U duhu recepata iz sveprisutnih kuharica kojima obiluje većina novinskih izdanja, mi ćemo vam u duhu neskromnosti otkriti recept za izradu skromnih, ali funkcionalnih, zabavnih i inventivnih novina. Možda će netko u duhu zlobnih jezika reći: “Može li se Knjigomat nazvati novinama?” Pa, možda i ne može, ali u duhu naše dobre volje i pozitivne energije, mislimo da je Knjigomat edukativan, zabavan i dobar pa makar ga i ne zvali novinama.Recept ili što vam je potrebno za izradu knjižničnih novina prosječne gradske knjižnice:- jedna šefica/šef koji ima povjerenja u vas- najmanje 5 dobronamjernih kolega,

a može i više- jedna inventivna urednica i jedna

manje glavna urednica- puno ljubavi za knjigu i knjižnice - prstohvat ponosa na grad u kojem

je vaša knjižnica smještena - pregršt kolegijalnosti,

dobrohotnosti i pozitivnih vibracijai, na kraju, kad sve to imate, lagano promiješajte i stavite u kalup u obliku Knjigomata gks!

2012- 6

GKSKNJIGOMATknjižnične novine gradske knjižnice samobor

Pred vama je 10. broj Knjigomata!

Dobar odgoj nam nalaže da budemo skromni pa ćemo reći da to i nije neki broj i da uvijek može više. Zdrav razum nam nalaže da budemo neskronmi i spomenemo pohvale koje su kroz deset brojeva uputili mnogi.

br. 10

02

Između devetog i desetog broja naših

novina imali smo pune ruke posla…

Druženja, predstavljanja knjiga, kvizovi,

otvorenja izložbi, haiku susreti, dječji

pjesnički susreti i još puno toga. Ipak,

ove stranice posvećujemo Noći knjige.

Obilježili smo je 23. travnja, i bila nam je to

prva Noć, ali nadamo se ne i zadnja!

Bilo mi je jako lijepo. Upoznala sam vrlo drage osobe i čula što druga djeca misle o vampirima i mitskim bićima. Nadam se da će se nešto slično održati i iduće godine.

doga

đanj

a

šTO Su reKlI O NOćI KNJIGe NA OdJelu zA dJecu? Veoma zanimljivo.

Drago mi je što sam saznala neke zanimljivosti i mišljenja drugih o knjigama. Veselim se idućoj Noći knjige!

Rasprava o nadnaravnim bićima bila je vrlo konstruktivna. Vidjelo se da nitko ne čita romane vampirske tematike samo zbog pomodnosti, nego svi promišljaju o navedenoj literaturi i pronalaze u njoj dobre, ali i loše strane.

noćknjige

SandRa TiLićučiteljica

ineS PeRHoTučenica 6. razreda

ana vLašičekučenica 8. razreda

03

šTO Su reKlI O NOćI KNJIGe NA OdJelu zA OdrASle?

…s obzirom na to da je ovo bila prva Noć knjige ne može se ni s čim uspoređivati!!! Dobra organizacija i dobra ideja! Čitanje i glazba između ... za svaku pohvalu je i buvljak knjiga koji je bio dobar, ali vjerujem da će sljedeće godine biti još i veći!!! Nadam se da će na 2. Noći knjige biti više mlađih posjetitelja.

Drago mi je da se tako nešto napravilo i u našoj Knjižnici. Bilo mi je lijepo vidjeti da ima ljudi koje to zanima... Posebno mi se svidio glazbeni dio, no, mislim da bi trebalo biti manje čitanja. Takve prigode trebale bi biti posvećene problematiziranju knjige, načinima čitanja, dostupnosti... U svakom slučaju, cijenim pokušaj Gradske knjižnice Samobor da obogati kulturni život Samobora.

Od kada je svijeta i vijeka, noć ima mistiku, neznanu danu. Baš kao i knjiga - svoju čaroliju riječi! Zato je bilo neobično doći na večernje “bdijenje” u našu knjižnicu, samoborski prostor dobrih događanja. Glazba. Ugodni glasovi čitača. Knjige s noćnim (uz)dasima. Vedro društvo noćnika-tragatelja, sa srcem među zvijezdama i knjigama. (Šteta da je samo jedna Noć godišnje!) I idući put, s knjigom i jastukom u ruci! (Bilo bi zgodno provesti npr. Noć čitanja lektire, mislim da bi seđacima svidjelo…). Možda i zanoćimo među knjigama, dodamo mraku od njihove svjetlosti!

RoMana SeMenićknjigoljupka iz Svete Nedelje

diana koLLeRnovinarka

iRena SkUPnjakučiteljica

04

Već 32 godine radim u samoborskoj knjižnici. Dug je to staž i dovoljno vremena da se pročita puno knjiga. Najradije čitam krimiće koji su u svako vrijeme hit i koliko se sjećam kroz godine rada s knjigama i korisnicima, oduvijek su rado čitani. Zapravo, kada ste svakodnevno okruženi knjigama, čitate sve i zato mi je teško odabrati 5 najdražih knjiga. Kad se pokušam sjetiti, moram se, ipak, vratiti na starije naslove. Oduvijek korisnici traže nove naslove i samo se pravi čitači s vremena na vrijeme vrate na one knjige koje su pročitali prije puno vremena.

Dakle, moj izbor bi bio:

knji

gofi

L

Martin Cruz SMith

PaRk goRkoga

JEan auEL

Saga djeCa ZeMLje

MaY SJOWaLL i PEr WahLOO

gad

Liza MarKLunD

PakLeni STRojzVOniMir MaJDaK

BiBa, okReni Se PReMa ZaPadU

32

1

4 5

Franjo Jurković

05

Potpisuju se razni sporazumi: o suradnji, mirovni, sporazum o poslovima i mnoštvo inih. Ali, tko je od vas potpisao sporazum sa samim sobom. Ako vam nije baš najjasnije o čemu pričamo onda svakako trebate objašnjenje Don Miguela Ruiza. Njegova knjiga Četiri sporazuma sa samim sobom sigurno će vam biti dobar vodič do podizanja samopoštovanja ili pomoć za samospoznaju i samorazvoj. U takvim slučajevima najbezbolnije je posegnuti za jednom od Ruizovih knjiga. Osim Četiri sporazuma Don Miguel Ruiz, međunarodni je autor knjiga Glas znanja, Majstorstvo u ljubavi i Peti sporazum sa samim sobom. Ruiz već gotovo trideset godina objavljuje svoju jedinstvenu kombinaciju drevne mudrosti i suvremene svjesnosti kroz predavanja, radionice i obilaske svetih lokacija diljem svijeta.

Od potpisivanje sporazuma s Ruizovim knjigama ne trebate strahovati, opustite se i potpišite!

nikad čUo

jeST

e Li

čUL

i Za.

.. don Miguela ruiza?

06

dr.sc. Radovan vRanaprofesor na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za informacijske znanosti

knjigoMaTURekLi...

...oSU

S vama je sve što radite veliko veselje pa tako i Knjigomat. Još puno ovakvih vam želim!

Zdenko Bašićvišestruko nagrađivani likovni umjetnik

Sanja PiLićknjiževnica, piše za djecu i odrasle

Knjigomat Gradske knjižnice Samobor, zgodna je, duhovita, pregledna, informativna knjižica koja nas upoznaje sa životom samoborske knjižnice, preporučuje nam naslove najnovijih izdanja i daje korisne savjete svojim članovima. Simpatično dizajnirana, praktičnog formata i lepršavih tekstova ugodna je dopuna i podsjetnik svim ljubiteljima dobre riječi na to kako je čitanje važna, ali i zabavna navika!

Formatom male, naslovom inventivne, grafički razigrane i prepoznatljive, na mediju koji traje, informacijski bogate, komunikacijski neposredne, zabavne, knjižnične novine svoje čitatelje upoznaju sa svim važnim informacijama koje knjižnica želi posredovati svojim korisnicima i onima koji to tek kane postati. Knjižnične novine nezamjenjiv su izvor o novostima i događajima u knjižnici.

07

ZoRan PongRašićpisac opće prakse

Za klince, omladince i senilce! Efektno, informativno, ozbiljno i zabavno! Čak i montipajtonovski duhovito (Tugin kutak na self-help način “U radnom ste odnosu, a ne dobivate plaću – čitajte, za drugo i tako nemate novca!” He, he, he!). Sretan rođendan!

iviCa PRTenjačaknjiževnik

knjigoMaTURekLi...

Moj glavni kometar na vaš simpatični i ljupki Knjigomat je: “Povećajte broj stranica!” S više stranica vaši će korisnici i neki namjernici dobiti više informacija o novim dobrim knjigama i njihovim autorima, ali i onima koje su nas oduševljavale prošlih godina. Svaka knjižnica u Hrvatskoj trebala bi imati sličnu publikaciju dostupnu širokom krugu građana. Ovo je konkretna pomoć za spas knjige i čitanja.

BRanka PRiMoRaCnovinarka, urednica Večernjeg lista i spisateljica

Budući da sam često u knjižnicama, što kao pisac, voditelj nekih programa, što kao korisnik, slučajni prolaznik koji ubija malo vremena listajući, čituckajući, tražeći, pokatkad pomislim kako bi ovaj svijet strašno mjesto bio kad ne bi postojale knjižnice. Na što bi to pitam se ličilo, gdje bismo se nalazili i gubili, gdje bismo se čuvali od besmisla i čemu bismo tako jednostavno i nenametljivo pripadali ako to ne bi bila knjižnica koju volimo i u koju dolazimo. Osim riječi hvale i potpore, želim reći i da je samoborski Knjigomat dokaz da se i u recesijsko i sirotinjsko vrijeme može raditi kvalitetno, da se ta razina može podizati, nadasve – da se može i dalje biti zaljubljen u knjige i u knjižnice, optimističan i poletan, obazriv i dobronamjeran. Jer, samoborski je Knjigomat sve to u jednom, nastao je po svemu iz ljubavi prema čitateljima i potrebe da se na jednom mjestu ta ljubav skupi i prikaže. S veseljem se uvrštavam u njegove čitatelje.

08M

oje

iMe

je

nečU

jno

iSab

ELLE

Jar

rY

nek

ZaBa

va

Počn

eni

CCOL

O aM

Man

iti

došL

a že

na

dokT

oRU

raY

KLuu

n

naRo

čiTo

Lj

eTi

anKi

Ca t

OMić

aMy

i iSa

BeLL

eEL

izab

Eth

StrO

ut

jedi

ni

Svje

dok

LjeP

oTe

Mir

O Ga

Vran

STaR

aC k

oji j

e či

Tao

LjUB

avne

Ro

Man

eLu

iS S

EPuL

VEDa

naPo

kon

Rođe

nM

arGa

rEt M

azza

ntin

i

Po

tre

sno

, d

ub

oko

i lij

ep

o

po

ets

ko

šti

vo.

Du

ho

vito

, za

ba

vno

i n

e o

sob

ito

d

ub

oko

um

no

.

Iza

me

ni

ne

pri

vla

čno

g

na

slo

va, k

rije

se

izu

zetn

o

tem

pe

ram

en

tna

i d

irlji

va p

riča

.

Sva

ko

dn

evn

o

i po

ma

lo

du

ho

vito

–

ba

š ta

ko

bih

ja

že

ljela

n

ap

isa

ti p

riče

iz

dje

tinjs

tva

.

Jed

no

sta

vni

op

isi

ko

mp

leksn

ih

od

no

sa.

Ne

ka

ko

u

što

glje

no

.N

isa

m s

e b

aš

pro

na

šla

u

kn

jizi.

(Bilo

m

i je

te

ško

p

oče

ti č

ita

ti

– e

lem

en

ti

fan

tast

ike

i st

varn

ost

i u

skla

dn

oj c

jelin

i –

eg

zoti

čno

!)

Ka

d ju

pro

čita

te

još

du

go

po

slije

b

it ć

ete

po

d

do

jmo

m.

Uz

ovu

kn

jigu

ča

k i

ja p

ost

aje

m

sen

tim

en

taln

a.

Po

bje

dn

ik u

m

om

oso

bn

om

n

atj

eča

ju z

a

na

jkn

jigu

20

11.

Mo

joj m

am

i šo

ka

ntn

o, m

en

i st

varn

o

i za

nim

ljivo

.

Za

do

bre

sta

re

no

sta

lgič

are

!N

e p

od

no

sim

n

ajlo

nke

i to

čka

.

Bro

j str

an

ica

je

jed

ino

što

m

i u o

voj k

njiz

i o

dg

ova

ra.

Još,

da

jte

mi

još!

Da

ima

ko

ju

stra

nic

u m

an

je

bila

bi j

oš

bo

lja.

Po

seb

no

lij

ep

a k

njig

a.

Ka

ko

se

vra

titi

m

eđ

u ž

ive

ka

d

jed

no

m u

mre

š u

se

bi.

… i

po

čin

je

… s

prv

om

st

ran

ico

m

kn

jige

.

Be

z p

ate

tike

, ra

vno

u

gla

vu. D

ob

ro

na

pis

an

o, z

a

pre

po

ruči

ti.

Ma

le i

sim

pa

tičn

e

pri

čice

iz

dje

tin

jstv

a.

Me

ni m

alo

d

osa

dn

jika

vo.

Učm

ali

gra

dić

, m

ajk

a i

kće

r. S

po

ro, a

li ra

dn

ja s

e, i

pa

k,

razv

ije.

Kn

jiga

, mo

žda

, i n

ije t

ako

lo

ša,

ali

Ga

vra

n p

iše

ko

mo

rno

i z

ast

arj

elo

…

Ma

li is

ječa

k

živo

ta u

A

ma

zon

iji.

Sta

rac

ko

ji či

ta, a

ne

piš

e,

pra

šum

a,

Ind

ijan

ci i

na

kra

ju...

pa

nte

ra.

Me

ni s

up

er.

Po

tpu

no

sa

m

zalju

blje

na

u

ovu

kn

jigu

, ne

zn

am

to

čno

za

što

.

Okru

tna

su

db

ina

ote

la

joj j

e v

olje

no

g

mu

ška

rca

...N

o, o

na

se

ne

p

red

aje

. Vra

tila

je

sm

isa

o

živo

ta.

Pa

rod

ija

ljud

ske

glu

po

sti

pri

ka

zan

a k

roz

g

ale

riju

lik

ova

ko

ji su

dio

sv

ako

dn

evi

ce.

Mu

ška

rac

i že

na

ko

ji im

aju

sv

e d

ok s

e n

e

po

javi

bo

lest

. Ta

da

sve

va

žno

po

sta

je

ne

važn

o.

Sva

tko

se

sje

ća

ovi

h, n

aiz

gle

d

ne

važn

ih,

de

talja

iz

dje

tin

jstv

a k

oji

na

s o

dre

đu

ju

i ob

liku

ju.

Isa

be

lle

, sa

mo

hra

na

m

ajk

a i

Am

y,

kći

. Sve

se

p

retv

ara

u

ve

liko

n

atj

eca

nje

. N

atj

eca

nje

za

lju

ba

v, z

a

stra

st.

Jed

no

sta

vno

, la

ko

čit

ljivo

, za

nim

ljivo

. Ta

jan

stve

na

lju

ba

v je

d

ale

ko

, a

isto

vre

me

no

ta

ko

bliz

u.

Skl

ad

priro

de

i č

ovj

eka

. O

sve

ta ž

ivo

tinje

p

rem

a č

ovj

eku

, čo

vje

ka p

rem

a

živo

tinji.

A,

sta

rac

je s

am

o

želio

uži

vati

u p

riro

di i

lju

ba

vnim

ro

ma

nim

a.

Ra

t. M

ajč

inst

vo.

Izg

ub

ljen

a

ljub

av.

Izm

jen

a

rad

ost

i i b

oli,

sr

eće

i p

atn

je.

Em

oti

vno

i d

ojm

ljivo

.

knjigoBoj

dRa

žen

ka (n

abri

Jana

MaM

a)

Maj

a (P

rESK

OčiL

a LE

Ktir

u)

TU

ga (u

rban

a Ku

ćani

Ca)

BLa

žen

ka (P

rOFE

SOri

Ca)

09

DaVi

D Ki

rKPa

triC

K: f

aCeB

ook

efek

T T

ko

sm

o m

i u s

tva

rno

sti,

a t

ko

na

Fa

ceb

oo

ku

.Z

ašt

o n

am

je t

olik

o p

rom

ijen

io ž

ivo

t ta

j F

ace

bo

ok e

fekt.

niCh

OLaS

G. C

arr:

PL

iTko

: šTo

inTe

RneT

čin

i naš

eM M

oZgU

?  F

asc

ina

ntn

o, j

ako

str

ašn

o i

na

kra

ju p

om

alo

tu

žno

.Č

ita

jte

do

k jo

š im

ate

 ne

što

u g

lavi

.

MLa

DEn

KLEM

Enči

ć: id

eMo

na

Pivo

 M

i Hrv

ati

, ka

o p

ravi

piv

op

ije, k

on

ačn

o s

mo

d

ob

ili  p

ivsk

i pu

top

is. Ž

ivje

li!

JaM

iE O

LiVE

r: j

aMie

kod

kU

će 

Vje

rova

li ili

ne

, Ja

mie

ku

ha

i ko

d k

uće

.P

un

o r

ece

pa

ta i

savj

eta

o u

zgo

ju p

ovr

ća n

a

vla

stit

om

ba

lko

nu

. Mlja

c! 

tOM

hOD

GKin

SOn:

kak

o Lj

enča

RiTi

Zg

od

na

kn

jiga

s p

un

o s

avj

eta

, je

r i

ljen

čari

ti t

reb

a z

na

ti.

KEit

h ri

Char

DS: ž

ivoT

Se

ks,

dro

ga

i ro

ck. N

ako

n s

veg

a p

roči

tan

og

ču

dit

e s

e s

am

om

na

zivu

kn

jige

.

Mir

Jana

Kri

zMan

ić: a

šTo

Sad

?“U

pu

te z

a n

evo

lje”

pro

feso

rice

Kri

zma

nić

. P

roči

tajt

e, a

li n

ad

am

o s

e d

a v

am

ne

će t

reb

ati

.

PaSC

aL M

ErCi

Er: n

oćn

i vLa

k Za

LiS

aBon

Že

lite

li p

rom

ijen

iti ž

ivo

t, e

vo k

ako

se

to

ra

di.

zOra

n FE

rić:

kaL

enda

R M

aja

Sve

ga

tu

ima

, od

mla

do

sti d

o s

taro

sti,

od

žu

dn

je d

o u

niš

ten

ja. O

d s

taro

g Z

ag

reb

a

i Sa

mo

bo

ra d

o G

olo

g o

toka

i V

ira

.

JO n

ESbØ

: šiš

Miš

Ko

na

čno

pre

ved

en

prv

i usp

ješa

n r

om

an

p

op

ula

rno

g n

orv

ešk

og

pis

ca. H

arr

y H

ole

p

on

ovo

jaše

.

niCC

i FrE

nCh:

oLo

vni P

oned

jeLj

ak 

Ne

isp

ušt

ati

iz r

uke

do

k s

e n

e p

ron

ađ

e

ote

to d

ijete

.

EriC

FaY

E: n

agaS

aki 

U v

ašo

j ku

ći je

ulje

z! Z

go

da

n r

om

an

n

ap

isa

n p

o is

tin

ito

j pri

či.

rObE

rt h

arri

S: d

UH 

Do

bra

kn

jiga

, a d

ob

ar

je i

film

R

om

an

a P

ola

nsk

og

“P

isa

c iz

sje

ne

”

tatJ

ana

tEtu

š šu

tEJ:

SLa

Tka

PaTn

ja j

edRe

nja 

Ka

ko

je p

ati

la Š

ute

jeva

su

pru

ga

d

ozn

ajt

eiz

prv

e r

uke

.

novo... i ZaniMLjivo

10

1. N

ad

a M

ihe

lčić

: Z

ele

ni p

as

2

. L

isa

Ha

rris

on

: M

on

stru

mn

azi

ja 3

. A

mo

s O

z: I

zne

na

da

u d

ub

ini šu

me

4.

Ro

be

rt N

ap

rta

: Lu

na

5

. B

ria

n S

elz

nic

k: Iz

um

Hu

go

a

Ca

bre

ta

6. A

nn

Bra

sha

res:

Se

stre

po

tra

pe

rica

ma

7. J

ea

nn

e B

ird

sall: O

bit

elj P

en

de

rwic

k

odRaSLiMa ULaZ ZaBRanjen

knjige Za

MLade

+12

CathErinE FiSChEr

kaZnovaRPrvi dio fantastičnog romana je priča o Finnu i Claudiji, dvoje mladih koji žive u odvojenim svjetovima. Sedamnaestogodišnji Finn živi u Kaznovaru, inteligentnom, tajnovitom i futurističkom zatvoru, čiji zatvorenici misle da izvan njega ništa i ne postoji. Claudija, pak tvrdi da joj je otac nadzornik toga zatvora.

annE PLiChOta, CEnDrinE WOLF

okSa PoLLoCk - šUMa iZgUBLjeniH Nastavljaju se maštovite i uzbudljive Oksine pustolovine. Nestao je njezin najbolji prijatelj Gus, koji je još jutros bio s njom u školi, a jedini trag koji je ostao je njegov mobitel.

aPriLYnnE PiKE

kRiLa Krila su prvi dio uzbudljivog serijala o naizgled sasvim običnoj djevojčici, koja otkriva da je vila. Bajkovita je to priča o čarolijama, ljubavi i opasnostima.

2

3

4

5

6

7

1

11

... piči po oblucima, ima ih uz more, potok, rijeku. Ovo ljeto na redu su starkoblutci (starke od oblutaka) u raznim bojama! Prikvači magnet i to je to…

dječ

ja

USTa

MoZ

gaLi

Ce

ideja Za LjeTno SLoBodno vRijeMe

šTa najRadije jedeš?Volim jetrica i druge unutrašnjice.

šTa je kaRakTeR?To je sport. Moj brat je karakterista.

šTa je djeTinjSTvo?To je moj život kad sam bio mali.To dobijemo kad se rodimo, pa posle prodje.

šTa je PUBeRTeT?Neizlječiva je to bolest. I doba kad ti brkovi porastu preko noći.To je kad prestaneš biti djevojčica i slobodno se možes šminkati.

šTa je HoRoSkoP?Horoskop je ono kad su djeca isto obučena i pjevaju istu pjesmu u više glasova.

šTa je eURo?To je isto što i eurokrem, samo u manjoj tegli.Čuo sam kad je mama rekla susjedi da je gledala Eura sa onoga svijeta.

šTa je kULTURa?To je kazalište, a mene često vode u kulturu.To se sadi na selu, pa se poslije prodaje na placu u gradu.

šTa je PReS konfeRenCija?Na to se tjeraju novinari.Ko god hoće nešto slagati, on napravi tu konferenciju.

Možete li spojiti sve točke sa četiri linije u jednom potezu, ne dižući olovku sa papira.

Toni, Petar i Leon poznati su kao izjelice. Naime, svaki od njih može sam samcat pojesti cijelu tortu. Toniju za to treba 2 sata, Petru 3 sata a Leonu šest sati. Za koliko će njih trojica zajedno pojesti cijelu tortu?

Ivan je od svog oca jučer dobio 500 kuna, Dino je od svog 200. Ipak, nakon toga su njih dvojica, umjesto 700, imali samo 500 kuna više nego prije. Kako?

1

2

3

12 - Upisom u knjižnicu postajete članom i dobivate člansku iskaznicu koju možete koristiti na oba odjela

- Kod dolaska u knjižnicu potrebno je predočiti člansku iskaznicu

- Članarina vrijedi godinu dana od dana upisa

- Član može posuditi 3 knjige na 30 dana

- Posudba dodatnih knjiga se naplaćuje 2,00 kn po knjizi

- Član može rezervirati knjigu uz naplatu usluge 3,00 kn po knjizi

- Rok posudbe u dogovoru s knjižničarom može se produžiti

- Ne produžuje se rok posudbe rezerviranim knjigama i lektiri

- Za prekoračenje roka posudbe, naplaćujemo zakasninu 1,00 kn po danu po knjizi

- U slučaju gubitka članske iskaznice, potrebno je odmah obavijestiti knjižnicu

- Usluge pretraživanja interneta naplaćuju se 5,00 kn za pola sata pretraživanja, a ispis 1 kn po stranici

- Usluge fotokopiranja naplaćuju se 0,50 kn po stranici A4 formata i 1,00 kn po stranici A3 formata

Nakladnik: Gradska knjižnica Samobor

Za nakladnika: Mirjana Dimnjaković

Glavna urednica: Maja Klisurić

Malo manje glavna urednica: Draženka Robotić

Uredništvo: Djelatnici Gradske knjižnice Samobor

Grafičko oblikovanje: Imaginarij

Tisak: Pako

Radno vRijeMe

ponedjeljak - petak 8 - 20 subota 8 - 12

konTakTi

Odjel za odrasleKrležina 9, tel.: 01/3361-803

Odjel za djecu i mladežŠmidhenova 36, tel.: 01/3364-260

Uprava i zavičajna zbirkaKrležina 7, tel./faks: 01/3363-439

čLanaRina

Godišnja članarina: 80,00 knObiteljska iskaznica (za 2. i svakog sljedećeg člana obitelji): 50,00 kn

kako

koR

iSTi

Ti U

SLUg

e kn

jižn

iCe?

iMPReSSUM

Rješ

enja

S P

RošL

e ST

Rane

Za jedan sat Toni pojede 1/2 torte, Petar 1/3 torte a Leon 1/6 torte. Znači da će njih trojica cijelu tortu pojesti za 1 sat.

1 2

3Ivan je Dinov otac, tako da je on Dinu dao 200 kuna od dobivenih 500. S

va p

itan

ja, p

rije

dlo

ge

, sa

vje

te i

kri

tike

(sa

mo

do

bro

na

mje

rne

:-))

šalji

te n

a k

njig

om

at@

ne

t.hr