuci Vijeca ili bilo ko drugi objasni tome narodu i naravno snimit cu to sve i pokazati sve kako i na osnovu cega. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Nece vama predsjedavajuci ici ništa ljudima da objasni. Gospodin Imamovic ima repliku. Ali Jasminka jeste li vi repliku ili diskusiju? Diskusija. Gospodin Imamovic. Odustajete. Gospoda Jasminka Mijatovic, Hrvatska demokratska zajednica. Više nemam prijavljenih. I ocekujem da privodimo. JASMINKA MIJATOVIC Kratko cu. Hvala predsjedavajuci. Evo sad posljednja izlaganja kad bi se nastavilo dalje definitivno bi svi rekli da je odluka najmanje pravna a po pravednosti daleko. Znaci, ipak smo, najbolje bi bilo da smo svi jednakko nezadovoljni. Jasna je situacija, evo pominje se hrvatska opcina soli, dvije škole pod jednim krovom itd. itd. znaci mi HDZ Bosne i Hercegovine trebamo bit sankcionirani za neku visoku politiku što ja osobno smatram da visokoj politici nije mjesto ovdje pogotovo ne u mjesnoj samoupravi. Moram nas sve podsjetiti na clanak 13. Zakona o principima lokalne samouprave gdje je u posljednjem stavku propisano da clanovi Vijeca odgovaraju za ustavnost i zakonitost akata koje Vijece donosi u okviru svoje nadležnosti. Nikada ranije nije bila takva pravna norma, pa evo sad se pojavljuje, pa je jako bitno da o njoj razmislimo, pogotovo što smatram da i vijecnici HDZ-a Bosne i Hercegovine da ovakav priijedlog je u suprotnosti sa Statutom, Zakonom, ali i Evropskom poveljom o principima o lokalnoj samoupravi i (nerazgovjetno izgovorena rijec op.a.).

Bosna i Hercegovina je, podsjetit cu, vi to svi znate ratificirala Evropsku povelju 2002. godine i time je preuzela obvezu da izgradi lokalnu samoupravu sukladno principima postavljenim u Povelji. Povrijeden je clanak 13. stavak 1., 2., pa da ne citam svi možemo procitat, efikasno i dobro organizirana lokalna samouprava je ona koja ce gradanima u punom kapacitetu omoguciti ostvarivanje njihovog prava. Citirat cu još jedan dio, ovo pravo nece ni u kom slucaju, pardon, smislu derogirati zborove gradana referendume ili bilo koji drugi oblik neposrednog ucešca tamo gdje su i predvideni Statutom. Sve smo rekli o Zakonu o principima lokalne samouprave nepotrebno i rekli smo o našem clanku 83. o kome pominjemo i sve odgovorno tvrdim da bi clanak glasio, ukoliko želimo ovakvu implementacijulokalnih izbora, ovako savjet mjesne zajednice bira i razrješava Opcinsko vijece Tuzla, prema izbornim rezultatima sa posljednjih provedenih izbora i tu bi bila tocka i to bi bilo kraj price. No, imamo drugaciju situaciju, diskusija je nepotrebna na tu temu. Ja cu samo podsjetiti da u demokratskim društvima se vlada po zakonima i unaprijed je propisano kako se dobija ikako se gubi moc. Kod nas kad se nešto propiše, moc se ne gubi i onda kad je to, odnosno kad to nije izborna volja gradana. Kod nas legitimnost takode ovisi od toga koliko javnost razumije i ima uvida u odredene procese, no javnost u Tuzli rijetko ima pravo i da razumije, a pogotovo da ima uvida u procese o kojima je ovdje rijec. Obzirom da nakon sugestije Federalnog ministarstva pravde da Statut nije u suglasnosti sa zakonom, o tome smo vec rekli, ja moram podsjetiti na obrazloženje odluke i citirat cu je iz 2009. godine: „Opcinsko vijece preuzima odgovornost da izvrši obvezu izbora organa mjesnih zajednica prema izbornim rezultatima u njihovoj mjesnoj zajednici, a sve u cilju boljeg funkcioniranja mjesne samouprave i njenih organa.“ O stavovima svih mjesnih zajednica je vec receno, tako da je nepotrebno. Osobno sam radila neko istraživanje u Federaciji Bosne i Hercegovine pa poslije i u RS-u i vecina opcinskih vijeca u Federacije Bosne i Hercegovine ima izravan izbor u savjetima mjesni zajednica, ili na nacin kako smo uredili i mi, ali sa naravno drugacijom implementacijom. Evo imam Novi i Stari Grad Sarajevo. Clanak 68.: „Savjet mjesne zajednice biraju gradani sa podrucja mjesne zajednice koji imaju biracko pravo neposrednim i tajnim glasanem.“ Mislim da bismo ovakvim nacinom, naravno, uvažavajuci i troškove koji stvarno ne bi u ovo vrijeme bili primjereni, riješili se i HDZ-a i svih drugih prica, pa bi gradani birali svoje ljude bez obzira na politicku opciju kojoj pripadaju. Mislim da ovakve odluke, kada se pravna pretvara u politicku ili nešto što nije dobro, uvodi, ja cu reci nesigurnost i pravno i politicko nepovjerenje i smatram osobno da to nije dobro za sve nas pogotovo ne za gradane u vremenu, osim finansijske krize da uvodimo i neku drugu. Zato pozivam vijecnike da ne izglasaju ovakav prijedlog, a ukoliko smatraju drugacije, obzirom na postupak pred Ustavnim sudom da mogu pokrenuti opcine, odnosno Opcinski nacelnik da se pokrene takav postupak i zbog niza neusaglašenosti ili evo naših neusaglašeni stavova koji su istakli jer na taj nacin jedino možemo riješiti ovaj problem.

Naravno o ovom se može reci mnogo toga više, ali smatram da visoka politika nije potrebna u mjesnoj samoupravi. A po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine clanak 4. c) 10.3. a u svezi sa Amandmanom 96. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, ukoliko je povrijedeno pravo žitelja u dijelu implementacije zakona odlucuje Ustavni sud po clanku 57. odlucuje o suglasnosti Statuta i drugih akata u vezi sa zakonom, ali i odluka koje nisu u suglasnosti sa Statutom. A clanak 58. stavak 2. kaže da postupak za zaštitu prava mogu pokrenuti opcine, gradove i Savez i opcina i gradova. Pa evo da možda ono što svima nama nije jasno i što smatramo neki da nismo donijeli pravednu ili nepravednu odluku, imamo i put za rješavanje, pa da možda završimo s ovom pricom. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Molim vas, samo poslovnicku gospoda Nada Mladina. NADA MLADINA - vijecnik Socijaldemokratske partije Poštovani vijecnici, predstavnici izvršne vlasti, dragi gosti, pozdravljam vas iako je kratko vrijeme za poslovnicku intervenciju, takode se pridružujem ranije izrecenim dobrim željama vezano za predstojeci mjesec Ramazan. Svima pripadnicima islamske vjeroispovijesti, a i cestitkama Republici Hrvatskoj, što smo vec ucinili, na prijemu kod konzula za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju jer to raduje i Bosnu i Hercegovinu i ocekujemo da ce to i nas nekada docekati. Medutim, do toga se mora doci i do bilo cega jedino dogovorom. Jedino dogovorima i ja sam sasvim sigurna da se takva vrsta nedogovora nece spustiti na, barem ne na ovaj lokalni nivo. U cemu se sastoji moja ispravka krivog navoda i poslovnicka intervencija? Ispravka krivog navoda je slijedeca. Odbijam izjavu koju je dala gospoda Mijatovic da odluka nije pravna. Odbijam izjavu da nije donešena u skladu sa Statutom. Odbijam izjavu da gradani nisu ukljuceni u proces. Odbijam sve optužbe koje su izrecene prema SDP-u i prema vecini parlamentarnoj u ovom Vijecu u gradu Tuzli, narocito ne izjave vezano za to da Tuzla nije demokratska sredina i da nije tolerantna sredina. Apsolutno s indignacijom odbijam da je Medustranacki savjet buvljak. I takvu vrstu novog govora politickog odbijam sa velikim žaljenjem što se uopšte pojavljuje i u medijima a izrecena iz usta vec zna se onih autora koji su to govorili. Ovdje se radi o tome da, koliko se vidi iz rasprave, a i iz vaših dopisa u medijima i izjava, da vi imate problem za svako rješenje. U toj situaciji, pošto vi imate problem za svako rješenje, ja podržavam poslovnicku intervenciju gospodina Imamovica u tom smislu da mi pristupimo izjašnjavanju za odluku za onu za koju, za one vijecnike koji smatraju ovo procesom koji predugo traje, svojom obavezom prema gradanima i mjesnim zajednicama i svojom obavezom za implementaciji drugi rezultata. I ja predlažem da se nikakva pauza ne pravi, jer ako se nije u ovoliko mjeseci moglo doci podsjecam da oni koji to odbijaju imaju problem za svako rješenje i to se nece moci riješiti.

JOZO NIŠANDŽIC Hvala. (MIRNES AJANOVIC – Poslovnicka.) Gospodin Ajanovic ima poslovnicku intervenciju. MIRNES AJANOVIC Necu ponavljati, zamjenica predsjedavajuceg je upravo rekla ono što bih i ja rekao u vecini i u ovom zadnjem izlaganju koleginice iz HDZ-a ja smatram da ne treba da, možete staviti na izjašnjavanje i tome slicno, te upucujemo zahtejv Ustavnom sudu da preispituje našu odluku je koliko se cini samo u situaciji kada se utvrdi povreda necijeg prava, a ovde, kroz ovo, evidentno nema prava jer HDZ-u je po procentu omoguceno da dobije onoliko koliko mu pripada. Ne uzima se ni jedno mjesto cak se nudilo više. Daje se mogucnost da imenuje gdje god želi, u kojoj god želi mjesnoj zajednici na podrucju opcine Tuzla svoje povjerenike i clanove, odnosno predstavnike povjerenicki odbora, dakle, nema povrede ni u kojem smislu. Ne treba ulaziti u to i ovo što je kolega Imamovic takode dao prijedlog, ja se nadam, da ce oni dati svoj doprinos u ovome, ali uostalom mogu se odrediti danas na koju ce stranu, danas je jasno za ovom govornicom receno ko je za, ko je protiv cega i šta, da idemo da se izjasnimo o Amandmanima i na glasanje onako kako je predloženo od strane Komisije, znaci u onom obliku u kompletnom dijelu dakle za sve mjesne zajednice jednim izjašnjavanjem. JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Izvolite. Ivica Kovacevic, kao vijecnik. IVICA KOVACEVIC Hvala predsjedavajuci. Pa evo ja sam ono vec i ranije imao par nekih stvari za reci, medutim, cekao sam, nisam htio da svako malo nešto replike upucujemo. Pa evo, na samom kraju, ono što želim ovdje svakako spomenuti cini mi se da iz sve ove price da je ono HDZ Bosne i Hercegovine ovdje u Tuzli glavni krivac za sve što se dogada. Dakle, culi smo od vijecnika koji kažu kako je HDZ-u na kraju pripisan slab razvoj mjesnih zajednica. Onda s druge strane HDZ-u se prigovara zašto Tuzla nije grad itd. itd. Znaci pocevši od tih nekih tema, pa evo do ove mjesne samouprave. Ovaj jedan spomenuti tekst, koji je spomenula gospodica Gazibegovic prenjeo istina jedan portal, gdje je on izvrnuo dakle i u naslovu spominjao neke pojmove, dakle, ima originalan tekst jasno na portalu gdje je izjava dana, tako da evo ne bi ni to komentirao. Moram se osvrnuti na samo još jednu stvar. Dakle, pregovori jesu bili dugi, trajali su, istina je i cinjenica jeste da je bilo mucno dolaziti svaki put na te sastanke i s tim se slažem. Prijedlog vecine je bio za HDZ dakle, prijedlog koji je išao dakle u skladu sa Statutom Opcine Tuzla 31. Što se onda dogada? Dogada se dakle da su pregovori stali na dva mjeseca iz zdravstvenih razloga šefa pregovarackog tima. U ta dva mjeseca se

odigravaju neke, neka dogadanja na razini kantona o kojima ja takode evo ne bih ovdje želio komentirat, da bi, upravo zbog tih dogadanja na razini kantona, slijedeci put kad je sjelo se znaci za pregovaracki stol HDZ bio drasticno oštecen, a to je rastumaceno na nacin, ranije su bile neke druge okolnosti, ali sad su druge okolnosti zbog ovih dogadanja u kantonu. Dakle, evo vidimo i tu da se ide u tu jednu praksu kažnjavanja HDZ-a Bosne i Hercegovine zbog njegovog izbornog rezultata. Danas je ovdje spominjano mnogo što šta. Spominjano je opcina soli, spominjano je, spominjano je dakle dvije škole pod jednim krovom, herceg bosna, ovo, ono itd. itd. Mene samo zanima zašto se nitko nije osvrnuo na ono što sam ja dakle rekao, što je gospoda Jasminka takode ponovila, a to je proces izmjene Statuta Opcine Tuzla i Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Opcine Tuzla. Danas se nitko od ove vecine nije osvrnuo na tu Odluku. A u toj Odluci je dakle jasno definirano na koji nacin treba se izvršiti izbor clanova savjeta mjesnih zajednica. Necu duljiti. Ja ovdje imam pokazatelj dakle za sve mjesne zajednice, nije to samo Par Selo gdje sam rekao tri, na koji nacin, ali i gdje je znaci važno je kako pojasniti ljudima to na terenu. Kako pojasniti ljudima na Ljubacama, kako HDZ sa 41% izbornog rezultata i 193 glasa dobije isto kao netko tko ima 94 glasa itd. itd. Necu ici od mjesne zajednice do mjesne zajednice da ne gubimo vrijeme. HDZ, odnosno Klub HDZ-a Bosne i Hercegovine ne može podržati ovaj prijedlog vladajuce strukture na prostoru opcine Tuzla. Mi smo upit slali i Strucnoj službi Vijeca koja je evo dakle rekla da nije nadležna. Dakle, smatramo da ovo nije stvar nikakve vecine, nikakve opozicije, ovo je cisto tehnicka star koja je trebala biti uredena sukladno Statutu Opcine Tuzla. Na žalost to nije ucinjeno. HDZ Bosne i Hercegovine, kao što i znate i za prošlu sjednicu, dakle nije dostavio imena, nece dostaviti imena, a o svemu ostalome u narednom periodu. Hvala lijepa. (MIRNES AJANOVIC – Ispravka krivog navoda.) JOZO NIŠANDŽIC Samo malo imam ja. Izvolte. MIRNES AJANOVIC Javio sam se prije predsjedavajuceg, predsjedavajuci uvažavajuci pravo ko se javio prije, valja sacekati. I ovo je dobar nacin vodenja sjednice, šta cu bio sam brži. Najkrace da ne bude zabune nije ovo odluka parlamentarne vecine, ovo je prakticno odluka i stranaka koje nisu u parlamentarnoj vecini. Stranka kkoje su u opoziciji koje su prihvatile razumno, logicki da se odredi rezultat shodno izbornom rezultatu objavljenog u Službenom glasniku i shodno dogovoru, tamo gdje ima se vecina u tim mjesnim zajedicama, da to gledamo, uvažavamo i na osnovu toga podijelimo. Dakle, da ne bude zabune i za to se treba jasno poslat poruka. Nije parlamentarna vecina dala ovakav prijedlog. Ovo je stvar dogovora svih politickih stranaka koje su želile da se formiraju mjesne zajednice, nasuprot drugim koji su želili opstrukciju. Hvala.

JOZO NIŠANDŽIC I ja sam htjeo, ali necu ponavljati. Ono što želim da kažem, ispravka krivog navoda. Nema kažnjavanja gospodin Ivica, niko vas nije kažnjavo i nema razloga, a i drugo, mi smo zaista oko toga radili ne samo u parlamentarnu vecinu, tu su se svi i opozicione stranke oko toga, medutim, stanje je takvo. Želim da kažem da, znacinema kažnjavanja. Drugo, jedino vi niste dostavili prijedlog pojedinacno izjavu što ste dali putem Amandmana koji ce vjerovatno biti odbijen, ja ocekujem. I nemaju imena imaju samo brojke. Tako da ne. Ja zakljucujem raspravu, pošto nemam više prijavljenih i idemo na izjašnjavanje. Dužni smo prvo da se izjasnimo o Amandmanu Hrvatske demokratske zajednice. Dobili ste tekst Amandmana, ima li potrebe da se cita? (Nema.) Molim vas, ko je za Amandman Hrvatske demokratske zajednice, molim da digne ruku? (6) Ima li protiv neko? (19) Suzdržan? (3) Konstatujem da Amandman nije dobio potrebnu vecinu. Za Amandman je glasalo šest vijecnika, protiv je bilo 19 vijecnika i tri vijecnika su bila suzdržana. Idemo dalje, predlažem da, stavljam na izjašnjavanje Izvještaj Komisije za izbor i imenovanja broj 01-05-4691-2013 od 24. 6. 2013. godine odnosno razrješenje dosadašnjih predsjednika i clanova savjeta mjesnih zajednica, odnosno izbor novih predsjednika i clanova savjeta mjesnih zajednica, a kako slijedi. Ovo sam dužan zbog stenograma molim vas da procitam: U Savjetu Mjesne zajednice Batva, zbog isteka mandata, razrješavaju se (MIRNES AJANOVIC – Predlažem da sekretar procita.) Može. Izvolte. MEDIHA NUHBEGOVIC – sekretar Opcinskog vijeca Tuzla U Savjetu Mjesne zajednice Batva, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ibrahim Selimovic, predsjednik 2. Zvonimir Žlebnik, clan 3. Ilvana Hujdur, clan 4. Slavica Okanovic, clan 5. Sulejman Gavranovic, clan 6. Senada Šahovic, clan 7. Šemsa Begic, clan U Savjet Mjesne zajednice Batva, biraju se: 1. SULEJMAN GAVRANOVIC, za predsjednika (SDP) 2. ŠEMSA BEGIC, za clana (BOSS) 3. RUSMIR ŠERIFOVIC, za clana (SBB) 4. FAHRUDIN KATANIC, za clana (NSRZB) 5 ENES . HODŽIC, za clana (SDP) 6. ALBINA ŽUNIC, za clana (SDP) 7. RAŠID OMAZIC, za clana (SDA)

U Savjetu Mjesne zajednice Brcanska Malta, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ljiljana Hadžiavdic, predsjednik 2. Fahrudin Jahic, clan 3. Hasan Grbic, clan 4. Dušan Tomic, clan 5. Elvis Soravija, clan 6. Džemo Avdic, clan 7. Senad Karišik, clan U Savjet Mjesne zajednice Brcanska Malta, biraju se: 1 LJILJANA HADŽIAVDIC, za predsjednika (SDP) 2. FIKRET SALIHOVIC, za clana (BOSS) 3. SENAD KARIŠIK, za clana (TA) 4. ADNAN BAJRAMOVIC, za clana (SBB) 5. FAHRUDIN JAHIC, za clana (SDP) 6. HASAN GRBIC, za clana (SDP) 7. DŽEMO AVDIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Breške, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Smiljan Stojak, predsjednik 2. Ivo Trgovcevic, clan 3. Sead Kalajlic, clan 4. Ivica Petrovic, clan 5. Stijepo Stojak, clan U Savjet Mjesne zajednice Breške biraju se: 1. DAMIR KALAJLIC, za predsjednika (SDP) 2. IVICA PETROVIC, za clana (NSRZB) 3. IVO TRGOVCEVIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Bukinje, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Stjepan Šimic, predsjednik 2. Kemal Kuduzovic, clan 3. Milan Colic, clan 4. Suad Hasancevic, clan 5. Nadiha Pašcanovic, clan 6. Halid Ramic, clan 7. Tomo Divkovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Bukinje, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ)

2. MIRZETA IBELJIC, za clana (BOSS) 3. HALID RAMIC, za clana (TA) 4. NADIHA PAŠCANOVIC, za clana (NSRZB) 5. RADO BANOVIC, za clana (SDP) 6. , za clana (HDZ) 7. REŠAD BARCIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Centar, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Nezir Lisicic, predsjednik 2. Alma Avdic, clan 3. Goja Sancanin, clan 4. Hasan Cvrk, clan 5. Pavle Perdan, clan 6. Mevludin Ovcina, clan 7. Sead Zahirovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Centar, biraju se: 1. EMIR HAMZIC, za predsjednika (SDP) 2. SENAD MUSTACEVIC, za clana (BOSS) 3. SEAD ZONIC, za clana (SBB) 4. IZET GLAVINIC, za clana (NSRZB) 5. NEZIR LISICIC, za clana (SDP) 6. ALMA AVDIC, za clana (SDP) 7. SEAD ZAHIROVIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Dobrnja, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Husnija Kišic, predsjednik 2. Niko Tunjic, clan 3. Mehmed Hrncic, clan 4. Zuhdija Korkutovic, clan 5. Rizah Becic, clan 6. Muharem Džambic, clan 7. Mario Tomic, clan U Savjet Mjesne zajednice Dobrnja, biraju se: 1. HAZRUDIN KIŠIC, za predsjednika (SDP) 2. RIZAH BECIC, za clana (BOSS) 3. NOVALIJA SELIMOVIC, za clana (SBB) 4. MIRSAD SOLJANKIC, za clana (NSRZB) 5. NEDŽAD DŽAMBIC, za clana (SDP) 6. MEHMED HRNCIC, za clana (SDA) 7. ESAD BAJRIC, za clana (SDA)

U Savjetu Mjesne zajednice Dokanj, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Dražen Pejic, predsjednik 2. Pašaga Hidanovic, clan 3. Radivoje Đuric, clan 4. Matija Tomic, clan 5. Boris Pejic, clan 6. Josip Jukic, clan 7. Ranko Matoševic, clan U Savjet Mjesne zajednice Dokanj, biraju se: 1. DRAŽEN PEJIC, za predsjednika (SDP) 2. JASMIN HIDANOVIC, za clana (SBB) 3. BORIS PEJIC, za clana (NSRZB) 4. VIKTOR MARJANOVIC, za clana (NSRZB) 5. PAŠAGA HIDANOVIC, za clana (SDP) 6. SENAD JOGUNCIC, za clana (SDP) 7. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Donja Obodnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Amel Ibriševic, predsjednik 2. Iljaz Saletovic, clan 3. Ekrem Hrustic, clan 4. Ermin Huremovic, clan 5. Fadil Joldic, clan U Savjet Mjesne zajednice Donja Obodnica, biraju se: 1 CAZIM DŽAFIC, za predsjednika (SDP) 2. SUMEDIN HODŽIC, za clana (SBB) 3. AMER SALETOVIC, za clana (SBB) 4. NOVALIJA HUREMOVIC, za clana (SDP) 5. EKREM HRUSTIC, za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Dragunja, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Jusuf Music, predsjednik 2. Sadil Mujkic, clan 3. Ilija Nišandžic, clan 4. Milorad Miljic, clan 5. Edhem Hodžic, clan 6. Zejnil Hodžic, clan 7. Vid Božic, clan U Savjet Mjesne zajednice Dragunja, biraju se: 1. JUSUF MUSIC, za predsjednika (SDP) 2. BRANKO NAMLIC, za clana (SDP)

3. BLAŽAN KOJIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. ZEJNIL HODŽIC, za clana (SDA) 6. SAMIR SILAJDŽIC, za clana (SDA) 7. ISAK KOVACEVIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Gornja Lipnica (Sekretar Opcinskog vijeca napravila je tehnicku grešku i umjesto „Gornja Lipnica“ izgovorila je „Gornja Tuzla“ mislila je na „Gornju Lipnicu“ op.a.), zbog isteka mandata, razrješe: 1. Edin Fazlic, predsjednik 2. Refik Bajric, clan 3. Vinko Grgic, clan 4. Edis Malkocevic, clan 5. Mirsad Malkocevic, clan 6. Nesad Djedovic, clan 7. Dušan Divkovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Gornja Lipnica, biraju se: 1. AMIR MEHMEDOVIC, za predsjednika (SDP) 2. BOŽO MARKOVIC, za clana (SDP) 3. REFIK BAJRIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. SEAD DELIC, za clana (SDA) 6. ESAD DJEDOVIC, za clana (SDA) 7. SEMIR DELIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Gornja Obodnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ilija Stojak, predsjednik 2. Pejo Petrovic, clan 3. Marko Lamešic, clan 4. Ivo Mrkonjic, clan 5. Ana Pavlovic Šimic, clan U Savjet Mjesne zajednice Gornja Obodnica, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. ILIJA STOJAK, za clana (NSRZB) 3. PEJO STJEPANOVIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Gornja Tuzla, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Maida Mehmedovic, predsjednik 2. Almir Terzic, clan 3. Muhidin Mehanovic, clan 4. Vahidin Fazlic, clan

5. Safet Subašic, clan 6. Rijad Selimovic, clan 7. Fahrudin Hukic, clan U Savjet Mjesne zajednice Gornja Tuzla, biraju se: 1. MAJDA MEHMEDOVIC, za predsjednika (TA) 2. ALMIR TERZIC, za clana (TA) 3. MUHIDIN MEHANOVIC, za clana (TA) 4. SELMA DERVIŠAGIC, za clana (SBIH) 5. HAMID KLJUCIC, za clana (SDP) 6. SAMRA AJDASLIC, za clana (SDA) 7. MEHMED MEHICIC, za clana (SBB) U Savjetu Mjesne zajednice Grabovica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Slavica Ibrišimovic, predsjednik 2. Kata Pranjic, clan 3. Sead Žigic, clan 4. Danilo Milic, clan 5. Mustafa Bekic, clan 6. Midhat Salihovic, clan 7. Anto Moskovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Grabovica, biraju se: 1. SLAVICA IBRIŠIMOVIC, za predsjednika (SDP) 2. MERSUDIN ŽIGIC, za clana (SBB) 3. ANTO MOSKOVIC, za clana (NSRZB) 4. MIDHAT SALIHOVIC, za clana (SBIH) 5. SEAD ŽIGIC, za clana (SDP) 6. VEDRAN PRANJIC, za clana (SDP) 7. MUSTAFA BEKIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Husino, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ivica Bojanovic, predsjednik 2. Miljenko Pavljaševic, clan 3. Stjepan Božic, clan 4. Ivo Marjanovic, clan 5. Marko Markovic, clan 6. Ševal Kikanovic, clan 7. Ilija Ilickovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Husino, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. IVO MARJANOVIC, za clana (SDP) 3. MARIJAN BOŽIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. , za clana (HDZ)

6. MUAMER KIKANOVIC, za clana (SDA) 7. RIZAH SULJIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Jala, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Enes Bektašagic, predsjednik 2. Asmira Fejzic, clan 3. Irfan Omerovic, clan 4. Alija Fajic, clan 5. Amir Morankic, clan 6. Tenzila Jusufagic, clan 7. Zumreta Kovcic, clan U Savjet Mjesne zajednice Jala, biraju se: 1. ENES BEGTAŠAGIC, za predsjednika (SDP) 2. ISMET HODŽIC, za clana (SBB) 3. ZUMRETA KOVCIC, za clana (SBIH) 4. IRFAN OMEROVIC, za clana (SDP) 5. ASMIRA FEJZIC, za clana (SDP) 6. ISMET SULJIC, za clana (SDA) 7. AMIR MORANJKIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Kiseljak, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Vehid Mehmedinovic, predsjednik 2. Enver Mehmedinovic, clan 3. Abdulah Hasanbašic, clan 4. Zorica Rebernik, clan 5. Rasim Grbic, clan 6. Nebojša Pavic, clan 7. Matija Bisic, clan U Savjet Mjesne zajednice Kiseljak, biraju se: 1. DRAGAN BOŽIC, za predsjednika (SBB) 2. REUF MUJEZINOVIC, za clana (BOSS) 3. FARUK MUJEZINOVIC, za clana (SBB) 4. ZORICA REBERNIK, za clana (SDP) 5. , za clana (HDZ) 6. SENAD MEHMEDINOVIC, za clana (SDA) 7. ENVER MEHMEDINOVIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Kreka, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Božo Juric, predsjednik 2. Ševala Gulamovic, clan 3. Hazim Kešetovic, clan 4. Alen Kasupovic, clan 5. Fikreta Habul, clan 6. Sead Coric, clan

7. Šefik Civic, clan U Savjet Mjesne zajednice Kreka, biraju se: 1. BOŽO JURIC, za predsjednika (SDP) 2. ŠEFIK CIVIC, za clana (BOSS) 3. NASMIRIJA MINGIC, za clana (SBB) 4. ALEN MEŠTROVAC, za clana (SBIH) 5. BEKIR SOFTIC, za clana (NSRZB) 6. ALAN KASUPOVIC, za clana (SDP) 7. ISMET DŽANANOVIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Kula, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mustafa Sulejmanovic, predsjednik 2. Kimeta Krznaric, clan 3. Stana Nalic, clan 4. Šahbaz Sultanic, clan 5. Arif Ahmetaševic, clan 6. Tahir Halilcevic, clan 7. Džafer Cirak, clan U Savjet Mjesne zajednice Kula, biraju se: 1. STANA NALIC, za predsjednika (SDP) 2. ARIF AHMETAŠEVIC, za clana (BOSS) 3. ADMIR HASANBEGOVIC, za clana (SBB) 4. TAHIR HALILCEVIC, za clana (SBIH) 5. MUSTAFA SULEJMANOVIC, za clana (SDP) 6. HUSNIJA MANDŽO, za clana (SDP) 7. DŽAFER CIRAK, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Lipnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Amir Husagic, predsjednik 2. Hazim Fazlic, clan 3. Ljubica Džinic, clan 4. Mursel Colic, clan 5. Zijad Latifovic, clan 6. Senaid Kadric, clan 7. Alija Sadikovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Lipnica, biraju se: 1. AMIR HUSAGIC, za predsjednika (SDP) 2. MUHAMED BAJRIC, za clana (BOSS) 3. ANEL DADANOVIC, za clana (SBB) 4. ZIJAD LATIFOVIC, za clana (NSRZB) 5. LJUBICA DŽINIC, za clana (SDP) 6. DŽEMO HASIC, za clana (SDA) 7. NIJAZ AVDIC, za clana (SDA)

U Savjetu Mjesne zajednice Ljepunice, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ivan Jokic, predsjednik 2. Tomo Đakovic, clan 3. Rizah Halilovic, clan 4. Sabahudin Kuduzovic, clan 5. Luka Lukanovic, clan 6. Remzija Smajic, clan 7. Petar Jokic, clan U Savjet Mjesne zajednice Ljepunice, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. HALILOVIC EŠEF, za clana (BOSS) 3. FEJZIC HUSO, za clana (SBB) 4. SELIMOVIC ABDURAHMAN, za clana (NSRZB) 5. KUDUZOVIC SABAHUDIN, za clana (SDP) 6. JOKIC IVAN, za clana (SDP) 7. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Ljubace, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Milenko Grgic, predsjednik 2. Muamer Demirovic, clan 3. Dejan Keroškic, clan 4. Viktor Kovacevic, clan 5. Slavko Stijepic, clan 6. Mijo Vilušic, clan 7. Stijepo Pejic, clan U Savjet Mjesne zajednice Ljubace, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. SULJIC KASIM, za clana (SBB) 3. KOVACEVIC VIKTOR, za clana (NSRZB) 4. KEROŠKIC DEJAN, za clana (SDP) 5. DEMIROVIC MUAMER, za clana (SDP) 6. , za clana (HDZ) 7. AJŠIC ARNELA, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Mejdan, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Radmila Buševska, predsjednik 2. Esma Osmanhodžic, clan 3. Mujesira Begovic, clan 4. Amira Mujagic, clan 5. Edin Huric, clan

U Savjet Mjesne zajednice Mejdan, biraju se: 1. OMEROVIC SEAD, za predsjednika (SBB) 2. ATLIC VAHIDA, za clana (SBB) 3. KOVACEVIC ARMIN, za clana (SDP) 4. BUŠEVSKA RADMILA, za clana (SDP) 5. SENAD JOGUNCIC, za clana (SBIH) U Savjetu Mjesne zajednice Mosnik, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Jakub Mehanovic, predsjednik 2. Advija Fuljacan, clan 3. Tarik Bakalovic, clan 4. Stela Simic, clan 5. Omer Mujabašic, clan 6. Suada Ovcina, clan 7. Fejzo Jusufovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Mosnik, biraju se: 1. MEHANOVIC JAKUB, za predsjednika (SDP) 2. GAŠI MEHDI, za clana (BOSS) 3. SULJKANOVIC DŽEMAIL, za clana (TA) 4. IBRIŠIMOVIC ABDULAH, za clana (SBB) 5. KATKIC RAMZA, za clana (SBB) 6. MUJKANOVIC IZUDIN, za clana (SDP) 7. BEGIC FERID, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Mramor, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Hasib Hirkic, predsjednik 2. Vinko Piljic, clan 3. Osman Bajric, clan 4. Admir Gušic, clan 5. Aldina Imamovic, clan 6. Halid Bajrami, clan 7. Selim Hirkic, clan U Savjet Mjesne zajednice Mramor, biraju se: 1. HIRKIC HASIB, za predsjednika (BOSS) 2. DŽAMBIC MIRSAD, za clana (BOSS) 3. BEŠIC ABDURAHMAN, za clana (SBB) 4. BAŠIC SENAID, za clana (NSRZB) 5. BAJRIC OSMAN, za clana (SDP) 6. PILJIC VINKO, za clana (SDP) 7. PEZELJA AZIRA, za clana (SDA)

U Savjetu Mjesne zajednice Novi Grad I, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Anto Aleric, predsjednik 2. Bosiljka Durakovic, clan 3. Slavko Brandalik, clan 4. Žarko Nedic, clan 5. Amira Malkocevic, clan 6. Halil Omerovic, clan 7. Salko Krdžalic, clan U Savjet Mjesne zajednice Novi Grad I, biraju se: 1. ALERIC ANTO, za predsjednika (SDP) 2. MEHANOVIC ENES, za clana (BOSS) 3. BABOVIC TINA, za clana (TA) 4. KONJIC JASENKO, za clana (SBiH) 5. KRDŽALIC SALIH, za clana (SDA) 6. BRANDALIK SLAVKO, za clana (SDP) 7. DURAKOVIC BOSILJKA , za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Novi Grad II, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ismet Tahirovic, predsjednik 2. Samil Nedžibovic, clan 3. Anes Avdic, clan 4. Nedžiba Dautovic, clan 5. Fikret Brkic, clan U Savjet Mjesne zajednice Novi Grad II, biraju se: 1. TAHIROVIC ISMET, za predsjednika (SDP) 2. BURGIC ADEMIR, za clana (BOSS) 3. ŠADIC NIHAD, za clana (SBB) 4. NEDŽIBOVIC SAMIL, za clana (SDP) 5. BRKIC FIKRET, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Par Selo, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mijo Pranjic, predsjednik 2. Ilija Filipovic, clan 3. Mato Divkovic, clan 4. Milenko Divkovic, clan 5. Marko Tomic, clan 6. Marko Andric, clan 7. Ilija Pranjic, clan U Savjet Mjesne zajednice Par Selo, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. PRANJIC MIJO, za clana (SDP)

3. FILIPOVIC ILIJA, za clana (SDP) 4. HADŽIHAJDIC AFAN, za clana (SDP) 5. , za clana (HDZ) 6. , za clana (HDZ) 7. SALKICIC SANEL, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Pasci Gornji, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Džemo Nurkic, predsjednik 2. Senaid Avdic, clan 3. Zijad Đulovic, clan 4. Damir Pjevic, clan 5. Sadik Đulovic, clan 6. Saida Bundic, clan 7. Enver Salkicic, clan U Savjet Mjesne zajednice Pasci Gornji, biraju se: 1. AVDIC SENAID, za predsjednika (SDA) 2. EMKIC FERIDA, za clana (NSRZB) 3. BOSANKIC SANELA, za clana (SBIH) 4. ĐULOVIC MUJAGA, za clana (SDP) 5. MAHMUZIC AMIR, za clana (SDP) 6. MUJKANOVIC FAIK, za clana (SDA) 7. ĐULOVIC ZIJAD, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Požarnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Simika Modrakovic, predsjednik 2. Damir Barucic, clan 3. Aco Bošnjakovic, clan 4. Vladimir Ceketic, clan 5. Hrusto Hasanovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Požarnica, biraju se: 1. MODRAKOVIC SIMIKA, za predsjednika (SDP) 2. JURKIC ALEKSANDAR, za clana (NSRZB) 3. KAHRIC EMIR, za clana (NSRZB) 4. CERKIC ZIJAD, za clana (SDP) 5. MILJANOVIC MIODRAG, za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Simin Han, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ferid Atanovic, predsjednik 2. Sabit Ahmetovic, clan 3. Fejzo Hajdarevic, clan 4. Abdurahman Nukic, clan 5. Enes Tanovic, clan 6. Cedomir Lukic, clan

7. Safet Salihovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Simin Han, biraju se: 1. HARACIC SAFET, za predsjednika (SDA) 2. NUKIC ABDURAHMAN, za clana (TA) 3. FERHATBEGOVIC ESAD, za clana (SBB) 4. OSMANOVIC SAMIR, za clana (NSRZB) 5. AHMETOVIC SELVER, za clana (NSRZB) 6. ATANOVIC FERID, za clana (SDP) 7. SARAJLIC MUHAMED, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Sjenjak, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Rizah Mujkic, predsjednik 2. Stjepan Lovric, clan 3. Slavica Mitrovic, clan 4. Dušan Peric, clan 5. Dragoljub Maksimovic, clan 6. Mubera Isabegovic, clan 7. Mirsada Boric, clan U Savjet Mjesne zajednice Sjenjak, biraju se: 1. PERIC DUŠAN, za predsjednika (SDP) 2. ISABEGOVIC MUBERA, za clana (BOSS) 3. ERIC ALEKSANDRA, za clana (TA) 4. MEHIC ADNAN, za clana (SBB) 5. MITROVIC SLAVICA, za clana (SDP) 6. OKANOVIC NEDIM, za clana (SDP) 7. HAMZABEGOVIC NIJAZ, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Slatina, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Almir Mušovic, predsjednik 2. Dušan Savkovic, clan 3. Esad Ašcic, clan 4. Zoran Bilandžija, clan 5. Alma Hrustic, clan 6. Rasim Mujcinovic, clan 7. Jakub Brkic, clan U Savjet Mjesne zajednice Slatina, biraju se: 1. ISMAJLOVSKI REDŽEP, za predsjednika (SDP) 2. MUJCINOVIC RASIM, za clana (BOSS) 3. ĐULBEGOVIC SADIK, za clana (TA) 4. SENAHID HODŽIC, za clana (SBB) 5. BILANDŽIJA ZORAN, za clana (SDP) 6. HRUSTIC ALMA, za clana (SDP)

7. BRKIC JAKUB, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Slavinovici, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mirsad Pašic, predsjednik 2. Blaško Vidakovic, clan 3. Ivo Bradvic, clan 4. Mirsad Avdibašic, clan 5. Hašim Mehmedovic, clan 6. Selim Durakovic, clan 7. Munib Imamovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Slavinovici, biraju se: 1. PAŠIC MIRSAD, za predsjednika (SDP) 2. MEHMEDOVIC HAŠIM, za clana (TA) 3. HRUSTAMBEGOVIC NEDIM, za clana (SBB) 4. MUJEZINOVIC SEDAD, za clana (NSRZB) 5. VIDAKOVIC BLAŠKO, za clana (SDP) 6. IMAMOVIC AZRA, za clana (SDP) 7. AVDIBAŠIC MIRSAD, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Solana, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mirhat Okanovic, predsjednik 2. Zdenko Benkovic, clan 3. Zekija Imamovic, clan 4. Azra Okic, clan 5. Almir Civic, clan 6. Orhan Dedic, clan 7. Amir Teparic, clan U Savjet Mjesne zajednice Solana, biraju se: 1. OKANOVIC MIRHAT, za predsjednika (SDP) 2. DEDIC OHRAN, za clana (BOSS) 3. HODŽIC MUAMER, za clana (TA) 4. DŽEKIC RAMIZ, za clana (SBB) 5. TEPARIC AMIR, za clana (NSRZB) 6. CIVIC ALMIR, za clana (SDA) 7. IMAMOVIC ZEKIJA, za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Solina, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Muharem Ahmetovic, predsjednik 2. Marija Divkovic, clan 3. Radoslav Đokic, clan 4. Almir Mujacic, clan 5. Miralem Jahic, clan 6. Edin Jahic, clan 7. Zijad Bašic, clan

U Savjet Mjesne zajednice Solina, biraju se: 1. ĐOKIC RADOSLAV, za predsjednika (SDP) 2. MUSIC FADIL, za clana (TA) 3. ALTUMBABIC REŠAD, za clana (SBB) 4. JAHIC EDIN, za clana (NSRZB) 5. JAHIC MIRALEM, za clana (NSRZB) 6. BAŠIC ZIJAD, za clana, (SDA) 7. DIVKOVIC MARIJA, za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Srednja Lipnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se:: 1. Anto Juric, predsjednik 2. Ivan Lukanovic, clan 3. Anto Divkovic, clan 4. Pejo Divkovic, clan 5. Željko Ivic, clan U Savjet Mjesne zajednice Srednja Lipnica, biraju se: 1. IVIC ŽELJKO, za predsjednika (NSRZB) 2. IVIC SLAVEN, za clana (NSRZB) 3. DIVKOVIC PEJO, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Stari Grad, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mehmed Mutap, predsjednik 2. Enes Damadžic, clan 3. Rasema Seleskovic, clan 4. Predrag Jovanovic, clan 5. Haso Hajdarevic, clan 6. Ševala Šljivic, clan 7. Senad Salihovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Stari Grad, biraju se: 1. MUTAP MEHMED, za predsjednika (SDP) 2. ŠLJIVIC ŠEVALA, za clana (BOSS) 3. MEŠIC ANEL, za clana (SBB) 4. IMAMOVIC FARUK, za clana (SBIH) 5. JOVANOVIC PREDRAG, za clana (SDP) 6. DAMADŽIC ENES, za clana (SDP) 7. SALIHOVIC SENAD, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Šicki Brod, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Sead Brkic, predsjednik 2. Husein Suljic, clan

3. Ekrem Bašic, clan 4. Mirzet Toromanovic, clan 5. Haris Becirovic, clan 6. Fuad Hodžic, clan 7. Aladin Varcakovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Šicki Brod, biraju se: 1. SULJIC NIJAZ, za predsjednika (SDA) 2. MORANJKIC MUSTAFA, za clana (BOSS) 3. ŽILIC SUAD, za clana (TA) 4. KLINO OSMAN, za clana (SBB) 5. ŽILIC MUHAMED, za clana (SDP) 6. BECIROVIC HARIZ, za clana (SDP) 7. BAŠIC EKREM, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Ši Selo, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Halid Mešic, predsjednik 2. Erna Mešic, clan 3. Pero Micanovic, clan 4. Amila Mujkanovic, clan 5. Azijada Delic, clan 6. Adnan Music, clan 7. Zlatan Pavlovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Ši Selo, biraju se: 1. MEŠKOVIC SMAJIL, za predsjednika (SDP) 2. VRABAC AZUR, za clana (BOSS) 3. ADROVIC ERVIN, za clana (SBB) 4. PAVLOVIC ZLATAN, za clana (NSRZB) 5. SALIBAŠIC EHLIMANA, za clana (SDP) 6. MICANOVIC PERO, za clana (SDP) 7. JAHIC KADRO, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Tušanj, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Sead Mustajbašic, predsjednik 2. Rifat Berbic, clan 3. Emir Alibašic, clan 4. Osman Selimovic, clan 5. Božo Divkovic, clan 6. Nedžad Zonic, clan 7. Aid Salijevic, clan U Savjet Mjesne zajednice Tušanj, biraju se: 1. MUSTAJBAŠIC SEAD, za predsjednika SDP 2. ZONIC NEDŽAD, za clana (BOSS)

3. SALETOVIC ŠEFIKA, za clana (SBB) 4. DIVKOVIC BOŽO, za clana (NSRZB) 5. JAHIC FADILA, za clana (SDP) 6. MUJIC ELDIN, za clana (TA) 7. KRPIC EŠEF, za clana (SDA) JOZO NIŠANDŽIC Hvala sekretaru. Mi smo u toku izglasavanja. (Tehnicka greška.) Izvolte. ELVIR KASUMOVIC Ja ne znam da li je neko ispravio ili nije, ali ja sam dobio ovaj materijal pa zato. Znaci u Savjetu Mjesne zajednice Stari Grad pod brojem tri, ne radi se o osobi muškog pola Mešic Anel, nego o osobi ženskog pola Mešic Anela. Hvala. (Ispravit cemo.) JOZO NIŠANDŽIC Hvala. Evo culi smo prijedlog Komisije, Izvještaj Komisije za izbor i imenovanja. Pitam vijecnike ko je za prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, molim da digne ruku? (22) Ima li protiv neko? (7) Suzdržan? (Nema.) Konstatujem da je prijedlog Komisije za izbor i imenovanja dobio vecinu 22 vijecnika glasala su za, protiv sedam, nema suzdržanih, te je vecinom glasova usvojen Izvještaj Komisije za izbor i imenovanja broj: 01-05-4691-2013 od 24. 06. 2013. godine i donese se slijedeca rješenja: U Savjetu Mjesne zajednice Batva, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ibrahim Selimovic, predsjednik 2. Zvonimir Žlebnik, clan 3. Ilvana Hujdur, clan 4. Slavica Okanovic, clan 5. Sulejman Gavranovic, clan 6. Senada Šahovic, clan 7. Šemsa Begic, clan U Savjet Mjesne zajednice Batva, biraju se: 1. SULEJMAN GAVRANOVIC, za predsjednika (SDP) 2. ŠEMSA BEGIC, za clana (BOSS) 3. RUSMIR ŠERIFOVIC, za clana (SBB) 4. FAHRUDIN KATANIC, za clana (NSRZB) 5 ENES . HODŽIC, za clana (SDP) 6. ALBINA ŽUNIC, za clana (SDP) 7. RAŠID OMAZIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Brcanska Malta, zbog isteka mandata, razrješavaju se:

1. Ljiljana Hadžiavdic, predsjednik 2. Fahrudin Jahic, clan 3. Hasan Grbic, clan 4. Dušan Tomic, clan 5. Elvis Soravija, clan 6. Džemo Avdic, clan 7. Senad Karišik, clan U Savjet Mjesne zajednice Brcanska Malta, biraju se: 1 LJILJANA HADŽIAVDIC, za predsjednika (SDP) 2. FIKRET SALIHOVIC, za clana (BOSS) 3. SENAD KARIŠIK, za clana (TA) 4. ADNAN BAJRAMOVIC, za clana (SBB) 5. FAHRUDIN JAHIC, za clana (SDP) 6. HASAN GRBIC, za clana (SDP) 7. DŽEMO AVDIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Breške, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Smiljan Stojak, predsjednik 2. Ivo Trgovcevic, clan 3. Sead Kalajlic, clan 4. Ivica Petrovic, clan 5. Stijepo Stojak, clan U Savjet Mjesne zajednice Breške biraju se: 1. DAMIR KALAJLIC, za predsjednika (SDP) 2. IVICA PETROVIC, za clana (NSRZB) 3. IVO TRGOVCEVIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Bukinje, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Stjepan Šimic, predsjednik 2. Kemal Kuduzovic, clan 3. Milan Colic, clan 4. Suad Hasancevic, clan 5. Nadiha Pašcanovic, clan 6. Halid Ramic, clan 7. Tomo Divkovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Bukinje, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. MIRZETA IBELJIC, za clana (BOSS) 3. HALID RAMIC, za clana (TA) 4. NADIHA PAŠCANOVIC, za clana (NSRZB)

5. RADO BANOVIC, za clana (SDP) 6. , za clana (HDZ) 7. REŠAD BARCIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Centar, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Nezir Lisicic, predsjednik 2. Alma Avdic, clan 3. Goja Sancanin, clan 4. Hasan Cvrk, clan 5. Pavle Perdan, clan 6. Mevludin Ovcina, clan 7. Sead Zahirovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Centar, biraju se: 1. EMIR HAMZIC, za predsjednika (SDP) 2. SENAD MUSTACEVIC, za clana (BOSS) 3. SEAD ZONIC, za clana (SBB) 4. IZET GLAVINIC, za clana (NSRZB) 5. NEZIR LISICIC, za clana (SDP) 6. ALMA AVDIC, za clana (SDP) 7. SEAD ZAHIROVIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Dobrnja, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Husnija Kišic, predsjednik 2. Niko Tunjic, clan 3. Mehmed Hrncic, clan 4. Zuhdija Korkutovic, clan 5. Rizah Becic, clan 6. Muharem Džambic, clan 7. Mario Tomic, clan U Savjet Mjesne zajednice Dobrnja, biraju se: 1. HAZRUDIN KIŠIC, za predsjednika (SDP) 2. RIZAH BECIC, za clana (BOSS) 3. NOVALIJA SELIMOVIC, za clana (SBB) 4. MIRSAD SOLJANKIC, za clana (NSRZB) 5. NEDŽAD DŽAMBIC, za clana (SDP) 6. MEHMED HRNCIC, za clana (SDA) 7. ESAD BAJRIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Dokanj, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Dražen Pejic, predsjednik 2. Pašaga Hidanovic, clan

3. Radivoje Đuric, clan 4. Matija Tomic, clan 5. Boris Pejic, clan 6. Josip Jukic, clan 7. Ranko Matoševic, clan U Savjet Mjesne zajednice Dokanj, biraju se: 1. DRAŽEN PEJIC, za predsjednika (SDP) 2. JASMIN HIDANOVIC, za clana (SBB) 3. BORIS PEJIC, za clana (NSRZB) 4. VIKTOR MARJANOVIC, za clana (NSRZB) 5. PAŠAGA HIDANOVIC, za clana (SDP) 6. SENAD JOGUNCIC, za clana (SDP) 7. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Donja Obodnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Amel Ibriševic, predsjednik 2. Iljaz Saletovic, clan 3. Ekrem Hrustic, clan 4. Ermin Huremovic, clan 5. Fadil Joldic, clan U Savjet Mjesne zajednice Donja Obodnica, biraju se: 1 CAZIM DŽAFIC, za predsjednika (SDP) 2. SUMEDIN HODŽIC, za clana (SBB) 3. AMER SALETOVIC, za clana (SBB) 4. NOVALIJA HUREMOVIC, za clana (SDP) 5. EKREM HRUSTIC, za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Dragunja, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Jusuf Music, predsjednik 2. Sadil Mujkic, clan 3. Ilija Nišandžic, clan 4. Milorad Miljic, clan 5. Edhem Hodžic, clan 6. Zejnil Hodžic, clan 7. Vid Božic, clan U Savjet Mjesne zajednice Dragunja, biraju se: 1. JUSUF MUSIC, za predsjednika (SDP) 2. BRANKO NAMLIC, za clana (SDP) 3. BLAŽAN KOJIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. ZEJNIL HODŽIC, za clana (SDA) 6. SAMIR SILAJDŽIC, za clana (SDA) 7. ISAK KOVACEVIC, za clana (SDA)

U Savjetu Mjesne zajednice Gornja Lipnica, zbog isteka mandata, razrješe: 1. Edin Fazlic, predsjednik 2. Refik Bajric, clan 3. Vinko Grgic, clan 4. Edis Malkocevic, clan 5. Mirsad Malkocevic, clan 6. Nesad Djedovic, clan 7. Dušan Divkovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Gornja Lipnica, biraju se: 1. AMIR MEHMEDOVIC, za predsjednika (SDP) 2. BOŽO MARKOVIC, za clana (SDP) 3. REFIK BAJRIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. SEAD DELIC, za clana (SDA) 6. ESAD DJEDOVIC, za clana (SDA) 7. SEMIR DELIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Gornja Obodnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ilija Stojak, predsjednik 2. Pejo Petrovic, clan 3. Marko Lamešic, clan 4. Ivo Mrkonjic, clan 5. Ana Pavlovic Šimic, clan U Savjet Mjesne zajednice Gornja Obodnica, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. ILIJA STOJAK, za clana (NSRZB) 3. PEJO STJEPANOVIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Gornja Tuzla, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Maida Mehmedovic, predsjednik 2. Almir Terzic, clan 3. Muhidin Mehanovic, clan 4. Vahidin Fazlic, clan 5. Safet Subašic, clan 6. Rijad Selimovic, clan 7. Fahrudin Hukic, clan U Savjet Mjesne zajednice Gornja Tuzla, biraju se: 1. MAJDA MEHMEDOVIC, za predsjednika (TA) 2. ALMIR TERZIC, za clana (TA)

3. MUHIDIN MEHANOVIC, za clana (TA) 4. SELMA DERVIŠAGIC, za clana (SBIH) 5. HAMID KLJUCIC, za clana (SDP) 6. SAMRA AJDASLIC, za clana (SDA) 7. MEHMED MEHICIC, za clana (SBB) U Savjetu Mjesne zajednice Grabovica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Slavica Ibrišimovic, predsjednik 2. Kata Pranjic, clan 3. Sead Žigic, clan 4. Danilo Milic, clan 5. Mustafa Bekic, clan 6. Midhat Salihovic, clan 7. Anto Moskovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Grabovica, biraju se: 1. SLAVICA IBRIŠIMOVIC, za predsjednika (SDP) 2. MERSUDIN ŽIGIC, za clana (SBB) 3. ANTO MOSKOVIC, za clana (NSRZB) 4. MIDHAT SALIHOVIC, za clana (SBIH) 5. SEAD ŽIGIC, za clana (SDP) 6. VEDRAN PRANJIC, za clana (SDP) 7. MUSTAFA BEKIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Husino, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ivica Bojanovic, predsjednik 2. Miljenko Pavljaševic, clan 3. Stjepan Božic, clan 4. Ivo Marjanovic, clan 5. Marko Markovic, clan 6. Ševal Kikanovic, clan 7. Ilija Ilickovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Husino, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. IVO MARJANOVIC, za clana (SDP) 3. MARIJAN BOŽIC, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. , za clana (HDZ) 6. MUAMER KIKANOVIC, za clana (SDA) 7. RIZAH SULJIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Jala, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Enes Bektašagic, predsjednik 2. Asmira Fejzic, clan

3. Irfan Omerovic, clan 4. Alija Fajic, clan 5. Amir Morankic, clan 6. Tenzila Jusufagic, clan 7. Zumreta Kovcic, clan U Savjet Mjesne zajednice Jala, biraju se: 1. ENES BEGTAŠAGIC, za predsjednika (SDP) 2. ISMET HODŽIC, za clana (SBB) 3. ZUMRETA KOVCIC, za clana (SBIH) 4. IRFAN OMEROVIC, za clana (SDP) 5. ASMIRA FEJZIC, za clana (SDP) 6. ISMET SULJIC, za clana (SDA) 7. AMIR MORANJKIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Kiseljak, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Vehid Mehmedinovic, predsjednik 2. Enver Mehmedinovic, clan 3. Abdulah Hasanbašic, clan 4. Zorica Rebernik, clan 5. Rasim Grbic, clan 6. Nebojša Pavic, clan 7. Matija Bisic, clan U Savjet Mjesne zajednice Kiseljak, biraju se: 1. DRAGAN BOŽIC, za predsjednika (SBB) 2. REUF MUJEZINOVIC, za clana (BOSS) 3. FARUK MUJEZINOVIC, za clana (SBB) 4. ZORICA REBERNIK, za clana (SDP) 5. , za clana (HDZ) 6. SENAD MEHMEDINOVIC, za clana (SDA) 7. ENVER MEHMEDINOVIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Kreka, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Božo Juric, predsjednik 2. Ševala Gulamovic, clan 3. Hazim Kešetovic, clan 4. Alen Kasupovic, clan 5. Fikreta Habul, clan 6. Sead Coric, clan 7. Šefik Civic, clan U Savjet Mjesne zajednice Kreka, biraju se: 1. BOŽO JURIC, za predsjednika (SDP) 2. ŠEFIK CIVIC, za clana (BOSS)

3. NASMIRIJA MINGIC, za clana (SBB) 4. ALEN MEŠTROVAC, za clana (SBIH) 5. BEKIR SOFTIC, za clana (NSRZB) 6. ALAN KASUPOVIC, za clana (SDP) 7. ISMET DŽANANOVIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Kula, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mustafa Sulejmanovic, predsjednik 2. Kimeta Krznaric, clan 3. Stana Nalic, clan 4. Šahbaz Sultanic, clan 5. Arif Ahmetaševic, clan 6. Tahir Halilcevic, clan 7. Džafer Cirak, clan U Savjet Mjesne zajednice Kula, biraju se: 1. STANA NALIC, za predsjednika (SDP) 2. ARIF AHMETAŠEVIC, za clana (BOSS) 3. ADMIR HASANBEGOVIC, za clana (SBB) 4. TAHIR HALILCEVIC, za clana (SBIH) 5. MUSTAFA SULEJMANOVIC, za clana (SDP) 6. HUSNIJA MANDŽO, za clana (SDP) 7. DŽAFER CIRAK, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Lipnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Amir Husagic, predsjednik 2. Hazim Fazlic, clan 3. Ljubica Džinic, clan 4. Mursel Colic, clan 5. Zijad Latifovic, clan 6. Senaid Kadric, clan 7. Alija Sadikovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Lipnica, biraju se: 1. AMIR HUSAGIC, za predsjednika (SDP) 2. MUHAMED BAJRIC, za clana (BOSS) 3. ANEL DADANOVIC, za clana (SBB) 4. ZIJAD LATIFOVIC, za clana (NSRZB) 5. LJUBICA DŽINIC, za clana (SDP) 6. DŽEMO HASIC, za clana (SDA) 7. NIJAZ AVDIC, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Ljepunice, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ivan Jokic, predsjednik

2. Tomo Đakovic, clan 3. Rizah Halilovic, clan 4. Sabahudin Kuduzovic, clan 5. Luka Lukanovic, clan 6. Remzija Smajic, clan 7. Petar Jokic, clan U Savjet Mjesne zajednice Ljepunice, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. HALILOVIC EŠEF, za clana (BOSS) 3. FEJZIC HUSO, za clana (SBB) 4. SELIMOVIC ABDURAHMAN, za clana (NSRZB) 5. KUDUZOVIC SABAHUDIN, za clana (SDP) 6. JOKIC IVAN, za clana (SDP) 7. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Ljubace, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Milenko Grgic, predsjednik 2. Muamer Demirovic, clan 3. Dejan Keroškic, clan 4. Viktor Kovacevic, clan 5. Slavko Stijepic, clan 6. Mijo Vilušic, clan 7. Stijepo Pejic, clan U Savjet Mjesne zajednice Ljubace, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. SULJIC KASIM, za clana (SBB) 3. KOVACEVIC VIKTOR, za clana (NSRZB) 4. KEROŠKIC DEJAN, za clana (SDP) 5. DEMIROVIC MUAMER, za clana (SDP) 6. , za clana (HDZ) 7. AJŠIC ARNELA, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Mejdan, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Radmila Buševska, predsjednik 2. Esma Osmanhodžic, clan 3. Mujesira Begovic, clan 4. Amira Mujagic, clan 5. Edin Huric, clan U Savjet Mjesne zajednice Mejdan, biraju se: 1. OMEROVIC SEAD, za predsjednika (SBB) 2. ATLIC VAHIDA, za clana (SBB) 3. KOVACEVIC ARMIN, za clana (SDP)

4. BUŠEVSKA RADMILA, za clana (SDP) 5. SENAD JOGUNCIC, za clana (SBIH) U Savjetu Mjesne zajednice Mosnik, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Jakub Mehanovic, predsjednik 2. Advija Fuljacan, clan 3. Tarik Bakalovic, clan 4. Stela Simic, clan 5. Omer Mujabašic, clan 6. Suada Ovcina, clan 7. Fejzo Jusufovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Mosnik, biraju se: 1. MEHANOVIC JAKUB, za predsjednika (SDP) 2. GAŠI MEHDI, za clana (BOSS) 3. SULJKANOVIC DŽEMAIL, za clana (TA) 4. IBRIŠIMOVIC ABDULAH, za clana (SBB) 5. KATKIC RAMZA, za clana (SBB) 6. MUJKANOVIC IZUDIN, za clana (SDP) 7. BEGIC FERID, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Mramor, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Hasib Hirkic, predsjednik 2. Vinko Piljic, clan 3. Osman Bajric, clan 4. Admir Gušic, clan 5. Aldina Imamovic, clan 6. Halid Bajrami, clan 7. Selim Hirkic, clan U Savjet Mjesne zajednice Mramor, biraju se: 1. HIRKIC HASIB, za predsjednika (BOSS) 2. DŽAMBIC MIRSAD, za clana (BOSS) 3. BEŠIC ABDURAHMAN, za clana (SBB) 4. BAŠIC SENAID, za clana (NSRZB) 5. BAJRIC OSMAN, za clana (SDP) 6. PILJIC VINKO, za clana (SDP) 7. PEZELJA AZIRA, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Novi Grad I, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Anto Aleric, predsjednik 2. Bosiljka Durakovic, clan 3. Slavko Brandalik, clan 4. Žarko Nedic, clan

5. Amira Malkocevic, clan 6. Halil Omerovic, clan 7. Salko Krdžalic, clan U Savjet Mjesne zajednice Novi Grad I, biraju se: 1. ALERIC ANTO, za predsjednika (SDP) 2. MEHANOVIC ENES, za clana (BOSS) 3. BABOVIC TINA, za clana (TA) 4. KONJIC JASENKO, za clana (SBiH) 5. KRDŽALIC SALIH, za clana (SDA) 6. BRANDALIK SLAVKO, za clana (SDP) 7. DURAKOVIC BOSILJKA , za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Novi Grad II, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ismet Tahirovic, predsjednik 2. Samil Nedžibovic, clan 3. Anes Avdic, clan 4. Nedžiba Dautovic, clan 5. Fikret Brkic, clan U Savjet Mjesne zajednice Novi Grad II, biraju se: 1. TAHIROVIC ISMET, za predsjednika (SDP) 2. BURGIC ADEMIR, za clana (BOSS) 3. ŠADIC NIHAD, za clana (SBB) 4. NEDŽIBOVIC SAMIL, za clana (SDP) 5. BRKIC FIKRET, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Par Selo, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mijo Pranjic, predsjednik 2. Ilija Filipovic, clan 3. Mato Divkovic, clan 4. Milenko Divkovic, clan 5. Marko Tomic, clan 6. Marko Andric, clan 7. Ilija Pranjic, clan U Savjet Mjesne zajednice Par Selo, biraju se: 1. , za predsjednika (HDZ) 2. PRANJIC MIJO, za clana (SDP) 3. FILIPOVIC ILIJA, za clana (SDP) 4. HADŽIHAJDIC AFAN, za clana (SDP) 5. , za clana (HDZ) 6. , za clana (HDZ) 7. SALKICIC SANEL, za clana (SDA)

U Savjetu Mjesne zajednice Pasci Gornji, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Džemo Nurkic, predsjednik 2. Senaid Avdic, clan 3. Zijad Đulovic, clan 4. Damir Pjevic, clan 5. Sadik Đulovic, clan 6. Saida Bundic, clan 7. Enver Salkicic, clan U Savjet Mjesne zajednice Pasci Gornji, biraju se: 1. AVDIC SENAID, za predsjednika (SDA) 2. EMKIC FERIDA, za clana (NSRZB) 3. BOSANKIC SANELA, za clana (SBIH) 4. ĐULOVIC MUJAGA, za clana (SDP) 5. MAHMUZIC AMIR, za clana (SDP) 6. MUJKANOVIC FAIK, za clana (SDA) 7. ĐULOVIC ZIJAD, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Požarnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Simika Modrakovic, predsjednik 2. Damir Barucic, clan 3. Aco Bošnjakovic, clan 4. Vladimir Ceketic, clan 5. Hrusto Hasanovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Požarnica, biraju se: 1. MODRAKOVIC SIMIKA, za predsjednika (SDP) 2. JURKIC ALEKSANDAR, za clana (NSRZB) 3. KAHRIC EMIR, za clana (NSRZB) 4. CERKIC ZIJAD, za clana (SDP) 5. MILJANOVIC MIODRAG, za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Simin Han, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Ferid Atanovic, predsjednik 2. Sabit Ahmetovic, clan 3. Fejzo Hajdarevic, clan 4. Abdurahman Nukic, clan 5. Enes Tanovic, clan 6. Cedomir Lukic, clan 7. Safet Salihovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Simin Han, biraju se: 1. HARACIC SAFET, za predsjednika (SDA)

2. NUKIC ABDURAHMAN, za clana (TA) 3. FERHATBEGOVIC ESAD, za clana (SBB) 4. OSMANOVIC SAMIR, za clana (NSRZB) 5. AHMETOVIC SELVER, za clana (NSRZB) 6. ATANOVIC FERID, za clana (SDP) 7. SARAJLIC MUHAMED, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Sjenjak, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Rizah Mujkic, predsjednik 2. Stjepan Lovric, clan 3. Slavica Mitrovic, clan 4. Dušan Peric, clan 5. Dragoljub Maksimovic, clan 6. Mubera Isabegovic, clan 7. Mirsada Boric, clan U Savjet Mjesne zajednice Sjenjak, biraju se: 1. PERIC DUŠAN, za predsjednika (SDP) 2. ISABEGOVIC MUBERA, za clana (BOSS) 3. ERIC ALEKSANDRA, za clana (TA) 4. MEHIC ADNAN, za clana (SBB) 5. MITROVIC SLAVICA, za clana (SDP) 6. OKANOVIC NEDIM, za clana (SDP) 7. HAMZABEGOVIC NIJAZ, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Slatina, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Almir Mušovic, predsjednik 2. Dušan Savkovic, clan 3. Esad Ašcic, clan 4. Zoran Bilandžija, clan 5. Alma Hrustic, clan 6. Rasim Mujcinovic, clan 7. Jakub Brkic, clan U Savjet Mjesne zajednice Slatina, biraju se: 1. ISMAJLOVSKI REDŽEP, za predsjednika (SDP) 2. MUJCINOVIC RASIM, za clana (BOSS) 3. ĐULBEGOVIC SADIK, za clana (TA) 4. SENAHID HODŽIC, za clana (SBB) 5. BILANDŽIJA ZORAN, za clana (SDP) 6. HRUSTIC ALMA, za clana (SDP) 7. BRKIC JAKUB, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Slavinovici, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mirsad Pašic, predsjednik

2. Blaško Vidakovic, clan 3. Ivo Bradvic, clan 4. Mirsad Avdibašic, clan 5. Hašim Mehmedovic, clan 6. Selim Durakovic, clan 7. Munib Imamovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Slavinovici, biraju se: 1. PAŠIC MIRSAD, za predsjednika (SDP) 2. MEHMEDOVIC HAŠIM, za clana (TA) 3. HRUSTAMBEGOVIC NEDIM, za clana (SBB) 4. MUJEZINOVIC SEDAD, za clana (NSRZB) 5. VIDAKOVIC BLAŠKO, za clana (SDP) 6. IMAMOVIC AZRA, za clana (SDP) 7. AVDIBAŠIC MIRSAD, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Solana, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mirhat Okanovic, predsjednik 2. Zdenko Benkovic, clan 3. Zekija Imamovic, clan 4. Azra Okic, clan 5. Almir Civic, clan 6. Orhan Dedic, clan 7. Amir Teparic, clan U Savjet Mjesne zajednice Solana, biraju se: 1. OKANOVIC MIRHAT, za predsjednika (SDP) 2. DEDIC OHRAN, za clana (BOSS) 3. HODŽIC MUAMER, za clana (TA) 4. DŽEKIC RAMIZ, za clana (SBB) 5. TEPARIC AMIR, za clana (NSRZB) 6. CIVIC ALMIR, za clana (SDA) 7. IMAMOVIC ZEKIJA, za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Solina, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Muharem Ahmetovic, predsjednik 2. Marija Divkovic, clan 3. Radoslav Đokic, clan 4. Almir Mujacic, clan 5. Miralem Jahic, clan 6. Edin Jahic, clan 7. Zijad Bašic, clan U Savjet Mjesne zajednice Solina, biraju se: 1. ĐOKIC RADOSLAV, za predsjednika (SDP) 2. MUSIC FADIL, za clana (TA)

3. ALTUMBABIC REŠAD, za clana (SBB) 4. JAHIC EDIN, za clana (NSRZB) 5. JAHIC MIRALEM, za clana (NSRZB) 6. BAŠIC ZIJAD, za clana, (SDA) 7. DIVKOVIC MARIJA, za clana (SDP) U Savjetu Mjesne zajednice Srednja Lipnica, zbog isteka mandata, razrješavaju se:: 1. Anto Juric, predsjednik 2. Ivan Lukanovic, clan 3. Anto Divkovic, clan 4. Pejo Divkovic, clan 5. Željko Ivic, clan U Savjet Mjesne zajednice Srednja Lipnica, biraju se: 1. IVIC ŽELJKO, za predsjednika (NSRZB) 2. IVIC SLAVEN, za clana (NSRZB) 3. DIVKOVIC PEJO, za clana (SDP) 4. , za clana (HDZ) 5. , za clana (HDZ) U Savjetu Mjesne zajednice Stari Grad, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Mehmed Mutap, predsjednik 2. Enes Damadžic, clan 3. Rasema Seleskovic, clan 4. Predrag Jovanovic, clan 5. Haso Hajdarevic, clan 6. Ševala Šljivic, clan 7. Senad Salihovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Stari Grad, biraju se: 1. MUTAP MEHMED, za predsjednika (SDP) 2. ŠLJIVIC ŠEVALA, za clana (BOSS) 3. MEŠIC ANELA, za clana (SBB) 4. IMAMOVIC FARUK, za clana (SBIH) 5. JOVANOVIC PREDRAG, za clana (SDP) 6. DAMADŽIC ENES, za clana (SDP) 7. SALIHOVIC SENAD, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Šicki Brod, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Sead Brkic, predsjednik 2. Husein Suljic, clan 3. Ekrem Bašic, clan 4. Mirzet Toromanovic, clan 5. Haris Becirovic, clan

6. Fuad Hodžic, clan 7. Aladin Varcakovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Šicki Brod, biraju se: 1. SULJIC NIJAZ, za predsjednika (SDA) 2. MORANJKIC MUSTAFA, za clana (BOSS) 3. ŽILIC SUAD, za clana (TA) 4. KLINO OSMAN, za clana (SBB) 5. ŽILIC MUHAMED, za clana (SDP) 6. BECIROVIC HARIZ, za clana (SDP) 7. BAŠIC EKREM, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Ši Selo, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Halid Mešic, predsjednik 2. Erna Mešic, clan 3. Pero Micanovic, clan 4. Amila Mujkanovic, clan 5. Azijada Delic, clan 6. Adnan Music, clan 7. Zlatan Pavlovic, clan U Savjet Mjesne zajednice Ši Selo, biraju se: 1. MEŠKOVIC SMAJIL, za predsjednika (SDP) 2. VRABAC AZUR, za clana (BOSS) 3. ADROVIC ERVIN, za clana (SBB) 4. PAVLOVIC ZLATAN, za clana (NSRZB) 5. SALIBAŠIC EHLIMANA, za clana (SDP) 6. MICANOVIC PERO, za clana (SDP) 7. JAHIC KADRO, za clana (SDA) U Savjetu Mjesne zajednice Tušanj, zbog isteka mandata, razrješavaju se: 1. Sead Mustajbašic, predsjednik 2. Rifat Berbic, clan 3. Emir Alibašic, clan 4. Osman Selimovic, clan 5. Božo Divkovic, clan 6. Nedžad Zonic, clan 7. Aid Salijevic, clan U Savjet Mjesne zajednice Tušanj, biraju se: 1. MUSTAJBAŠIC SEAD, za predsjednika (SDP) 2. ZONIC NEDŽAD, za clana (BOSS) 3. SALETOVIC ŠEFIKA, za clana (SBB) 4. DIVKOVIC BOŽO, za clana (NSRZB) 5. JAHIC FADILA, za clana (SDP)

6. MUJIC ELDIN, za clana (TA) 7. KRPIC EŠEF, za clana (SDA)

Ovim završavamo ovaj prvi dio sjednice. Predlažem 20 minuta pauze, pa nastavljamo dalje. (Pauza.) STENOGRAM SACINILI: P R E D S J E D A V A J U C I Senada Karabegovic Jozo Nišandžic, prof. s.r. Igor Kurcinak

3.Izvod iz stenograma sa pete redovne sjednice od 14.01.2015. godine;

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Tuzlanski kanton OPCINA TUZLA OPCINSKO VIJECE I Z V O D

S PETE SJEDNICE GRADSKOG VIJECA TUZLA ODRŽANE 14. JANUARA

2015. GODINE U MALOJ SALI BOSANSKOG KULTURNOG CENTRA S POCETKOM U 9,30 SATI

JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Više nemam podnesenih pitanja. Prelazimo na drugu tačku:

NACRT STATUTA GRADA TUZLA Predlagač je Komisija za statutarna pitanja i propise. Materijal su razmatrali Komisija za lokalnu upravu i samoupravu i klubovi vijećnika. Otvaram raspravu. Pitam vijećnike, da li ima potrebe za uvodnim izlaganjem, čitanjem izvještaja komisija?

Gospodin Ajanović, ispred Komisije za statutarna pitanja. Izvolite.

MIRNES AJANOVIĆ - vijećnik Bosanske stranke Pozdrav svima. Želim vam puno uspjeha u radu. Izražavam saučešće nevinim žrtvama kontraterorističkih napada, kao posljedicu netolerancije u bilo kojem obliku. To smo zaboravili prilikom odavanja počasti i to me je povrijedilo prilično. I da znate, možda današnji tok sjednice će biti pod tim utiskom, teške povrede svih nevinih žrtava kojima nismo izrazili saučešće i pozivam vas sada da izrazimo saučešće svim nevinim žrtvama, navodnih kontraterorističkih napada, ili bilo kojim nevinim žrtvama u svijetu, a zbog netolerancije i mržnje koja je evidentno aktuelna i koja ugrožava, ne samo nas u Bosni i Hercegovini, nego i građane cijelog svijeta. Predsjedavajući, pozivam vas da na isti način, kao što smo izrazili saučešće žrtvama terorističkih napada, da izrazimo saučešće i nevinim žrtvama, zbog mržnje i netolerancije u cijelom svijetu. JOZO NIŠANDŽIĆ

Evo pozivam prisutne da odamo. (Minuta šutnje, učenje Fatihe ili neke druge molitve op.a.) Neka im je slava, rahmet i vječni mir. MIRNES AJANOVIĆ

Hvala drage kolege i koleginice. Malo je onako, ako možemo reči, lakše. Bar. I jedna žrtva je za sve njegove najteža.

Evo, prezentiram dakle u ime statutarne komisije, komisije za Statut i propise. Ono što smo mi razmatrali, kao predlagač, u vezi, evo nacrta Statuta Grada Tuzla.

Komisija je radila aktivno. Praktično ovo što smo zauzeli kao stav je stav jednoglasan Komisije.

Ja mogu vam ukratko prezentirati, da evo vidi se odprilike koliki je obim rada bio, tako da ovaj Statut koji danas imate, on neće imati mogućnost veće rasprave po tačkama Statuta. Jedna jeste tačka koja nije definisana, to je član 96. stav 1. Komisija je zauzela stav u povodu tačke savjet mjesne zajednice, odnosno člana savjeta mjesne zajednice.

Savjet mjesne zajednice bira i razrješava Gradsko vijeće Tuzla, prema zvaničnim izbornim rezultatima sa posljednjih provedenih lokalnih izbora za teritoriju grada Tuzla,

uvažavajući izborne rezultate u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor članova savjeta mjesne zajednice.

To je naziv člana. Čitam dalje stav Komisije. Obzirom da je Kolegij Vijeća više puta raspravljao o ovom pitanju, Komisija smatra da je Kolegij relevantan da raspravi o ovom članu te da svoje stavove u vidu zaključaka dostavi Komisiji za statutarna pitanja i propise.

Sugeriše se Kolegiju Gradskog vijeća Grada Tuzla da prije upućivanja nacrta Statuta Grada Tuzla u javnu raspravu nekoliko prijedloga, dakle, spornog člana uputi u javnu raspravu, ukoliko nije moguće, da donese svoj prijedlog.

Mi nismo kao Komisija za Statut i propise dobili odgovor od Kolegija. Dakle, mi taj odgovor nemamo. Komisija, da znate, nije raspravljala.

Moje mišljenje ja neću govoriti. To ću govoriti kasnije, ali samo vas informišem, dakle, po zahtjevu Vijeća, Kolegij nije postupio po zahtjevu Komisije. (NADA MLADINA – Nismo usaglasili.) Kolegij dakle nije ništa dostavio Komisiji, nikakav odgovor i danas raspravljate bez izjašnjenja Komisije po njenom zahtjevu.

Mi smo, dakle, ovo je sporno i ovo može biti stvar rasprave i bez obzira što Komisija nije dobila odgovor na način kako je to trebalo.

Mi smo, evo samo da prođem kroz nekoliko recimo, u članu 3. ovo sve citiram, ništa nisu moji stavovi, dakle citati, jer sam to i obavezan da uradim kao član Komisije.

U članu 3. riječi „pravne osobe“, zamjenjuje se riječima „pravnog lica“, dakle imamo te neke forme koje su samo jednostavnije.

U članu 6. iza riječi „polovina“ dodaje se riječi „od ukupnog broja izabranih članova Gradskog Vijaća“. Da ne bi bilo zabune, Komisija je imala namjeru da sve odredbe pojasni da ne bude dileme. Da se ne može tumačiti na razne račine, nego da praktično napravimo statut koji neće imati, uslovno rečeno, kako je to poznato, opšte poznato, rupa u zakonu, odnosno rupa u statutu.

I zato smo se trudili da pokušamo napraviti pojašnjenje svih članova. Neko će možda smatrati da je bezazleno ali smo smatrali svi da mora biti jasno. I ne smije ostavljati dilemu, niti bilo kakvu mogućnost upotrebe, zloupotrebe, kako ko hoće, nego da ono što se napiše, jasno piše i da se tako i implementira.

Član 9. brišu se ostali članovi koji se redoslijedom pomjeraju. Član 10. mijenja se i glasi. Grad nastavlja obilježavati praznike i značajne datume iz

historije Tuzle i Bosne i Hecegovine koji su kao takvi određeni zakonom i propisima nekadašnji opštinski organa doneseni na osnovu zakona.

Član 14. stav 2. alineja 1. riječi „Ustavom“ dodaju se riječi „Bosne i Hecegovine, Federacije Bosne i Hecegovine i Tuzlanskog kantona“, dakle ovo je još jedan dio jasnijeg preciziranja da se zna na šta se odnosi. Da ne bude samo Ustavom, pa kojim. Da ne raspravljamo kasnije prilikom implementacije normi statuta u vezi toga.

U članu 14. stav 2. alineja 24., riječi „radio i tv stanice“, zamjenjuje se riječima „informativni medija“ širi prostor tumačenja tamo gdje je to potrebno.

U članu 25. alineja 1. mijenja se i glasi: „Gradsko vijeće usvaja statut Grada dvotrećinskom večinom glasova, od ukupnog broja izabranih članova Gradskog vijeća, a ostale akte donosi nadpolovičnom večinom od ukupnog broja izabranih članova Gradskog vijeća, osim ukoliko Ustavom i zakonom nije drugačije određeno.“

U Statutu je to bilo napisan na način da se moglo tumačiti ovako ili onako. I ovo smo precizirali, dakle, nema nikakve dileme. Potpuno precizno i jasno.

U članu 27. stav 3. mijenja se i glasi: „Poslovnik o radu donosi se nadpolovičnom večinom od ukupnog broja izabrani članova Gradskog vijeća.“

I ovo smo precizirali da ne bi bilo dileme da li se Poslovnik donosi na ovakav ili onakav način, obzirom na norme koje su napisane, pa nabrojane, pa se smatralo, podrazumijeva se.

Dakle, u ovom statutu nema podrazumijeva se. Sve je jasno napisano. Pa ako je potrebno bilo negdje i ponoviti normu dilom, ali da bi bilo precizno. Iza člana 34. dodaje se novi član 35.

koji glasi: „Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg mogu biti razriješeni u slijedećim situacijama, istekom vremena na koji su izabrani, prihvatanjem ostavke, preuzimanjem funkcije koja je nespojiva sa dužnošću gradskog vijećnika, smrću, ako im odlukom nadležnog organa bude oduzeta poslovna sposobnost, odlukom Gradskog vijeća ako svoju funkciju ne vrše u skladu s Ustavom Bosne i Hecegovine, Federacije BiH, Tuzlanskog kantona, zakonima i ovim statutom“, ostali članovi se redoslijedom pomijeraju.

Iza člana 80. dodaje se novi član 81. koji glasi: “Mjesna zajednica ima pečat. Osobe koje koriste pečat Mjesne zajednice dužne su ga čuvati na zato određenom mjestu i zaštiti od zloupotreba. Način čuvanja i upotrebe pečata Mjesne zajednice određuje se propisom Gradskog vijeća u skladu sa zakonom.“

Dakle i ovo smo precizirali da se zna šta ukoliko neko dobije pečat. Da taj pečat ne može biti zloupotrijebljen. Neko napravi nešto što može recim odovesti Grad u tešku situaciju, zaduži ga ili bilo kakvu drugu vrstu manipulacije. Neosnovane, naravno.

U članu 85. stav 3. riječ „prihvaćenoj“ zamijeni s rijeci „pokrenutoj“. - Član 86. mijenja te glasi: „Odluka iz predhodnog stava ovog člana dostavlja se

Gradskom vijeću. Gradsko vijeće je dužno izjasniti se u roku od tri mjeseca od dana prijema odluke iz predhodnog stava ovog člana. Ukoliko inicijativu usvoji, donijet će odluku o raspisivanju referenduma za osnivanje ili promjenu područja mjesne zajednice, a u suprotnom obavijestit ce podnosioca inicijative o razlozima neprihvatanja.“

- U članu 88., iza stava 1. doda novi, stav 2. koji glasi: “ U mjesnim zajednicama do 1000 stanovnika osnivački odbor ima tri člana, a u mjesnim zajednicama preko 1000 stanovnika osnivački odbor ima pet.“

- U članu 89. rijeci „odlučuju o poslovima od značaja“ zamijene riječima: „obavljaju poslove značajne“, pa dalje ide tekst. Ovaj sam već istakao član 96. stav 1. - U članu 96., stav 3., rijeci „vijećnici političkih subjekata“ zamijenjuju se riječima „nezavisni vijecnići ili politički subjekti, koji su nakon lokalnih izbora osvojili mandate i participiraju u Gradskom vijeću Tuzla, a nisu formirali klub vijećnika“. Ova riječ participiraju može biti i učestvuju. Malo je komplikovano. Uvijek je bolje staviti, pojednostaviti, evo recimo, ali hajde, to može prijedlog kasnije kroz dalji rad Komisije.

- U članu 99., alineja 1., riječi „u skladu s odredbama ovog Statuta“ zamijenjuju riječima“ uz predhodnu saglasnost Gradskog vijeća o uskladenosti statuta mjesne zajednice sa odredbama ovog Statuta“.

- Član 108., iza riječi „javnu ustanovu“ dopuniti riječima „ili biti suosnivač javnog preduzeća ili javne ustanove“.

- u članu 124., stav 1., izmijeniti da glasi „Odluka je obavezujući opći upravni akt koji se odnosi na izvršavanje zakona i propisa viših nivoa vlasti ili kojim se ureduje vršenje prava i dužnosti Gradskog vijeća, kao i akt unutrašnje organizacije i odnosa u Gradskom vijeću.“.

-u članu 157., stav 1., riječi „Federacije, Kantonalnog suda i Gradskog suda“ zamijene riječima „u Bosni i Hercegovini i Evropskog suda za ljudska prava“. Dakle, ovdje smo proširili obavezu djelovanja Gradskog vijeća ne samo na osnovu odluka sudova u Bosni i Hercegovini nego i na osnovu odluka Evropskog suda za ljudska prava. Dakle, ne čekamo da država to implementira, nego će Grad biti dužan odmah u slučaju takvih presuda implementirati sva prava koja se definišu odlukom Evropskog suda za ljudska prava.

- I Član 160., briše tačka na kraju te doda „i dostavlja ga Gradskom vijeću.”. Ovo je prikazatelj, evo pokazatelj, malo sam brže čitao da ne zadržavam vas

previše, obimnog rada Komisije za statutarna pitanja i propise, svih političkih stranaka

koje su učestvovale, dakle, u radu ove Komisije i ja se zahvaljujem kolegama, predsjedniku Žarku Vujoviću. Eto svi smo mi vrlo to dobro, evo vidite odradili za vas pripremili i ostalo je vijećnicima faktički samo ovaj član 96. stav 1. da pokušaju dati prijedloge i eventualno usaglase stav i da to ide na javnu raspravu. Hvala.

JOZO NIŠANDŽIĆ

Hvala gospodine Ajanoviću. Ovo je bilo ispred komisija. Otvaram raspravu

klubova. Izvolite. Ispred Socijaldemokratske partije Elvir Mahmuzić.

ELVIR MAHMUZIĆ - vijećnik Socijaldemokratske partije Hvala predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne. Veoma ću kratko. Moram podsjetiti zbog javnosti da je prošle godine nekad konačno u federalnom Parlamentu usvojen Zakon o uspostavljanju Grada Tuzla. Mi smo nakon toga, ako se ne varam, na sjednici 30. oktobra, je li tako donijeli dvije vrlo značajne odluke za ovaj grad, a to je Statutarna odluka o organizaciji Grada Tuzle i Odluka o pečatu Grada Tuzle, koji su dvije veoma važne odluke, bitne odluke za implementaciju ovog federalnog Zakona. Nakon toga, donosi se jedan vrlo značajan akt, odnosno najvažniji akt, u hijerarhiji akata u ovoj lokalnoj zajednici, a to je statut Grada Tuzla. Statut je još uvijek u nacrtu. Ja neću se puno osvrtat na samu odredbu statuta, ima za to vremena, rok je 30 dana, je li tako, javne rasprave tako da ovom prilikom pozivamo sve građane, pozivamo sve mjesne zajednice, organizacije, nevladin sektor, vijećnike i druge organizacije i institucije da se aktivno uključe u procesa predlaganja određenih davanja određenih primjedbi, sugestija, zaključaka za eventualnu izmjenu i dopunu predloženog nacrta Statuta Grada. Ono što je, treba se naravno i pohvaliti i Komisija za statutarna pitanja i propise koja nam je predočila, odnosno predložila ovaj nacrt statuta i evo još jednom želim i pozivam nas sve da zajedno se uključimo aktivno. A Klub vijećnika Socijaldemokratske partije Bosne i Hecegovine u Gradskom vijeću Tuzla će itekako imati određene prijedloge kada su u pitanju izmjene i dopune Statuta. Eto toliko. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Ispred Kluba vijećnika Stranke demokratske akcije gospodin Sabahudin Imamović. SABAHUDIN IMAMOVIĆ - vijećnik Stranke demokratske akcije Klub vijećnika Stranke demokratske akcije nema značajnijih primjedbi na tekst nacrta statuta Grada Tuzle. Naravno,ostala je dilema vezano za član 96. koji se tiče izbora članova savjeta u mjesnim zajednicama Mi smatramo da ovaj statut generalno treba da bude u funkciji jačanja uloge i značaja mjesnih zajednica, kao osnovnih organizacionih jedinica u Gradu Tuzla. I da se mjesne zajednice urede u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave i

Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Dakle, da se ojača taj nivo vlasti koji je najbliži građanima. Da se pojača građanska inicijativa i vrlo važan segment je u tom pogledu da savjeti mjesnih zajednica imaju snažan demokratski legitimitet. A taj legitimitet se dobija na izborima i zato se mi zalažemo da se članovi savjeta imenuju u skladu sa izbornim rezultatom koje su političke stranke ostvarile na biračkim mjestima u toj mjesnoj zajednici. Dakle, naravno ide javna rasprava i druge političke stranke će iznositi svoje stavove. Mi ćemo u konačno, kada budemo u aprilu razmatrali prijedlog ovog Statuta u formi Amandmana iznijeti precizno svoj stav, ne samo o ovom pitanju nego i o drugim pitanjima. I, kao što je rekao moj kolega Mahmuzić, bilo bi dobro da se u javnu raspravu uključi i nevladin sektor i sve političke stranke, savjeti mjesnih zajednica i svi građani da damo doprinos da na kraju dobijemo jedan kvalitetan statut čije odredbe neće biti izvor budućih frustracija i nesporazuma. Hvala. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Gospođa Jasminka Mijatović, Klub vijećnika Hrvatske demokratske zajednice. neka se pripremi gospodin Elvir Kasumović. JASMINKA MIJATOVIĆ - vijećnik Hrvatske demokratske zajednice Hvala gospodine predsjedavajući. Pozdravljam sve nazočne. Obzirom da je Povjerenstvo za statutarna pitanja predlagač akta, dijelim razmišljanja predsjednika Statutarne komisije i smatram osnovanim da ponovno treba razmotriti ovo pitanje, a obzirom da je dostavljeno u materijalu nama u članku 96. naznačeno da Komisija, odnosno povjerenstvo za statutarna pitanja traži stav Kolegija, čini mi se, ovaj put i Vijeće. Jasno, dijelim razmišljanja mladog kolege glede nevladinog sektora, a kada je riječ o nacrtu Statuta, takođe sukladno izloženom od strane kolege Imamovića, Klub vijećnika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hecegovine će Amandmanski djelovati na način propisan važečim propisima. Ali smatram osnovanim istaći i mislim da ćemo se svi složiti da je već u preambuli neophodno pozvati se, obzirom da preziciramo i ustavne ovlasti, na članak 7., 2.2. Ustava Federacije Bosne i Hecegovine i članak 77. Ustava TK što nam je obveza prilikom donošenja ovakvih akata, a ostalo kako slijedi u nacrtu je i evidentirano. Dalje, ja bih istakla, ovaj put potrebu alternativnog predlaganja, ne umanjujući značaj dostavljanja novih prijedloga od strane učesnika javne rasprave koji se odnosi na mjesnu samoupravu, uvažavajući sve što je do sad rečeno. Mi imamo danas prijedlog dvije alternative, naravno, koje u mnogome mogu kasnije kroz tok javne rasprave dobiti i drugačiji oblik. Alternativa 1. iz postojeće statutarne odredbe riječ „uvažavajući“ mijenjati rječju „prema“ da bi bila precizna, ali još i dodatak da izborne rezultate po biračkim mjestima je dužna dostaviti Gradsko izborno povjerenstvo, a izračun mandata će izvršiti Stručna služba Gradskog vijeća. Rezultati izbora sa svakog biračkog mjesta, s područja jedne mjesne zajednice uzimaju se u obzir za određivanjem mandata u savjete iste mjesne zajednice. Izračun

mandata za savjet svake mjesne zajednice ponaosob se vrši po metodi kako Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hecegovine po Izbornom zakonu primjenjuje za izračun zastupnički mandata u županijama, odnosno kantonima u Federaciji Bosne i Hecegovine. Alternativa 2. koja je na tragu civilnog društva i osobno smatram najidealniji demokratski izraz volje građana. Evo odprilike ću je izičitati, ne odprilike, nego ću izčitati onako kako je prijedlog naravno Amandmanski možda možemo i promijeniti. Član Savjeta mjesne zajednice, predsjednik građana mjesnog područja izabran neposrednim tajnim glasovanjem sa mandatom, pravima i obavezama propisanim ovim statutom i statutom mjesne zajednice. Za člana savjeta može biti izabran građanin upisan u Birački spisak Grada, u daljem tekstu može biti Birački spisak, ovisno kako će biti nastavak norme, sa prebivalištem na području mjesne zajednice. Osoba koja je osvojila najviše glasova, bira se za predsjednika mjesne zajednice ili podalternativa, da savjet mjesne zajednice na prvoj sjednici bira predsjednika i zamjenika predsjednika iz reda svojih članova. Ostala pitanja o načinu izbora za članove savjeta uredit će se statutom mjesne zajednice, sukladno odredbama zakona, ovim statutom. Pronašla sam jednu ideju koja je bila došla iz Evropske unije i smatram da trebam podijeliti sa vama, mada ne insistiram da to danas treba biti razmotreno, ali možda ideja i Povjerenstvo za statutarna pitanja da strani državljanin sa boravištem na području mjesne zajednice najmanje jednu godinu prije održavanja izbora može biti počasni član savjeta mjesne zajednice o čemu odlučuje Savjet mjesne zajednice. Naime svjesni smo situacije da želimo se približiti evropskim integracijama, da želimo priliv ino kapitala na područje grada Tuzle i može biti jedna osnova da ta osoba da doprinos ukoliko boravi, odnosno prebiva na području grada Tuzle. Da možda može biti neki počasni član koji bi dao izuzetno važan doprinos unapređenju ovog sustava. Nacrtom Statuta evo u članku 96. je naznačeno da se traži naš stav i mislim da su ove formulacije, alternative u tom pravcu uopćeno ću nastaviti obratiti pozornost na primjere dobre prakse u mjesnoj, odnosno lokalnoj samoupravi i smatram osnovanim da je neophodno promovirati kulturu, aktivnog učešća u donošenju i usvajanju javnih odluka, odnosno koncept aktivnog građanstva kao izraz prihvatanja društvene odgovornosti. Podsjetit ću nas sve da je evropska, da je Bosna i Hercegovina ratificirala Evropsku povelju o principima lokalne samouprave i da ta Povelja ima obveznu primjenu u nacionalnom zakonodavstvu i prema toj povelji lokalna samouprava je prava i osposobljenost lokalnih vlasti da u granicama zakona rukovodi znatnim dijelom javnih poslova na osnovu vlastite odgovornosti u interesu lokalnog stanovništva. Drudim riječima efikasna i dobro organizirana lokalna samouprava je ona koja će građanima u punom kapacitetu omogućiti ostvarivanje njihovih prava, na tom pravu i na tim principima je Parlament Federacije usvojio Zakon o načelima lokalne samouprave koji je standardiziran u odnosu na legislativnu praksu zemalja članica Evropske unije. Neću nas podsjećati danas niti imam potrebe, obzirom da smo obećali na Kolegiju članke koji reguliraju mjesnu samoupravu. Ali na tragu svega, mislim da je neophodno istaći da lokalna samouprava je rezultat traganja za odgovorom kako pomiriti političku potrebu, da se stvori protuteža monopolu potrebe nametanja izborne volje i upravnu

potrebu da se stvore posebne organizacije koje će služiti redoviti u zadovoljavanju specifičnih lokalnih potreba. Ovdje se najčešće zaboravlja na potrebe koje su proizilašle iz samog postojanja mjesne zajednice, naselja, bilo da je riječ o djelatnostima koje po svojoj prirodi su uvjetovane blizinom korisnika, bilo da je riječ o rješavanju komunalnih infrastrukturnih problema. Neophodno je istaći i podvući, a mislim da su to i moji prethodnici kazali, da je to razina vlasti koja je najbliskija građaninu s naglaskom predstavljanja lokalno. Lokalna zajednica nastaje radi održavanja određenog skupa, običaj tradicije vrijednosti, osiguranja reda i sigurnosti, učvršćivanja društvene solidarnosti, zastupanje opći i ini interesa i interesni sukoba, rješavanja, ali i sve ono što smatraju stanovnici lokalne zajednice da je neophodno za razvoj te zajednice. Razlog postojanja ovakvih zajednica u svijetu je pripadnost pojedinca grupi, asocijaciji na osnovu srodstva, vlasništva, zajedničkog ostarivanja interesa, rješavanja konflikata i drugo. U mjesnoj samoupravi žitelji ostvaruju svoje običaje i tradicije, vrijednosti osiguranja reda i sigurnosti, društvene solidarnosti i koje veoma često različito od susjedni zajednica, ali u sociološkom poimanju lokalnu zajednicu čini prostorno određen kolektivitet ljudi koji uspostavljaju međusobno odnose uz zadovoljavanje svojih potreba i interesa. U svijetu globalizacije, lokalna zajednica dobiva na važnosti, kao šansa za očuvanje, odbranu i promiđbu identiteta, kako lokalnog, tako i nacionalnog i značajno mjesto ona ima u osiguranju kvalitete društvenog razvoja. Kad je riječ o javnoj raspravi, sad ću se fokusirati, malo smo razgovarali na Kolegiju o tome, evo smatram da možda treba odrediti, precizirati, ne možda nego se programom i radi preciziranje roka trajanja javne rasprave, pa taj prijedlog, ako se slažete je 60 dana da bi sve mjesne zajednice, odnosno savjeti koji imaju obvezu zakonsku da daju svoj doprinos, odnosno da učestvuju, da mogu dostaviti izvješća koja će Stručna služba sublimirati. Predlažem da se u javnoj raspravi, nacrt statuta dostavi i Savezu općina i gradova, jer mogu na sjednici Predsjedništva razmotriti ovaj nacrt i eventualno dostaviti svoje mišljenje. Zatim Centru civilni inicijativa, zbog njihovog projekta, Jačanja mjesne samouprave. Zatim Misiji OSCE zbog njihove podrške mjesnim zajednicama kojom rade na jačanju mjesnih zajednica i njihove sposobosti da zastupaju i zagovaraju interese i potrebe građana, a koliko sam ja upoznata Misija je usmjerena na tri oblasti razvoja mjesne zajednice, unapređene regulatornog okvira za mjesne zajednice, izgradnja kapacita i poticaja umrežavanja i razmjene najbolji iskustava iz prakse. Tako da smatram da svi trebamo biti zahvalni ovom projektu OSCE koji je realiziran u Bosni i Hercegovini i poštivati ono što civilno društvo može Bosni i Hercegovini ponuditi na najbolji način. Biro za ljudska prava, moram reči da osobno imam pozitivno iskustvo sa Biroom za ljudska prava takođe su imali i realizirali projekat u općinama Kladanj i Živinice i kao rezultat imaju osnovano Koordinacijsko vijeće mjesnih zajednica. Sačinjen i usvojen Strateški plan rada. Izmijenjen Statut i provedene izbore pod njihovim, ja ću reči, patronatom u četri mjesne zajednice i smatram da iskustva Biroa za ljudska prava takođe mogu biti snažan doprinos u sačinjavanju konačnog akta.

Na osnovu, evo svega ovog što sam kazala i činjenicu da smo Grad, da želimo pristup novim investicijama i predpristupnim fondovima, da imamo prijateljske gradove sa izravnim izborima, odnosno da se poštuje volja žitelja mjesnih zajednica, smatram da mjesne zajednice zaslužuju remodeliranje ili demokratsko redizejniranje kako bi se pristupilo i rješavanju velikih i nagomilanih problema u mjesnim zajednicama. Ali možda neće biti predmet ovog akta. Moram istaći potrebu češćeg komuniciranja sa mjesnim zajednicama, uvidjeti nedostatke legislative, prilagoditi ih potrebama u tim sredinama. Isto tako je neophodno omogućiti educiranje osoba u vijećima mjesnih zajednica kako bi stanovnici tih mjesnih zajednica putem Savjeta, odnosno putem tih lokalnih sredina, sve ono što je neophodno pretočili u projekte kako predpristupni fondova, tako i svih drugih projekata koji imaju javnu objavu obzirom da znamo kakva je finansijska situacija u našem gradu, pa i u Bosni i Hercegovini i na ograničenost pristupa finansijskim sredstvima svih nas, a takođe i žitelja mjesne zajednice. Toliko. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Gospodin Kasumović. ELVIR KASUMOVIĆ - vijećnik Saveza za bolju budućnost Prije svega želim da pozdravim sve one gledaoce koji ovu sjednicu prate putem televizije ili putem portala, kao i svima prisutnim u ovoj sali. Klub vijećnika Saveza za bolju budućnost će podržati stavljanje u proceduru nacrta statuta Grada Tuzle. Smatramo da je najmjerodavnije da građani sami uvide da li ima nekih nedostataka u ovom statutu, da putem javne rasprave znači upute svoje inicijative za promjenu, ili dopunu jel nacrta statuta. Tim za pravna pitanja Saveza za bolju budućnost je održao sjednicu i analizirao statut tako da, evo, jednostavno ova tačka 96. statuta je po nama se da riješiti. Predložit ćemo, odnosno uputit ćemo svoje Amandmane po tom pitanju odnosno prijedloge. Isto tako smatramo da član 97. nije dovoljno uređen, obzirom da član 97. predviđa da Savjet mjesne zajednice ima pet članova u mjesnim zajednicama u kojima je Centralni birački spisak na biračkim mjestima te mjesne zajednice upisano do hiljadu birača, a sedam članova u mjesnim zajednicama koji prelazi hiljadu birača. Znači, nemamo ništa protiv toga da ostane ovo ovako, ali uz dopunu da određene mjesne zajednice broje više od 5.000 birača, pa je nekorektno recimo da isti broj članova u mjesnim zajednicama ima i oni koji imaju 1.100 birača, a isto tako isti broj neke mjesne zajednice, kao što kaže doktor 10.000 birača. Znači smatramo da je i to potrebno urediti, tako da ćemo evo jednostavno, na osnovu toga i svoje prijedloge. Znači Savez za bolju budućnost će podržati stavljanje u proceduru nacrta. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Gospodin Mensur Alić, Tuzlanska alternativa. Neka se pripremi gospodin Ajanović.

MENSUR ALIĆ – vijećnik Tuzlanske alternative Poštovani predsjedavajući, kolege vijećnice i vijećnici, mediji i gosti, sve vas pozdravljam. Ovo pitanje statuta Grada, evo vidjeli smo do sada je po meni pitanje ljudi koji se bave ovom strukom, a evo upravo se to i dogodilo da je predhodni svi diskutanti koji su izlazili pravnici. Prema tome, ovo je njihov dio posla, a naš, moj je dio posla ekonomija pa zato neću oko ovoga puno govoriti jer prepuštam to pravnicima da oni na svoj način, kako znaju da odrade. Važno je ovdje samo u ovom statutu da ne bude više nedorečenih članova što se može tretirati ovako ili onako. To je nešto najgore. Ono što kažu rupa u zakonu. Da se to izbjegne, to je najvažnije. A ja se nadam da ovo jeste jedan od glavni dokumenata koje donosimo, da u stvari on je u nacrtu, ali poslije nacrta ćemo ga vjerovatno donijeti, da ćemo za četri godine ponovo i ja živim za taj dan da ćemo za četri godine ponovo raditi Statut Grada Tuzle, jer će se do tada morati ukinuti kantoni. Zahvaljujem. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala gospodinu Aliću. Gospodin Mirnes Ajanović, ispred Kluba Bosanske stranke. Govorio je ispred Komisije, a sada je u ime Kluba Bosanske stranke. MIRNES AJANOVIĆ Da, tamo sam govorio o stavu Komisije, sad stav Kluba. Nevjerovatno kako lijepa rasprava. Zanimljiva. Pomirljiva. Demokratija. Med i mlijeko. Jednostavno. Šta je problem u ovome? To ide onako, samo uzput kroz Vijeće. A što smo mi stotine sati potrošili na raspravu o ovome? Hajmo malo odgovor drage koleginice i kolege vijećnici. Ako je toliko jednostavno i ovako ono zamotano u oblandu demokratije i finoće i svi smo ko nešto ko ma nije to ništa i ovom ćemo dat, i onom, i Evropskoj uniji neka raspravlja o Statutu, i to je čak prijedlog izgleda bio. Nemojte, Ujedinjene nacije trebaju da raspravljaju o statutu tuzlanskom. To je demokratija. Što bi mi osporili pravo članicama, državama članica Ujedinjeni nacija da ne raspravljaju o Statutu Tuzla? Glavna rasprava je. Obavezno dostaviti Ujedinjenim nacijama, prevedeno na sve jezike. To je javna rasprava. Demokratija. To sam ja čuo maločas da vi govorite, nema kome ne treba dostaviti. Ja ne odlučujem. I mi smo članice Ujedinjenih nacija. Što oni ne bi raspravljali o tome?

Opet se vraćam, ako smo stotine sati potrošili na raspravu o ovom pitanju, zašto sada se govori po minut dva? Je li to nešto iza brda se valja?

Jer Poslovnik omogućava duže vrijeme rasprave, a nisu raspra-vlja-li. Nije mrsko. Nego je evidentno da se ulazi u zamku demokratije. U zamku da bi na kraju napravili anarhiju. Je li mislite da je sve demokratija. Uništit jednu državu i to je za nekog demokratski. Oni su kaže nas napali. Imamo demokratsko pravo da ih pobijemo. Tako funkcioniše svijet. Ima li ko da se u sudi da kaže da to nije demokratija? Demokratija je da neki izađu arlauču nešto, pa kaže oni su ti, pobij sve one koji su eto kao oni.

Ili ne daj bože ovo sad što se desilo prije nekoliko dana, stravičan zločin u Francuskoj. Nekoliko njih je izašlo i na arapskom govorilo, pa čak kažu da je pominjam i Muhamed a.s.

I onda su svi Muslimani na meti. Islamofobija je evidentna. Je li i to demokratija? Jeste, kažu svi. Zagrlili se. Evropska unija se zagrlila. Zagrljeno ide gradom. Zvjerlaju oni gore po onim zgradama. Znaju da su i ovi snajperisti, ali nije kakav snajper drugi, kao navodno, uplašeni su.

A pokriveno sve. Ne može proći ništa. A oni ono ko uplašeni pod strahom, a hrabri. Je li i to demokratija? Sve je demokratija, zavisi kako ko gleda šta je demokratija.

A možda neko, pošto je onaj lista brutalno se iživljavao nad papom, brutalno na kršćanstvo. Jeste vrijeđao i Muslimane, ali neuporedivo, višestruko, stotinu puta više se iživljao nad kršćanstvom i nad papom.

Je li možete zamisliti, da je možda neki premaskirao se, pa ko fol govori na arapskom, izašo dole priča, da bi neko ga snimio. A da se zna da je na arapskom. Možemo li zamisliti tu vrstu namjere, a sve je to opet demokratija.

Evo vraćam se na ovu tačku demokratsku. (NADA MLADINA – Ja sam htjela da vas zamolim.) Jeste da se zamoli, taman.

Zašto smo mi potrošili recimo. Ovde imam jednu raspravu po ovoj tački 8. jula 2013. tematska. Implementacija izborni rezultata u savjetima mjesnih zajednica, to je ovaj član 96., stav 1.

Rješenja o razrješenju dosadašnjeg i rješenju o izboru predsjednika i kako. 60 stranica. 60 stranica rasprava, a danas priča se po par minuta. Što? Zato što nam se potura demokratija. Znate šta hoće. Hoće da ljudima koji su demokrate po svaku cijenu, pa kad, naravno i meni je žao, strašno mi je žao onih i novinara koji su stradali, ljudi su. Strašno mi smeta što su vrijeđali sve Muslimane. I to mi smeta. I ja sam Musliman.

Ali kažu da je sloboda izražavanja pravo da rade šta hoće, a niko ne zna onaj drugi stav, član 10. Evropske konvencije. Zabrana zloupotrebe slobode izražavanja.

Jedini član u Evropskoj konvenciji koji je napravio striktnu rezolutnu zabranu određenih prava, ne postoji u Evropskoj konvencijini u bilo kakvoj deklaraciji, bilo kakvih Ujedinjenih nacija, protokola, bilo čega. Bilo kakva vrsta ograničenja prava kao što je to sloboda izražavanja stavom 2. člana 10. u prvom stavu je sloboda. U drugom je zabrana izražavanja koja vrijeđa druge i zloupotrebe izražavanja.

Niko o tome nije progovorio ovih dana. Niko. Ni jedan novinar, pravnik, političar, nepolitičar, niko.

Svi kažu član 10. stav 1. sloboda izražavanja. Niko nije pomenuo na cijeloj Planeti stav 2. zabrana zloupotrebe slobode izražavanja u cilju sprečavanja povrede prava drugih. Niko nije pomenuo da su krivična djela vrijeđanje po nacionalnoj, etničkoj osnovi, vjerskoj osnovi.

Žao mi je ljudi. Niko zbog toga što, napravi takvo nešto, ne smije da strada. Može biti krivično sankcionisan, uslovno, novčano, kako zakon propisuje, zločin ne odobravam. Niti iko odobrava. Ne odobravam ni ono što se radi prema Muslimanima.

Svi smo sad teroristi. Ispado i ja terorista. Kakve ja veze imam s onim u kapuljačama? Pitanje je ko je pod kapuljačom. Možda je neko plaćen, od, sad će neko reči, vidi Mirnesa, od pape da ukloni bandite koji ga cijelo vrijeme na takav brutalan način ismijavaju u onom listu.

Jeste li vi pogledali one slike šta rade oni sa kršćanima? Ja znam. (NADA MLADINA – Na Statut.)

Govorim o demokratiji. Uvod mora biti šta je demokratija. Demokratija je ono, kako neko kaže da hoće i kako je neko želi vidjeti. I mi ovdje pričamo demokratiju u mjesnim zajednicama, na način da mi kaže volju građana implementiramo kroz Statut. OK. I treba. Ali kako?

Izbornim zakonom Bosne i Hecegovine, Ustavom Bosne, Federacije, Kantona, jasno je propisano kako se vrše izbori praktično.

Kakva su prava zakonodavni organa. Je li postoje izbori u mjesnim zajednicama u Izbornom zakonu? Ne postoje. Nema izbora u mjesnim zajednicama. Imaju izbori, najniži nivo, po Zakonu o lokalnoj samoupravi, ako ćemo i po tom i Izbornom zakonu. I ustavima. Najniži nivo je opštinski, u ovom slučaju gradski.

Nema izbora u mjesnim zajednicama. Kako možemo crpiti izborni rezultat u mjesnim zajednicama iz izbora koji ne postoje zvanično? Je li moguće? To se hoće. Da se zanemari zvaničan izborni rezultat objavljen u Službenom glasniku, nego da bude zvaničan izborni rezultat onaj koji nije zvaničan u mjesnim zajednicama. I onda ova grupa koja pokušava na fin, demokratski način, naravno, da iznese svoj stav u povodu ovog problema, koji je ogroman problem, ne bi želio da pretjerujem. Ali sam više puta dokazivao. Ovo je namjera uvoda u podjelu grada koja je već bila prije ovoga cijelo vrijeme aktuelna i zato nismo mogli proglasiti Tuzlu gradom, iako je 6. novembra, dvije hiljade, 7. novembra 2006-te podnesena inicijativa za donošenje odluke o gradu Tuzla. 31. januar 2007. usvojili Odluku. Čekali je do prošle godine.

Uslov je bio da podijelimo grad na nacionalne opštine. Nacrtane, označene, oforbene. Svaki dijelovi su svake mjesne zajednice bili nacrtani, kako trebaju biti nacionalno podijeljeni.

I ovdje imate materijale, to sam pokazivao na sjednicama ovog prošlog Vijeća, prošli sjednica Vijeća. Mislite da je to prestalo? Mislite nema te demencije podjele grada Tuzle na nacionalne opštine.

Vidjeli ste šta je rekao novi predsjednik, odnosno predsjednica Hrvatske. Ako budu tražili, mi ćemo ići prema trećem entitetu. I to je demokratija. Je li

mislite da nije to demokratski što je rečeno? Jeste. S jedne pozicije gledanja ne treba ih ni osuđivati. Vide se demokratski stavovi i to

je za njih demokratija. Hrvatski narod ona smatra da treba imati treći entitet. I ko se smije usuditi da kaže da je to nedemokratski? Puno demokratsko pravo. I sad ovi patrioti koji napadaju šta oni hoće. Krše demokratsko pravo legitimno izabranog predsjednika, odnosno predsjednice Republike Hrvatske da kaže da mi imamo takav politički stav. To je ista stvar i ovde.

Je li demokratsko pravo da podijelimo grad na nacionalne opštine? Je li to demokratsko pravo? Recite. Možda je to nedemokrati, nedemokratsko. Možda nije demokratija spriječiti pravo da Tuzla bude podijeljena kao što je podijeljena opština, odnosno Bosna i Hercegovina na entitete.

Samo me začudilo, nema onog patriote kad je kođtunici rekao da će dobiti po prstima. Nije sad zaprijetio predsjednici Hrvatske da će dobiti po prstima. Možda zato što je dama ili možda zato što je Željko Komšić u koaliciji sa HDZ-om sad.

Nama ne sneta ovakva priča, a dok nije bio, onda mu je smetala priča, pa je prijetio da će neko dobiti po prstima.

Zato sam ušao u raspravu, na početku o demokratiji, demokratija nekad zna biti pogubna jer se pretvori u anarhiju. Mora postojati granica gdje je to demokratski, a gdje je to anarhija. Gdje je to nedemokratija? Gdje je to zloupotreba demokratski prava u cilju ostvarivanja nacionalističkih, lično interesnih grupa ili pojedinaca.

Tu se radi sada. I mi prešućujemo to. Mi se pravimo da ne vidimo namjeru podjele grada na opštine. Nisu uspjeli prije. Pritisak smo izvršili ogroman. Hvala ljudima koji su se stavili na stranu Tuzle. Trebalo im je puno, ali hvala i premijeru Nerminu Nikšiću. Kad smo ga mjesec dana pred kraj one tamo godine, prije ove sada aktuelne zatražili i zamolili, zloupotrijebili sastanak koji smo u drugom povodu organizovali i ja ga pitao, tražim stavite konačno u dnevni red zakon o gradu Tuzli. Za dva dana je Vlada predložila dnevni red i uspjeli smo pritiskom da dobijemo Grad Tuzlu. Jedva.

Grad Tuzla, konstituirajuća sjednica, jedva se održala, bila je namjera opstruiranja da se oformi i pored zakona konstituirajuća sjednica grada. Morali smo da pognemo glave da bi se uopšte napravila konstituirajuća sjednica jer zakon je stavio rokove kad se mora formirati grad.

I vi mislite da je to sve prestalo. Da su ti koji su to radili zaboravili to. Da su sad postali demokrate, nemaju oni namjeru praviti nacionalne opštine u

gradu, nego da to oni implementiraju volju građana iz mjesnih zajednica. Kako mislite implementirati iz mjesnih zajednica volju kad se glasa za grad

Tuzlu, za opštinu se glasalo prije? Svaki birač koji izađe glasa za gradske vijećnike, ne glasa za mjesne zajednice.

Glasa za gradske vijećnike. Kako mislite implementirati rezultat iz mjesnih zajednica? Kažu neki zato što tamo ljudi glasaju. Pa to je apsurdno. Ljudi kad glasaju u mjesnim zajednicama, na biračkim mjestima, ne glasaju za biračka mjesta, nego glasaju za lokalni nivo, najniži u ovom slučaju Grad Tuzla, tako će biti ili Opština Tuzla prije.

Isto tako glasaju kad je i kantonalni izbori i federalni izbor zakonodavni i Predsjedništvo kad je, Parlament BiH isto glasaju u mjesnim zajednicama.

Na isti način glasaju u istim tim biračkim odborima, opet dođu i istoj glasaju. Je li to treba u Predsjedništvu da mi pitamo mjesnu zajednicu kako će odlučivati?

I da ne implementiramo rezultat recimo Predsjedništva Parlamentarne Skupštine Bosne i Hecegovine, Federalnog Parlamenta ili Kantonalnog sa tih nivoa, nego iz mjesnih zajednica.

Nelogično je taj rezultat implementirat. Zato što rezultat sa opštinskog, gradskog nivoa, evo sada, objavljuje se u Službenom glasniku Bosne i Hecegovine. Stranke dobijaju procentualno svoj rezultat. Morate imati više od 3%, 3,01 da bi bili parlamentarni. Sedam, dvanest, pedeset, koliko ko može dobiti. Ali procentualno u dvije decimale ide.

Vi na osnovu toga, kad dobijete rezultat, mi svi dobijamo i radna tijela na osnovu tog procentualnog rezultata.

Koliko ima radnih tijela, odnosno procenat koji ste dobili, toliko vam pripada prava.

I mi smo i ove godine implementirali tako. Normalno piše ovdje kako stoji, savjet mjesne zajednice bira i razrješava Gradsko vijeće Tuzla prema zvaničnim izbornim rezultatima sa posljednjih provedenih lokalnih izbora za teritoriju grada Tuzla, tad je bilo opština Tuzla, uvažavajući izborne rezultate u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor

člana savjeta mjesne zajednice. Tad smo stavili da uvažimo i te rezultate. I onda neko kad kaže, kad smo rekli, uvažavajući i to, mi kaže moramo iz mjesne zajednice napraviti.

Kako ćemo mi u mjesnoj zajednici gdje imamo pet ljudi, a imate evo sad, kolko je stranaka prošlo u Gradskom vijeću, koliko ima stranaka (Sedam.) sedam. Kako ćete vi stavit sedam politički stranaka u pet ljudi?

Hajde neka neko objasni tu matematiku. Kako izabrat sedam politički stranaka koji su sve dobile neki rezultat u toj mjesnoj zajednici. U pet ljudi. Kako? Kako ćete implementirat rezultat iz mjesne zajednice? Nemoguće. Logički, matematički, nemoguće. I kad bi rekli da je to moguće da mi prihvatimo, zanemarimo opštinske ili gradske izbore, hajde da uzmemo iz mjesne zajednice.

Nema logike da se implementira jer su sve stranke dobile neki rezultat. Ili ćemo ići u tih pet, hajmo dijeliti onima koji su najviše dobili, pa šta je sa onih ostalih stranaka, neće dobiti ništa. Prešli su izborni prag, recimo, bio je prijedlog da Stranka za BiH, evo njih uzimam kao primjer, (NADA MLADINA – Imamo osam.) oni su prešli tri, osam subjekata, eto vidite. Ja, imamo još jednog političkog subjekta, jeste.

Evo prešli su 3% i oni su parlamentarna stranka. Pa prijedlog je bio da oni nemaju ni jednu mjesnu zajednicu mogućnost da uspostave svoje povjerenike. Sve ostale znači stranke mogu imati, oni ne trebaju ni jednu. Parlamentarni. Dobili na osnovu parlamentarnog statusa i radna tijela i rečeno, ne treba kaže njima ni jedno. Govorim samo kao primjer šta smo sad doživjeli, je li to demokratija. Uskratiti jednoj političkoj stranci pravo da može, na osnovu izbornog rezultata kojeg je dobila, zvanično objavljenom u Službenom glasniku, ostvarit svoj parlamentarni status kroz mjesne zajednice.

Zamislite one koji su danas govorili da tu volju naroda treba ispoštovati. Oni su da one dobiju sve, a ove stranke ostale ništa. Kako to demokratija? Ali zato je za njih to demokratija. Je li vidite sad koliko se može razlika između demokratije i anarhije napraviti? Daj meni sva prava ubij onog drugog. Ili ovom drugom ne daj ništa. Evo jednoj parlamentarnoj stranci, po ovakvom prijedlogu kakvi su bili prijedlozi ovih koji su sada fino, blago govorili o demokratiji, o ljudskim pravima, o javnoj raspravi, svi da dobiju da pročitaju i čitaju, ja doprinjeo još hajmo Ujedinjenim nacijama, oni hoće da neke stranke nemaju ništa, a parlamentarne.

Zato sam onu analogiju pravio onih jakih ili onih koji mogu koristiti zloupotrebu tih svih institucija, organizacija u kojima su ti članovi sluge tih političkih stranaka, dobijaju nekakvu apanažu, pare, kroz razne grantove i slično da bi te stranke ili organizacije stale iza tih političkih stranaka i rekli demokratski je ovo što oni kažu, platili me, šta ću, ja moram hajde šta ću sad, neko će i reči da jeste.

Neće svijet znat kaže o čemu se radi. Jer nema priliku da sazna. Zato sam morao praviti analogiju sa ovog vrha do ovog evo našeg osnova.

Jedini logičan i razuman i opravdan način implementacije izbornih rezultata, a da uvažimo rezultate u mjesnim zajednicama jeste da ovaj stav isti ostane ovakav kakav jeste. Da ga ne mijenjamo, ali da ga pojasnimo. Piše u njemu.

Savjet mjesne zajednice bira i razrješava Gradsko vijeće Tuzla prema zvaničnim izbornim rezulatima sa posljednji provedeni lokalni izbora sa teritorija grada Tuzla, uvažavajući izborne rezultate u mjesnoj zajednici u kojoj se vrši izbor članova savjeta mjesne zajednice.

Kako? Na način, dakle koji je jedini moguć, izađe zvaničan rezultat u Službenom glasniku, za svaku parlamentarnu stranku. Dobio je tri, četri, petnest, dvadeset, dvadeset pet, trideset, nije važno koliko. Preračuna se koliko je. 270 i nešto je mjesta u savjetima mjesnim. Preračuna se procenat u odnosu na mjesto i pripadne recimo stranci od 3% pripada pravo na deset mjesta. Sve ostalo ide dalje, šest, sedam posto već, dvadesetak itd.

I dakle, taj broj koji se dobio koji se ostvario izbornim rezultatom, treba precizirati. Implementira se na način da stranke koje su ostvarile neki veći rezultat u određenoj mjesnoj zajednici mogu tražiti i predložiti da one budu u tim mjesnim zajednicama delegati predstavnika u mjesnim zajednicama. Da se ne dođe u poziciju da mu se da evo ti neka mjesna zajednica gdje nisi ostvario nikakav rezultat, nego da iz broja kojeg je neko dobio, recimo iz 10 ima pravo da u onim mjesnim zajednicama gdje mu je najveći rezultat predlaže povjerenike. Time smo zadovoljili i tu formu ako neko hoće da zadovolji formu iz mjesnih zajednica, a ne da mi, kao večina, ili neko kao večina kaže znaš šta, ti si dobio na Šićkom, na Husinu, u Kreki, a mi tebe stavljamo u Brčansku, u Lipnicu gdje nisi dobio ni jedan glas, e gore stavi povjerenika. Ne može to.

E to treba precizirat statutom. Ali ovo što mi pričamo, što je logika, nije za ove ostale demokratija. To je kaže kršenje prava onih koji su glasali na biračkim odborima u mjesnim zajednicama. Njihovi se kaže glasovi neće uzeti u obzir na taj način. Kako neće?

Nema drugog. I time mi rješavamo problem hoćemo li čovjeka dijeliti na četvrtinu ili na šestinu. Vjerovatno bi sedam ljudima morali gurati u pet. Ne može.

I ne mogu se svi ni postavit. Nema toliko povjerenički odbora. Ne go ovako, znači, pripada svakome toliko, broj više nije sporan. Imamo tačno za svaku stranku određen broj povjerenički mjesta koja može implementirati, e stvar je sad samo dogovora poštivanja ovog načela i to smo uvijek poštivali.

Nikada kroz ovo Vijeće od kad postoji nije bilo nikakve te vrste onemogućavanja prava političkoj stranci, ako je negdje dobila da joj se ne da to pravo.

Večina ide prema tome, pa čak i na osnovu nekih kompromisa, odustajanja drugih političkih stranaka jer je to stvar dogovora. Hoće sad svi recimo 10 ljudi hoće u Kreku. Deset politički stranaka hoće u Kreku. Kako ćemo to riješiti? Hoćemo li pustiti da se pobijemo mi ostali, pa da ko preživi bude Povjerenički odbor u mjesnoj Kreki, u Mjesnoj zajednici Kreka? Nego je i to dogovor. Pet tu prolazi, pa se gledaju odprilike rezultati, pa dogovaramo, jeste dobili smo više u Kreci, ali smo slično dobili i u Batvi. A jedno moramo odustati, jer dobili smo toliki broj, ne mogu dobit sve. Pa pravimo kompromis, dogovaramo se između političkih stranaka i to je uvijek tema svih političkih dogovora prilikom implementacije izborni rezultata. I tu nikad nije bio spor. Nikad.

Uvijek se ispoštovalo to pravo. Možda nekad jedna mjesna zajednica zapne ili neko zadebeli gdje je pet, šest, sedam njih na toj mjesnoj zajednici, pa neko mora i popustiti.

Ali to je skoro izuzetak. I zašto ovo što sad pričam nije demokratsko? Zašto je ovo nedemokratsko. Zašto se mi napadamo na kolegijama na ovih 50 stranica na deset sastanaka da smo mi nedemokrate. Da mi ne damo pravo njima da oni implementiraju rezultate iz mjesnih zajednica i to se tako prezentira raznim nevladinim organizacijama. Hrvatski predsjednik je prošli put moro intervenisati, mi kršimo kaže pravo jednog naroda. Zato što smo na ovaj način prezentirali rješenje ovog problema. Rezultat koji se dobio, toliko ti pripada mjesta, procentualno, ta mjesta ćeš dobiti na način, izaberi koje hoćeš mjesne zajednice, eto izaberi. I tako smo rekli izaberite gdje god hoćete, međutim,

oni hoće duplo više mjesta. Ne, kaže mi hoćemo duplo više da imamo. Zanemari izborni rezultat na izborima. Zanemari Službeni glasnik. Predsjedavajući, ovo je tema koja je vrlo bitna, evo završit ću.

Zanemari znači Službeni glasnik, zanemari kolko sam ja procentualno ostvario, de mi duplo. Pa ne može duplo. Dobio se svaki parlamentarni subjekt je dobio, politički parlamentarni subjekt je dobio onoliko koliko je dobio. Kako može dobiti više od onog što je dobio?

Ali, vidite, zato se tu zloupotrebljava demokratija i mi ako u javnu raspravu idemo sa pozicije, kažemo nekome, nekoj nevladinoj organizaciji jesi li ti da mjesna zejednica i ljudi iz mjesne zajednice mogu više odlučivati u okviru svojih prava? Svako će reči, jesam ba, kaže, normalno da jesam. I vi ćete naići na stav akademske zajednice, organizacija i svih koji će reagovati na prvu, jeste, zaista je to demokratski. Neće imati priliku da čuju ovaj drugi dio. Gdje je zamka? Da se to kroz to traži, duplo veći rezultat nego ostvaren na izborima. Omogućavanje stvaranja sutra nacionalnih opština, tendencija već postoji od prije. Ne možemo zatvarati oči pred tim.

Neće to imati na raspolaganju. Mi ćemo dobiti rezultate javne rasprave na takav način iskrivljene gdje ćete od strane organizacija, nevladinih ovakvih, onakvih dobiti iskrivljenu demokratiju jer nisu imali pravu sliku o tome.

Drugo da sjede ovdje pa da sada ih pitamo, jesi li za, da sutra grad dijelimo na nacionalne opštine? Da budemo podijeljeni nacionalno. Da se sutra, prekosutra pobijemo na kraju, kao što se bio rezultat podjele od kad su 90-te godine svezali, pa razvezali zavjese, pa opet vezali, pa razvezali, pa vezali pa razvezali itd. (JOZO NIŠANDŽIĆ – Mogu li vas zamoliti da samo privedemo kraju.) Jeste, tema je najvažnija koja se tiče, ovo je sudbonosna tema za grad. Po ovoj odluci mi sutra možemo biti podijeljen grad. (JOZO NIŠANDŽIĆ – Ma nećemo gospodine Ajanoviću.) Predsjedavajući. Hoćete lid a se vraćam i crtam vam i prezentiram vam nacrtane karte nacionalnih mjesnih zajednica u milimetar praktično koliko su. Ja ovde očito moram. (JOZO NIŠANDŽIĆ – Nemojte.) Kad se kaže nema. Ovo Vijeće je više puta pravilo deklaracije, citiram. 29. 2. 2008. Deklaracija o suprostavljanju podjele Tuzle. I izražene osude u namjeri da se Tuzla getoizira i dijeli po nacionalnom ključu. Na 30. sjednici, 37. sjednici Opštinskog vijeća neki klubovi su izašli i nisu htjeli da glasaju o Deklaraciji suprostavljanju podjele Tuzle. Nisu glasali. Nisu htjeli da budu na sjednici. Na-pu-stili. Hoćete li da vas podsjećam dalje? Šta smo sve morali donijeti da bi se z aštitili kao grad od podjele grada. Ovde su mi crno bijeli, ovi su u koloru. Evo. Evo da ne govorimo, neću sad čak uopšte da ulazim o strankama određenim strankama koje su dogovorile podjelu Mostara, Travnika i Tuzle na nacionalne dijelove. To sam ja prezentiro gdje su bili. Pogledajte. Ovde su u boji tuzla ofarbana nacionalno, po mjesnim zajednicama, na koji način se dijeli, a onda ovde, specificirano, pogledajte, svaka mjesna zajednica u procenat koliko nacionalno pripada kojem narodu. Grad Tuzla se treba podijeliti, bude podijeljen grad. Pogledajte u većim oblicima. Dakle, praktično su pisali za svaku mjesnu zajednicu u decimalama procenat koliko kome pripada i mi trebamo da zatvorimo oči pred ovim da pravimo se da smo mi ko demokrate, nemojte da se suprostavljamo, nemojte da se zamjeramo, pa to su naše kolege vijećnici. Ja ne mogu da učestvujem u tome. Ne smijem da učestvujem u tome, da ubijemo Tuzlu. Zato sam na ovakav način u najkraćem. Ja sam tad 15 stranica je moje diskusije bilo stenograma, najmanje, tada kad sam govorio. Dakle, prijedlog. Prvo na web stranici Opštine, Grada, da stoji konkurs, odnosno javna rasprava, u vrhu, javna rasprava.

Da se stavi kompletan stenogram sa sadašnje sjednice. Kompletan stenogram sa sjednice Gradskog vijeća, kada smo praktično vodili širu raspravu o tome u vezi ovog, tematske sjednice 8. jul 2003. gdje smo govorili na 50 strana o ovome. Da se svi u javnoj raspravi obavezno izjasne na navode koji ukazuju na mogućnost nacionalne podjele grada, na navode obavezno da se izjasne da li se može implementirati izborni rezultat sa biračkog mjesta i zanemarit objavljen zvaničan rezultat o Službenom glasniku Bosne i Hecegovine za svaki parlamentarni politički subjekt? Obavezno izjašnjenje. Da svi oni koji budu dobili izjasne se, kažu, ne važe zvanični rezultati u Službenom glasniku BiH. Mi ih negiramo. Primjenit ćemo neke druge. Obavezno pitanje svima. U svim mjesnim zajednicama mora biti to. Jer to je suština ovog problema. I samo se radi toga sukobljavamo. Samo radi toga, uslovno rečeno, samo, ogroman problem. To je u stvari suština problema. Svi da kažu jasan odgovor. Šta se implementira? Zvaničan službeni rezultat procentualni ili nezvaničan službeni rezultat koji je sa birački mjesta koji se takav isti na biračkim mjestima odražava i na kantonalne, federalne, državne i na Predsjedništvo izbore. Dakle, za sve. Uvijek iz birački. Ne mogu glasat druge. Mi čak imamo ljude koji glasaju iz jedne mjesne zajednice u drugoj mjesnoj zajednici. Nema ga na ovoj, pa je na onoj. Ne živi u njoj. Pa ispade da i on treba da tu u toj mjesnoj zajednici crpi prava. Apsurdno. (JOZO NIŠANDŽIĆ - Hvala.) Dakle, to da se prezentira obavezno ovi stenogrami i da se izjasne svi po ovom. Neka bude, ali ne sakriveno. Neka bude sa naznakom da Vijeće traži da se izvrši uvid u ovo i da se prilikom rasprave jasno izraze po problemima koji su naznačeni kao problemi koji mogu nastati, pa čak tražim i odgovor svakog od, ko se bude izjašnjavao, ja predlažem zaključak isto. Da se izjasni, da li smatra da Tuzlu treba dijeliti na nacionalne opštine? Jasam odgovor da bude. Da ili ne. I Centar civilni inicijativa, svaka nevladina organizacija, Visoki predstavnik, Ujedinjene nacije ako pošaljemo i njima. Jesu li za da se Statutom omogući podjela Tuzle na nacionalne opštine. Dakle, pitanje postavljeno u javnoj raspravi, mora biti i to, pored ovog koji sam postavio, je li se uvažavaju zvanični rezultati ili neki nezvanični? Kako mi hoćemo, kako nama odgovara. I ovo pitanje jesu li za podjelu? Ako kažu da jesu, da vidimo ko je. Ne mora ni pisat, objašnjavat šta je, samo postavljamo pitanje da li ste vi da se Statutom Grada Tuzle omogući stvaranje nacionalnih opština na teritoriji Tuzle? Da ili ne. Nema rasprave. Da se svi koji budu učestvovali u javnoj raspravi, obavezno izjasne o tome, mjesna zajednica, od nje, do svakog drugog, prvo to, a neka dalje obrazlažu na kakav način hoće da se biraju mjesne zajednice. Dakle, ovo je osnovna stvar. A onda kada to dobijemo, onda da se izjašnjavamo, da pitamo i ove Centre civilni inicijativa, ako kažu da jesu za to, da vidimo, je li to, onda možemo pitat, aha, a što vam je taj odgovor takav. Je li to nekakva politika Miloševića, Tuđmana, onih od prije koji su bili, a koje danas živi. Eto. Nadam se da sam u najkraćem. uspio vam prikazati. (JOZO NIŠANDŽIĆ – Hvala. Morate završiti.) Šta demokratija može da znači, kako iz demokratije možemo da gledamo u to, a da ne primjetimo da idemo u anarhiju i možda građanski sukob u gradu Tuzla. /(JOZO NIŠANDŽIĆ – Hvala.) Jer ovo može eskalirati u ono što smo već vidjeli i ne smijemo zaboraviti da smo živjeli u spoznaji da neće biti sukoba u bivšoj državi, a bilo je. Niko nema pravo da to zanemari da možemo prihvatiti. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Gospodin Nedžad. Izvinjavam se ima repliku gospođta Jasminka Mijatović. JASMINKA MIJATOVIĆ

Imali smo dogovor i mislim da je sva ova priča nepotrebna, obzirom da smo o njoj raspravljali. Ja nisam vidjela niti jedan članak Statuta koji govori o nacionalnim općinama nego je Statut Grada nešto što treba riješiti lokalnu samoupravu, ali i druge odredbe koje su neophodne za financiranje, odnosno funkcioniranje općine Tuzla i lokalne samouprave u njoj. Ja ću zamoliti ovaj put kolege. Nije predmet javne rasprave. Zamolit ću kolege da pogledaju sve statute svih općina i gradova u Federaciji Bosne i Hecegovine, obzirom da Republika Srpska ima drugačiju, drugačiji i zakon i mislim da su i oni na putu, ali ne znam da li su usvojili koji će biti skoro identična federalnom. To je molba za sve vas. I vidjet ćete da sve ono što su kazali opozicioni vijećnici je sukladno važečim propisima, Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi koja ima obveznu primjenu Bosne i Hecegovine i zakona i svemu onome što je govoreno. Nisam htjela da govorim pojedinačno o svakoj normi. Nisam htjela da govorim o nacionalnoj, jer je nepotrebno, ali se i o tome može pričati o mjesnoj samoupravi. Kolega je imao dobru, dobar prijedlog, a takav prijedlog u jednoj općini je riješen, koliko članova savjet ima prema broju stanovnika, odnosno prema osobama sa Biračkog spiska. Znači, postoje detaljno sva rješenja i jako dobri primjeri u Federaciji Bosne i Hecegovine a ponovno ističem i smatram da je nepotrebno, neosnovano optuživanje ovakve vrste danas. Znači, zamolit ću vas sve da pogledate statute pa onda možemo govoriti i eventualno. Nisam vidjela ni jedan prijedlog koji govori o nacionalnoj općini, niti o rješavanju pitanja ne znam koja su vezana za nekakve podjele. Mislim da to nije tema danas i da nepotrebno izazivamo ove reakcije. Kad pročitate statute svih, ili večin eopćina u Federaciji, vidjet ćete da, sve ono što je danas rečeno izrečeno je sukladno važečim propisima. (MIRNES AJANOVIĆ – Ispravka krivog navoda i replika.) JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Ako je ispravka krivog navoda, imate prednost. Izvolite, ispravka krivog navoda. Gospodin Ajanović. MIRNES AJANOVIĆ Vidite. Ja sam jasno ukazao na problem koji je prisutan. I precizno sam istakao šta smo mi govorili o svemu ovome. A sad danas šutimo o tome. Sad kad sam postavio problem mjesni zajednica, kao pogledajmo kako je to u ostalima. Nije to sve isto. Ne može biti svugdje isto. Nismo svi isti. Tuzla je multinacionalan grad. Ponos Tuzle je multinacionalnost, multikonfesionalnost. To je ponos Grada. To je ono što smo mi. Rent Bosne i Evrope. Pa možemo reči skoro i cijelog svijeta. Jedinstveni smo po tome. Po tome nas poznaju. U Tuzli se, u nas skoro naježimo, ili na trenutak zgrčimo ako nešto moramo govoriti da je po nacionalnoj osnovi. Jer svi smo isti. Zašto bi neko bio različit zato što se zove drugačije, iz nekog drugog naroda. Svi smo ljudi. Ali evidentno da se zbog toga ljudi ubijaju. I da smo se ubijali i da su nas ubijali u Bosni i Hercegovini zbog toga. Sve narode. Radi interesa tih. Da svoj narod bude uza me. Nemojte zaboraviti u mjesnim zajednicama. Statutom se daje mogućnost pečata. Žiro-računa. Stiće se po Zakonu o lokalnoj samoupravi pravo svojstva pravnog lica. Mjesna zajednica ima pečat, dakle, račun, svojstvo pravnog lica.

Vi kad tužite u sudskim postupcima mjesnu zajednicu, ne tužite opštinu, odnosno kad tužite se za nešto što je na području neke mjesne zajednice, ne tužite Opštinu, nego tužite Mjesnu zajednicu. Tužba je neosnovana ako tužite Opštinu. Nema pasivne legitimacije. Pasivno legitimisanje za tužbu je Mjesna zajednica, status pravnog lica. Vi sutra možete s ovim, ovakvim načinom prijedloga da sve ove nacionalne mjesne zajednice kažu, mi hoćemo pravo na samoopredjeljenje i to im pripada po konvencijama međunatornim. Pravo na samoopredjeljenje. i to je demokratija. Nije to nedemokratski. Kad sam pominjao i napad sad na predsjednicu Hrvatske koja je istakla svoje demokratsko pravo. Samo sam govorio o lažnim patriotama koji se predstavljaju patriote građanima, a u stvari saučestvuju svi u tome, ali ne smiju da kažu. Demokratsko pravo i pravo na nacionalno opredjeljenje, samoopredjeljenje izdvajanjem, e sad hoćemo li mi pristat na to. Hoćemo li mi pristat na tu demokratiju da podijelimo grad na nacionalne opštine? Sve je to politika. Nije to, kako reče, zamjenik, ko, nije ni bitno, kolega, to je pitanje prava. Ne. To je pitanje političke odluke. Hoćemo li mi pristat na političku odluku da dijelimo grad na nacionalne opštine. Hoćemo li pristat, da, uslovno za neke demokrate, budemo nedemokrate? Ili ćemo pristat da budemo demokrati do kraja, ono skroz, neću da kažem termin, kako kaže narod kad ideš do kraja i onda praktično da se podijelimo. Da sutra bude nacionalna, ne znam ova, nacionalna ova, nacionalna ova i mi smo onda uradili pravu stvar. Ima da nam aplaudiraju svi građani Tuzle i Bosne i Hecegovine. A o tome govorim o razlici između gradova i opština. Nismo isti. Da ne bi bilo zabune. Kada sam govorio o napadu, pa osnovama, mogućnostima da ne bi bilo zabune, jer svaka riječ može tumačiti pogrešno. Ima ljudi koji smatraju da je nešto demokratski nekome učiniti uslugu. Pod teretom je, problem mu je. Čovjeku teško. Vrijeđa ga, ali neće sam čovjek trpi. Kaže, ja sam demokrata i ja ću trpiti. Ima neki koji kažu, hajmo mu pomoći. Pa u njegovo ime naruči nešto što je strašno. Čovjek i ne zna. Ono kad sam govorio oko pape i zločina i slično. Ima masa ljudi koji saučestvuju sa bolom recimo i pape i kršćana, pa i Muslimana, eto svih zbog iživljavanja nad vjerom, nad religijom određenih lica. I koji mogu da bi te ljude zaštitili poduzeti mjere koje smatraju da je to nekakvo demokratsko pravo da oni urade takav čin i zloupotrijebe. Da ne govorim o manipulacijama u namjeru svaljivanja krivice na ovog o raznim aspiracijama vođenjima hladnih i nehladnih ratova. Samo da ne bi bilo zabune kada sam govorio oko motiva gdje motiv za ono što se desilo u Francuskoj može biti kod svakog. Kod svake etničke ili religiozne pripadnosti zbog onoga što su novinari radili smatrajući da je njihovo pravo slobode izražavanja takvo. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Ima repliku gospođa Nada Mladina. Šta je kod vas? Ispravka. Izvolite, ima prednost ispravka. Izvolite. JASMINKA MIJATOVIĆ Ispravka je u dijelu Tuzle multietničkog grada na način da smo iz Statuta Općine Tuzla koji imamo nezvaničnu verziju prečišćenog teksta u radnoj verziji, koja nam je dostavljena, izbacili članak 4. ne znam iz kog, ja imam verziju koja u kojoj nema članka 4. ali nisam htjela otvarati tu raspravu članak po članak, to sam već kazala. A možda sam sad primorani. Sastav organa vlasti Općine, mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva i rezultate provedenih općinskih izbora. Ne znam zašto je to brisano u radnoj verziji, pa evo preporuka kolegi da razmotre na Statutarnoj komisiji.

Kada je riječ o sastavu nacionalnosti reču jednu bolnu istinu. Bolna istina je zato što sam ja osoba koja je izuzetno osjetljiva jer imam svoju djecu. Statistike pokazuju da je u prošloj godini skoro 70.000 osoba napustilo Bosnu i Hercegovinu u potrazi za boljim životom, u potrazi za zaposlenjem. To je porazna činjenica. Ako uporedimo pokazatelje mortaliteta i nataliteta i još poraznija činjenica. Moje pitanje svima nama bili Srbi, Hrvati, Bošnjaci, ostali, nestat će nas. Nestat će svih i imat ćemo situaciju da ćemo u narednom periodu imat manji broj stanovnika zbog ove situacije. Trebamo tražiti rješenje da ti ljudi ostaju u Bosni i Hercegovini, da se bore za ono što im pripada, a to pravo treba početi od mjesne samouprave. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Zamjenik predsjedavajućeg gospođa Nada Mladina ima repliku. n Zamjenik predsjedavajućeg gospođa Nada Mladina ima repliku. NADA MLADINA – zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Tuzla

-vijećnik Socijaldemokratske partije Moja replika je na diskusiju gospodina Ajanovića u dijelu u kome je predložio da obavezno u javnu raspravu ode i pitanje da li želite, da li ste za podjelu po nacionalnoj osnovi grada ili niste. Zato što je to, taj stav ovo Vijeće nikad nije imalo i zato što bi to moglo imputirati kao da mi smo došli do toga da se samo treba još pojasniti s građanima i mislim i molila bi gospodina Ajanovića da odustane od tog prijedloga, ja nisam zato, zato što sasvim razumijem sve što je naveo i da ta opasnost konstantno stoji. Tuzla je na zajedničkom životu, da tako kažem, ne izgradila imiđ, nego odbranila, odbranila se za vrijeme rata, čuvala je to jedinstvo i sigurna sam da će građani Tuzle shvatiti da nije rješenje ni bez obzira koliko to ko želio, a želi vjerovatno samo zbog toga da bude više funkcija itd., građanima je svega toga dosta, ali mislim da je nikad zajedničkog života i izgrađivanja zajedničkog života neće biti dosta. A ako uputimo ovakvo jedno pitanje može se shvatiti među građanima da mi, kao Vijeće, pitamo jer smo tu negdje da o tome odlučimo ili ne. Zato mislim da je vrlo indikativno i vrlo, da tako kažem, sugerirajuće poslati u javnu raspravu tako nešto. Evo to je moja replika. (MIRNES AJANOVIĆ – Ispravka krivog navoda.) JOZO NIŠANDŽIĆ Izvolite gospodine Ajanoviću. Ispravka krivog navoda. MIRNES AJANOVIĆ Ja sam protiv da to ne bude. Odnosno, ostajem pri prijedlogu. Koji se može reficirat jer pitanje ne mora biti suho pitanje, samo pitanje, može prije tog pitanja stajati obrazloženje da postoji mogućnost tendencije da se Statutom Grada Tuzle i davanjem ovlasti mjesnim zajednicama većim, nego što je to definisano izbornim Zakonom. Omogući stvaranje nacionalnih opština na području opštine Tuzla, te Vijeće postavlja pitanje da se svake izjasne, dakle da

stavimo lijepo da postoji opasnost o tome, da se obrazloži, da li svaki od učesnika u javnoj raspravi, na bilo kakav način ima stav i da može zauzeti stav jer želi izraziti stav da smatra da Tuzlu treba dijeliti po nacionalnim osnovama ili ne. Jasno da mi kažemo svoj stav. I da mu kažemo da je bilo tendencija u vezi toga da je u natpisima u medijima predlagana podjelela grada. Da su čak, ako treba napisati, crtane karte po nacionalnoj osnovi Tuzle i da onda pitamo da li vi želite da implementacijom isključivo izborni rezultata, koji nisu zvanični (JOZO NIŠANDŽIĆ – Dobro.) iz mjesnih zajednica, odnosno biračkih odbora, uđemo u mogućnost stvaranja nacionalnih opština na području grada Tuzla. Da pojasnimo to. Napravimo, ako treba pauzu napravimo. Da sekretar sačini prijedlog zaključka, ne mora to biti moj, evo neka napravi drugačije. Ne smije ići u javnu raspravu ako nemamo toga. Ja razumijem predsjedavajuću kada je istakla da se ne bi shvatilo. I to je evo vidite. Pogledajte pravilno razmišljanje gospođe Mladina. Razmišlje u smislu neće neko shvatit to da mi želimo da podijelimo grad. Kako je rastegljiva demokratija i shvatanje nekoga kako hoće to. Dakle, ne može demokratija biti samo ja hoću ravnopravnost svih, a onda iza toga stoji, a onda ovaj moj narod ima, ovo, ovo, ovo a tebi ne mora ništa ostati. E, dobra je stvar da pojasnimo. Dakle, i ovo da se pojasni u pitanju, zašto se postavlja ovakvo pitanje, ali da se ostane pri tome je li oni žele. Ako kažu ne. Onda je jasno. Onda sve ono što ostalo bude pisalo o načinu implementacije i da svoje izjašnjavanje u mjesnim zajednicama i primjene implementacije izbornih rezultata, sagledavaju kroz mogućnost da se ista ta okolnost u slučaju davanja prava mjesnim zajednicama oni koji nemaju po objavama u Službenom glasniku, odnosno po Izbornom zakonu može ući u zamku da se grad sutra dijeli na nacionalne opštine. Da jasno piše to ljudima. Ali da se izjasne, da ne kaže, mene ovo ne interesuje. Koga ne bude interesovalo da da odgovor, nebitno je šta ostalo bude pisao, jer očito bježi od toga, ima skrivene namjere, i želi da zloupotrebom demokratije napravi sutra anarhiju i podijeljen grad. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Gospodin Nedžad Malikić, Narodna stranka Radom za boljitak. NEDŽAD MALIKIĆ – vijećnik Narodne stranke Radom za boljitak Hvala predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne. Naravno, radi se o jednom jako bitnom dokumentu i naravno da treba voditi raspravu o samom nacrtu. Naravno dosta je bilo problema kad je u pitanju implementacija, odnosno Statuta kad su u pitanju savjeti mjesnih zajednica i naravno slažem se u potpunosti da je ovde, da se pokušaje na mala vrata uvesti podjela grada, to je nesumljivo u svemu ovom što se. Međutim, ja želim ukazati na neke još od problema, naravno vratit ću se na sam ovaj član koji to tretira. U članu 21., to mi je sugerisano, je predviđeno da pripadnici svih nacionalnih manjina imaju pravo da budu birani u Gradsko vijeće i način o postupku propisanim Izbornim zakonom. Jedan od vijećnika, od ukupnog broja vijećnika, to čitam član 21. se bira iz reda nacionalnih manjina. Evo svjedoci smo izbora koji su bili u oktobru mjesecu da imamo problema kada su u pitanju konstitutirni narodi, pa ne bi možda bilo loše predviditi, da vidimo u slučaju da nemamo u Opštinskom vijeću, što se lako može desiti da nemamo iz reda iz srpskog, hrvatskog ili ostalih konstitutivni naroda. Vrlo lako se to može desiti. Možda čak i na slijedećim izborima. Možda i to malo predvidjeti na koji način pokušati i to predvidjeti da ne dođemo u situaciju da se to desi. Mislim da smo ovo trebali na jednoj od tematski sjednica Kolegija otvoriti i možda tu i sugestija jedna moja na tematskoj sjednici Kolegija otvoriti sva ova pitanja koja smo naravno sad evo otvorili i na samom Općinskom vijeću.

Imamo dosta tačaka dnevnog reda. Dosta tačaka dnevnog reda smo prolongirali zadnja dva općinska vijeća, veliki je broj problema kad je u pištanju grad. Na žalost nas sve je koštala ova demokratizacija, ako znamo da smo narod, odnosno da smo država koja je najsiromašnija u Evropi mislim da ima jako puno tačaka dnevnog reda koje bi trebali danas odradit, a bojim se da su sve tako jako teške su i bojim se da ćemo možda čak će se desiti da nećemo sve tačke dnevnog reda ni završiti ako ovako nastavimo. Nismo bili usaglasili, naravno dobro je, dobro je što smo odali počast žrtvama koje su se desile u Francuskoj, ali nešto ne mogu da se sjetim, možda griješim, ali ne mogu se sjetiti da smo odali počast žrtvama djece Palestine, da smo, da smo djeci Pakistana koja su takođe na teroristički način ubijena u školi. Nešto ne mogu da se sjetim da smo odali počast na ovom Općinskom vijeću. Pa možda, ili praktikovati sve, ili ništa. Kad je u pitanju statut ja ne znam da se možemo dijeliti i pozicija i opozicija. Ko je danas pozicija, što ne mora značiti da će biti opozicija na slijedećem, na slijedećim izborima. Statut treba donijeti gdje će biti zadovoljni i jedni i drugi. Zašto da Stručna služba Vijeća ne izračuna broj članova savjeta u mjesnim zajednicama? Ima da se samo dostavi. To je broj članova koji pripada jednoj političkoj stranci i naravno definisati koje su to mjesne zajednice u kojima je dobila, koji ima izborni rezultat, to je tako jednostavno. Mi smo ovde otvorili jednostavno smo ovde otvorili jako nezgodnu i tešku temu iz razloga što to ide u onome smijeru gdje smo svi osjetljivi i gdje naravno proizilaze puno veći problemi nego što to mi u ovom trenutku možda možemo i zamisliti. Međutim, jednostavno moj jedan od zaključaka bi bio slijedeći, da pokušamo da ovo se uputi prema Kolegiju Gradskog vijeća, Komisiji za statutarna pitanja da sve ove propise razmotri i odnosno konkretne primjedbe da se to razmotri i da se jednostavno uzme u razmatranje slijedeće. Imamo, ja ne znam kolko se planira, mjesec, dva, četrdeset pet dana, kolko će biti u javnoj raspravi. (NADA MLADINA – 60 dana.) 60 dana se. Ne znam kolko. Ma nije bitno. Može i kompromis ovo, neka bude kompromis 45 dana javne rasprave. Imamo sasvim dovoljno vremena da svoje sugestije i prijedloge tu dostavimo i mislim da bi ovo trebali zaključiti, imamo dovoljno tačaka dnevnog reda o kojim bi danas trebali raspraviti. Tako da mislim da treba malo spustit tenzije, završit ovo, pustit u javnu raspravu nacrt statuta, popravit ono što se može popraviti u javnoj raspravi i mislim da bit to bilo najbolje. Toliko. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Ja zaključujem raspravu klubova. Otvaram raspravu vijećnika. Prvi se javio gospodin Enes Huseinagić, pa ćete onda vi. Izvolite Enese. ENES HUSEINAGIĆ – samostalni vijećnik Poštovani prisutni, želim da vas pozdravim i da dam, kao samostalni vijećnik, svoje sugestije na statut Grada, odnosno nacrta za Grad Tuzlu. Smatram da ovaj statut u stvari neće biti životan. Teško će njega biti, radi pojedini članova, teško će ga biti sprovesti. Za ovaj član koji je dat da mjesna zajednica ima pečat, osobe koje koriste pečat mjesne zajednice dužni su ga čuvati na za to određenom mjestu i zaštititi od zloupotreba, član 81. Smatram da on za sobom povlači i kad bude žiro-račun, da on povlači tu određene troškove vezane za završni račun, vođenje računovodstva, ovjera potpisa kod notara i sve. Kad vidite, ima ovde dosta u ovom statutu i ekonomije. Nije samo prava. Imate takođe član 88. gdje kaže u mjesnim zajednicama od hiljadu stanovnika, osnivački odbor ima tri člana, u mjesnim zajednicama preko hiljadu stanovnika, osnivački odbor ima pet članova.

Kad uzmete to sve zajedno. U toku četri godine, kad bi se smanjili povjerenici, znači da ovo smanjimo, ne da ih povečamo, praktično bi dobili milion, to vam je jedna fabrika i da zaposlimo najmanje 20, 30 ljudi da to radi. Mislim da bi trebali razmišljat u tom kontekstu da smanjimo i broj povjerenika po mjesnim zajednicama. Mislim da onda ne bi bilo drame ni za ovaj 86. član da bude u nekom blažem tonu, ali ako vidite kolko je to para, čini mi se da i sad ima preko 200 samo na 50 imate 600.000 ušteđeni novaca za četri godine. Za četri godine jedna mini fabrika da radi, da uzmete po svim mjesnim zajednicama, za deset praktično, za deset ovih mandata, imali bi deset fabrika, teško bi ih, da vam kažem, bilo ko napravio. Što se tiče 96. člana smatram da treba tu uvažiti rezultate Centralne izborne komisije i smatram, na tragu sam takođe, kao što je i gospodin Ajanović govorio, da bi od nacionalne manjine posebno povratnici, da bi bili uskraćeni za sudjelovanje u upravljanju mjesnim zajednicama. Moj prijedlog će ići Amandmanima da se smanji broj povjerenika. Nadam se da će biti svi. Molim. (JOZO NIŠANDŽIĆ – Članova savjeta.) Povjerenika da bude da se smanji taj član i da bi mi uštedili određeni dio sredstava i unaprijedili život naših građana. Hvala vam lijepo. JOZO NIŠANDŽIĆ Ja nemam više prijavljenih. Izvinjavam se. Ima Ilija Jurišić, vijećnik Socijaldemokratske partije. ILIJA JURIŠIĆ - vijećnik Socijaldemokratske partije Koristim priliku da pozdravim sve prisutne i u raspravi o ovako značajnom dokumentu i želim da jedno mišljenje, jedno pitanje koje danas nije, o kome danas nije razgovarano. A odnosi se na član 100. u tekstu, gdje kaže, savjeti mjesnih zajednica za svoj rad odgovara Vijeću Grada. Mislim da bi trebalo dodati i Zboru građana. Jer kome bi, mislim da je još čak i važnije da odgovara Zboru građana, jer je on u funkciji interesa građana i u tom kontekstu je njegovo mjesto jako bitno i značajno. I drugo, malo manje važno, ali i terminološki, je li to Savjet mjesne zajednice? Je li dobar naziv? Koga savjetuje? Možda da razmišljamo o promjeni naziva ovoga organa. Ovo je jedan operativni organ u mjesnoj zajednici koji rješava operativne zadatke u interesu zadovoljenja interesa građana. Evo to je moj prilog. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Zaključujem raspravu vijećnika. Ja ću zamoliti našeg sekretara da nam ipak pročita prijedlog zaključaka, pa ćemo prići usvajanju. Hoćete li prvo zaključke, pa tekst? Hajmo malo da saslušamo prijedlog zaključaka. MEDIHA NUHBEGOVIĆ – sekretar Gradskog vijeća Tuzla

1. Nacrt Statuta Grada Tuzle će se uputiti, kada bude usvojen, na javnu raspravu, koja će

trajati 45 (četrdeset pet) dana. 2. Za provođenje javne rasprave zadužuje se Komisija za statutarna pitanja i propise. 3. Radi provođenja efikasne javne rasprave, na web stranici Grada Tuzle će biti

postavljen nacrt Statuta Grada Tuzle, kao i Izvod stenogram sa ove pete redovne sjednice od 14.

1. 2014., Stenogram od 07. 07. 2013. godine, sa istaknutim pitanjima vijećnika sa ove pete redovne sjednice, s tim da će se od učesnika javne rasprave tražiti, da se obavezno izjasne o iznesenim pitanjima.

4. Javnu raspravu sa zainteresiranim građanima u mjesnim zajednicama organizirat će i posebno provesti Odjeljenje mjesnih zajednica pri Službi za komunalne poslove, izgradnju i pitanja mjesnih zajednica.

5. Kolegij Gradskog vijeća Tuzla i Komisija za statutarna pitanja i propise će razmotriti konkretne primjedbe koje su na današnjoj sjednici date od strane vijećnika i u toku javne rasprave i uskladiti svoje stavove prije upućivanja konačnog teksta prijedloga Statuta Grada Tuzle Gradskom vijeću na usvajanje. (Samo da se izmijeni u ovom komisije.)

Ispravit ćemo.

JOZO NIŠANDŽIĆ Ima još gospođa Jasminka. Izvolite Jasminka.

JASMINKA MIJATOVIĆ Korektno sačinjeni zaključci, ali zaboravili smo civilni sektor, ili se on podrazumijeva, dopuna za civilni sektor, obzirom da su dali značajan doprinos, pa evo neka se uključi. JOZO NIŠANDŽIĆ Hvala. Izvolite gospodine Kasumoviću. ELVIR KASUMOVIĆ Ja bi da u sklopu zaključaka predložimo još jedan, da se obavezno, znači na području mjesne zajednice gdje će se vršiti rasprava u da se plakatira poziv, da se putem plakata pozovu mještani te mjesne zajednice na javnu raspravu, tako da bi imali na taj način adekvatno obavještavanje. JOZO NIŠANDŽIĆ Evo čuli smo prijedlog. Molim vas ko je za ove prijedloge zaključaka da se izjasnimo? (26) Ima li neko protiv? (Nema.) Uzdržan? (Nema.) Konstatujem da je 26 vijećnika glasalo za, nema niko protiv, nema suzdržan te su jednoglasno prihvaćen prijedlog zaključaka. Idemo sada, molim vas na usvajanje NACRTA STATUTA GRADA TUZLA. Ko je za, molim da digne ruku? (26) Ima li neko protiv? (Nema.) Uzdržan? (Nema.)

Konstatujem da je 26 vijećnika glasalo za, nema niko protiv, nema suzdržan te je prihvaćen NACRT STATUTA GRADA TUZLA.

Uz slijedeće izmijenjene i dopunjene zaključke: 1. Nacrt Statuta Grada Tuzle upućuje se na javnu raspravu, koja će trajati 45 (četrdeset pet) dana.

2. Za provođenje javne rasprave zadužuje se Komisija za statutarna pitanja i propise. 3. Radi provođenja efikasne javne rasprave, na web stranici Grada Tuzle će biti

postavljen nacrt Statuta Grada Tuzle, stenogram sa sjednice od 07. 07. 2013. godine, kao i izvod iz stenograma sa ove pete redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Tuzla od 14. 01. 2014. godine sa istaknutim pitanjima vijećnika, s tim da će se tražiti od učesnika javne rasprave, da se obavezno izjasne o iznesenim pitanjima.

4. Javnu raspravu sa zainteresiranim građanima u mjesnim zajednicama organizirat će Odjeljenje mjesnih zajednica pri Službi za komunalne poslove, izgradnju i pitanja mjesnih zajednica, a s tim da će se posebno provesti rasprava sa civilnim sektorom. O javnoj raspravi, putem plakata i na drugi način, građani će biti adekvatno obaviješteni.

5. Kolegij Gradskog vijeća Tuzla i Komisija za statutarna pitanja i propise će razmotriti konkretne primjedbe, date od strane vijećnika i usaglasiti stavove prije utvrđivanja i upućivanja konačnog teksta prijedloga Statuta Grada Tuzle na razmatranje i usvajanje Gradskom vijeću Grada Tuzle. IZVOD IZ STENOGRAMA SAČINILA Senada Karabegović

4.Zaključci pete redovne sjednice (pod tačkom 2.) od 14.01.2015. godine, koji se odnose na nacrt Statuta Grada Tuzla

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton GRAD TUZLA GRADSKO VIJEĆE Broj: 01-05-5794-2014/2 Tuzla, 15.01.2015. godine GRAD TUZLA 1.Gradonačelniku Grada Tuzle, gospodinu Jasminu Imamoviću 2.Stručna služba Vijeća PREDMET: Obavještenje o zaključcima pete/redovne/ sjednice Gradskog vijeća Tuzla održane dana 14.01.2015. godine, dostavlja se Na petoj /redovnoj/ sjednici Gradskog vijeća Grada Tuzla, održanoj dana 14.01.2015. godine, pod tačkom 2. razmatran je i usvojen: 2. NACRT STATUTA GRADA TUZLA Tom prilikom su usvojeni slijedeći

Z A K LJ U Č C I

1) Nacrt Statuta Grada Tuzle upućuje se na javnu raspravu, koja će trajati 45 (četrdeset pet) dana. 2) Za provođenje javne rasprave zadužuje se Komisija za statutarna pitanja i propise. 3) Radi provođenja efikasne javne rasprave, na web stranici Grada Tuzle će biti postavljen nacrt Statuta Grada Tuzle, stenogram sa sjednice od 07.07.2013. godine, kao i izvod iz stenograma sa ove pete redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Tuzla od 14.01.2015. godine sa istaknutim pitanjima vijećnika, s tim da će se tražiti od učesnika javne rasprave, da se obavezno izjasne o iznesenim pitanjima. 4) Javnu raspravu sa zainteresiranim građanima u mjesnim zajednicama organizirat će Odjeljenje mjesnih zajednica pri Službi za komunalne poslove, izgradnju i pitanja mjesnih zajednica, a s tim da će se posebno provesti rasprava sa civilnim sektorom. O javnoj raspravi, putem plakata i na drugi način, građani će biti adekvatno obaviješteni. 5) Kolegij Gradskog vijeća Tuzla i Komisija za statutarna pitanja i propise će razmotriti konkretne primjedbe, date od strane vijećnika i usaglasiti stavove prije utvrđivanja i upućivanja konačnog teksta prijedloga Statuta Grada Tuzle na razmatranje i usvajanje Gradskom vijeću Grada Tuzle. DOSTAVLJENO PREDSJEDAVAJUĆI 2 x Naslovu Jozo Nišandžić, prof. 1 x Stručna služba za poslove Gradonačelnika i koordinaciju rada gradskih službi 1 x Komisija za statutarna pitanja i propise 1 x Služba za komunalne poslove, izgradnju i pitanja MZ- Odjeljenje mjesnih zajednica 40 x mjesne zajednice 1 x Služba za razvoj, poduzetništvo i društvene djelatnosti 1 x Evidenciji 1 x a/a