brak, porodica i seksualnost u grčkom i rimskom društvu, uz

UNIVERZITET U SARAJEVU

Filozofski fakultet

Odsjek za historiju

Senaid Bolić:

Sarajevo, 2014. godine

Brak, porodica i seksualnost u

grčkom i rimskom društvu, uz

poseban osvrt na neke kultove u

Dalmaciji

Senaid Bolić – Rimska porodica

Rimska civilizacija je poprimila uticaje grčke civilizacije kako u drugim

sferama, tako i u sferi porodičnog života i poimanja seksualnosti uopće.

U Staroj Grčkoj žena je nametnuta obaveza rađanja djece kao osnovna

zadaća njenog postojanja.

Muškarci mogli slobodno odlaziti u javne kuće, uživati u

homoseksualnim odnosima, pederastiji, itd, dok su ženama slični luksuzi

bili strogo zabranjeni. Osuđivan je jedino spolni odnos muškarca s udatom

ženom.

Što se tiče bračne vjernosti, za ženu je bilo ključno da bude vjerna svom

mužu, drugi muškarci nisu dolazili u obzir, dok su muškarci vjernost uzimali

za ideal.

Odnos prema seksualnosti


Demosten piše:

“Imamo hetere za zadovoljstvo, robinje da se pobrinu za naše dnevne potrebe

i supruge da odgajaju naše zakonske nasljednike i da budu vjerne zaštitnice

naših domaćinstava.”

Dem. LIX, 122.

Pederastija je bila česta pojava u grčkom

društvu. Međutim, odnosi između dva

muškarca nisu uvijek bili samo fizičke prirode

ili u potrazi za fizičkim zadovoljstvom.

Odnos prema seksualnosti

Žene u Grčkoj – renesansni prikaz

Odnos prema seksualnosti Pompeji i naš pogled na rimsku seksualnost

Tokom II i I st. pr. n. e. val grčkih uticaja nezaustavljivo se širio Rimskom državom

Rimljani su uvijek isticali da je pederastija originalno grčki običaj, i da je taj običaj u

Rim došao posredstvom helenističkog uticaja


Do vremena Cicerona i Katula, tj. pred sam kraj Republike ti su običaji već postali

rimska svakodnevnica

Polarizacija stavova prema homoseksualnosti u I st. n. e.

Uticaj grčkih običaja na Rim


“Neki od tih mladića su se ubrzo predali dječacima, drugi

ženskim prostitutkama, a mnogi uživanjima u muzici i

pijankama, te pretjerivanju koje ide

zajedno s tim usvojivši brzo

popustljivost Grka za

vrijeme rata s Perzejem.”

(Polibije XXXI, 25,4)

Polibije, 210. – 120.

Vrste braka u antičkom Rimu

- Sexus infirmitas – slabost i lakovjernost ženskog

spola, osnova za donošenje porodičnih i bračnih

zakona u doba Republike

- Žene su uvijek morale biti pod starateljstvom

muškarca, sve dok Klaudijevim zakonom u I

stoljeću starateljstvo nije ukinuto i formalno

- Ženske osobe su uvijek morale biti pod

“manusom” muža(formalna moć), ukoliko izađu

iz potestas(moć) pater familias.

- Manus(muž) = Potestas(pater familias). Brak bez

manusa je preovlađujuća forma braka u Rimu, jer u

ovoj vrsti braka imovina supružnika ostaje

odvojena.

VRSTE BRAKA

Da bi brak bio valjan i legitiman(iustum),

nekoliko uslova je moralo biti ispunjeno;

muškarac je morao doseći punoljetstvo, a

žena je morala biti zrela(spolno), obje

strane su morale dati formalni

pristanak(consentium), ako su samostalne

(sui iuris), ili ako potpadaju pod moć pater

familias taj pristanak bi davali roditelji


Vrste braka

- Potrebno je naglasiti da su u Rimu postojale i

bračne zajednice koje nisu bile formalno priznate , ali su

u društvu tretirane kao brak.

- Postoji nekoliko vrsta

takvih zajednica, a to su:

matrimonium iniustum,

concubinatum i

contubernium.


Život Rimljana je uvijek bio prožet dubokom religioznošću.

Tradicionalno, Lari i Penati su obično smatrani za jedina božanstva.

porodice

Javni obredi su oni koji se finansiraju iz javnih sredstava u ime

pojedinca, kućanstva ili roda(Pompej Festus).

Pojedine familije trebaju poštovati bogove onako kako to radi i

država – zajednički(Varon).

Kako u drugim stvarima, tako i u stvarima porodične religije,

privatno i javno nikad nisu mogli biti razdvojeni.

Širenje kulta Afrodite i Prijapa.

PORODIČNA I JAVNA RELIGIJA?

KULTOVI U DALMACIJI

Pisanih tragova o porodičnim, bračnim i ostalim običajima kod

stanovništva Dalmacije skoro da i nema

Veliki broj božanstava poznajemo samo preko njihovih rimskih inačica, tj.

poznajemo ih nakon što je provedena tzv. interpretatio Romana(rimsko

tumačenje)

Interpretatio Romana se u ogromnom obimu desila i na tlu Dalmacije, pa

neka božanstva poput npr. Silvana i Dijane znamo samo preko njihovih

rimskih imena.

Ipak, prema tome može se reći da su Iliri na ovom području imali veoma

razvijenu religiju i domaći panteon pa se upravo iz tog razloga Interpretatio

Romana i mogla provesti u ovolikom obimu.(E. Imamović 1977.)


KULTOVI U DALMACIJI


Na velikom prostoru istočne i sjeveroistočne Dalmacije, tj.

Bosne i Hercegovine(teritorij Mezeja, Ditiona, Autarijata,

Pirusta i još nekih plemena), skoro da i nema potvrde o

obožavanju autohtonih božanstava, a pogotovo onih koja bi

veličala kult porodice, braka ili seksualnosti općenito.

Bogat religiozni život ovih naroda u predrimsko doba osvjedočen na

nalazištima poput Atenice i Glasinca

Mora se predpostaviti da se vjerovanja ovih naroda nisu mogla bitnije

razlikovati od vjerovanja nekih susjednih naroda, poput Histra i Liburna koji

su sasvim zasigurno imali razvijen kult ženskih božanstava plodnosti i

ženske seksualnosti.

KULTOVI U DALMACIJI

- Samo u krajevima koje su naseljavali Liburni i Histri nalazimo

konkretna ženska božanstva koja veličaju žensku plodnost i

seksualnost, te daju ženi sasvim određenu ulogu u društvenim

zbivanjima, kao i određenu svetost

- Kult “Velike Majke” u predrimsko vrijeme bio raširen i u unutrašnjoj

Dalmaciji.

-Ovaj kult je također preživio i rimsko osvajanje, a njegova

antropomrfna svjedočanstva pronađena su na nekoliko mjesta u

Dalmaciji između ostalih i u Ribiću kod Bihaća kao i u Crvenici kod

Duvna(Tomislavgrad).

- Posebno zanimljiv prikaz ovog kulta u obliku figure gole žene koja na

grudima drži dijete potiče iz Nesactiuma, a smatra se da je nastao

direktno pod utjecajima helenske umjetnosti i to preko grčkih kolonija u

Italiji(V ili IV st. pr. n. e)

KULTOVI U DALMACIJI-Tri su kulta već u ranoj antici, kada se u Liburniji već intenzivno dešava prva faza

romanizacije dobila rimska tumačenja odnosno sinkretizirala se s rimskim

božanstvima.

-Tako je Heia(Eia), čije se porijeklo zbog broja pronađenih spomenika i rasporeda

posveta nalazi u Histriji, bila poistovjećena s božanstvom Bona Dea.

-Anzotica, božanstvo rimsko – liburnske Enone(Nin), kroz rimsko tumačenje dobila

naziv Venus Ansotica, i Irija, boginji antičke Flanone(Plumin), koja je dobila rimski

naziv Iria Venus.

-Također, uz spomenik Anzotici u Ninu, nađen je i spomenik Prijapu, rimskom simbolu

muške plodnosti

- Venerin kult jedan od najstarijih u Dalmaciji uopće.(Mirjana Sanader)


ZAKLJUČAK

Kultovi, čije se sličnosti širom mediteranskog

svijeta i šire s lakoćom mogu uočiti, definisali su

stavove prema porodici, braku i seksualnosti

uopće, što je kod Rimljana, zahvaljujući njihovom

civilizacijskom razvitku i formalizirano u obliku

kodeksa, zakona i pravila na osnovu kojih danas

možemo govoriti o institucijama braka ili porodice

općenito.


brak, porodica i seksualnost u grčkom i rimskom društvu, uz

Documents