bosna i hercegovina - bhmac.org · bosna i hercegovina vijeće iistara strategija protivminskog...

Bosna i Hercegovina Vijeće i istara Strategija Protivminskog Djelovanja Bosne i Hercegovine 2018 – 2025

Sadržaj Sadržaj ........................................................................................................................................ 6 Lista skraćenica .......................................................................................................................... 8 Sažetak ....................................................................................................................................... 1 Uvod ........................................................................................................................................... 3 Metodologija................................................................................................................................ 3 Kontekst zemlje ........................................................................................................................... 4 Rasprostranjenost i uticaj kontaminacije ..................................................................................... 5 Rani protivminski odgovor i program protivminskog djelovanja BiH ............................................. 7 Zakon o deminiranju u BiH iz 2002. godine ................................................................................. 8 Strategije protivminskog djelovanja BiH ...................................................................................... 9 Kontinuirano unapređenje ........................................................................................................... 9 Obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija ............................................................... 10 Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju .............................................................................................................. 10 Konvencija o kasetnoj municiji .................................................................................................. 11 Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja ..................... 11 Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom ............................................................................ 11 Program protivminskog djelovanja BiH: prednosti, nedostaci, mogućnosti i prijetnje ................. 11 Strateški bitna međusektorska pitanja ....................................................................................... 12 Protivminsko djelovanje i održiv razvoj ...................................................................................... 12 Rod i različitost .......................................................................................................................... 13 Strateška orijentacija 2018-2025 ............................................................................................... 15 Vizija ......................................................................................................................................... 15 Misija......................................................................................................................................... 15 Ključni principi i pretpostavke .................................................................................................... 15 Strateški ciljevi .......................................................................................................................... 15 Upravljanje informacijama ......................................................................................................... 16 Domaća odgovornost i komunikacije ......................................................................................... 19 Izviđanje i čišćenje .................................................................................................................... 20 Mjere upozoravanja na mine ..................................................................................................... 26 Upravljanje preostalom kontaminacijom .................................................................................... 33 Provođenje Strategije BiH ......................................................................................................... 34 Praćenje, revizija i evaluacija Strategije BiH .............................................................................. 34 Dodaci ......................................................................................................................................... 1

Dodatak I: Program radionice strateškog planiranja protivminskih akcija u BiH i određivanja prioriteta, održane u novembru 2016. .......................................................................................... 1 Dodatak II: Lista učesnika radionice strateškog planiranja protivminskih akcija i određivanja prioriteta, održane u novembru 2016. .......................................................................................... 1 Dodatak III: Zadaci Komisije za deminiranje u BiH i BHMAC-a, prema Zakonu o deminiranju u BiH iz 2002. godine ..................................................................................................................... 3 Dodatak IV: Ključni rizici za program (koje su identificirali učesnici radionice strateškog planiranja održane u Sarajevu u novembru 2016.) ...................................................................... 4 Dodatak V: Očekivani doprinos minskih akcija ostvarenju ciljeva održivog razvoja ..................... 5 Dodatak VI: Odgovornosti BHMAC-a u pogledu mjera upozoravanja na mine (preuzeto iz Standarda za upozoravanje na mine BiH) ................................................................................... 7

Lista skraće i a APMBC Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa proti pješadijskih i a i o jiho o u ište ju PP Proti pješadijski PT Protivtenkovski BHMAC Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini BiH Bosna i Hercegovina CCM Konvencija o kasetnoj municiji CCW Ko e ija o određe o ko e io al o oružju POPO Pot rđe a opas a po rši a CPDBH Vijeće za oso e sa i aliditeto Bos e i Her ego i e CRPD Konvencija o osobama sa invaliditetom EOD U išta a je minsko-eksplozivnih sredstava ESZR Eksplozivna sredstva zaostala iz rata EU Evropska unija EUFOR Snage Evropske unije FBiH Federacija Bosne i Hercegovine GFAP Opći ok ir i sporazu za ir GICHD Među arod i e tar za hu a itar o de i ira je iz Že e e GPMD Program rodne ravnopravnosti u protivminskom djelovanju HI Handicap International IFOR S age za pro ođe je ira u BiH IMAS Među arod i sta dardi za protivminske akcije IM Upravljanje informacijama IEBL Međue titetska li ija razgra iče ja LIS Istraži a je uti aja i a MCP Ministarstvo civilnih poslova BiH MO Ministarstvo odbrane BiH MLJPI Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Mjere UM Mjere upozoravanja na mine NVO Nevladina organizacija NMAS Standardi za protivminske akcije BiH NPA Nor eška arod a po oć NTI Neteh ičko iz iđa je PIC Vijeće za pro ođe je ira

PWD Osobe sa invaliditetom RS Republika Srpska SADD Podaci razvrstani po spolu i dobi SOPO Su ji a opas a po rši a SOP Standardne operativne procedure TI Tehničko iz iđa je UN Ujedinjene nacije UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija UNMAC Centar za uklanjanje mina Ujedinjenih nacija VA Po oć žrt a a

1 | 52

Sažetak Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Strategija) predstavlja viziju, isiju, strateške i operati e ilje e progra a protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za period 2018.- . Kraj je sta je kao rezultat Strategije su iz rše e o a eze BiH u pogledu iz iđa ja i čišće ja prema Konvenciji o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i transporta proti pješadijskih mina i

o jiho o u ište ju. Vizija Bosna i Hercegovina bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u kojoj će maloljetne i punoljetne že ske i uške oso e o a ljati akti osti eophod e za ži ot ez opas osti po lastitu sigur ost i u kojoj će žrt e i a i eksplozi ih sredsta a zaostalih iz rata iti i tegrira e u društ o i u potpu osti uži ati svoja prava. Misija Razviti efikasan i djelotvoran program protivminskog djelovanja BiH koji će o ogućiti sigur o korište je ze ljišta i zado oljiti potre e ugrože ih zajed i a pute do ro koordi ira ih i djelotvorno izdanih zadataka za iz iđa je i čišće je, te putem mjera upozoravanja na mine i pruža ja po oći žrt a a mina/ESZR. Strateški iljevi Strategija pred iđa pet strateških ilje a; za s aki strateški ilj je postavljeno nekoliko operativnih ciljeva, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja kao indikatora ostvarenja operativnih ciljeva. 1. Procedure kvalitetnog upravljanja informacijama osiguravaju prikupljanje, pohranjivanje, analizu i razmjenu relevantnih informacija, kao i jiho o korište je za efikas o i djelot or o pla ira je,

posta lja je prioriteta, izda a je zadataka i pro ođe je protivminskih akcija. 2. Program protivminskog djelovanja BiH je promovira u ze lji i a eđu arod o i ou da i se po ećala jego a idlji ost i u aprijedili odgo or ost, preda ost i podrška drža e. 3. Veliči a i uti aj pro le a kontaminiranosti minama/ESZR je preciziran i pot rđe ; pro le se rješa a u skladu sa standardima za protivminske akcije BiH, pri če u se osigurava raća je sigurnih po rši a ugrože i zajed i a a a korište je. 4. Sigurno po aša je se promovira kroz mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i u aža aju različitosti da i se s a jio roj esreća izazvanih i a a/ESZR i podržale sigur e i održi e akti osti eophod e za ži ot. 5. S e žrt e i a/ESZR sudjeluju u društ u a jed aki os o a a sa drugi a; jiho e potre e su identificirane i zadovoljene, a njiho e egziste ijal e prilike u aprijeđe e kroz po oć ute elje u a pra i a i koja u aža a različitosti. Da bi osigurala da BiH blagovremeno ispunjava svoje obaveze u pogledu čišće ja i a/ESZR, drža a će blagovremeno poduzeti jere i akti osti a produže ju roka određe og za u išta a je protivpješadijskih i a, pre a čla u . Otavske konvencije i osigurati pošti a je i pri je u o o usvojenih standarda za protivminske akcije i standardnih operativnih procedura BiH. Osim toga, BiH će

osigurati potpu o pro ođe je pro esa raća ja po rši a na upotrebu, što će rezultirati djelot or iji

2 | 52

opera ija a iz iđa ja i čišće ja. Ce tar za ukla ja je mina Bosne i Hercegovine se obavezuje da će oditi raču a da se kroz kvalitetno upravljanje informacijama prikupljaju, pohranjuju, analiziraju i razmjenjuju sve relevantne informacije te da se koriste u s rhu efikas og i djelot or og pla ira ja, određi a ja prioriteta, izdava je zadataka i pro ođe je proti minskih akcija. U svemu tome, pri ip održi osti je od ključ og z ačaja; on je posebno bitan za operativne ciljeve koji se odnose na upozoravanje na mine i po oć žrt a a mina/ESZR, kao i za integraciju mjera upozoravanja na mine u obrazovne siste e i po oći žrt a a mina/ESZR u šire eha iz e zaštite oso a sa i aliditetom, zdra st e e i druge zaštite, u iđajući da će se te akti osti asta iti i ako što budu ispunjene obaveze čišće ja i a/ ESZR u skladu sa d ije gore pomenute Konvencije. BiH će pro o irati s oj progra protivminskog djelovanja u ze lji i a eđu arod o i ou, astojeći da u aprijedi tra spare t ost i idlji ost progra a i pro o irat će eću odgo or ost, preda ost i podršku drža e uključujući i fi a sijsku podršku . Izradit će pla prikupljanja finansijskih sredstava iz do aćih i eđu arod ih iz ora fi a sira ja, sa jasno preciziranim iznosima planiranim a godiš je nivou. Izradit će ak io e planove za realiza iju strateških ilje a posta lje ih u o oj Strategiji, sa procjenom potrebnih finansijskih sredstava, či e će se olakšati pro ođenje same Strategije. Realizacija Strategije će se ko ti uira o pratiti i re idirati da i se osigurala je a ko ti uira a rele a t ost, da i se o ogućilo ide tifi ira je pred osti i edostataka progra a i da i se o ogućilo BHMAC-u i partnerima da rješa aju pro le e, unaprijede uči ak, adograde ostvareni uspjeh i prilagode Strategiju promjenjivim okolnostima.

3 | 52

Uvod Strategija protivminskog djelovanja BiH (u daljem tekstu: Strategija) predsta lja iziju, isiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja Bosne i Herzegovna za period 2018.-2025. Strategija sadrži sljedeće ključ e dijelo e: sažet prikaz uzroka i obima problema mina/ESZR, sažet prikaz ključ ih hu a itar ih, so io-eko o skih i ekoloških uti aja i a/ESZR; opis kapaciteta i glavnih nosilaca aktivnosti; i kratak prikaz ključ ih postig uća. Također su kratko o rađe e i određe e pred osti i

edosta i progra a, kao i oguć osti, prijet je i rizi i. Nakon toga su o rađe i aspekti roda i različitosti u protivmi ski ak ija a i po eza ost iz eđu protivminskog djelovanja i razvoja kao područja od strateškog z ačaja za progra proti minskog djelovanja. Vizija i misija Strategije su definirane prije defi i ije pet strateških ilje a i pratećih operativnih ciljeva, polazišta, ciljanih stanja i pokazatelja. Strategija se ukratko os rće i a upra lja je preostalom kontaminacijom i za rša a ključ i o a eza a u pogledu praće ja, e alua ije i re idira ja Strategije. BiH je izuzetno zahvalna svim donatorima koji su godina a elikoduš o podrža ali progra protiv i skog djelo a ja, eđu ji a Sjedi je i A erički Drža a a SAD , Nje ačkoj, Nor eškoj, Š i arskoj, Nizoze skoj, Kanadi, Sloveniji, Japanu, Repu li i Češkoj, Turskoj, Italiji, Irskoj, Evropskoj uniji (EU) i Razvojnom programu Ujedinjenih nacija (UNDP). Metodologija U skladu sa eđu arod om dobrom praksom, Strategija je urađe a kroz parti ipatora pro es koji je o uh atio ijeli iz do aćih i eđu arod ih aktera. Među arod i e tar za hu a itarno deminiranje iz Že e e GICHD je u direkt oj sarad ji sa BHMAC-o po ogao i podržao jelokupa pro es. BHMAC i GICHD su organizirali i održali prvu radionicu za izradu strategije BiH u Sarajevu u novembru 2016. godine, na kojoj su sudjelovali svi relevantni akteri. Osnovni ciljevi ove radionice su bili: 1. Precizirati obim, prirodu i uticaj problema mina 2. Ide tifi irati ključ e pred osti, edostatke, oguć osti i prijet je eza e za program protivminskog djelovanja 3. Precizirati glavne nosioce aktivnosti, jiho e uloge, uti aj, kapa itete i ogra iče ja 4. Precizirati i usaglasiti iziju, isiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja 5. Definirati želje e rezultate progra a proti minskog djelovanja 6. O jas iti ači a koji će se postići rezultati U idje ši potre u za nastavkom konsultacija, BHMAC i GICHD su u februaru 2017. godine organizirali radne sesije po grupa a za s aki od četiri strateška ilja. Rele a t i akteri su na sesijama razmatrali predstavljeni a rt strateških i operati ih ilje a, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja. Nakon toga je izrađe strateški doku e t i dosta lje s i akteri a a ko e tar prije dosta lja ja doku e ta Vijeću/Savjetu ministara BiH na usvajanje. Program radionice strateškog pla ira ja je prilože u Dodatku I, a lista učes ika u Dodatku II.

4 | 52

Kontekst zemlje BiH je s ješte a u regiji Zapad og Balka a i ima oko , ilio a sta o ika. Gra iči sa Hr atsko a sjeveru, zapadu i jugu, sa Srbijom na istoku, Crnom Gorom na jugu i izlazi a Jadra sko ore u duži i od oko k . Što se tiče zdra st a, o razo a ja i prihoda, BiH je ra gira a a . jestu od ze alja prema indeksu humanog razvoja Ujedinjenih nacija (UN) za 2016. godinu.1 Bruto nacionalni dohodak po glavi sta o ika u BiH u . godi i je iz osio . a eričkih dolara.2

1 UNDP, Iz ještaj o hu a o raz oju za 2016: http://hdr.undp.org/en/countries/profiles/BIH 2 Ibid.

http://hdr.undp.org/en/countries/profiles/BIH

5 | 52

BiH je izuzetno kontaminirana protivpješadijski kopnenim minama, kao i kasetnom municijom,3 preostalim prije svega iz sukoba od 1992. do 1995. godine povezanim sa raspadom So ijalističke Federati e Repu like Jugosla ije. Veći a i skih polja je lo ira a duž eđuentitetske linije razgra iče ja/zone razdvajanja4, d a političkom odlukom formirana entiteta BiH: Federacije Bosne i Her ego i e FBiH i Repu like Srpske RS . Opći ok ir i sporazu o za ir, poz ati kao „Daytonski mirovni sporazu , oko ča je rat u de e ru . godi e. A eks Općeg ok ir og sporazuma za mir predstavlja novi Ustav BiH koji je pot rđe ko ti uitet drža e a čije čelu se alazi Predsjed išt o koje se sastoji od tri čla a Boš jak, Hr at i Sr i , dok je Vijeće i istara adlež o za „zajed ičke i stutu ije . Priz ate su i d ije „e titetske lade . Svaki entitet ima svoj ustav, ali su oni asi etrič i: prema Ustavu RS-a, vlast u RS-u je centralizirana sa vladom na entitetskom nivou, dok su opšti e odgovorne za pruža je usluga a lokal o i ou. Za razliku od RS-a, Ustavom FBiH su date znat e adlež osti ka to i a i opšti a a. Osi toga, Brčko Distrikt je usposta lje kroz ar itraž i postupak kojeg je pokrenuo Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Vlast BiH je podijelje a a zako oda u, iz rš u i sudsku. Parla e tar a skupšti a BiH je zako oda o tijelo koje se sastoji od Do a aroda i Zastup ičkog do a. Predsjed išt o BiH se sastoji od tri čla a koji predsta ljaju tri aroda u BiH Boš jak, Hr at, Sr i i koji se a jestu predsjeda ajućeg Predsjed išt a BiH rotiraju svakih osa jese i. Predsjeda ajućeg Vijeća i istara BiH bira Predsjed išt o, a i e uje ga Parla e tar a skupšti a BiH. Vijeće i istara je iz rš i orga sa a dato od četiri godi e.5 Rasprostranjenost i uticaj kontaminacije Na os o u i for a ija zaraće ih strana, prema prvim procjenama BiH, po rši a ko ta i ira a minama/ ESZR se prostirala na 4.200 k ² , posto ukup e teritorije BiH , a roj i skih polja je iznosio 19.057.6 Handicap I ter atio al HI je pro eo Istraži a je uti aja i a u BiH u periodu .-2003. i identificirao

. zajed i a pod uti aje i a. Opšto pro je o i ske situa ije u BiH . godi e je identificirano 1.369 ugrože ih zajednica pod uticajem mina/ESZR sa ukupno 517.000 ugrože ih stanovnika ili oko 14% od ukupnog broja stanovnika BiH. Od ukupnog broja ugrože ih zajednica, 111 ili 18%, je kategorizira o kao zajed i e pod isoki uti aje . Opšto pro je o iz . godi e je identificirano 60 zajednica kontaminiranih kaset o u i ijo , od čega % zajednica ima kombinovanu kontaminiranost minama/ ESZR i kasetnom municijom. Kriterij za određi a je i oa uti aja i a/ESZR a zajed i u je izraču at a os o u omjera procijenjenog broja stanovnika, prema prelimi ar i rezultati a popisa sta o išt a iz . godi e, eliči e sumnjive opasne po rši e, kao i eliči e po rši e ugrože e zajed i e. Veći a zajed i a čija je po rši a ko ta i ira a i a a/ESZR alazi se u rural i područji a. BHMAC procjenjuje da stanovništ o u ur a i sredi a a i a relati o sigura eko o ski i so ijal i ži ot u poređe ju sa rural i sta o išt o koje eko o ski za isi od pristupa ze ljištu koje ože biti ko ta i ira o i a a/ESZR. A aliza esreća izazvanih minama u BiH pokazuje da su osobe koje su iše

3 Među arod i sta dard za proti i ske ak ije IMAS) 04.10 Glosar pojmova u protivminskom djelovanju, definicije i skraće i e: ESZR je neeksplodirano ubijito sredstvo (NUS) i apušte a eksploziv a sredstva (NES). (Protokol V uz Ko ve iju o određe o ko ve io al i oružju). NSZR obuhvataju i kasetnu municiju. 4 Zona razdvajanja je duga 1.100 km i široka do k . 5 http://ipacivilprotection.eu/bosnia.html#l2 6 Zahtjev BiH za produže je roka pre a čla u . Otta ske ko e ije, ju i 2008.

http://ipacivilprotection.eu/bosnia.html#l2

6 | 52

ekonomski ugrože e iše izlože e ko ta i a iji i a a/ESZR, s o ziro da često s jes o ulaze u ko ta i ira a područja radi egzistencijalnih potreba. Preostale sumnjive po rši e a i e/ESZR, prema podacima od maja 2017. godine, procijenjene su na

. k ², od čega je oko % po rši e šu sko ze ljište. A aliza podataka o žrt a a i a/ESZR u BiH pokazuje da su o ras i asta ka esreća u eliko sezo ske prirode, sa aj eći roje esreća u jese i proljeće kada su u toku poljoprivredni radovi i prikupljanje ogrje og dr eta. Drugi aj eći uzrok esreća je sakuplja je seku dar ih siro i a od eko o ske vrijednosti. A aliza podataka o žrt a a i a/ESZR pokazuje isoko rod o određe o raza u koje pu oljet i

uškar i ko siste t o predsta ljaju ajugrože iju skupi u kao direkt e žrt e. U periodu .-2016. u BiH je e ide tira o ukup o . žrt e i a/ESZR, pri če u a pu oljet e uškar e otpada % svih poz atih žrta a. Naj eći broj s rt ih slučaje a je prouzrokovan eksplozijom proti pješadijske rasprska ajuće odskoč e mine jugoslovenske proizvodnje, PROM-1. 7

U toku rata (1992.–1995.) u BiH je registrirano ukupno 7.000 žrta a i a/ESZR, od čega 945 punoljetnih že skih oso a, 98 aloljet ih že skih oso a, 402 maloljetna uškarca, 5.468 pu oljet ih uškara a, 17 že skih i 70 uških oso a epoz ate do i. U toku poslijeratnog perioda (1996.-2016.) u BiH su registrirane ukupno . žrt e i a/ESZR, od čega

pu oljet ih že skih oso a, aloljet e že ske oso e, aloljet ih uškara a, .353

7 Rasprska ajuća odskoč a i a, PROM-1, ima smrtonosni radijus djelovanja u krugu od 22 m. Generalno ima upaljač UPROM-1 i UPMR-3. Kada se pokrene mehanizam za okidanje, jednu ili dvije sekunde kasnije se zapali piroteh ička s jesa koja akti ira eksplozi i a oj i e. Na jera o og re e skog uspore ja je da eta izaće iz uzlaz e puta je ispalje ja, o oguća ajući aksi al u rzi u rasprska a ja. Ko opa prič ršće za zemlju određuje isi u a kojoj dolazi do eksplozije. PROM- ože i ati uočlji u potez u ži u ili pruduže i sklop upaljača. O i a etal i sadržaj i e olakša a detek iju ruč i detektoro i a. https://www.militaryperiscope.com/mdb-smpl/weapons/landmine/antipers/w0004529.shtml

120 629 1084 6821 125 23 Poda i o žrtva a i a/ESZR za period 1992-2016. Ukup o žrtava 8.802 maloljetnicemaloljetnicipu oljet e že e

pu oljet i uškar i

uškar i, epoz ata do

že e, epoz ata do

https://www.militaryperiscope.com/mdb-smpl/weapons/landmine/antipers/w0004529.shtml

7 | 52

punoljetna uškarca, 6 že skih i uških osoba nepoznate dobi. Pu oljet i uškar i i dalje predstavljaju najbrojniju skupinu s obzirom da či e % svih registriranih žrta a. Grafiko u dalje tekstu prikazuje aglo s a je je roja žrta a u godi a a ako za ršetka rata, sa žrta a a rhu krivulje u 1996. godini (podaci razvrstani po spolu i dobi nisu na raspolaganju) na ukupno 8 žrta a . godi e seda pu oljet ih i jeda aloljet i uškara . Godi e . je došlo do eo jaš je og po eća ja žrta a i a, te po o o . godi e, kada je ilo žrta a uškog spola, u poređe ju sa d ije žrt e uškog spola u . godi i. 8 A aliza podataka o žrt a a i a koju je pro eo BHMAC pokazuje da se elika eći a esreća deša a kada uške oso e zalaze u poz ata opas a područja radi egziste ijal ih potre a. Iako je až o uočiti da odrasli uškar i či e veliku eći u žrta a i a/ESZR, vrlo je bitno znati da kada god se dogodi esreća u kojoj smrtno strada ili zadobije teške po rede hra itelj porodi e, drugi čla o i porodi e koji se po ekad azi aju „i direkt i žrt a a su ge eral o u elikoj

jeri ugrože i s o ziro da se odgo or ost za zaradu i stara je o porodi i često u eliko ije ja. Također je bit o sh atiti i psihološke i psiho-so ijal e posljedi e po preži jele žrt e i a i ugrože e čla o e porodica i oditi raču a da su jiho e potre e u to s islu o uh aće e usluga a po oći žrt a a i a. Rani protivminski odgovor i program protivminskog djelovanja BiH Protivminske akcije su u BiH počele u rzo ako za ršetka rata u Bos i i Her ego i i kraje . godi e kada je Daytonski mirovni sporazum9 stupio na snagu, kojim su oko ča e troipogodiš je i te zi e borbe. U skladu sa Opći ok ir i sporazumom za mir, raspoređe e su multilateralne vojne snage - Snage za pro ođe je ira (IFOR) 10 - primarno sa vojnim mandatom (sekundarna odgovornost snaga se

od osila a praće je opera ija čišće ja kop e ih i a koje su pro odile e titetske ojske . Na samom početku su mnogobrojni nosioci aktivnosti ili uključe i u eliki roj i i ijati a, uključujući i de i ira je koje su u određe oj jeri pro odile tri e titetske ojske pod adzoro IFOR-a. Zbog straha od rasprostranjene kontaminacije minama/ESZR, a svjesno ogra iče osti sredstava iz do aćih izvora, potre ih za rješa a je o og pro le a, Vijeće i istara BiH je od Ujedinjenih nacija (UN) zatražilo

8 Poda i o žrt a a i a/ESZR za period 1996.-2016, BHMAC, april 2017. 9 Opći ok ir i sporazu za ir, https://www.osce.org/bih/126173?download=true 10 Nakon godinu dana IFOR su zamijenile Stabilizacijske snage (SFOR), a njih su u decembru 2004. zamijenile Snage Evropske unije (EUFOR).

0501001502002503003504001996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014 2016

Poda i o žrtva a i a/ESZR ako rata (1996.-2016.) maloljetnicemaloljetnicipu oljet e že e

pu oljet i uškar i

že e, epoz ata do

uškar i, epoz ata do

https://www.osce.org/bih/126173?download=true

8 | 52

po oć u aktivnostima deminiranja. Tako je u Sarajevu 1996. godine formiran Centar za uklanjanje mina Ujedinjenih nacija (UNMAC), koji je bio adležan za koordiniranje procesa protivminskog djelovanja. A eričko Mi istarst o i ostra ih poslo a State Depart e t je a gažiralo kompaniju RONCO kao podršku UNMAC-u u usposta i tri regio al a e tra, o u i de i era i u ođe ju pasa za otkri a je i a i eksploziva. Nor eška arod a po oć NPA je također usposta ila o i a progra de i ira ja i obezbijedila obuku. 1997. godine Evropska komisija je obezbijedila opremu i obuku za deminere i ti o e za u išta a je eksplozivnih sredstava (EOD timove), dok je Vojska SAD-a provela obuku na temu humanitarnog deminiranja za pripadnike entitetskih vojski. Razne aktivnosti su dovele do rzog po eća ja roja o uče ih hu a itar ih de i era. Dok početko . godi e ije postojao iti jeda deminer, do kraja

. godi e, kada su eći u os o ih o uka pro odile e titetske ojske, ilo je preko . de i era sa osnovnim kvalifikacijama. Veliki roj eđu arod ih do atora i age ija je pro o irao ideju usposta lja ja tržišta za de i ira je; . godi e je S jetska a ka pokre ula i ter e t i projekat čišće ja i a u podrš i ko er ijal o de i ira ju, a SAD je putem kompanije RONCO pružio po oć u uspostavljanju tri bh. kompanije krajem 1996. godine. Nako Općeg ok ir og sporazu a za ir, održa a je Ko fere ija o pro ođe ju ira u Lo do u u de e ru . , koja je rezultirala for ira je Vijeća za pro ođe je mira (PIC) koje se sastoji od 55 ze alja i age ija. Kraje . godi e PIC je aglasio zahtje adlež ih i stitu ija BiH za: 1. Usposta o drža e i stitu ije koja će ka alisati do atorska sredst a pre a e titetski centrima za uklanjanje mina 2. Vođe je entralne baze podataka i oguć ošću apira ja 3. U ođe je standarda za opera ije čišće ja. U skladu s ti , Vijeće i istara BiH je u ja uaru 1996. godi e i e o alo tročla u Ko isiju za deminiranje u BiH. U okto ru . godi e je drža a lada potpisala sporazum sa Odborom donatora za for ira je Ce tra za ukla ja je i a BiH BHMAC koji će preuzeti ulogu koordinatora od UNMAC-a. BHMAC je formiran 1998. godine; svi zaposleni u BHMAC-u od samog početka imaju status drža ih služ e ika, a program je finansiran od stra e eđu arod ih do atora kroz koordi a iju Od ora donatora, uspostavljenu 1998. godine. BHMAC i a sjedište u Saraje u i d a e titetska ureda, Ured BHMAC Saraje o i Ka elarija BHMAC Ba ja Luka, i osam regionalnih ureda. 11 Uredi u Sarajevu i Banjoj Luci obavljaju koordinaciju operacija osam regio al ih ureda sa fokuso a pla ira je, iz iđa je i osigura je kvaliteta/kontrolu kvaliteta. Zakon o deminiranju u BiH iz 2002. godine

U s rhu iz rše ja dugoroč og zadatka de i iranja u Bosni i Hercegovini osnovana je Komisija za deminiranje u BiH u Bosni i Hercegovini u BiH, kao centralno tijelo za poslove deminiranja, koju odlukom os i a Vijeće i istara Bos e i Her ego i e i ut rđuje je djelokrug rada i ači fi a sira ja. Komisija je u sastavu Ministarstva civilnih poslova i komunikacija i za svoj rad odgovara ovom ministarstvu. Komisija za deminiranje u BiH se sastoji od tri čla a i e o a a iz tri ko stituti a aroda u BiH, iz reda zaposlenih u tri ministarstva na nivou BiH: Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo odbrane BiH. Tri predsta ika i aju različite adlež osti u s oji i istarst i a i kao

11 Regionalni uredi BHMAC-a se nalaze u Sarajevu, Palama, Travniku, Mostaru, Banja Luci, Tuzli, Brčko i Bihaću.

9 | 52

čla o i Komisije za deminiranje u BiH sastaju se povremeno.12 Nadlež osti Ko isije za de i ira je u BiH i BHMAC-a, prema Zakonu o deminiranju u BiH iz 2002. godine, su pobrojane u Dodatku III. Postupak iz je a i dopu a Zako a o de i ira ju, počeo je kraje . godi e kroz Radnu grupu Savjeta ministara BiH „Služ e i glas ik BiH , roj / . Rad a grupa je osnovana kao privremeno rad o tijelo Vijeća i istara Bos e i Her ego i e. U Rad u grupu i e o a i su predsta i i adlež ih drža ih i e titetskih i stitu ija, i to: Mi istarst a i il ih poslo a Bos e i Her ego i e - Komisije za deminiranje u Bosni i Hercegovini, Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, Ministarstva civilnih poslo a Bos e i Her ego i e, Mi istarst a od ra e Bos e i Her ego i e, Federal e upra e i il e zaštite i Repu ličke upra e i il e zaštite Republika Srpska). Radna grupa je i ala zadatak da sači i a rt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini. Na prijedlog Radne grupe, Vijeće i istara BiH je a . sjed i i, održa oj . . . godi e, utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini. Strategije protivminskog djelovanja BiH Prva Strategija protivminskog djelovanja BiH pokrivala je period 2002.-2009. Prilikom prve revizije Strategije zaključe o je da su strateški ilje i preopti istič i i predlože je real iji ilj: „ze lja bez uticaja

i a do . . Međuti , u rzo je postalo očigled o da i o aj ilj ije reala i da BiH tre a pod ijeti zahtjev za produže je roka određe og za u ištavanje protivpješadijskih i a, pre a čla u . Otavske konvencije. Zbog toga je izrada druge strategije protivminskog djelovanja BiH za period 2009.-2019. bila po eza a sa pr i zahtje o za produže je roka pre a čla u . Otavske ko e ije. Vijeće i istara BiH je 2008. godine usvojilo Strategiju protivminskog djelovanja BiH za period 2009.-2019. BHMAC je proveo prvu od tri planirane revizije Strategije 2012. i 2013. godine (druge dvije revizije su trebale biti provedene u 2015. odnosno 2017. godini). Toko re izije pro ede e . godi e, ut rđe je nedostatak finansijskih sredstava kao jedan od glavnih razloga za spor napredak BiH ka ostvarenju svojih strateških ciljeva u segmentu čišće ja. Zaključ i re izije iz . godi e su dosta lje i Ko isiji za deminiranje u BiH u artu . godi e, ali ih Vijeće i istara BiH ije ikad z a ič o us ojilo. Komisija za deminiranje u BiH je u martu 2016. godine prihvatila rezultate druge revizije iz 2015. godine, s tim da ih Vijeće i istara BiH nije usvojilo. Donoše je o e Strategije prestaje ažiti Strategija za period 2009.-2019. Ko ti uira o u apređe je Program protiv i skog djelo a ja BiH je jeda od re e ski ajdužih progra a a s ijetu i od svog osnivanja 1997. godine je o jedi io z ačaj a do aća iskust a i struč ost. Kroz progra su ost are a z ačaj a dostig uća u pogledu raća ja sigur ih po rši a kroz operacije teh ičkog iz iđa ja i čišće ja i drastič o je s a je roj esreća izazvanih minama/ESZR.

12 UN, Mine Action Governance and Management Assessment for Bosnia and Herzegovina for a Mine-Free generation (Uprava u protivminskim akcijama i procjena upravljanja za Bosnu i Hercegovinu za generacije bez mina), juni 2015.

10 | 52

Međuti , ije tajna da je program nailazio na izazove koji su u oz ilj oj jeri aškodili jego o ugledu, kako u eđu arod oj zajednici tako i u BiH. Preduzeti su ko kret i kora i ka rješa a ju određe og roja izazova i nastojanja su ulože a u izradu izmijena i dopuna Zakona o deminiranju iz 2002. godine, revidiranje standarda i ažuriranje standardnih operativnih procedura (SOP), što z ači da je program protiv i skog djelo a ja u do roj pozi iji da po rati po jere je do atora i da u z ačaj oj jeri u aprijedi uči ak progra a. Program protiv i skog djelo a ja BiH je pos eće upra lja ju k aliteto 13 i principu kontinuiranog u apređe ja i ji e će se astojati rješa ati pro le i a konstruktivan i tra spare ta ači te pro aći

ajadek at ija rješe ja. Dok je u proteklih nekoliko godina provedeno nekoliko procjena i evaluacija programa protivminskog djelovanja, Vijeće i istara Bosne i Hercegovine je putem Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine provela prvu reviziju programa protivminskog djelovanja u oktobru 2016. godine. Na kraju re izije je sači je Izvještaj revizije uči ka: Efikas ost siste a de i ira ja u Bos i i Her egovi i. 14 U Iz ještaju o re iziji je aglaše o ekoliko oz ilj ih izazo a i predstavljeno je nekoliko nalaza revizije koji se odnose na efikasnost i djelot or ost. Progra o proti i skog djelo a ja BiH rješa aju se ovi izazovi u interesu promoviranja djelotvornijeg i efikasnijeg programa protivminskog djelovanja. O aveze koje proizilaze iz eđu arod ih ko ve ija BiH je ugovorna strana ekoliko eđu arod ih ko e ija i o e azala se da će ispu iti s e s oje o a eze na najdjelotvorniji i najefikas iji ači . To su: Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih i a i o jiho o u išta a ju, Konvencija o zabrani upotrebe, proiz od je i skladište ja kasetne municije, Konvencija o za ra i ili ogra iče oj upotre i određe og konvencionalnog oružja i Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom. BiH se obavezala da će pro esti Akcioni plan iz Maputa za provedbu obaveza iz Otavske konvencije i Akcioni plan iz Dubrovnika za provedbu obaveza iz Konvencije o kasetnoj municiji. Relevantne mjere iz ovih akcionih planova se spominju u cijeloj Strategiji. Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju

Nako što je BiH ratifi irala Konvenciju o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih i a i o jiho o u išta a ju . godine, Konvencija je stupila na snagu u martu . godi e, či e je . art . godi e odredila kao rok za e ide tira je i u išta a je s ih protivpješadijskih i a na miniranim po rši a a u s ojoj adlež osti. U s o pr o iz ještaju u skladu

sa čla o 7. Konvencije (Mjere transparentnosti) koji je dostavila u februaru 2000. godine, BiH je iz ijestila da je do o e ra . godi e za ršila u išta a je s ih zaliha protivpješadijskih i a u svom

las išt u ili posjedu ili u s ojoj adlež osti ili pod svojom kontrolom.

13 Upra lja je k aliteto z ači koordi ira e akti osti a us jera a ju i ko troli orga iza ija u pogledu k aliteta, Među arod a orga iza ija za standardizaciju (ISO) 9000:2005 i Među arod i sta dard proti i skog djelo a ja (IMAS) 04.10. 14 Iz ještaj re izije uči ka: Efikas ost siste a de i ira ja u Bos i i Her ego i i: http://www.revizija.gov.ba/revizioni_izvjestaji/revizija_ucinka/Izvjastaji2016/?id=5046

http://www.revizija.gov.ba/revizioni_izvjestaji/revizija_ucinka/Izvjastaji2016/?id=5046

11 | 52

BiH je u artu . godi e dosta ila pr i zahtje za produženje ovog roka; zahtjev BiH je odobren na De eto sasta ku drža a potpisnica Konvencije i . art . godi e je određe kao o i rok. Prema čla u . Ko e ije i u skladu sa produženjem roka za deset godi a koji su drža e potpis i e Ko e ije odobrile 2008. godine), BiH je o a ez a u ištiti s e proti pješadijske i e što je prije oguće, a

ajkas ije do . arta . godi e. Međuti , jas o je da BiH ije u pozi iji da do tog roka ispuni svoje o a eze pre a čla u . BiH će izraditi novi zahtjev za produže je roka i osigurati da je a vrijeme podnesen Komitetu za imple e ta iju čla a , ajkas ije do 31. marta 2018. godine. Konvencija o kasetnoj municiji

Nako što je Ko e ija o kasetnoj municiji potpisana u decembru 2008. godine i ratificirana u septembru 2010. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 2011. godine. BiH je dostavila svoj prvi iz ještaj pre a čla u . Konvencije (Mjere transparentnosti) u avgustu 2011. godine i od tada dostavlja godiš je iz ještaje u skladu sa o a eza a iz Ko e ije. Rok iz čla a .(1) 15 Konvencije za BiH je 1. mart

. godi e; ključ i akteri vjeruju da je BiH u stanju ispuniti ovu obavezu do zadanog roka. Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja BiH je ratificirala Konvenciju o za ra i ili ogra iče oj upotre i određe og konvencionalnog oružja u septembru 1993. godine, a Izmijenjeni protokol II i Protokol V u septembru 2000. odnosno novembru

. godi e. BiH je dosta ila s oje godiš je iz ještaje u skladu sa sta o . odluke o pošti a ju, koja je us oje a a Trećoj preglednoj konferenciji, 2012. godine i zatim 2015. i 2016. godine. Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom BiH je postala ugovorna strana Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i njenog Opcionog protokola

ako što je Ko e iju potpisala . godi e i ratifi irala je u artu 2010. godine. BiH je dostavila iz ještaj o i ple e ta iji Ko e ije o pra i a oso a sa i aliditeto u artu . godi e.16 Oba entiteta u BiH su donijela svoje strategije za unapređe je položaja oso a sa i aliditeto . Program protivminskog djelovanja BiH: prednosti, nedostaci,

oguć osti i prijet je Na radio i i strateškog pla ira ja za relevantne aktere, održa oj u o e ru . godi e, te na sasta i a pot rđi a ja strateških ilje a održa i u fe ruaru . godi e, akteri su uradili niz analiza ko teksta, uključujući i SWOT pred osti, edosta i, oguć osti, prijet je , PESTILE politički,eko o ski, socio-kulturološki, teh ološki, zako ski i ekološki faktori i analizu nosioca aktivnosti. Također su identificirali i određe i roj pred osti progra a, kao i jego e oguć osti; progra ože adograđi ati s oje pred osti kako i riješio s oje edostatke. Napri jer, či je i a da je progra do aći i da su u okviru njega objedinjena znat a do aća iskust a i struč ost predsta lja prednost koja će se

adograđi ati da i se podigla eđu arod a i do aća s ijest o pro le u i a i postig ući a progra a

15 Čla . Ko e ije o kaset oj u i iji: Svaka država potpis i a preuzi a a se e o avezu da očisti i u išti ili da o ez ijedi čišće je i u ištava je preostale kaset e u i ije koja se alazi u područji a zagađe i kaset o

u i ijo , a koje su u je oj adlež osti ili pod je o ko trolo … 16 Vidi https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G15/078/21/PDF/G1507821.pdf?OpenElement

https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G15/078/21/PDF/G1507821.pdf?OpenElement

12 | 52

u rješa a ju ovog pro le a. O a Strategija ože također iti i oća i stru e t koji će se podići svijest o programu i mobilizirati finansijska sredstva s obzirom da su u njoj za eđu arod e i do aće interesne strane jas o aglaše e vizija i strateški i operati i ilje i progra a. Naj eća prijet ja i rizik za progra od ose se a gu itak i tereso a ja do atora i s a je u fi a sijsku podršku. U iđajući da je ko ti uira o fi a sira je preduvjet za realiza iju svih strateških iljeva i postizanje svih operativnih ciljeva, Strategija o uh ata i strateški ilj eza za ko u ika ije i operati i cilj vezan za izradu plana mobilizacije finansijskih resursa sa godiš ji iz osi a očeki a ih sredsta a i o jaš je je ači a a koje je oguće pri ući o e do atore. Na radio i i strateškog pla ira ja održa oj u o e ru . godi e te a sesija a rad ih grupa za pot rđi a je strateških ilje a održanim u februaru 2017. godine, akteri su identificirali nekoliko pitanja koja imaju negativan uticaj a progra te pote ijal e rizike u uduće; ključ i su po roja i u Dodatku IV. 17 S a a ede a pita ja su o uh aće a strateški i operati i ilje i a i o a eza a uz očeki a je da će se kroz realiza iju Strategije rješa ati edosta i i prijet je a aj olji ogući ači . Strateški it a eđusektorska pita ja Protiv i sko djelova je i održiv razvoj Age da sa ilje a održi og raz oja i pod ilje a od početka . godi e o likuje nastojanja u pravcu globalnog razvoja i izrade politika. 18 U središtu Age de je pri ip da održi raz oj ora iti participatoran, inkluzivan, bez diskriminacije. U toku faza oporavka i stabilizacije BiH nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma krajem 1995. godine, protivminsko djelovanje je prirodno bilo usmjereno a tre utač e humanitarne ciljeve, kao i na smanjiva je roja esreća izaz a ih minama/ESZR, a ne na ilje e sa težište a raz oj. Kako se BiH kreće pute ira ka održi o raz oju, a proti i sko djelo a je je potre o gledati kao a ešto što ne samo da uklanja opasnost kako i se s a jio roj esreća i strah, ego i kao a ešto što o oguća a i u rza a širi održi raz oj. BiH je predana ispu ja a ju ilje a održi og raz oja i prepoz a a ju i pro o ira ju eza iz eđu ciljeva održi og raz oja i proti i skog djelo a ja. Iz iđa je i čišće je dijela ko ta i ira ih po rši a i ako toga raća je sigur ih po rši a na upotrebu će iti tijesno po eza o sa ilje i a održi og raz oja s obzirom da neka minska polja u BiH imaju socio-eko o ski, hu a itar i, ko er ijal i i ekološki uti aj. Programom protiv i skog djelo a ja BiH će se astojati olje razu jeti uti aji i oguć osti koje će do ijeti čišće je u s islu o oguća a ja raz oja i dopri osa ispu je ju ilje a održi og raz oja. BHMAC i orga iza ije uključe e u proti i sko djelovanje će prikupljati, a alizirati i dosta ljati rele a t e informacije, uključujući i po ezi a je proti minskih akcija sa ilje i a održi og raz oja, kako i podigli s ijest o pro le u i a i u ze lji i a eđu arod o pla u i dali doprinos mobilizaciji finansijskih sredstava za program protivminskog djelovanja. GICHD i UNDP su pokrenuli izradu studije 2017. godine u kojoj se istražuju eze iz eđu proti minskog djelo a ja, održi og raz oja i ilje a održi og raz oja. U studiji su ide tifi ira e roj e eze iz eđu

17 Učes i i su ili podijelje i u rad e grupe i do ili su zadatak da a aliziraju ko tekst po oću SWOT i PESTLE analize i analize interesnih strana. 18 Ciljevi održi og raz oja: http://www.un.org/sustainabledevelopment/development-agenda/

13 | 52

protiv i skog djelo a ja i ekoliko ilje a održi og raz oja, od kojih su nogi relevantni za program protivminskog djelovanja BiH. Pre a studiji, pro eso raća ja po rši a na upotrebu oguće je uklo iti lokade i o ogućiti pristup ijelo izu os o ih so ijal ih usluga, uključujući i zdra st e e usluge ilj održi og raz oja ,

o razo a je ilj održi og razvoja 4) i snabdijevanje vodom i sanitarne usluge ilj održi og raz oja . Također, pristupom eko o ski i prirod i resursi a jača se egziste ija i gradi otpor i ših ugrože ih zajed i a, či e će se zajednice riješiti pro le a siro ašt a i esigur osti prehra e ilj održi og raz oja 1 i 2). Rodno osjetljivim protiv i ski djelo a je će se također pro o irati eća rod a jed akost ilj održi og raz oja putem os aži a ja pu oljet ih i aloljet ih že skih oso a kroz jego u po oć, opera ije i oguć osti zaposlenja. Eko o ija ože početi da raste, uz protiv i sko djelo a je koje će

uditi pristoja rad i os o e ješti e rele a t e za iz z a ja i sektora ilj održi og raz oja , ože se graditi i frastruktura ilj održi og raz oja , a oder a e ergija ože postati ja o do ro za s e ilj održi og raz oja . U ur a i post-ratnih sredinama, uklanjanje opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava je preduvjet za ponovnu izgradnju stambenog fonda ili transportne infrastrukture ilj održi og razvoja 11). Kompletna lista potencijalnog doprinosa protivminskog djelovanja ostvarivanju ciljeva održi og raz oja se alazi u Dodatku V.

Slika 1: Globalni ciljevi održivog razvoja, UN Rod i različitost BiH u iđa da a pu oljet e i aloljet e že ske i uške oso e ko ta i a ija i a a/ESZR ože i ati uti aj z og jiho ih uloga i odgo or osti te stoga ogu i ati spe ifič e i različite potre e i prioritete. Stoga, protiv i ske akti osti i po oć, pose o jere upozora a ja a ine i po oć žrt a a i a, tre aju odraža ati različite potre e raz ih do ih i spol ih grupa kroz ilja o planiranje da bi aktivnosti bile djelot or e i ez diskri i a ije, a da i rezultati ili održi i. Pod vodstvom BHMAC-a, relevantni akteri će uvrstiti pitanja roda i različitosti u sve faze planiranja, realiza ije i praće ja s ih proti i skih akti osti i osigurat će da se s i poda i o esreća a izazvanim

i a a/ESZR prikupljaju i a aliziraju a ači da udu raz rsta i po spolu i staros oj do i kako i se omogućilo detalj o iz ješta a je i djelot or o us jera a je akti osti i po oći. Nadalje, BiH prih ata aktivnosti iz ak io ih pla o a iz Maputa i Du ro ika koje su rod o osjetlji e i u aža aju različitosti i s oje o a eze iz ješta a ja u s islu dosta lja ja podataka koji su razvrstani po spolu i dobi. Rodno osjetljivo protiv i sko djelo a je će dopri ijeti i realiza iji ilja održi og raz oja koji se od osi a rod u

14 | 52

jed akost, kroz u rša a je rod ih aspekata u s e opera ije i gara tira je oguć osti zapošljavanja bez diskriminacije. O o Strategijo je uzet u o zir i podrža a se Zako o ra opra osti spolo a u BiH iz . godi e. 19 Čla . Zako a o ra opra osti spolo a u BiH glasi: „Ovi zako o uređuje se, pro ovira i štiti ravnopravnost spolova, garantiraju jed ake oguć osti i rav oprava tret a svih oso a ez o zira a spol, u jav oj i u privat oj sferi društva, te uređuje zaštita od diskri i a ije a os ovu spola. Zako om o ravnopravnosti spolova u BiH je propisano da ravnopravna zastuplje ost uškara a i že a postoji kada je procenat zastupljenosti jednog od spolova u tijeli a a s i i oi a lasti u BiH drža o , e titetsko , ka to al o i opći sko i ou najmanje 40%. 20 Ovom Strategijom je uzet u obzir i Akcioni plan za ravnopravnost spolova iz 2007. godine. U protekli godi a a je izrađe o ekoliko smjernica za djelotvorno uvršta a je rod ih pita ja u protiv i sko djelo a je, eđu ji a i Progra za rodnu ravnopravnost u protivminskom djelovanju (GMAP) i Smjernice Ujedinjenih nacija za rodno osjetljive protivminske programe. 21 To mogu biti korisne reference za nosioce protivminskih aktivnosti radi osiguranja protivminskog djelovanja kojim se uzimaju u obzir rod i starosna dob.

19 Zakon o jednakosti spolova u BiH (Služ e i glas ik BiH, r. 32/10): http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/02/GEL_32_10_E.pdf 20 Od osi se a zako oda u, iz rš u i sudsku last, političke stra ke, pra e oso e sa ja i o lašte ji a i druge koje djeluju pod ko trolo drža e, e titeta, ka to a, grado a i opći a, kao i a i e o a ja u delegacije i

eđu arod e orga iza ije ili tijela. 21 GMAP www.gmap.ch , UN Gender Guidelines for Mine Action Programmes (Smjernice UN-a za integraciju rodnih pitanja u programe protivminskog djelovanja): http://www.undp.org/content/undp/en/home/librarypage/womens-empowerment/gender_and_cpr/gender_guidelinesformineactionprogrammes/

http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/02/GEL_32_10_E.pdf

http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/02/GEL_32_10_E.pdf

http://www.undp.org/content/undp/en/home/librarypage/womens-empowerment/gender_and_cpr/gender_guidelinesformineactionprogrammes/

http://www.undp.org/content/undp/en/home/librarypage/womens-empowerment/gender_and_cpr/gender_guidelinesformineactionprogrammes/

15 | 52

Strateška orije ta ija 2018-2025 Strategija predsta lja iziju, isiju, strateške i operati e ilje e progra a proti i skog djelo a ja BiH za period 2018.- . Kraj je sta je kao rezultat Strategije su iz rše e o a eze BiH u pogledu iz iđa ja i čišće ja pre a Ko e iji o za ra i upotre e, st ara ja zaliha, proiz od je i prije osa proti pješadijskih

i a i o jiho o u ište ju. Vizija BiH bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u kojoj će aloljet e i pu oljet e že ske i uške oso e o a ljati akti osti eophod e za ži ot ez opas osti po lastitu sigur ost i u kojoj će žrt e i a i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata iti i tegrira e u društ o i u potpu osti uži ati s oja pra a. Misija Razviti efikasa i djelot ora drža i progra protiv i skog djelo a ja koji će o ogućiti sigur o i produkti o korište je ze ljišta i zado oljiti potre e ugrože ih zajed i a pute do ro koordi ira ih i djelotvorno izdanih zadataka iz iđa ja, čišće ja, upozoravanja a i e i pruža ja po oći žrt a a i a. Ključ i pri ipi i pretpostavke O a Strategija se osla ja a tri ključ a pri ipa:

odgovornost ko ti uira o u apređe je transparentnost Programom protivminskog djelovanja BiH su svi ovi principi stavljeni u pr i pla pla ira ja, pro ođe ja, pregleda i praćenja. Program protiv i skog djelo a ja će adalje osigurati pošti a je o ih pri ipa kroz kvalitetno upravljanje informacijama i redovnu koordinaciju sa internim i vanjskim akterima, uključujući i

i stitu ije lasti i eđu arod e do atore. Strategija se te elji a sljedeći os o i pretposta ka a: i o fi a sira ja iz eđu arod ih iz ora će se održati a isto i ou ili po ećati po eće je i oa fi a sira ja od stra e do aćih iz ora zadržat će se postojeći broj orga iza ija uključe ih u proti i ske ak ije opera ije će se pro oditi u skladu sa standardima za protivminske akcije BiH i standardnim operativnim procedurama BiH koje su usklađe e sa sta dardi a za protivminske akcije BiH pro es raća ja po rši a a upotre u će se pro o irati i u potpu osti provesti BiH će lago re e o dosta iti zahtje za produže je roka pre a čla u . koji će drža e potpisnice odobriti Strateški iljevi

U Strategiji je posta lje o pet strateških ilje a; s aki strateški ilj i a ekoliko operati ih ilje a, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja.

16 | 52

1. Procedure kvalitetnog upravljanja informacijama osiguravaju prikupljanje, pohranjivanje, analizu, raz je u rele a t ih i for a ija i jiho o korište je za efikas o i djelot or o pla ira je, postavljanje prioriteta, izdavanje zadataka i pro ođe je protivminskih akcija. 2. Program protiv i skog djelo a ja BiH je pro o ira u ze lji i a eđu arod o i ou da i se po ećala jego a idlji ost i da i se u aprijedili odgo or ost, preda ost i podrška drža e. 3. Veliči a i uti aj pro le a kontaminiranosti minama/ESZR su precizirani i pot rđe i; problem se rješa a u skladu sa sta dardi a za protivminske akcije BiH, osigura ajući da su sigur e po rši e

raće e ugrože i zajed i a a a korište je. 4. Sigurno postupanje se promovira kroz mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i u aža aju različitosti da i se s a jio roj esreća izazvanih i a a/ESZR i podržale sigur e i održi e akti osti eophod e za ži ot. 5. S e žrt e i a/ ESZR sudjeluju u društ u a jed aki os o a a sa drugi a; jiho e potre e su ide tifi ira e i zado olje e, a jiho e egziste ijal e prilike u aprijeđe e kroz po oć ute elje u a pra i a i koja u aža a različitosti. Upravljanje informacijama Djelotvorno upravljanje informacijama sa jas i siste i a iz ješta a ja i k alitet o koordi a ijo i

sarad jo sa rele a t i osio i a akti osti su izuzet o až i za ost ari a je s ih strateških ilje a i postizanje svih operativnih ciljeva postavljenih u ovoj Strategiji. Kvalitetno upravljanje informacijama u programu protivminskog djelovanja osigurava da su akteri u svakom trenutku u stanju iskoristiti i for a ije za do oše je operati ih i strateških odluka a os o u dokaza. Ovo će se postići ako program ima na raspolaganju dovoljan broj struč og oso lja i ažurira e i svrsishodne sta darde, alate i pro ese za prikuplja je, pohra ji a je, a alizu i dise i a iju tač ih, blagovremenih i relevantnih informacija. Na os o u eđu arod ih pro je a, GICHD aglaša a da u apređe je k aliteta informacija koje su na raspolaganju organizaciji nije jednostavno pitanje nabavke boljeg softwarea za bazu podataka - ono zahtijeva sveobuhvatno sagledavanje pozicije jedinice za upravljanje informacijama unutar organizacije, procesa koje je ta jedi i a uposta ila i koje pro odi i koliko jas o su zahtje i su jekata odluči a ja za i for a ija a sh aće i i defi ira i. GICHD dijeli kapa itet upra lja ja i for a ija a a sljedeće četiri komponente: 1. Svrsishodnost podataka: da li prikupljeni i pohranjeni poda i o oguća aju izradu relevantnih,

lago re e ih i tač ih i for a ija? 2. Procesi: da li postoje odgo arajući a io al i sta dardi za protivminske akcije i standardne operati e pro edure koje adek at o podrža aju orga iza io e pro ese? 3. Organizacija: da li je po eza ost sarad ja/ko u ika ija iz eđu jedi i e za upra lja je informacijama i drugih jedinica organizacije adekvatna? 4. Resursi: da li jedi i a za upra lja je i for a ija a i a pristup održi i teh ološki i ljudski resursima? U martu 2016. godine je GICHD proveo brzu procjenu kapaciteta upravljanja informacijama u BHMAC-u u

skladu sa gore a ede a četiri pra a istraži a ja. Rezultati pro je e predsta ljaju polazište za pogla lje o e Strategije o upra lja ju i for a ija a. Preporuke za rješa anje nekih prepoznatih izazova su date u

17 | 52

iz ještaju o alazi a pro je e. Pla rada za pro ođe je tih preporuka će iti izrađe a radio i i nositelja aktivnosti upravljanja informacijama, koja će se održati u toku . godine. BHMAC se o a ezuje da će provesti Plan rada da bi osigurao da je njegova jedinica za upravljanje informacijama bude kvalitetno integrirana u organizaciju i standardne operativne procedure, te da je adekvatno kadrovski popunjena i opremljena i sposo a da o ugući k alitet o upra ljanje podacima i informacijama. Strateški ilj 1: Upravljanje informacijama Kvalitetni standardi, alati i procesi upravljanja informacijama osiguravaju da su relevantne informacije prikupljene, pohranjene, analizirane, razmijenjene i da se koriste u svrhu efikasnog i

djelot or og pla ira ja, određi a ja prioriteta, izda a ja zadataka i pro ođe ja protivminskih aktivnosti/izrada aplika ije sa ažurira i poda i ao su ji i rizič i po rši a a od i a koji će iti dostupni svim zainteresovanim korisnicima. Operativni ciljevi Polazište Pokazatelji22 Ciljano stanje 1. Do kraja 2018. BHMAC

će početi revidirati i provoditi standarde za protivminske akcije BiH, standardne operativne procedure BiH i procese i koordinirat će sa svim partnerima. Bod23: 1 Postojanje i pro ođe je standarda za upravljanje informacijama BiH i standardnih operativnih procedura za upravljanje informacimama kojima su o uh aće i s i pro esi upravljanja informacijama

Cjelovitost standardnih operativnih procedura za upravljanje informacijama i njiho a usklađe ost sa standardom za upravljanje informacijama BiH Saglasnost i pregledi protoka

podataka/iz ješta a ja prema vanjskim 4 ili 5 bodova za svaki pokazatelj

22 Za razvoj kapaciteta za upravljanje informacijama GICHD je utvrdio 8-11 pokazatelja za svaku kategoriju. Ovdje se a ode tri aj až ija i ajrele a t ija pokazatelja. 23 Bodovi na skali od 1 ( aj iži) do 5 ( aj iši) prema Okviru GICHD-a za razvoj kapaciteta za upravljanje informacijama.

18 | 52

organizacijama 2. BHMAC će definirati organizacione strukture koje podrža aju integraciju upravljanja informacijama unutar i

eđu organizacijama do kraja 2018. Bodova: 3 Nivo svijesti strateškog/operati og osoblja o njihovoj ulozi u definiranju aktivosti na upravljanju informacijama

Nivo proceduralne integracije odsjeka za upravljanje informacijama u operativne odsjeke Obim u kojem organizacija ima proaktivnu ulogu u koordinaciji aktivnosti upravljanja informacijama

4 ili 5 bodova za svaki pokazatelj 3. BHMAC će adekvatno kadrovski popuniti i

o učiti zaposlene u Odsjeku za i for atičke poslove do kraja 2019. Bodova: 2 Postojanje zamjenika za svaku bitnu funkciju u Odsjeku za i for atičke poslove

Kvalifikacije i nivo o uče osti zaposlenih u Odsjeku za i for atičke poslove

Savremen hardware, software i operativni sistemi 4 ili 5 bodova za svaki pokazatelj

4. Do kraja 2019. svi potrebni podaci o protivminskim akcijama će se početi prikupljati, pohranjaviti, analizirati, ažurirati i BHMAC će ih redovno dostavljati

Bodova: 3 Nivo korište ja proiz oda i ishoda upravljanja informacija Zadovoljstvo sa proizvodima upravljanja informacijama Postoja je i praće je kvalitetno definiranih

pokazatelja uči ka 4 ili 5 bodova za svaki pokazatelj

19 | 52

Do aća odgovor ost i ko u ika ije Pod vodstvom Ministarstva civilnih poslova i Komisije za deminiranje u BiH, pro o irat će se progra protiv i skog djelo a ja BiH u ze lji i a eđu arod o i ou pute redo ih sasta aka u BiH sa do atori a i drugi ključ i akteri a, kao i kroz sudjelo a je a eđu arodnim konferencijama i sasta i a. Druga ključ a o last kroz koju će se pro o irati progra je raz je a rezultata i postig uća, pose o o ih koji se od ose a ači raća ja sigur ih po rši a koji se pro o iraju raz oj i održi ži ot. Komisija za deminiranje u BiH, BHMAC i drugi part eri će i dalje osigura ati o ilježa a je Među arod og da a s jes osti o opas osti a od i a . aprila pute ka pa ja za podiza je s ijesti. Vidljivost programa protiv i skog djelo a ja eđu rele a t i i istarst i a entiteta i Brčko Distrikta BiH i eđu do atori a će se također ko ti uira o jačati kako i se pro o irale eze iz eđu protivminskih akcija i šireg raz oja i istražila part erst a radi lakšeg postiza ja održi ijih rezultata. Progra će adograđi ati o e oguć osti kako i podizao s ijest i pro o irao fi a sijsku održi ost u ilju za ršetka čišće ja . godi e.

BHMAC će osigurati da su tač e i ažurira e i for a ije a raspolaga ju, da su a alizirane i dostavljene donatorima i drugim zainteresiranim stranama kako i osigurao da su postig uća poz ata i da su relevantni nivoi upoznati sa izazovima. Nadalje, BHMAC će osigurati da se jego a e stra i a i dalje aktivno koristi kroz o ja lji a je i for a ija o tekući deša a ji a, ažurira je i for a ija o protivminski ak ija a, odeći raču a o jiho oj dostup osti i da su doku e ti, uključujući i sta darde za protivminske akcije i standardne operativne procedure BiH, objavljene na njegovoj web stranici. Iako je Vijeće/Sa jet i istara BiH u kontinuitetu finansijski podrža ala progra proti minskog djelovanja, ona ipak nije ispunila plan finansiranja iz BiH izvora iz Strategije za period 2009.-2019. Održi o fi a sira je je aža predu jet za realiza iju s ih strateških i operati ih ilje a. I ajući to a u u i shvatajući da je o iliza ija finansijskih sredstava ključ i izazo koji predsta lja pote ijal u prepreku održi osti progra a proti minskog djelovanja, Komisija za deminiranje u BiH će izraditi reala pla za mobilizaciju sredstava u koje će predsta iti jas e procjenu priliva sredstava u cilju promoviranja preda osti drža e progra u i jego e održi osti. Mobilizacija sredstava će se o a ljati u ko ti uitetu iz iz ora BiH i eđu arod ih iz ora u ilju zadrža a ja postojećih i pri lače ja o ih do atora. Strateški ilj 2: Do aća odgovornost i komunikacije Program protivminskog djelovanja BiH se promovira u zemlji i na

eđu arod o pla u da i se po ećala jego a tra spare t ost i idlji ost i da i se podsti ala eća do aća odgo or ost, preda ost i

podrška. Operativni ciljevi Polazišta Pokazatelji Ciljano stanje 1. Komisija za deminiranje u BiH će izraditi (a Vijeće/Savjet ministara usvojiti) plan za mobilizaciju sredstava za program protivminskog djelovanja do sredine 2018. godine, sa jasnom procjenom priliva sredsta a iz do aćih izvora za period Strategije

U 2017. ne postoji plan za mobilizaciju sredstava Postojanje odobrenog plana za mobilizaciju sredstava Izrađe i us oje plan za mobilizaciju sredstava do sredine 2018.

20 | 52

2. Komisija za deminiranje u BiH i BHMAC će organizirati godiš je manifestacije vezane za Među arod i da svjesnosti o opasnostima od i a koji se o ilježa a 4. aprila svake godine i za sve druge bitne datume koji se o ilježa aju

Jedna manifestacija organizirana u saradnji sa partnerima u 2017. Broj organiziranih manifestacija vezanih za 4. april i o njima se iz ješta a toko cijelog perioda na koji se Strategija odnosi Manifestacije na

godiš je i ou vezane za obilježa a je . aprila se održa aju i s njima je upoznata javnost (ukupno osam) 3. BiH će aktivno

učest ovati na glavnim eđu arod i konferencijama vezanim za protivminsko djelovanje24 da bi

raz ije ila ažurira e i for a ije o ključ i postig ući a i preostali izazovima

BiH učest o ala a eđu arod ih skupova u 2017. Broj skupova na kojima je BiH bila predstavljena Broj prezentacija i/ili izjava datih na skupovima BiH aktivno

učest uje a najmanje pet eđu arod ih

skupo a godiš je25 4. Ministarstvo civilnih poslova BiH će po o o uvesti održa a je sastanaka Odbora donatora, organizirat će sastanke dva puta godiš je i sači ja ati zapisnik sa sastanaka Jedan sastanak Odbora donatora

održa u 2017. Broj sastanaka Odbora donatora organiziranih na godiš joj os o i Broj sači je ih zapisnika sa sastanaka Odbora donatora i dostavljenih svim relevantnim partnerima

Najmanje dva sastanka Odbora donatora organizirana godiš je Zapisnici sa svih sastanaka Odbora do atora sači je i i dostavljeni

Izviđa je i čišće je Prema podacima do sredine 2017. godine, ukupno je 26 organizacija akreditovano za izvođe je opera ija teh ičkog iz iđa ja i čišće ja u BiH, od čega je pet ladi ih orga iza ija Oruža e s age BiH, Federal a upra a i il e zaštite, Repu lička upra a i il e zaštite Repu like Srpske, Ci il a zaštita Brčko Distrikta i Društ o Cr e og krsta/križa BiH , de et ko er ijal ih orga iza ija osa do aćih i jed a eđu arod a

24 Sasta i drža a potpis i a Otta ske ko e ije, sasta i drža a potpis i a Ko e ije o kaset oj u i iji, sasta i iz eđu sjed i a upra ih od ora za pro ed u Otta ske ko e ije i Ko e ije o kaset oj u i iji i Među arod a sjed i a direktora a io alnih programa protivminskog djelovanja i savjetnika UN-a (NDM-UN). 25 Sastanci pobrojani u fusnoti 24.

21 | 52

i e ladi ih orga iza ija do aćih i d ije eđu arod e . O e orga iza ije zapošlja aju ukup o 1.328 deminera i drugog operativnog osoblja koji su akreditovani za iz ođe je „proti minskih aktivnosti . 26 Nekoliko organizacija je akti o od početka progra a proti minskog djelovanja BiH od 1996.godine i stekel su z ačaj o iskustvo. Ci il a zaštita, Oruža e s age BiH i NPA i aju ti o e za teh ičko iz iđa je i čišće je po rši a ko ta i ira ih preostalom kasetnom municijom. Težište ilja koji se od osi a iz iđa je i čišće je je pro o ira je i potpu o pro ođe je pro esa raća ja po ršina na upotrebu. U među arod i sta dardi a za proti minske akcije IMAS raća je po rši a a upotrebu je definirana kao „proces primjene svih razumnih napora kako bi se identifikovala, odredila i uklonila svaka prisutnost i sumnja na mine/ESZR kroz netehničko izviđa je, teh ičko izviđa je i/ili čišće je. Kriterije za 'sve razu e apore“ će defi irati držav a tijela adlež a za protivminsko djelovanje. 27 Vraća je po rši a je pro es odluči a ja azira a dokazima, koji o oguća a pouzdano određi a je po rši a na kojima je potrebno provesti dodatno teh ičko iz iđa je i po rši a a koji a o e

isu potre e. O o podrazu ije a ide tifika iju su ji ih i pot rđe ih opas ih po rši a, otkazi a je po rši a pute eteh ičkog iz iđa ja NTI , reducira je po rši a pute teh ičkog iz iđa ja TI i čišće je po rši a ko ta i ira ih i a a/ESZR. Pro es raća ja po rši a tre a rezultirati iz ještaji a sa raz rsta i poda i a, pra eći razliku iz eđu opera ija NTI, TI i čišće je i jiho ih rezultata (otkazano, reducirano, očišće o . Na grafiko u u do je tekstu je prikaza pro es raća ja po rši a.28

Slika 2. Proces vraćanja površina, GICHD Program protivminskog djelovanja u BiH je pod vodstvom BHMAC-a začet ik pro esa raća ja po rši a na upotrebu. Što se tiče otkazi a ja po rši a kroz operacije eteh ičkog iz iđa ja, a grafiko u u donjem tekstu29 su pro e tual o prikaza i rezultati eteh ičkog iz iđa ja, teh ičkog iz iđa ja i čišće ja za period 2002.-2016. godina, što pokazuje da a opera ije eteh ičkog iz iđa ja koje su do ele do

26 900 deminera i 428 oso a o lašte ih za ruko ođe je i praće je ( ođe ti o a, ođe radilišta, služ e i i u Sektoru za operacije, služ e i i za osigura je kvaliteta, instruktori pasa za otkrivanje mina, odiči pasa, akreditovane organizacije, itd.), Informacija BHMAC-a, mart 2017. 27 Među arod i sta dard proti i skog djelo a ja IMAS 07.11 Vraća je po rši a a upotre u, art 2013: https://www.mineactionstandards.org/fileadmin/MAS/documents/imas-international-standards/english/series-07/IMAS-07-11-Ed1-Am3.pdf 28 Pro es raća ja po rši a a upotre u, GICHD 29 Podaci BHMAC-a o teh ičko iz iđa ju i čišće ju, aj .

https://www.mineactionstandards.org/fileadmin/MAS/documents/imas-international-standards/english/series-07/IMAS-07-11-Ed1-Am3.pdf

https://www.mineactionstandards.org/fileadmin/MAS/documents/imas-international-standards/english/series-07/IMAS-07-11-Ed1-Am3.pdf

22 | 52

otkazivanja prethod o su ji ih po rši a otpada % ukup o raće ih po rši a u isto periodu .

k ² .

S o ziro da je postajalo s e jas ije da su opera ije iz iđa ja zas o a e a dokazima o miniranosti po rši a od presud e až osti za operati u efikas ost, EU je . godi e pokre ula s oj pilot projekat „Vraća je po rši a a upotre u u saradnji sa BHMAC-om. Projektom se nastoji promovirati efikasno

eteh ičko iz iđa je čiji će rezultat iti ili otkazi a je prethod o su ji ih po rši a u slučaju da e a dokaza o postojanju minsko-eksplozivnih sredstava ili potrđi a je opas ih po rši a z og prisust a takvih dokaza. O aj pro es o oguća a efikas o izda a je zadatka teh ičkog iz iđa ja radi dalje pretrage i usmjeravanje sredsta a za čišće je i a sa o a ko ta i ira e po rši e. U okviru ovog projekta u toku 2014. i 2015. godine BHMAC je izradio tri poglavlja novog standarda: pogavlje eteh ičko iz iđa je, poglavlje teh ičko iz iđa je i poglavlje land release, koji su usklađe i sa eđu arod i sta dardo za protivminske akcije IMAS . o raća ju po rši a a upotre u. Ova poglavlja je početko . godine odobrila Komisija za deminiranje u BiH. Također us oje a su i d a uputst a za osigura je i kontrolu kvaliteta kao i novi SOP za NTI koji je usvojen u aprilu 2018.godine. Preli i ar i rezultati šest za rše ih zadataka u ok iru pilot projekta EU „Vraća je po rši a a upotre u pokazuju da su organizacije otkazale , posto ukup e po rši e raće e a upotre u , k ² kroz opera ije eteh ičkog iz iđa ja, redu irali % po rši e kroz opera ije teh ičkog iz iđa ja30 i očistili , % po rši e.31 Ako pretpostavimo da je o ih šest zadataka reprezentativan za aj eći dio preostalih su ji ih opas ih po rši a u BiH, oguće je pred idjeti da je samo manji dio preostalih sumnjivih opas ih po rši a ko ta i ira . Stoga će iti potre o rasporediti sredst a za čišće je a sa o relati o malu po rši u.

30 Od tih %, % su „fizički tretira e staze pretrage za šta su dopre lje a teh ička sredst a da i se odredio i o prijetnje. 31 Rezultati prilot projekta BHMAC-a „Vraća je po rši a , april 2017.

2% 6% 92% Rezultati izviđa ja i čišće ja za period 2002.-2016. u procentima

Ukup o vraće a površi a 1.887 k ² očišće a po rši a

po rši a redu ira a kroz TI

površina otkazana krozNTI (generalno isistematsko izviđanje)

23 | 52

Pristup raća ja po rši a a upotre u će se u potpu osti pro esti u BiH u toku o og strateškog perioda i postoji ge eral a saglas ost da je jego o potpu o pro ođe je rješe je za eću operati u efika ost. BHMAC se o a ezao da će razjasniti i precizirati problem kontaminacije minama/ESZR u BiH kroz pro ođe je opera ija eteh ičkog iz iđa ja, teh ičkog iz iđa ja i čišće ja. BHMAC će osigurati pošti a je pri ipa raća ja po rši a a upotrebu od strane svih organizacija akreditovanih za teh ičko iz iđa je i čišće je kroz k aliteta siste upra lja ja k aliteto i pošti a je eda o re idira og standarda i standardnih operativnih procedura BHMAC-a za raća je po rši a a upotre u.32 BHMAC će također osigurati da pro esi upra lja ja i for a ija a o oguća aju prikuplja je, pohra ji a je i a alizu tač ih i ažurira ih podataka o iz iđa ju i čišće ju, či e će se olakšati operati o pla ira je i odluči a je i o ogućiti ko siste t o i jas o iz ješta a je o rezultati a teh ičkog iz iđa ja i čišće ja. To o uh ata i iz ješta a je pre a o a eza a koje proizilaze iz eđu arod ih ko e ija. BHMAC se također o a ezao da će orga izirati sasta ke struč e rad e grupe d a puta godiš je u ilju jača ja koordi a ije, razmjene informacija i transparentnosti. BHMAC će asta iti pla irati opera ije teh ičkog iz iđa ja i čišće ja u direkt oj sarad ji sa opći a a i pos eće i koordi atori a proti minskih akcija a ka to al o i opći sko i ou. Izradit će se opći ski pla o i protivminskih akcija koji će odraža ati lokal e potre e i prioritete da i se osigurali održi i rezultati protivminskih akcija. Strateški ilj 3: Izviđa je i čišće je Veliči a i uti aj33 problema kontaminiranosti minama/ESZR su

pre izira i i pot rđe i; pro le se rješa a u skladu sa eđu arod i /BiH sta dardo , osigura ajući da je sigurna

po rši a raće a ugrože i zajed i a a a upotre u.

32 U skladu sa aj o iji eđu arod i sta dardo za raća je po rši a a upotre u. 33 Zajed i e ugrože e i a a/ESZR su definirane prema visokom, srednjem i niskom uticaju. Nivo uticaja se određuje a os o u eliči e sta o išt a, zajed i e, ko ta i ira og područja i roja esreća.

0.4% 8,0% 91,6% Rezultati pilot projekta Vraća je površi e, u posto i a

Ukup o vraće a površi a 24,8 k ² očišće a po rši a

²redu ira a po rši a

²otkaza a po rši a

²

24 | 52

Operativni ciljevi Polazišta Pokazatelji Ciljano stanje 1. Veliči a i uticaj kontaminacije i a a/ESZR će biti precizirana do kraja 2019. kroz operacije eteh ičkog iz iđa ja u skladu sa standardom BiH34 U maju 2017. godine 1.091 k ² sumnjive

opas e po rši e u drža oj azi podataka Broj i k ² sumnjivih opasnih

po rši a Broj i k ² pot rđe ih opas ih po rši a Sumnjive opasne

po rši e su precizirane i o ilježe e putem

eteh ičkog iz iđa ja do 19. 2.

Od januara 2018. sve standarde i standardne operativne procedure BiH za iz iđa je i čišće je će provoditi BHMAC putem sistema upravljanja kvalitetom i provodit će ih i svi akteri da bi se osigurala eća operati a efikasnost i bolji kvalitet Tri poglavlja standarda za protivminske akcije BiH ( raća je

po rši a, eteh ičko iz iđa je i teh ičko iz iđa je) odobreni u januaru 2016. Standardne operativne procedure za

eteh ičko iz iđa je i osiguranje kvaliteta/kontrolu kvaliteta usvojene u 2018. Smjernice BHMAC-a za kontrolu kvaliteta odobrila Komisija za deminiranje u BiH u 2017. Broj eusklađe osti prijavljenih putem procesa osiguranja kvaliteta/kontrole

Broj sastanaka aktera (organizacije i donatori) pos eće ih pro ođe ju standarda i standardnih operativnih procedura BiH za

raća je po rši a na upotrebu Broj eusklađe osti prijavljenih putem procesa osiguranja kvaliteta/kontrole kvaliteta

Sve operacije iz iđa ja i čišće ja su u skladu sa standardnim operativnim procedurama Smanjen broj

eusklađe osti prijavljenih putem procesa osiguranja kvaliteta/kontrole kvaliteta na godiš joj osnovi

34 Akcioni plan iz Maputa, mjera 8: Svaka država potpis i a koja još uvijek ispu java o aveze čišće ja i a će preduzeti sva razu a astoja ja da što prije kvantificira i kvalificira preostale izazove u provedbi obaveza i da tu i for a iju dostavi u vidu izvještaja u skladu sa čla o . Tra spare t ost ajkas ije do . aprila . godi e, a

ako toga jed o godiš je. U toj i for a iji je potre o avesti precizne parametre i lokacije, u mjeri u kojoj je to oguće, svih površi a u je oj adlež osti ili pod je o ko trolo koje sadrže protivpješadijske i e i stoga

zahtijevaju čišće je i koje su su jive a protivpješadijske i e i stoga zahtijevaju dalje izviđa je. Ove i for a ije je potre o uvrstiti u držav e pla ove de i ira ja i releva t e šire pla ove razvoja i reko struk ije.

25 | 52

kvaliteta 3. Cjelokupna efikasnost i djelotvornost će iti u aprijeđe i do 2020. kroz pro ođe je opera ija iz iđa ja i čišće ja u skladu sa principima/standardom za protivminske akcije za raća je po rši a a upotre u35

20,75 k ² otkazano kroz eteh ičko iz iđa je u 2017. 8,33 k ² redu irano pute teh ičkog iz iđa ja u 2017. 0,83 k ² očišće u 2017. 25 očišće ih i a po ha36 u 2017. 11,89 komada kasetne municije očišće o po ha u 2017.

Broj k ² otkazanih kroz eteh ičko iz iđa je godiš je Broj k ² redu ira kroz teh ičko iz iđa je godiš je Broj k ² očišće godiš je Broj i a očišće ih po ha svake godine Broj komada kasetne municije očišće ih po ha svake godine

k ² otkazano kroz eteh ičko iz iđa je godiš je

k ² redu irano kroz teh ičko iz iđa je godiš je

k ² očišće o godiš je Veći broj očišće ih mina po ha svake godine Veći roj ko ada kasetne municije očišće po ha s ake godine 4. Do marta 2021. BiH će ispuniti svoje obaveze da očisti i u išti ili da osigura čišće je i

u išta a je s e preostale kaset e u i ije, pre a čla u 4. Konvencije o kasetnoj municiji Januar 2017:

1.12 k ² pot rđe ih opas ih po rši a kontaminiranih preostalom kasetnom Izjava o ispunjenju svih obaveza iz

čla a 4. BiH je dala izjavu o za ršetku s ih obaveza prema čla u . Ko e ije do marta 2021.

35 Akcioni plan iz Maputa, mjera 9: Svaka država potpis i a koja još uvijek ispu java o aveze u pogledu čišće ja mina osigurat će što je prije oguće da su ajreleva t iji sta dardi, politike i etodologije vraća ja površi a a upotre u, u skladu sa eđu arod i sta dardi a za protiv i ske ak ije Ujedi je ih a ija, do ese i i da se primjenjuju u cilju potpune i brze provedbe ovog aspekta Ko ve ije. Te etodologije vraća ja površi a a upotre u će iti zas ova e a dokazi a, odgovor e i prihvatljive lokal i zajed i a a, iz eđu ostalog, i kroz učešće u to pro esu ugrože ih zajed i a, uključujući pu oljet e i aloljet e že ske i uške oso e. 36 1 hektar= ²

26 | 52

municijom . k ² sumnjivih

opas ih po rši a na preostalu kasetnu municiju37 5. Nako što je a rije e dosta ila zahtje za produže je roka prema čl. 5. u martu 2018, BiH ispunjava svoje obaveze iz čla a . Otavske konvencije koje se odnose na e ide tira je i u išta a je s ih proti pješadijskih i a u

i ira i područji a u . U maju 2017. godine 1.091 k ² su ji ih/pot rđe ih opas ih po rši a sa proti pješadijski

i a a u drža oj bazi podataka Izjava o ispunjenju obaveza iz čla a 5. BiH izjavljuje da je ispunila obaveze iz čla a . Otavske Konvencije u 2025. Mjere upozoravanja na mine

BHMAC je adleža za akredito a je s ih orga iza ija uključe ih u upozora a je na mine i za koordinaciju aktivnosti upozoravanja na mine38. Odgovornosti BHMAC-a su detaljno pobrojane u Dodatku VI. Program mjera za upozoravanje na mine se osla ja a ekoliko ključ ih doku e ata, uključujući i Sta dard za upozora a ja a i e u BiH, sta dard e operati e pro edure i odič za akreditovanje organizacija za upozoravanje na mine. Aktivnosti upozoravanja na mine se oslanjanju i na Podstrategiju upozoravanja na mine za period 2009.- . sa jed i strateški ilje i pet operati ih ciljeva. Program mjera za upozoravanje na mine BiH je godinama u apređi a a os o u iskust a steče og u ze lji, prito odeći raču a da su s e pouke i do re prakse doku e to a e. BiH će asta iti djelot or o i efikas o koristiti raspoloži e resurse fi a sijske, ljudske, aterijal o-teh ičke kako i se aktivnosti i projekti na podizanju svijesti o minama u kontinuitetu provodili. BHMAC i drugi relevantni akteri će kroz direkt u sarad ju sa ediji a pro o irati raz je u i for a ija i podiza ja s ijesti o prijetnjama od mina. Mjere upozoravanja na mine se provode kroz aktivnosti na podizanju svijesti o minama koje obuhvataju objavljivanje informacija, upozoravanje a i e i ko takte sa lokal i zajed i a a i opći a a ugrože i i a a. BiH se o a ezuje da će osigurati da se s i poda i o esreća a prikupljaju i a aliziraju razvrstani po spolu i starosnoj dobi kako bi se bolje sh atilo kako su sta o i i u ugrože i zajed i a a

37 Od ukup e po rši e su ji e a ko ta i a iju preostalo kaset o u i ijo , ,7 km2 je rezultat pojedi ač o ispaljene podmunicije KB-1 iz modificranih AK-47 pušaka. Kada se koristi a taj ači , prema Konvenciji o kasetnoj u i iji, pojedi ač i ko adi pod u i ije tipa KB-1 nisu definirani kao kasetna municija. Stoga, strikt o go oreći, tih 2,7 km2 ko ta i ira e po rši e e podliježe o a ezi čišće ja pre a čla u 4. Konvencije o kasetnoj municiji. Definicija kasetne municije iz čla a . Ko e ije o kaset oj u i iji se od osi a „ko e io al u u i iju koja je

dizaj ira a tako da rasipa ili oslo ađa eksplozi e pod u i ije. 38 Ko isija za de i ira je u BiH je adlež a za potpisi a je s ih doku e ata o akredito a ju.

27 | 52

različitih staros ih do i, spola i kulturoloških a ika izlože i i a a/ESZR i z og čega. Sakuplja je i analiziranje podataka razvrstanih po spolu i staros oj do i o oguća a39 identifikaciju obrazaca minskih esreća pre a spolu i do i i o oguća a orga iza ija a da os isle s oje akti osti a upozora a ju a i e a ači a koji će uzeti u obzir izlože ost rizi i a pre a rodu i drugi različitosti a. Ovo

odraža a o a eze BiH kao ugo or e stra e Ottawske konvencije i Konvencije o kasetnoj municiji u pogledu aktivnosti na upozoravanju na rizike od mina koje su rodno osjetljive i u aža aju različitu starosnu dob. Podaci BHMAC-a pokazuju da se aj eći roj esreća događa u proljeće i jese kada su u toku poljoprivredni radovi i prikupljanje ogrjevnog drveta i drugih siro i a. Također pokazuju da su eći a novih žrta a i a/ESZR odrasli uškar i koji ulaze u poz ata i ira a područja radi egziste ijal ih potreba iz eko o skih razloga. BHMAC i orga iza ije koje pro ode jere upozora a ja a i e će raditi direkt o sa ositelji a raz oja i raz oj i orga iza ija a a ide tifi ira ju alter ati ih i održi ih aktivnosti už ih za egziste iju koje e izlažu sta o ike opas osti a od i a/ESZR. Tješ ja sarad ja iz eđu orga iza ija koje provode protivminske akcije uključujući i mjere upozoravanja na mine) i part era uključe ih u raz oj i o ogućila ost are je ekoliko ilje a održi og raz oja. Održa a je temeljitog siste a osigura ja k aliteta će iti prioritet i revizija Standarda za upozoravanja na mine u BiH i Standardnih operativnih procedura BHMAC-a za upozoravanje na mine, njihovog usvajanja od strane vlade i nakon toga primjena od strane svih organizacija koje provode aktivnosti upozora a ja a i e će rezultirati djelot or i i efikas i akti osti a sa održi i rezultati a. BHMAC će po o o u esti praksu održa a ja d a sasta ka rad e grupe za upozora a je a i e godiš je da i osigurao koordi a iju sa rele a t i part eri a, pružajući platfor u za raz je u i for a ija i razgo or o ključ i deša a ji a i izazo i a. BiH, pod vodstvom ministarstava obrazovanja,40 BHMAC-a i Komisije za deminiranje, obavezuje se da će integrirati mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i kojima se uzima u obzir starosna dob u o razo e siste e a raz i i oi a u ilju pro o ira ja efikas ih i održi ih akti osti a upozora a ju na mine usmjerenih na maloljetne osobe.

39 Poda i raz rsta i po spolu i staros oj do i podrazu ije aju razliko a je že skih i uških oso a iz raz ih do ih skupina: pu oljet e i aloljet e že ske oso e, pu oljet e i aloljet e uške oso e. Punoljetne osobe su osobe koje su a ršile godi a ži ota. 40 Ministarstva obrazovanja postoje na entitetskom (FBiH I RS) I kantonalnom nivou i u Brčko Distriktu. Mi istarst o o razo a ja e postoji a drža o i ou, u ok iru Vijeća i istara BiH.

28 | 52

Strateški ilj 4: Upozoravanje na mine Sigurno po aša je je promovirano kroz mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i koje u aža aju različitu staros u do da bi se s a jio roj esreća izazvanih i a a/ESZR i podržale sigur e i održi e akti osti už e za egzistenciju.41 42 Operativni ciljevi Polazište Pokazatelji Ciljano stanje 1. Do sredine 2018. pod vodstvom BHMAC-a, Standard i Standardne operativne procedure za upozoravanje na mine u

BiH će biti revidirane, ažurira e i dosta lje e na odobrenje. Standard za upozoravanje na mine u BiH

izrađe . Standardne operativne procedure za upozoravanje na mine u BiH izrađe e 2006.

Postojanje revidiranog, i ažurira og Sta darda za upozoravanje na mine u BiH Postojanje revidiranih i ažurira ih Standardnih operativnih procedura za upozoravanje na mine u BiH

Standard za upozoravanje na mine u BiH revidiran i ažurira do sredine 2018. i odobren od strane Komisije za deminiranje u BiH Standardne operativne procedure za upozoravanje na mine u BiH revidirane i ažurira e do sredine 2018. i odobrene od strane Komisije za deminiranje u BiH

41 Akcioni plan iz Maputa, mjera 10: Svaka država koja je prijavila i ira e površi e pod svojo jurisdik ijo ili ko trolo će o ez ijediti s a je je rizika od i a i progra e za eduka iju u sklopu širih aktiv osti pro je e i s a je ja rizika us jere ih a ajugrože ije sta ov ištvo. Ti progra i će uvažavati starosnu dob i biti rodno osjetljivi, te u skladu sa važeći do aći i eđu arod i sta dardi a, prilagođe i potre a a zajed i a ugrože ih i a a i i tegrira i u tekuće protiv i ske aktiv osti, to jeste, prikuplja je podataka, čišće je i po oć žrtva a, u skladu s o i što odgovara. Akcioni plan iz Maputa sa smjernicama za provedbu obaveza iz Ottawske konvencije za period 2014. – 2019: http://www.maputoreviewconference.org/fileadmin/APMBC-RC3/3RC-Maputo-action-plan-adopted-27Jun2014.pdf 42 Akcioni plan iz Dubrovnika, mjera 3.2. „Zaštiti ljude od štete : „Ugrože e drža e će preduzeti s e iz odlji e korake da i spriječile asta ak žrta a eđu i ili a tako što će od ah izraditi i o ez ijediti ilja e i fokusira e progra e za eduka iju u o lasti s a je ja rizika, koji su rod o osjetlji i i u aža aju do i et ičku pripad ost i koji su azira i prije s ega a pro je i potre a i stepe a ugrože osti i a razu ije a ju rizič og po aša ja. Akcioni plan iz Dubrovnika sa s jer i a a za uspješ o pro ođe je o a eza iz Ko e ije o kaset oj u i iji za period 2015. – 2020: http://www.clusterconvention.org/wp-content/uploads/2016/04/The-Dubrovnik-Action-Plan.pdf

http://www.maputoreviewconference.org/fileadmin/APMBC-RC3/3RC-Maputo-action-plan-adopted-27Jun2014.pdf

http://www.maputoreviewconference.org/fileadmin/APMBC-RC3/3RC-Maputo-action-plan-adopted-27Jun2014.pdf

http://www.clusterconvention.org/wp-content/uploads/2016/04/The-Dubrovnik-Action-Plan.pdf

29 | 52

2. Od januara 2018. pod vodstvom BHMAC-a obavljat će se kontinuirana identifikacija i prioritiza ija ugrože ih grupa i u njima se kontinuirano provode odgo arajuće jere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i u aža aju različitu starosnu dob, pod vodstvom BHMAC-a

Broj korisnika (razvrstan po spolu i dobi) mjera upozoravanja na mine u 2016. Djeca i adolescenti: 31.976 Odrasle osobe uškar i i že e : 824

Broj korisnika (razvrstan po spolu i dobi) mjera upozoravanja na mine godiš je Obavlja se kontinuirana identifikacija svih

ugrože ih grupa i sa njima se kontinuirano provode mjere upozoravanja na mine 4. BHMAC će osigurati djelotvornu koordinaciju aktivnosti na upozoravanju na mine kroz sastanke radne grupe koji se

održa aju d a puta godiš je ili po potre i češće sa s i relevantnim nositeljima aktivnosti

Broj sastanaka radne grupe za upozoravanje na i e održa ih u 2017. Broj sastanaka radne grupe za upozoravanje na mine

održa ih u toku jed e godine sa sači je i zapisnicima distribuiranim nakon sastanka BHMAC obavlja djelotvornu koordinaciju mjera upozoravanja na mine putem najmanje dva sastanka koordinacione radne grupe godiš je a koji a se vodi zapisnik i nakon sastanka distribuira 5. Mjere upozoravanja na mine će iti integrirane u 13 obrazovnih sistema do 2020. i kontinuirano

će se provoditi kroz materijal koji je rodno osjetljiv i u aža a različitu staros u do , putem koordinacije iz eđu BHMAC-a i

U 2017. ne postoji obaveza integriranja mjera upozoravanja na mine u nastavne planove i programe Broj obrazovnih sistema koji integriraju mjere upozoravanja na mine godiš je Pokazatelj materijala za upozoravanje na mine? Broj škola koje primaju i koriste odgo arajući materijal za upozoravanje

Mjere upozoravanja na mine integrirane u 1343 obrazovnih sistema u BiH do 2020.

43 Ukupan broj ministarstava obrazovanja u BiH.

30 | 52

ministarstava obrazovanja na mine Po oć žrtva a U BiH je evidentirano ukupno 8.802 osobe (120 maloljetnica, 1.084 punoljetne že ske osobe, 629 maloljetnika, 6.821 punoljetna uškar a, 125 uškaraca nepoznate starosne dobi i 23 že ske osobe nepoznate starosne dobi) koje su izgubile ži ot ili su po rijeđe e u esreća a izaz a i i a a/ESZR u periodu iz eđu 1992. do 2017.godine. BiH je obavezna da pruži odgo arajuću po oć žrt a a mina/ESZR44 kao drža a potpisnica Otavske konvencije, Konvencije o kasetnoj municiji i Konvencije o za ra i ili ogra iče oj upotre i određe og ko e io al og oružja. U Konvenciji o zabrani upotrebe, proiz od je i skladište ja kasetne municije žrtve kasetne municije su definirane kao: „…sve osobe koje su stradale ili pretrpjele fizičku ili psihološku povredu, eko o ski gu itak, društve u argi aliza iju ili it o umanjeno ostvarivanje svojih prava izazvano upotrebom kasetne municije. Ona podrazumijeva osobe koje su pretrpjele direktne posljedice od kasetne municije, zajed o sa jihovi ugrože i porodi a a i zajednicama. 45 Kao drža a potpisnica Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, BiH je obavezna da pruži po oć oso a a sa i aliditeto , uklučujući i oso e koje su preži jele i ske esreće ili su zadobile teške po rede sa traj i posljedi a a. Poja „preži jelog se odnosi na maloljetne i punoljetne že ske i uške oso e koje su preži jele esreće izaz a e i a a/ESZR, a „i direkt e žrt e su čla o i porodica oso a koje su izgu ile ži ot ili pretrpjele po rede u i ski esreća a.46 Otavska ko e ija se u čla u . . kratko os rće a po oć žrt a a i a, gdje se kaže da će „Svaka država potpis i a, koja je u pozi iji da to uči i, o ez ijedito po oć za rigu i reha ilita iju, kao i so ijal u i ekonomsku reintegra iju, žrtava i a i za progra e upozorava ja a i e. Poglavlje IV Akcionog plana iz Maputa je pos eće o po oći žrt a a i sadrži seda odgo arajućih jera.47 Ključ i pri ipi koji leže u os o i tih jera od ose se a za ra u diskri i a ije, potpu o jed ako učešće žrta a mina/ESZR u društ u i i tegra iju po oći žrt a a u šire politike, planove i zakonske okvire drža e koji se odnose na osobe sa invaliditetom kako i se osigurala održi ost. Mjera br. 4 iz Akcionog plana iz Dubrovnika za pro ođe je o a eza iz Ko e ije o kaset oj u i iji je pos eće a po oći žrt a a i a/ESZR i pred iđa četiri odgo arajuće jere. 48 Dugoroč o rješe je koji će se gara tirati pra a žrt a a

i a/ESZR i uzeti u o zir jiho e potre e ože se osigurati jedi o kroz pri je u d ostrukog pristupa po oći žrt a a i a/ESZR, uz ko kret a i šira astoja ja koja će dopri ijeti ost are ju o a eza u pogledu pruža ja po oći žrt a a. To je upra o ono što podrazu ije a i tegrira i pristup po oći žrt a a.49 O o Strategijo je podrža ključ i pri ip da su ko kret a astoja ja u pra u pruža ja

44 Sve refere e a žrt e, preži jele žrt e, druge oso e sa i aliditeto , i direkt e žrt e i druge oso e u ugrože i grupa a su rod o osjetlji e i u aža aju različitu staros u do , to jeste, od ose se a pu oljet e i aloljet e že ske i uške oso e. 45 Konvencija o kaset oj u i iji, čl. 2. Defincije 46 The CCM Coordinators for 2016 and 2017 on Victim Assistance and international Cooperation and Assistance, Guidance on an Integrated Approach to Victim Assistance, 2016 Koordi atori po oći žrt a a pre a Ko e iji o kaset oj u i iji za . i . godi u i Koordi atori eđu arod e sarad je i po oći pre a Ko e iji o kasetnoj municiji, S jer i e za i tegrira i pristup po oći žrtva a, . 47 Akcioni plan iz Maputa, mjera IV. Po oć žrt a a. 48 Akcioni plan iz Dubrovnika, mjera 4.1. Jača je a io al ih kapa iteta, mjera 4.2. Po eća je učešća žrta a, mjera 4.3. Razmjena informacija, mjera 4.4. Pruža je podrške, po oć i sarad ja 49 The CCM Coordinators for 2016 and 2017 on Victim Assistance and international Cooperation and Assistance, Guidance on an Integrated Approach to Victim Assistance, 2016 Koordi atori po oći žrt a a pre a Ko e iji o

31 | 52

po oći žrt a a kratkoroč a rješe ja i da se tre aju pri je ji ati s e dok po oć žrt a a e ude djelotvorno integrira a u šire sektore i ok ire. 50 Na nivou BiH, Ministarstvo civilnih poslova je nadlež o za koordinaciju svih aspekata zdra st e e zaštite, obrazovanja, sporta i kulture. Raz e i stitu ije i aju različite uloge u do e u so ijal e po oći uključujući i po oć žrt a a u BiH a s i i oi a lasti. So ijal a zaštita je u adlež osti e titetskih lada. Zako o so ijal oj zaštiti pra i razliku iz eđu erat ih i rat ih i alida; po oć o je a

kategorija a je uređe a izo odred i tog Zako a.51 Nadalje, Zako o so ijal oj zaštiti pra i razliku iz eđu i il ih i oj ih žrta a rata. Zaštita i riga o žrt a a i a/ESZR su uređe i Zako o o osnovama so ijal e zaštite, zaštite i il ih žrta a rata i zaštite porodi a sa dje o . Ci il e žrt e rata su defi ira e kao oso e kod kojih je astupilo tjeles o ošteće je z og po rede i ozljede u ezi sa rat i događa ji a

o ardo a je, ulič e or e, eksplozija rat og aterijala, zalutali etak, itd. usljed koje je astupilo tjeles o ošteće je, fizičko ili psihičko ošteće je ili z at o pogorša je zdra st e og sta ja. U jet za ost ari a je pra a a po oć pre a zako u u FBiH i RS-u je tjeles o ošteće je od aj a je % ili traj o tjeles o ošteće je. Vijeće za oso e sa i aliditeto Bos e i Her ego i e, for ira o . godi e, adlež o je za pro ođe je i praće je pro ođe ja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom.52 Vijeće za oso e sa i aliditeto BiH se sastoji od čla o a: čla ova su predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, a drugih čla o a su predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom od društ e og i teresa u entitetima i Brčko Distriktu.53 Nadlež ost BHMAC-a u do e u po oći žrt a a se od osi a upra lja je centralnom bazom podataka BHMAC-a koja sadrži i podatke o žrt a a i a/ESZR, u skladu sa Zako om o deminiranju iz 2002. godi e. BHMAC će osigurati da se dalje prikupljaju, pohra juju, a aliziraju i dosta ljaju poda i o

esreća a izaz a i i a a/ESZR, raz rsta i po spolu i staros oj do i žrta a, kako i o ogućio ažurira i pregled roja žrta a i tač o razu ije a je s ih ugrože ih grupa. Osi toga, u iđajući z ačaj i tegrira ja po oći žrt a a u šire pla o e, politike i strukture a svim nivoima kako i osigurali održi u podršku preži jeli a, Komisija za deminiranje u BiH i BHMAC će oditi raču a da se poda i o žrt a a dostavljaju resornim ministarst i a i da su i tegrira i u šire pla o e i siste e na svim nivoima vlasti u BiH. Koordinacio o tijelo Bos e i Her ego i e za po oć žrt a a mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata kao stalno tijelo na nivou BiH biće formalno-pravno uspostavljeno, orga izira o i u jego o radu će uzeti učešće s i rele a t i akteri kako i se os ažila koordi a ija. Očekuje se da će jego rad a zago ara ju do esti do i tegra ije po oći žrt a a u relevantne

eha iz e koordi a ije, uključujući i zdra st e u i so ijal u zaštitu, i aliditet, o razo a je i s a je je siro ašt a. Koordi a io o tijelo će astojati podići i o s ijesti u ključ i i istarst i a u čijoj je

adlež osti pruža je po oći žrt ama u BiH, u skladu sa o a eza a iz do aćeg zako oda st a i eđu arod ih ko e ija. Odluka o osnivanju Koordinacionog tijela poslana je na usvajanje

Vijeću/Sa jetu ministara BiH i očekuje se po rat a i for a ija u što skorije rije e.

kaset oj u i iji za . i . godi u i Koordi atori eđu arod e sarad je i po oći pre a Ko e iji o kasetnoj municiji, Smjer i e za i tegrira i pristup po oći žrtva a, . 50 Konvencija o kasetnoj municiji, čl. 5. stav 2.(c) 51 (Zako o os o a a so ijal e zaštite, zaštite i il ih žrta a rata i zaštite porodi e sa dje o , Služ e e o i e FBiH br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09) 52 I i ijal i iz ještaj BiH o pro ođe ju Ko e ije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom, 5. mart 2013. 53 Ibid.

32 | 52

Strateški ilj 5: Po oć žrtva a Žrt e i a/ESZR i aju pristup usluga a koje su rod o osjetlji e i u aža aju različitosti, putem kojih ostvaruju svoja prava, kao i oguć osti a koje olakša aju jiho o učešće i i kluziju u društ o a jed aki os o a a sa drugi a Operativni ciljevi Polazišta Pokazatelji Ciljano stanje 1. Od 2018. godine Koordinaciono tijelo za

po oć žrt a a a drža o i ou je formalno-pravno uspostavljeno, sastaje se d a puta godiš je ili pre a potre i češće, a sastancima prisustvuju svi relevantni akteri54

U 2017. organiziran jedan pripremni sastanak drža og Koordinacionog tijela za po oć žrt a a Broj sastanaka

drža og Koordinacionog tijela za po oć žrt a a organiziranih godiš je Najmanje dva sastanka drža og Koordinacionog

tijela za po oć žrt a a organizirana godiš je, a koji a je sači je zapisnik i distribuiran nakon sastanka 2. Do . drža o Koordinaciono tijelo za

po oć žrt a a će biti zastuplje o u Vijeću za osobe sa invaliditetom u BiH i o lašte o da osigura da su pra a preži jelih žrta a priz ata i i tegrira a u šire pla o e za po oć osobama sa invaliditetom

U 2017. nema predstavnika drža og Koordinacionog tijela za po oć žrt a a u Vijeću za osobe sa invaliditetom u BiH Drža o Koordinaciono tijelo

za po oć žrt a a služ e o predstavljeno u Vijeću za oso e sa invaliditetom u BiH U . drža o Koordinaciono tijelo

za po oć žrt a a služ e o predstavljeno u Vijeću za oso e sa invaliditetom u BiH 3. Nako rada drža og Koordinacionog tijela za

po oć žrt a a a zago ara ju, po oć žrt a a će iti uključe a u program rada relevantnih mehanizama za koordinaciju u sektoru zdra st a, so ijal e zaštite, u oblasti smanjenja siro ašt a i koordi a ije po oći oso a a sa invaliditetom na nivou ministarstava (Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice) i

U 2017. po oć žrt a a ije uključe a u programe rada Broj mehanizama za Koordinaciju koji u svojim programima rada obuhvataju

po oć žrt a a Formalno-pravno prih ata je šire defini ije žrt e iz Konvencije o kasetnoj municiji

Po oć žrt a a je uključe a u programe rada mehanizama za koordinaciju do 2019.

54 Uključujući predsta ike Vijeća za oso e sa i aliditeto , do aće orga iza ije koje pružaju po oć žrt a a, Komisiju za deminiranje u BiH i relevantna ministarstva.

33 | 52

relevantnih odjeljenja Brčko Distrikta i e titetskih i kantonalnih ministarstava da bi se osigurala djelotvorna koordinacija i razmjena informacija. 4. BHMAC će kontinuirano prikupljati i analizirati sve podatke o žrt a a mina/ESZR koji su razvrstani po spolu i dobi i dostavljati ih relevantnim ministarstvima da bi osigurao njihovu integraciju u šire sisteme podataka o osobama sa invaliditetom

Situacija od januara 2017. Broj sistema na drža o i ou sa podacima o povredama i /ili invaliditetu, uključujući i podatke o žrt a a i a/ESZR, razvrstanih po spolu i starosnoj dobi Od januara 2018.

poda i o žrtvama mina/ESZR razvrstani po spolu i starosnoj dobi i tegrira i u šire sisteme podataka o povredama i invaliditetu Upravljanje preostalom kontaminacijom

Od BiH se očekuje da . godi e dođe do faze za ršetka55 ide tifika ije i čišće ja s ih poz atih ko ta i ira ih po rši a, či e će preći sa faze sa težište a proakti e opera ije iz iđa ja i čišće ja a fazu rješa a ja preostale ko ta i a ije i a a/ESZR u kojoj će koristiti odgo arajući reakti a odgo or u cilju smanjenja prijetnji preostale kontaminacije.56 Kako BiH bude napredovala ka ovoj tranziciji, pla ira je održi og upra lja ja preostalo ko ta i a ijo će do i ati a z ačaju i zahtije at će eći strateški fokus. O aj pro es često karakterizira i prijelaz sa progra a iz iđa ja i čišće ja koji je pretež o fi a sira iz eđu arod ih iz ora a ko tekst u koje su adlež osti pre ese e a postojeće drža e strukture, a opera ije se fi a siraju iz drža og udžeta. Nekoliko do aćih aktera i a až u ulogu u programu protivminskog djelovanja BiH i od sušti ske su

až osti za uspješ u ide tifika iju i čišće je i a/ESZR. S obzirom na svoje teh ičke kapacitete, BiH je u do roj pozi iji da efikas o i djelot or o upra lja s oji dugoroč i pro le om preostale kontaminacije sa lastiti kapa iteti a. Ipak, až o je da rele a t i akteri pokrenu proces planiranja upravljanja preostalo ko ta i a ijo prije ego što BiH ispu i s oje o a eze pre a čla u . od os o čla u . dvije glavne konvencije. Ti akteri tre aju sagledati ijeli iz pita ja, uključujući i uduće upra lja je i lokaciju baze podataka o protiv i ski ak ija a a drža o i ou. BiH se o a ezuje da će kroz učešće svih relevantnih aktera izraditi strategiju za upravljanje preostalom kontaminacijom do 2022. godine. Akti o učešće Oruža ih s aga BiH i upra a i il e zaštite a i ou e titeta i Brčko Distrikta će u tome biti izuzetno bitno s obzirom da je pred iđe o da i aju jaču ulogu u rješa a ju preostale kontaminacije.

55 „Za ršetak se u o o ko tekstu od osi a i e/ESZR otkri e e ako što su ugrože e drža e za ršile proakti o iz iđa je i/ili čišće je s ih poz atih i su ji ih opas ih po rši a, či e su ih proglasile sigur i za normalnu ljudsku upotrebu. 56 Preostala kontaminacija u ovom kontekstu se odnosi na kontaminaciju minama/ESZR otkrivenim nakon svih razu i apora da se ide tifi iraju i tretiraju s e su ji e po rši e.

34 | 52

Provođe je Strategije BiH BiH će pod odst o Ko isije za de i ira je u BiH koja djeluje u ok iru Mi istarst a i il ih poslo a BiH i u direktnoj je saradnji sa BHMAC-om, osigurati potpu o pro ođe je o e Strategije. BHMAC će preuzeti odst o u izradi ak io ih pla o a sa odgo arajućo pro je o potrebnih finansijskih sredstava te ostvarenja pet strateških ilje a, sa fokuso a opera io aliza iju strateških ilje a.

Praće je, revizija i evaluacija Strategije BiH Praće je pro ođe ja Strategije i je a re izija pružaju oguć ost da se olje sh ate postig uća i izazo i i da se o ogući progra u da prilagodi s oj pra a i strukturu te da se u aprijede uduće erzije Strategije. Praće je pro ođe ja Strategije predsta lja ko ti uira u fu kiju u kojoj se koristi siste atsko prikuplja je i for a ija o pokazatelji a kako i se ključ i akteri a pružile i for a ije o i ou postignutog napretka i ostvarenju operativnih ciljeva, izmjere ih pre a polazišti a i ilja i sta ji a kao indikatorima ostvarenja operativnih ciljeva koji su postavljeni u Strategiji. BHMAC je, u direkt oj sarad ji sa rele a t i akteri a, odgo ora za praće je pro ođe ja o e Strategije. Za to su preduvjet djelotvorno upravljanje informacijama sa jasnim kriterijima za prikupljanje, pohra ji a je, a alizu i dosta u i for a ija, siste i iz ješta a ja i k alitet a koordi a ija i sarad ja sa rele a t i akteri a. Praće je će o ogućiti ide tifika iju pred osti i nedostataka programa protiv i skog djelo a ja BiH i o ogućit će BHMAC-u i part eri a da rješa aju pro le e, da u aprijede aktivnosti, nadograde postignuti uspjeh i da se prilagode promjenjivim okolnostima. BHMAC i Komisija za deminiranje u BiH će tražiti pr u re iziju Strategije . godi e, a zati . godine kako bi sagledali postignuti napredak i prilagodili Strategiju svim eventualnim promjenama u ovom kontekstu, ukoliko bude potrebno, te da bi osigurali njenu kontinuiranu relevantnost. U slučaju z at ih ko tekstual ih pro je a, re izija se ože zahtije ati i prije . godi e kako i Strategija ostala relevantna.

1 | 52

Dodaci Dodatak I: Progra radio i e strateškog planiranja protivmi skih ak ija u BiH i određiva ja prioriteta, održa e u ove ru 6. Day 1: Monday 7 November Time Session Content Responsible Method 09.45 – 10.00 Participant registration Registration of all workshop participants Workshop participants 10.00 – 10.40 Opening session Formal opening of the workshop and welcome Demining Commission BHMAC 10.40 – 11.00 Introduction to the workshop Workshop overview, objectives and goals Ms. Åsa Massle erg, GICHD Advisor Strategic Management 11.00 – 12.00 Introduction to BiH’s national mine action programme Brief history, key achievements main challenges and way ahead Mr Tarik, BHMAC Presentation 12.00 – 12.20 The Armed Forces of Bosnia and Herzegovina Presentation 12.20 – 13.20 Lunch 13.20 – 14.00 I trodu tio to BiH’s national mine action programme Brief history, key achievements main challenges and way ahead The Federation of Bosnia and Herzegovina Civil Protection Nor egia People’s Aid NPA Presentation 14.00 – 14.30 I trodu tio to BiH’s national mine action programme Questions and answers General discussions All participants Discussions 14.30 – 15.00 Introduction to Strategic Planning Presentation of good practices and lessons learnt in strategic planning processes globally Ms. Åsa Massle erg, GICHD Ad isor Strategi Ma age e t Presentation

2 | 52

15.00 – 15.15 Coffee Break 15.15 – 15.45 Mainstreaming operational efficiency in strategic planning Operational efficiency and key land release principles, Land Release IMAS 07.11 Ms. Helen Gray, GICHD Advisor Operational Efficiency Presentation 15.45 – 16.00 Wrap-up of day 1 Summary of the day Questions & answers Ms. Åsa Massle erg, GICHD Ad isor Strategi Ma age e t Day 2: Tuesday 8 November Time Session Content Responsible Exercises 09.00 – 09.15 Recap Key points from Day 1 Ms Åsa Massle erg, GICHD Ad isor Strategi Ma age e t 09.15 – 09.45 Mainstreaming information management in strategic planning Key IM principles IM and strategic planning Ms Anne-Li Nau lér, GICHD Ad isor, I for atio Management 09.45 – 10.15 Mainstreaming gender and diversity in strategic planning Presentation of key gender and diversity issues Ms Arianna Calza-Bini, GMAP Director 10.15 – 10.30 Coffee Break 10.30 – 10.45 Understanding the context: introduction Introduction to context analysis tools Ms. Åsa Massle erg, GICHD Ad isor Strategi Ma age e t 10.45 – 12.30 Context Analysis Stakeholder analysis, Strengths, weaknesses, opportunities and threats (SWOT) analysis PESTLE Participants work in groups using different context analysis tools 12.30 – 13.30 Lunch 13.30 – 15.00 Context Analysis Group work, continued Group presentations and discussions Questions & answers Discussions Workshop participants 15.00 – 15.15 Coffee Break

3 | 52

15.15 – 16.00 Review of the day and o er ie of to orro ’s programme Feedback/questions from participants GICHD Day 3: Wednesday 9 November Time Session Content Responsible Method 09.00 – 09.15 Recap Key points from Day 2 GICHD Presentation 09.15 – 09.45 BiH 2009–2019 national strategy Key aspects of current strategy evaluation feedback: limitations and challenges BHMAC

Ms. Åsa Massle erg, GICHD Ad isor Strategic Management Presentations 09.45 – 10.00 Vision, mission, and objectives How do vision, mission, objectives and outcomes differ? Ms. Åsa Massle erg, GICHD Ad isor Strategic Management Presentation 10.00 – 10.30 Define and agree upon vision, mission and time-line for the national mine action strategy Divide participants into groups, each group suggests a vision, mission and time-line Group work 10.30 – 10.45 Coffee Break 10.45 – 12.30 Vision, mission and time-line Group presentations on vision, mission and time-line. Feedback and discussions. Agree on vision and mission Each group presents a suggested vision, mission and time-line. Group work 12.30 – 13.30 Lunch

4 | 52

Day 4: Thursday 10 November Time Session Content Responsible Method 09.00 - 09.15 Recap Key points from Day 3 GICHD 09.15 – 10.30 Drafting strategy sections Participants are divided into working groups, covering each strategy section, based on their experience and expertise For each strategy section, each working group is tasked to develop: Objective Outcomes Targets Indicators Baseline Group work 10.30 – 10.45 Coffee Break

13.30 – 14.45 Strategy structure Discuss and agree on proposed strategy structure. BHMAC Ms. Åsa Massle erg, GICHD Ad isor Strategic Management Workshop participants Presentations

Group discussions 14.45 – 15.15 Strategy structure Enabling strategy monitoring and evaluation (M&E) Baselines, targets, indicators, outcomes, ojectives Ms. Åsa Massle erg, GICHD Ad isor Strategic Management Presentation 15.15 – 15.30 Coffee Break 15.30 – 16.00 Review of the day/overview of to orro ’s progra e Participant feedback; requests and suggestions GICHD Workshop participants

5 | 52

10.45 – 12.30 Drafting strategy Sections As above. As above. Group work 12.30 – 13.30 Lunch 13.30 – 15.00 Group work presentations Group work presentations Questions and answers Group discussions Each group presents on the above, Feedback from workshop participants. Group presentations 15.00 – 15.15 Coffee Break 15.15 – 15.45 Monitoring and reviewing the national strategy Key aspects of the monitoring and reviewing phases. Future plans and action points BHMAC GICHD Presentations 15.45 – 16.15 Way ahead: finalising and approving the national strategy Agree on next steps, define roles and responsibilities. BHMAC GICHD Presentations

1 | 52

Dodatak II: Lista učes ika radio i e strateškog pla ira ja protiv i skih ak ija i određiva ja prioriteta, održa e u novembru 2016. Br. Ime Prezime Organizacija Funkcija 1 Ilija Mikić Oruža e s age BiH Oficir za osiguranje kvaliteta deminiranja 2 Refik Fazlić Oruža e s age BiH pukovnik, šef ureda za de i ira jeUXO 3 Branka Vitko ić BHMAC Viša struč a sarad i a za upozora a je a mine 4 Esher Sadagić BHMAC Viši struč i sarad ik za po oć žrt a a mina 5 Goran Ždrale BHMAC Viši struč i sarad ik za a alizu i

iz ješta a je 6 Ivana Rado jić BHMAC Struč i sarad ik, pre odila 7 Muvedeta Tuno BHMAC Viši struč i sarad ik za izradu projekata 8 Ranko Banjac BHMAC Šef upra lja ja k aliteto 9 Tarik Šerak BHMAC Šef odsjeka za upra lja je PMD 10 Viktor Filipo ić BHMAC Za je ik šefa 11 Zdravko Jo jić BHMAC Po oć ik direktora za opera ije 12 Željko Đogo BHMAC Viši struč i sarad ik za a alizu i iz ješta a je 13 Tatjana Boji o ić BHMAC Banja Luka Šef Ka elarije za osigira je k aliteta 14 Ne ojša Stjepa o ić Ci il a zaštita Brčko Distrikta Šef jedi i e za de i ira je i EOD 15 Blažen Ko ač Komisija za deminiranje u BiH Čla 16 Sead Murato ić Eco-Sport Group Sarajevo Predsjednik 17 Melchior Opielewicz EUFOR Šef odsjeka za za PMD 18 Željko Kali ić EUFOR Šef tere skih opera ija

2 | 52

19 Enes Dolić Federalna uprava civilne zaštite Šef sektora za de i ira je, šef deminerskih operacija u FBiH 20 Murat Baručija Federalna uprava civilne zaštite Šef orga iza io e jedi i e za de i ira je

i u išta a je NUS-a 21 Mustafa Kadri ego ić Federalna uprava civilne zaštite Struč i sarsarad ik za pla ira e i ođe je operacija 22 Saša Sarić Genesis Koordinator projekta za upozoravanje na mine 23 Zorica Lučić MKCK Odgovorna za saradnju sa DCKBiH pri ICRC 24 Gregor Sa čanin ITF Šef Ureda za implementaciju BiH 25 Marija Trlin Centar za obuku pasa za otkrivanje mina u BiH Služ e i a za od ose od ose s

ja ošću/upra lja je projekata 26 Milenko To ić Ministarstvo odbrane Viši struč i sarai sarad ik za i il o-vojnu saradnju 27 Darvin Lisica NPA Regio al i direktor za Jugoistoč u E ropu 28 Svjetlana Pa lo ić Posavina bez mina Direktorica 29 S ježana Ko ač Crveni krst Republike Srpske Koordinatorica programa programa za upozoravanje na mine 30 Senadin Kumro Cr e i križ Federacije BiH Koordinator programa UM, SALW, DPP 31 Ivana Grujić Društ o Cr e og krsta/križa BiH Koordinatorica programa za humanitarna pitanja 32 Milisav Pa tić Repu lička upra a i il e zaštite Viš struč i sarad ik za pla ira je i

iz ješta a je 33 Željko Volaš UDAS Predsjednik

Dodatak III: Zadaci Komisije za deminiranje u BiH i BHMAC-a, prema Zakonu o deminiranju u BiH iz 2002. godine Osnovni zadaci Komisije za deminiranje u BiH, prema Zakonu o deminiranju u BiH, obuhvataju: 1. Predstavlja Bosnu i Hercegovinu na konferencijama koje se odnose na protivminske akcije 2. Odobravanje standarda i prijedlog ka didata za odeće fu k ije u BHMAC-u 3. Odobravanje internih propisa za rad BHMAC-a 4. Po oljša a je sarad je iz eđu FBiH i RS-a 5. Pod oše je redo ih iz ještaja Vijeću i istara BiH 6. Redo o iz ješta a je Odbora donatora o programu protivminskog djelovanja BHMAC o avlja sljedeće zadatke, pre a Zako u o de i ira ju u BiH: 1. Održa ati i oditi e tral u azu podataka o i ski polji a i kapa itete za mapiranje 2. Predlagati teh ičke i sigur os e sta darde, kao i sta darde osigura ja k aliteta iz rše ih operacija deminiranja i predlagati certifikate na odobrenje Komisiji 3. Pregledati dokaze o k alifi ira osti eđu arod ih i do aćih fir i za de i iranje za njihovu akreditaciju 4. Predlagati sta darde za o uku koju će odo riti Ko isija, te pratiti i iz ješta ati o jiho oj provedbi 5. Pripre ati prijedloge za rad a de i ira ju područja koja su a eđue titetskoj li iji razgra iče ja, koje će odo riti Ko isija 6. Pripre ati pla o e rada i proraču e za s oje akti osti, kao i iz ještaje i o raču e, koje će odobriti Komisija za deminiranje u BiH i nakon toga dostaviti Odboru donatora

4 | 52

Dodatak IV: Ključ i rizi i za progra (koje su ide tifi irali učes i i radio i e strateškog pla ira ja održa e u Sarajevu u novembru 2016.)

Smanjeno interesovanje donatora Ogra iče a fi a sijska sredst a Ra iji pro le i u ruko ođe ju BHMAC-om i negativan publicitet Nepostojanje kvalitetnog procesa upravljanja informacijama Smanjena operativna efikasnost Ogra iče o pro ođe je pro esa raća ja po rši a

5 | 52

Dodatak V: Očekiva i dopri os i skih ak ija ostvare ju iljeva održivog razvoja57

57 GICHD-UNDP, Leaving no one behind : Mine Action and the Sustainable Development Goals, (Niko ne smije biti izostavljen: Minske akcije i iljevi održivog razvoja , februar 2017.

6 | 52

7 | 52

Dodatak VI: Odgovornosti BHMAC-a u pogledu mjera upozoravanja na mine (preuzeto iz Standarda za upozoravanje na mine BiH) Poglavlje II ODGOVORNOSTI I MJERODAVNOSTI BHMAC i a slijedeće odgo or osti i jeroda osti: 1. Provodi akreditaciju organizacija i certifikaciju njihovih opera ija suklad o Vodiču za akreditira je UM organizacija. 2. Upravlja, koordinira i nadzire prikupljanje podataka i procjenu potreba sukladno Standardu i osigurava transparentnost potreba za UM. 3. Uspostavlja bazu podataka prikupljenih u sklopu procjene potreba za UM, podataka o provedenom nadzoru UM aktivnosti i podataka dobivenih kroz koordinaciju, kao dio baze podataka BHMAC-a za protiv i ske ak ije. Također, osigura a dostup ost i for a ija s i ositelji a akti osti. 4. Razmjenjuje prikupljene podatke sa relevantnim organizacijama iz ostalih sektora (zdravstvo, izobrazba, poljoprivreda, promet, informiranje i dr.). 5. Osigura a ositelji a akti osti pristup iz ještaji a pro je e. 6. Osigura a da drža a pro je a potre a za UM sadrži i for a ije o pla ira i akti osti a i strategijama drugih organizacija. 7. Izrađuje odič/s jer i e o pro ed i pro je e potre a. 8. Distribuira rezultate procjene ostalim relevantnim organizacijama. 9. Pripre a drža i pla za UM, kao dio drža og plana protivminskih akcija. 10. Koordi ira sa UM i drugi orga iza ija a uključe i u protiv i ske ak ije u pripre i drža og pla a, kako i se iz jeglo dupli ira je akti osti i epotre o troše je resursa. 11. Osigura a i for a ije i resurse radi po oći u planiranju. 12. Koordinira sa organizacijama iz drugih sektora (npr. izobrazba, informiranje, itd.) u planiranju protiv i skih ak ija, uključujući UM. 13. Odobrava planove organizacija u okviru stalnog procesa certificiranja operacija UM-a. 14. Osigurava pro ed u UM projekta suklad o potre a a i prioriteti a određe i u fazi pro je e i planiranja. 15. Usposta lja operati i eha iza adzora ad pro ed o akti osti UM orga iza ija a drža o nivou. 16. Pro odi adzor ad pristupo ugrože i zajed i a a i ciljnim skupinama. 17. Pruža struč u i sa jetoda u po oć UM orga iza ija a, te podršku pro ed i UM projekata a gažira je u utar jih i a jskih resursa teh ička po oć, struč a po oć, edijsko oso lje i dr. .

8 | 52

18. Po aže u koordi ira ju iz eđu UM orga izacija i drugih vladinih agencija i sektora. 19. Osigurava prikupljanje i analiziranje informacija dobivenih nadzorom prije procesa evaluacije. 20. Nadzire pro je e u drža o ko tekstu protiv i skih ak ija i o ogućuje raz je u rezultirajućih informacija. 21. Prati pro je e u opće operati o okruže ju kroz prikuplja je, a alizu i distri uira je i for a ija dobivenih kroz nadzor UM-a i ostalih akti osti pr. po oć žrt a a i a . 22. Podstiče UM orga iza ije a pro ed u e alua ije lastitih UM projekata. 23. Pro odi e alua iju drža og UM progra a i akti osti, kao dijela drža og pla a protivminskih akcija. 24. Podstiče raz je u i for a ija iz eđu UM orga iza ija ili drugih rele a t ih ositelja akti osti, te prikupljanje i distribuiranje rezultata evalua ije kao „ auče ih lek ija . 25. Osigurava planiranje i djelovanje prema nalazima i rezultatima evaluacije.

Finansijski plan za provedbu

Strategije protivminskog djelovanja

Bosne i Hercegovine

2018-2025

2

Realizacija Strategije protivminskog djelovanja 2009-2019 u proteklih devet godina njenog provođenja, karakteriše obim prikupljenih i utrošenih sredstava na nivou od 50% od planiranog. Prikupljanje i utrošak sredstava od strane donatora je ostao na približno istom nivou tokom cijelog

perioda, što se pokazalo kao veoma dobro jer nije došlo do povećanja obima prikupljanja, izdvajanja i utroška sredstava iz domaćih izvora.

Tabela 1. prikazuje obim prikupljenih i utrošenih sredstava po godinama provedbe Strategije.

Godina provedbe 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 UKUPNO

Izvori BiH (mil. KM) 26.59 30.78 20.12 16.88 16.73 21.48 19.51 18.97 171.06

Donatori (mil. KM) 29.47 27.05 20.53 16.63 18.77 20.49 15.63 14.76 163.33

Ukupno obezbjeđeno (mil. KM) 56.06 57.83 40.65 33.51 35.50 41.97 35.14 33.73 334.39

Tabela 1. Finansijski pregled PMD 2009-2016

U 2017. godini je utrošeno ukupno 32 miliona KM. Prosjek od 40,71 miliona KM po godini nam govori da je to obim prikupljenih sredstava koji se može očekivati i u budućem osmogodišnjem period, koliko je predviđeno novom Strategijom protivminskog djelovanja za period 2018-2025.

Ostvarenjem nove Strategije, Bosna i Hercegovina će ispuniti zahtjeve iz Otawske konvencije.

U proteklih devet godina provođenja Strategije PMD 2009-2019, na sličan način kao finansijski, karakteriše se i provođenje Operativnog plana s tom razlikom da je u posljednje tri godine primjetan pad rezultata u operacijama vraćanja zemljišta krajnjim korisnicima (Land release). Ovaj

trend opadanja ukazuje da nisu samo novčana sredstva, odnosno njihov nedovoljan obim prikupljanja, jedini razlog nedovoljnog provođenja

protivminskog djelovanja, već je opala i efikasnost ne-tehničkih i tehničkih metoda.

3 Tabela 2. Operativni pregled PMD 2009-2017

Tabela 2. prikazuje izvšenje operativnih planova u posljednjih devet godina. Ukupna vraćena površina iznosi 494 km2, ukupna otkazana (NTI)

iznosi 394,13 km2. Ukupno tehničke metode (čišćenje + teh. izviđanje) iznose 99,87 km

2 i odnos NTI – TI metoda je 80 % - 20%.

Komisija za deminiranje u BiH i Centar za uklanjanje mina u BiH u saradnji sa Delegacijom europske unije u Bosni i Hercegovini je pokrenula

projekat Land release IPA 2011, kako bi pokušali iznaći efikasniji i efetivniji način upotrebe operativnih i finansijskih sredstava, kao i usklađivanje domaćih Standarda sa Međunarodnim standardima za humanitarno deminiranje (IMAS). Projekat se provodio od 2012. godine do

2015. godine. Provedeno je pet pilot projekata na različitim geografskim, klimatskim i minskim područjima u Bosni i Hercegovini. Poslje pilot projekata koji su pokazali dobre rezultate, nastavilo se sa provođenjem nove metodologije. Do sada je ukupno završeno 11 MSP-ova ukupne

površine 42,8 km2. U progresu je 10 MSP-ova ukupne površine 42 km2

. Rezultati završenih MSP-ova prikazani u Tabeli 3. ukazuju da je nova

2009-

početak 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

2018 -

početak UKUPNO

Sumnjiva

površina SOPO

/km2/

1.555 494 km2 1.061

Čišćenje km2 1.94 2.35 3.13 1.3 1.89 1.85 1.64 1.33 0.83

16.26

Tehničko izviđanje km2

10.8 9.39 9.56 7.46 9.17 10.12 8.39 10.39 8.33

83.61

UKUPNO

km2

12.74 11.74 12.69 8.76 11.06 11.97 10.03 11.72 9.16

99.87

4 Tabela 3. Pregled završenih MSP-ova

Minsko sumnjivo područje MSP

SOP površina

/ m2/

Otkazano

/m2/

Broj

pronađenih i uništenih

mina

Očišćeno

/m2/

Redukovano

/m2/

Fizičko tretiranje

/istražne staze m2/

Vračena površina /m2/

Broj

mina /ha

Podvelež 5,990,000 5,675,011 23 8,660 190,631 44,876 5,990,000 27

Kupres 9,410,000 9,294,082 18 32,992 206,770 17,018 9,410,000 5

Avramovina 1,310,000 852,235 32 20,002 297,845 30,063 1,310,000 16

Tursanovo Brdo 1,550,000 1,243,770 46 12,894 274,629 40,765 1,550,000 36

Vlasic 1 2,500,000 2,000,738 258 23,881 211,267 24,768 2,500,000 108

Brezicani 3,380,000 2,726,101 36 3,173 651,187 72,234 3,380,000 113

Lukavica 6,770,000 2,291,617 40 9,366 305,056 53,133 6,770,000 43

Praca 2,141,221 1,746,520 132 26,959 381,791 53,638 2,141,221 49

Velika Dreznica - Suicka

poljana 3,900,000 3,524,686 380 45,393 515,149 121,776 3,900,000 84

Mitrici 2,039,000 1,730,631 66 40,814 322,262 50,476 2,039,000 16

Josanica - Turija 3,798,741 3,552,931 113 18,301 229,565 61,238 3,798,741 62

UKUPNO 42,788,962 34,638,322 1144 242,432 3,586,153 569,985 42,788,962 47

5

metodologija efikasnija ako se uzme u obzir da je odnos netehničkih u odnosu na tehničke 91% - 9%, kao broj pronađenih mina po hektaru koji sada u prosjeku iznosi 47. Na osnovu ovih pretpostavki i činjenice da će u novoj Strategiji protivminskog djelovanja 2018-2025 upravo nova

metodologija biti osnova za provođenja strateškog cilja 3., urađena je projekcija potrebnih finansijskih sredstava za ispunjenje iste. Godine 2016,

2017 i 2018. su prelazne godine na uvođenju nove metodologije i karakteriše ih provođenje operativnih poslova na ova dva načina, stari ''tradicionalni'' i novi.

U martu 2019. godine ističe rok za provedbu drugog produženja po Otawskoj konvenciji koju je dobila Bosna i Hercegovina 2008. godine.

Komisija za deminiranje u BiH je odlučila 2017. godine da pokrene izradu prijedloga Zahtjeva za produženje roka Bosne i Hercegovine prema Otawskoj konvenciji, privremeno na dvije godine na period 2019-2021. Za ove potrebe je urađen operativni i finansijski plan za 2019. i

2020.godinu (Tabela 4. i Tabela 5.)

Tabela 4. Operativni plan za produženje roka za dvije godine 2019-2020

6

Tabela 5. Finansijski plan za produženje roka za dvije godine 2019-2020

Nakon privremenog produženja Bosna i Hercegovina će podnijeti Zahtjev za konačno produženje kojim bi se definisao krajnji rok za rješavanje minskog problema. Prema operativnim i finansijskim pokazateljima to bi mogla biti 2025. godina kako je predviđeno novom Stretegijom protivminskog djelovanja 2018-2025. Od 2020. godine očekuje se puna primjena nove metodologije vraćanja zemljišta krajnjim korisnicima,

tako da je za očekivati da se udio tehničkih metoda još smanji u odnosu na netehničke na nivo od 7-8%. Na osnovu svega naprijed navedenog,

sačinjen je finansijski plan koji predviđa da je potrebno oko 336.2 miliona KM (Tabela 6.) za realizaciju nove Strategije protivminskog

djelovanja 2018-2025.

Financiranje za period 2019-2020,Vladini resursi i donatorski resursi

Vladini resursi BAM: OS BiH: 2019 - 4.5 mil, 2020 - 4.5 mil, BHMAC: 2019 - 5.945 mil, 2020 - 5.945 mil.

Donatorski resursi BAM: 2019 - NPA - 4.5mil, ITF - 10.610 mil, EU,UNDP,ICRC - 4mil; 2020 - NPA - 4.5 mil, ITF - 7.975mil,

EU,UNDP,ICRC - 3.825mil.

Financiranje za period 2021-2025,Vladini resursi i donatorski resursi

Vladini resursi BAM: 2021 - 21.550mil, 2022 - 21.550mil, 2023 - 21.550mil, 2024 - 21.550mil, 2025 - 21.550mil.

7

Donatorski resursi BAM: 2021 - 21.550 mil, 2022 - 21.550mil, 2023 - 21.550mil, 2024 - 21.550mil, 2025 - 21.550mil.

Navedeni podaci su dobijeni na osnovu Izvještaja o protuminskom djelovanju i Financijskog plana za realizaciju Strategije protuminskog

djelovanja Bosne i Hercegovine 2018-2025.

Tabela 6. Stanje SOPO na početku 2018. i pretpostavke za smanjenje do 2025. godine

sa finansijskim planom za realizaciju

bosna i hercegovina - bhmac.org · bosna i hercegovina vijeće iistara strategija protivminskog...

Documents