broda s početka 17. st. na lokalitetu mijoka kod otoka murtera · naj~e{}e mjedi, sve do kasnog...

430 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova posvećenih uspomeni na Marija Jurišića

Ostaci tereta potonuloga trgovačkog broda s početka 17. st. na lokalitetu

Mijoka kod otoka Murtera

VESNA ZMAI], Odjel za podvodnu arheologiju, Hrvatski restauratorski zavod, Cvijete Zuzori} 23, HR-10000 Zagreb

Podvodna arheolo{ka istraìvanja lokaliteta Mi-joka zapo~ela su 2001. godine, kada je poko-jnom kolegi Mariju Juri{i}u u Murteru predo~en materijal koji je potjecao s ovoga nalazi{ta. Ubrzo nakon toga uslijedio je uvi|aj lokaliteta od strane Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pod vodst-vom dr. Marija Juri{i}a. (sl.1) Utvr|eno je da je rije~ o ostacima potonuloga broda koji je pre-vozio bogat trgova~ki teret najvjerojatnije ukrcan u Veneciji, namijenjen trgovini po lu-kama Jadrana i isto~nog Mediterana. Bilo je jasno da se podru~je nalazi{ta treba {to prije za{tititi i istraìti, jer je lokalitet dugi niz godi-na bio plja~kan. Uslijedile su tri arheolo{ke kampanje, koje su dale bogat i vrlo zanimljiv arheolo{ki materijal. Ve} prvi nalazi pokazali su istovjetnost s materijalom potonulog broda kod oto~i}a Gnali}a, (PETRICIOLI, 1970.; BO@ULI], 2006.; GU[TIN, GELICGI, 2006.), a bogatstvo tereta i tipologija materijala uka-zali na to da je rije~ o trgova~kom brodu s po~etka 17. st.

Nalazi{te leì u murterskom podmorju izme|u hridi Kukuljari i velike pli~ine Mijoka ~iji se vrh nalazi na 34 m, te blago spu{ta i doseè dno na otprilike 70 m dubine. Na rubu kamenog platoa, u sloju pijeska na dubini od 36–38 m nalaze se sada ve} siroma{ni ostaci brodoloma. Brodska drvena konstrukcija potpuno je uni{tena, a sa~uvani nagoreni ulomci drva upu}uju na poàr, koji je mogao biti uzrokom potonu}a broda. Jedini ve}i ostatak broda je malo èljezno sidro duìne tijela oko 90 cm, a teret broda u obliku sitnih predmeta nalazi se razasut u pijesku na {irokom podru~ju, raznesen od ribarskih mreà i ronilaca koji su uvelike devastirali lokalitet i otu|ili sve ve}e predmete vidljive prostim okom.

Tijekom 16. i 17. st. isto~nim Jadranom prolazila je glavna trgova~ka ruta izme|u zapadnih trgova~kih centara, primjerice Venecije i Ancone, i isto~nih luka na Levantu. Tu su tako|er bile va`ne trgova~ke luke – Dubrovnik, koji je proìvljavao svoje »zlatno doba« pomorstva, i Split, ~iji je trgova~ki zna~aj potkraj 16. st. sve vi{e raste. 1

1 Da bi {to vi{e unaprijedila trgovinu, Venecija je u Splitu osnovala trgova~ko skladi{te »Splitska skela« za robu i preno}i{te za trgovce i Lazaret za raskuìvanje robe. Mleta~ki trgova~ki brodovi dopremali su robu u Split, odakle se ona otpremala

41

sl.1. Dr. Mario Juri{i} na krmi broda »Teta [ara« s kojega su izvo|ena istraìvanja lokaliteta Mijoka (arhiva Odjela za podvodnu arheologiju

HRZ-a)Illus. 1. Dr. Mario Juri{i} astern the vessel Teta [ara from which the

exploration of the Mijoka locality was carried out (Archives of the Department of Underwater Archaeology of the Croatian Conservation

Institute)

Predgovor 431

Prostrano Tursko Carstvo istovremeno postalo je {iroko i zahvalno trì{te, a zahvaljuju}i otvorenosti turske trì{ne politike i povlastica koje su uìvali strani trgovci tijekom 16. st., sve je ve}i broj mleta~kih trgovaca iskori{tavao unosne prilike i s robom pristiglom iz cijele Europe trgova~kim brodovima plovio du` Jadranskog mora (HOCQUET, 2007, 30). Mleta~ki posjedi na isto~noj jadranskoj obali prvenstveno su sluìli radi osiguranja plovidbenog puta prema glavnom odredi{tu njezine pomorske trgovine – Levantu. Plovidbene rute dràle su se isto~ne jadranske obale s brojnim sigurnim lukama i skloni{tima prvenstveno radi za{tite od vremenskih nepogoda na moru, ali i zbog niza nepovoljnih promjena na vojno-politi~kom i ekonomskom planu. Takvu situaciju izazvali su uzastopni tursko–mleta~ki sukobi oko prevlasti nad jadranskim lukama, ali i sukobi sa uskocima iz Senja koji su neprestano ometali mleta~ko–tursku trgovinu morem, napadaju}i trgova~ke brodove i otimaju}i skupocjenu robu.

Brodovi su iz pravca Venecije plovili du` sjevernotalijanske obale, zatim zapadnom obalom Istre, otkud bi se plovidba nastavila kroz Osorski tjesnac, te ovisno o vremenskim uvjetima vanjskim nizom sjevernojadranskih otoka Silbe, Ista i Molata ili uz Krk, Rab i Pag dalje prema jugu. Alternativni plovidbeni pravac vodio je nakon rijeke Ra{e uz hrvatsko kopno i dalje Velebitskim kanalom, no zbog poznatih nepovoljnih plovidbenih uvjeta i opasnosti od uskoka, uglavnom se izbjegavao. Nakon Zadra plovidba se nastavljala slijede}i obalu prema Sk-radinu, [ibeniku, Trogiru, Splitu i Dubrovniku. 2 (PAVI], 2003,153–182).

Moè se pretpostaviti da je i brod s Mijoke plovio ovom uobi~ajenom rutom od Venecije prema istoku, a da li ga je zadesilo nevrijeme, neprijateljski ili gusarski prepad, za sada se moè samo naga|ati.

Podvodna istraìvanja ovoga lokaliteta provedena 2006., 2007. i 2008. godine pokazala su da je najve}a koli~ina izva|enog materijala pripadala trgova~kom teretu raznovrsne provenijencije. Moè se pretpostaviti da se teret upakiran u sanduke, ko{are, drvene ba~ve i sli~nu ambalaù prvobitno dopremao kopnenim ili morskim putom iz trgova~kih centara sjeverne i srednje Europe u Veneciju, a potom, nakon {to je bio ocarinjen i nadopunjen mleta~kim trgova~kim materijalom, ukrcavao na trgova~ke brodove i dalje kretao morem prema isto~nim trgova~kim lukama.

Nakon vi{egodi{nje plja~ke i devastacije lokaliteta, ostaci originalne ambalaè su prona|eni samo u tragovima, a materijal je bez odre|enog reda ostao leàti razbacan po pjeskovitom morskom dnu u arealu od oko 100 m².

Trgova~ki teret ~inile su sirovine i poluproizvodi, te roba namijenjena za prakti~nu i {iroku upotrebu, ukrasna roba i zlatarski materijal, ve}im dijelom proizvedena u srednjoeuropskim i sjevernoeuropskim obrtni~kim centri-ma, primjerice u Nürnbergu i Lübecku ili u mleta~kim staklarskim radionicama, primjerice na Muranu.

S obzirom da na nalazi{tu nije prona|en novac, a do sada nisu prona|eni ni pisani izvori u vezi s ovim brodolo-mom, vrijeme potonu}a broda moglo se odrediti jedino na temelju natpisa radionica i majstora na pojedinim predmetima, primjerice ètonima kovanim u Nürnbergu i malim sun~anim satovima istog porijekla.

Kovani ètoni kori{teni su kao pomo} pri ra~unanju i knjigovodstvu, a proizvodili su se od raznih legura bakra, naj~e{}e mjedi, sve do kasnog 17. st., kada su u Europi uvedeni arapski brojevi, a time i druk~iji sistem zbraja-nja. Tijekom 16. st. Nürnberg je postao glavno europsko sredi{te za proizvodnju ètona, gdje su izra|ivane seri-je ̀ etona sa sli~nim prikazima, ali druk~ijim legendama, ovisno o kova~koj radionici i obitelji koja ga je izradila. Kova~i su sredinom 16. st. po~eli stavljati i svoje ime na ètone koje su izra|ivali.

Na|ena je ve}a koli~ina kovanih mjedenih ètona za ra~unanje proizvedena u radionicama Schultes i Lauffer u Nürnbergu, a mogu se raspoznati tri osnovna tipa. Svi su jednakog promjera 22 mm s identi~nim prikazom u

dalje u krajeve pod turskom vla{}u, dok su s druge strane turske trgova~ke karavane dopremale robu u Split iz balkanskih zemalja, Carigrada, pa ~ak iz Perzije i Indije. Promet preko »skele« i{ao je na veliku {tetu Dubrovnika koji je do tada bio glavni posrednik izme|u Turske i zapada (Koji} – Barbali}, 1975, 81).

2 Iz Splita se put nastavljao slijede}i obalu ili mnogo ~e{}e izme|u srednjodalmatinskih otoka [olte, Bra~a, Visa, pa dalje do Kor~ule i Dubrovnika – najva`nijeg pomorskog sredi{ta u 16. st. na ist. Jadranu nakon Venecije. Sljede}a va`na postaja mleta~kih brodova bila je u Kotoru i Budvi, nakon kojih se plovidba nastavljala du` obale u posjedu Osmanlija, pored luka Ulcinja, Dra~a i Valone do izlaska iz Jadrana (Pavi}, 2003,153–182).


sredi{njem polju na aversu – {esterokrakim grbom sastavljenim od tri polukruga i tri kraka zvijezde unutar ko-jega se nalazi kraljevska kugla s krièm.

Prvi tip na aversu u vanjskoj vrpci ima natpis majstora i sjedi{te radionice: HANS · SCHVLTES · IN · NORN-BERG, a na reversu u sredi{njem polju poprsje Merkura i legendu u vanjskoj vrpci: GLVCK · KVMBT VON · GOT ALEI, (Sre}a sama dolazi od Boga). (sl.2)

Drugi tip na aversu u vanjskoj vrpci ima legendu: HANS · SCHVITES · ZV · NVRENBERG, a na reversu u sredi{njem polju prikaz sa tri krune i tri ljiljana naizmjeni~no postavljeno oko sredi{nje rozete, a na vanjskoj vr-pci je legenda: GLICK · KVMPT VON · GOT · IST· WAR, (Sre}a dolazi od Boga, istina je).

Identi~an prikaz u sredi{njem polju na aversu i reversu ima i tre}i tip ètona, no legenda na vanjskoj vrpci uka-zuje na drugog majstora, odnosno radionicu: WOLF · LAVFFER · IN · NVRNBERG.

S obzirom na legendu i podatke iz pisanih izvora (GEBERT, 1917, 80), izrada ovih ̀ etona moè se pripisati Han-su Schultesu II, koji je djelovao od 1586. do 1603. godine, ili Hansu Schultesu III, koji je djelovao od 1608. do 1612.godine. Wolf Lauffer javlja se u izvorima od 1554. do 1601.godine (MITCHENER, 1988, 32). Iako se ne moè sa sigurno{}u odrediti o kojemu Shultesu je rije~, posve pouzdano brodolom moèmo datirati u sam kraj 16. i po~etak 17. st.

To nam potvr|uje i nekoliko preklopnih sun~anih satova od slonove kosti, koji na sebi imaju natpis obrtnika. (sl.3) Preklopni sun~ani satovi izra|ivani su od 15. do 17. st. i bili su karakteristi~ni upravo za proizvodnju i trgovinu grada Nürnberga, gdje su i nastali. Sluìli su kao prenosivi putni satovi, a izra|ivani od plemenitih metala, bronce, mjedi, slonova~e ili drva, sastavljeni od dvije plo~ice jednake veli~ine pravokutnog, kru`nog, ovalnog ili srcolikog oblika spojene {arkama. U donjoj plo~i bio je umetnut kompas koji je omogu}avao da se odredi smjer sjever – jug. Izme|u plo~a nalazila se nit konca – polos od svile ili pamuka, koja je sluìla kao gno-mon, odnosno indikator (SYNDRAM, 1989, 77).

Prona|eno je nekoliko pravokutnih satova od slonove kosti, veli~ine 50 ´ 30 mm, kojima je naj~e{}e nedosta-jala gornja ili donja preklopna plo~ica. U sredini je bio kru`ni utor za kompas sa ozna~enim stranama svijeta.

sl.2. @eton za ra~unanje iz radionice Hansa Schultesa u Nürnberga s prikazom vladarske kugle na aversu i poprsja Merkura na reversu (foto: R. Moskovi})Illus. 2. Counter jeton from the Nürnberg workshop of Hans Schultes depicting the ruler’s orb on the obverse and a bust of Mercury on the reverse side (photo by: R. Moskovi})

sl.3. Dio preklopnog sun~anog sata od slonove kosti sa signaturom majstora (H)ANS MILE(R) (foto: R. Moskovi})Illus. 3. Part of a folding ivory sundial with the signature of

master craftsman (H)ANS MILE(R) (photo by: R. Moskovi})

Predgovor 433

Sa~uvani su i tragovi pamu~ne niti – polosa. U dnu donje plo~ice na dva primjerka bila je urezana signatura proizvo|a~a. Na prvome je vidljivo...ANS MILE..., a na drugome HANS...ER.

U Nürnbergu se spominje Hans Müller, Miller ili Miler, ~lan ceha proizvo|a~a kompasa, ujedno i urar za male preklopne satove, koji je gra|aninom postao 1601., a umro 1620. go-dine. Kao za{titni znak, iznad imena je urezivao rozete ili zvijezde (GOUK, 1). Te oznake iznad signature nalaze se i na primjercima satova s Mijoke. Sude}i prema ovim podacima, trgova~ki materijal nije raniji od po~etka 17. st.

Prona|eni su i preklopni sun~ani satovi u mjedenim kuti-jicama s pozlatom, dva kru`nog oblika promjera 35 mm, jedan ovalnog oblika veli~ine 30 ´ 38 mm i dva srcolika primjerka veli~ine 35 ´ 38 mm. Unutar mjedenih kutija bili su umetnuti satovi od slonova~e s fino urezanim oznaka-ma, leì{tem za kompas i tragovima polosa. Kutijica je bila bogato ukra{ena urezanim i pozla}enim motivima. U dva slu~aja na poklopcu okruglog i srcolikog primjerka (sl.4) bio je urezan motiv srca probijenog s dvije strelice unutar kru`nog vijenca, na bo~noj strani tekla je traka s urezanim kosim poljima, koja su naizmjeni~no bila glatka i izbrazdana, te pozla}ena. Svaka kutijica imala je kod {arke i u{icu kroz koju se provla~io lan~i}.

Na ostalim primjercima urezani motivi na poklopcu samo se naziru i tek }e biti vidljivi nakon postupka ~i{}enja pred-meta. 3

Svakako se mora spomenuti i natpis na donjoj strani kru`ne mjedene kutije promjera 38 mm, koja za sada jo{ nije otvore-na i nije sigurno nalazi li se u njoj samo kompas ili sun~ani sat s kompasom. Natpis glasi: COMPASSVS · PROPE FER-RVM · NON · RECTE · ASSIGNARE · POTEST, {to ujedno zna~i i uputu za kori{tenje »kompas u blizini èljeza ne poka-zuje ispravan smjer«. (sl.5)

Za sada ni jedan od satova u metalnim kutijama nema sig-naturu majstora i radionice, no s obzirom na rozetu urezanu na srcolikom satu, koja je ozna~avala za{titni znak radion-ice Hansa Milera, mogu}e da su i ostali proistekli iz iste radionice.

Ostali dio tereta sastojao se od raznovrsnog pribora za jelo, britvi, praporaca, pribada~a, ~e{ljeva od roèvine, katanaca

3 Materijal s lokaliteta pohranjen je u Centru za podvodnu arheolo-giju u Zadru, gdje }e nakon procesa desalinizacije biti konzerviran i restauriran.

sl.4. Sun~ani sat od slonove kosti u mjedenoj kutijici u obliku srca s pozlatom i prikazom srca probodenog s dvije strelice na poklopcu (crte`: V. Zmai}, foto: R. Moskovi})Illus. 4. An ivory sundial in a small brass box in the form of a heart with gold plating and the depiction of a heart pierced by two arrows on its lid (drawing by: V. Zmai}, photo by: R. Moskovi})

sl.5. Mjedena kutija sun~anog sata ili kompasa s natpisom (foto: R. Moskovi})Illus. 5. The brass sundial or compass box with inscription (photo by: R. Moskovi})

Predgovor 435


i drugih predmeta za svakodnevnu upotrebu, ogledala, brojnih staklenih murano perlica i velikih perli od koral-ja ili zlatarskog materijala u vidu prstenja, matrica za iskucavanje, malih zlatarskih vagi s pripadaju}im utezima do sirovine za izradu nakita.

Veliki dio tereta broda ~inio je pribor za jelo. Moglo se razlu~iti nekoliko razli~itih tipova, a najzastupljeniji je bio s drvenom dr{kom i trokutastim zaglavljem pakiran u trodijelnom kompletu u {est dimenzija. O{trice noèva u svim slu~ajevima su korodirale, no u nekoliko primjera sa~uvan im je oblik. Posljednja istraìvanja pokazala su da je pribor za jelo bio transportiran u ~etvrtastim, okovanim drvenim sanducima {irine 40, duìne 60 i vi-sine 30 cm, sloèn okomito, s o{tricom okrenutom prema dnu sanduka i dr{kom prema gore. (sl.6) Tako|er su prona|ene metalne dr{ke luksuznog pribora za jelo ukra{ene reljefnim romboidnim ukrasom i krunom u ob-liku rozete na zaglavlju.

Uz noì}e s vi{edijelnom dr{kom od kosti ukra{ene tokar-enim ukrasom u obliku rozete, prona|eni su i ostaci ko`nih korica.

Tako|er brojne britve imale su dugu i usku drvenu dr{ku s prorezom u koji se umetala ~eli~na o{trica. Na krajevima drvena oplata dr{ke bila je pri~vr{}ena metalnim zavr{ecima. O{tricu je pridràvao mjedeni dio koji se sa~uvao za razliku od o{trice koja je korodirala i nestala.

O{trice noèva, britvi i ostalog pribora u svim slu~ajevima su korodirali, a dr{ke bilo da su od drva, kosti ili mjeda, kao i mjedeni okovi sa zaglavlja ostali su sa~uvani.

Brod je u svom teretu prevozio i ve}i broj staklenih pred-meta razli~ite namjene, najvjerojatnije porijeklom iz stak-larskih radionica u Muranu i Veneciji.

Perle izra|ene od stakla ili od staklene paste, razli~itih oblika i veli~ina (sl.7), bile su prona|ene u velikim koli~inama razasute po pje{~anom dnu. Ve}e perle bile su izra|ene u obliku cvjetnih ~a{ki, ovalne i okrugle ili rezane u obliku poliedra, a manje su bile vrlo jednostavnog prstenastog ili valjkastog oblika plave, bijele, zelene i crne, ljubi~aste ili crvene boje. Prona|eno je nekoliko vi{ebojnih velikih perli izra|enih u murano tehnici i manje ovalne perle od prozirnog stakla s karakteristi~nim, uzdu`no umetnutim bijelim staklenim nitima, koje potvr|uju da je stakleni materijal potjecao iz muranskih ra-dionica stakla.

[to se ti~e staklenog posu|a, na|ena su samo dva ulomka male boce tankih stijenki od prozirnog stakla. Bo~ica je bila kru{kastog oblika s vrlo niskom stopom i nisko poloènim trbuhom koji se postupno suàva u vrlo usko grlo i zavr{ava malim ravnim rubom. Identi~ne bo~ice na|ene su na lokalitetu Gnali} sa ostalim staklenim ma-terijalom, koji se, s obzirom na iznimnu kvalitetu, pripisuje muranskim radionicama stakla. Mogu}e da je bo~ica ovoga oblika jedan od dva staklena dijela pje{~anog sata (LAZAR, WILLMOTT, 2006, 103), no nije isklju~eno da su se u ovakvim bo~icama dràle teku}ine i ulja, poput skupocjenih mirisa ili lijekova.

sl.6. Podvodni arheolo{ki radovi na lokalitetu Mijoka, ~i{}enje sanduka s noèvima (foto: I. Miholjek)

Illus. 6. Underwater archaeological work at the Mijoka locality, cleaning a coffer with knives (photo by: I. Miholjek)

sl.7. Staklene i koraljne perle (foto: Z. Bogdanovi})Illus. 7. Glass and coral pearls (photo by: Z. Bogdanovi})

Predgovor 437

Prona|ena su i mala okrugla stakla promjera 3,5–4 cm, za sada jo{ nepoznate namjene, no moè se pretpostaviti da su sluìla kao le}e za nao~ale. 4

Na|en je veliki broj ~etvrtastih manjih i ve}ih stakala za ogledala bez okvira razasut po morskome dnu, bez ostataka ambalaè. Ogledala su bila zna~ajan artikl muranske proiz-vodnje i izvozila su se u velikim koli~inama. Za izradu ogledala kori{ten je kositreni amalgam. Na tanki kositreni lim nalijevala se ìva, pokrila listom papira, a na to bi se naslonila staklena plo~a. Izvla~enjem papira, ìva je stu-pala u doticaj sa staklom i ostavljala metalni refleksni sloj – amalgam (KELEZ, 1970, 42). Sloj amalgama ostao je na nekoliko primjeraka jo{ samo u tragovima, kositar je ti-jekom vremena korodirao, a ìva izme|u stakalaca gotovo je potpuno iscurila i u najve}oj koli~ini je prona|ena na morskome dnu u pukotinama izme|u stijena. (sl.8) Mogu}e da je ìva bila i poseban dio tereta, po{to je tada sluìla i u farmaceutske svrhe, ali i za va|enje zlata amalgamiran-jem zlatonosnih ruda~a ili pijeska (KELEZ, 1970, 42).

Metalni predmeti prona|eni na lokalitetu mogu se podijeli-ti u vi{e skupina: dijelovi svije}njaka, sitni predmeti za prakti~nu i svakodnevnu upotrebu, zlatarski i ukrasni ma-terijal.

Dijelovi mjedenih svije}njaka prona|eni su u vrlo malom broju, jer su zbog svoje masivnosti znatno otu|eni s loka-liteta. Preostali prona|eni dijelovi bili su jednostavnih pro-filiranih formi, bez suvi{nih dodataka (STADLER, 2006,109). Zbog istovjetnosti sa svije}njacima s lokaliteta kod Gnali}a, njihovo podrijetlo moè se traìti u radioni-cama sjeverne Europe, posebno u Aachenu, Nürnbergu i Lübecku (PETRICIOLI, 1970, 33), gdje je produkcija sli~nih svije}njaka cvala tijekom 16. i 17. st. Za sada ima-mo premalo elemenata da bismo mogli rekonstruirati izgled cjelovitog svije}njaka, no daljnja istraìvanja i analize materijala dat }e vi{e podataka o izgledu i porijeklu tih predmeta.

Me|u sitnim materijalom za svakodnevnu upotrebu prona|en je veliki broj metalnih praporaca, jednakog oblika kao i oni prona|eni na lokalitetu kod Gnali}a, koji su bili upakirani u ovalne drvene kutije (SCHICH, 2006, 111). U ovom slu~aju ambalaà nije prona|ena, a praporci su leàli na dnu pomije{ani s drugim materijalom ili je vi{e njih sraslo okamenjeno u amorfnu masu. Svi su bili izra|eni od tankog mjedenog lima kru`nog oblika u vi{e dimenzija, promjera od 16 i 24 mm, sastavljeni od dvije polukugle s prstenastom u{icom na gornjem dijelu i izduènom {upljinom u donjem dijelu. Na spoju dvije polutke nalazila se dekoracija od dva horizontalna utora s gornje i donje strane. Praporci su se upotrebljavali na brojne na~ine, na odje}i, kao muzi~ki instrumenti, na

4 Me|u nalazima brodoloma kod Gnali}a prona|eno je pakovanje nao~ala s ko`nim okvirima »Lederbrille« (BO@ULI], 2006,60). Okrugla stakla tih nao~ala bila su podjednakih dimenzija kao stakla na|ena na lokalitetu Mijoka.

sl.8. Uzimanje uzorka ìve s morskoga dna (foto: Damir Ugljen)Illus. 8. Taking a mercury sample from the seabed (photo by: Damir Ugljen)

sl.9. Mjedeni katanac s mehanizmom na kombinaciju (foto: R. Moskovi})Illus. 9. A brass padlock with a combination mechanism (photo by: R. Moskovi})


bubnjevima i drugim instrumentima, na konjskoj opremi ili pri~vr{}eni na noge sokola, a prema koli~ini toga materijala prona|enog na brojnim lokalitetima, moè se zaklju~iti da su na trì{tu bili traèna roba.

Vrlo zanimljiv nalaz su i mali katanci s mehanizmom na kombinaciju. Oni su zna~ili potpunu inovaciju u Eu-ropi po~etkom 17. st., a sistem zaklju~avanja sadrì {ifru koju zna samo osoba koja njime raspolaè. Kao i dana{nje {ifre, sastojao se od nekoliko pomi~nih kru`nih prstena sa znakovima, slovima ili brojkama, koji kada bi se sloìli u odgovaraju}u kombinaciju, oslobodili bi malu pre~ku i katanac bi bio otvoren. (sl.9) Katanci su bili izra|eni od mesinga, malih dimenzija 20 ´ 33 mm, a sastojali su se od sedam kru`nih prstena, me|u kojima su dva bila spojena s pre~kama za zaklju~avanje. Na jednom krajnjem prstenu, s vanjske strane stajala je mala u{ica, a na bo~noj strani bila je pri~vr{}ena unutarnja pre~ka sa zupcima koji bi, kada se kombinacija pravilno sloìla, nes-metano pro{li kroz utore na ostalim prstenima. Na suprotnom vanjskom prstenu stajala je vanjska, lu~na pre~ka koja je, kada je katanac bio zatvoren, bila zataknuta u malu u{icu na suprotnom kraju. Ostali prsteni bili su pomi~ni, a na svakom se nalazilo po nekoliko znakova, brojki ili slova. Jedan od katanaca bio je otvoren nakon {to je rje{enje kombinacije bilo »ERSE«. (sl.9)

Ostali metalni predmeti za {iroku i svakodnevnu upotrebu su mjedene pribada~e s malom kuglastom glavicom, upakirane zajedno u snop po dvadesetak komada. Aplike u obliku rozete, tako|er upakirane tako da leè jedna u drugoj po desetak komada. S obzirom na rupicu za ~avli} u sredini, mogu}e je da su namijenjene za tapeci-ranje namje{taja. Prona|eni dijelovi {kara s trokutastim zavr{ecima za rezanje stijenja bili su identi~ni onima s lokaliteta kod Gnali}a.

Prona|eno je nekoliko tipova metalnih kutijica raznih oblika i dimenzija: kru`nih i polukru`nih, mjedenih i ~es-to bogato ukra{enih tije{tenim, urezanim ukrasom i s ru~kama u obliku malih lavljih glava. Male kutije ovalnog oblika izra|ene od kositra i lijevane na proboj poput ~ipke, s bogatim viti~astim motivima na sredini ovalnog poklopca u ~etvrtastom okviru imale su natpis LBGG. (sl.10)

Me|u zlatarskim materijalom, koji je kao trgova~ki teret prevoèn na brodu, najzastupljenije su bile male pre-cizne vage sa setom utega u ovalnim kutijama od mjedenog lima s tije{tenim ukrasom u vidu rozeta i zrakastih motiva. Na sredini ovalnog poklopca nalazio se utisnut ìg s inicijalima zanatlije ili radionice, slovima P i L izme|u kojih je stajala stilizirana glava ptice okrenuta na lijevu stranu. Od vaga su sa~uvane samo okrugle mjedene plitice za vaganje sirovine, jedna s ravnim, a druga sa zaobljenim dnom s tri rupice za uzice na kojima su visjele. Na|en je i veliki broj malih mjedenih utega, od jednostavnih u obliku tankog ~etvrtastog mjedenog lima, ozna~enih samo utisnutim kruì}ima ili to~kicama do onih ve}e teìne u obliku prizme, kocke ili kru`nih. Na utezima u obliku prizme i kocke bile su utisnute punce, koje su bile oznake teìne i mleta~ki grb. Punce su bile utisnute u olovo, a prikazivale su krunu, vladarsku kuglu s krièm, vladara s krièm u jednoj i vladarskom

sl.10. Mala kositrena kutija s natpisom LBGG na poklopcu (foto: R. Moskovi})

Illus. 10. A small tin box with the inscription LBGG on its lid (photo by: R. Moskovi})

sl.11. Zlatarske matrice za izradu nakita (foto: Z. Bogdanovi})Illus. 11. A goldsmith’s die for the manufacture of jewellery (photo by: Z. Bogdanovi})

Predgovor 439


kuglom u drugoj ruci ili grb. Utezi s identi~nim puncama prona|eni su i na lokalitetu kod Gnali}a u drvenoj ku-tiji unutar okovane {krinje s tekstilnim predmetima i setom utega ne{to druk~ijeg tipa. 5 (BO@ULI], 2006,18).

Zlatarski materijal ~inile su i kerami~ke matrice za iskucavanje i tije{tenje u obliku rozete, jagode i kaplji~astog oblika s bradavicama i bez njih, koje su vjerojatno sluìle u izradi pseudogranulanog nakita. (sl.11) Prona|ene su i ve} gotove, iskucane rozete od mjedenog lima sli~nog oblika kao i matrica. Teret je sadràvao zlatarske po-luproizvode u vidu sitnih srebrnih granula za granulaciju nakita. Prona|ena je i velika koli~ina kristaliziranih nodula pirita, ̀ eljeznog oksida (FeS2). Zbog metalnog sjaja mjedenoùte boje, ~esto se nazivao i fool’s gold (la`no zlato), no pokatkad se u piritu moglo na}i i pravo zlato, iako u manjim koli~inama; takav zlatonosni pirit bio je vrlo vrijedna ruda~a. Osim toga, pirit je zbog svoje zlatnoùte boje ~esto kori{ten u izradi tzv. biùterije, jeftinog nakita koji je imitirao zlatni.

Od gotovih zlatarskih proizvoda prona|eni su samo mjedeni prsteni s kvadratnom krunom u kojoj je bilo uloèno zrno od staklene paste tirkizne boje ili poludragog kamena. Nekoliko ih je prona|eno zajedno, sloèni u nizu je-dan preko drugoga, vjerojatno tako upakirani za transport.

Treba svakako spomenuti i male obostrane ~e{ljeve od roèvine, kakvi su ~esto bili prikazivani na slikama rene-sansnih majstora kao obavezan dio ̀ enskog pribora za uljep{avanje. S jedne strane zupci su bili gu{}e raspore|eni, a s druge rje|e. Na|eni su u dvije dimenzije, manji 50´45 mm (sl.12) i ve}i 90´50 mm. Luksuznije varijante takvih ~e{ljeva izra|ivane su od slonove kosti ili kornja~evine, bogato ukra{eni reljefom ili urezanim motivima.

U velikom broju na|ene su i velike okrugle perle od koralja, fino oblikovane i polirane. Na|ene su u vi{e dimen-zija i vjerojatno su se nizale tako da su na krajevima bile najmanje perle koje su se postupno pove}avale prema sredini ogrlice. (sl.7)

Ovdje nije predstavljen cjelokupan materijal s loka-liteta Mijoka, jer je veliki dio nalaza vrlo fragmentiran i te{ko je prepoznatljiv, a drugi dio materijala je kroz dugi niz godina pod vodom korodirao i pretvorio se u amorfnu masu ili srastao s vapnena~kim naslagama i ostalim materijalom, te }e biti prepoznatljiv tek nakon temeljitog ~i{}enja i konzervacije. Bez obzira na to, kao i na veliki stupanj devastacije lokaliteta, rezultati istraìvanja na lokalitetu Mijoka i mno{tvo tu prona|enog materijala, uvelike su pridonijeli slici ̀ ivo-ta i materijalne kulture 17. st. Jednako tako, dali su uvid u porijeklo ove raznovrsne trgova~ke robe, na~in proizvodnje u kasnorenesansnim radionicama europ-skih proizvodnih i trgova~kih centara, uzajamnu pove-zanost ovih centara du` cijele Europe i njihove veze sa isto~nim trgova~kim centrima na Levantu. Istovremeno potvr|uje da je na trasi trgova~kih putova kojima je ova roba prolazila, Jadransko more odigralo va`nu i neza-mjenjivu ulogu.

5 Komplet utega sastojao se od devet komada u obliku malih zdjelica, koji se ulaù jedan u drugi, a najve}i ima poklopac da se moè zatvoriti i ru~kicu za preno{enje (BO@ULI], 2006, 18).

sl.12. Mali obostrani ~e{ljevi od roèvine (foto: R. Moskovi})Illus. 12. Small double-sided combs of horn (photo by: R. Moskovi})

Predgovor 441

LiteraturaBO@ULI], G. 2006, BRODOLOM KOD GNALI]A, Biograd n/mBRUSI], Z. 1987, Dio tereta la|e iz 17. st. potonule kod otoka Bisaga u Kornatskom arhipelagu. Prilozi povijesti umjet-

nosti u Dalmaciji 26, 473–490.BRUSI], Z. 1996, Pomorska arheolo{ka istraìvanja kod oto~i}a Gnali}a na ulazu u Pa{manski kanal (nastavak istraìvanja

1996.) (neobjavljeni izvje{taj istraìvanja, Arhiv Zavi~ajnog muzeja, Biograd na moru)GLU[ÊVI], S. 2006, RITROVAMENTI MEDIEVALI E POSTMEDIEVALI DALE AQUE DELL’ADRIATICO ORIEN-

TALE CROATO, The heritage of the Serenissima, The presentation of the arhitectural and archaeological remains of the Venetian Republic, Koper, 73–83.

GU[TIN, M., GELICHI, S. 2006, THE SHIPWRECK AT GNALI], The heritage of the Serenissima, The presentation of the arhitectural and archaeological remains of the Venetian Republic, Koper, 91–92.

HOCQUET, J.-C. 2007, Venezia e il mondo turco, Venezia e l’Islam 828–1797, katalog izlo`be, Venezia, 29–49.LAZAR, I., WILLMOTT, H. 2006, THE LATE 16th CENTURI GLASS FROM THE GNALI] WRECJ AN OVERVIEW

OF FORMS, The heritage of the Serenissima, The presentation of the arhitectural and archaeological remains of the Venetian Republic, Koper, 99–104.

KELEZ, I. 1970, O sirovinama, Brod kod Gnali}a. Na{e najbogatije hidroarheolo{ko nalazi{te. Vrulje 1, 40–46.KISI], A. 1979, Ostaci potonulog trgova~kog broda iz XVI. stolje}a kod [ipana. Anali zavoda za povijesne znanosti JAZU

u Dubrovniku 17, 73–98.KISI], A. 1982, Ne{to o trgova~kom brodu koji je nastradao u Kolo~epskom kanalu kod Dubrovnika krajem XVII. ili

po~etkom XVIII. st. Anali zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku 19–20, 143–164.KOJI], B., BARBALI] R. 1975, Ilustrirana povijest Jadranskog pomorstva, Zagreb, 80–87.PAVI], M. 2002, Plovidbene rute srednjim i ju`nim Jadranom u Izolaru Giuseppea Rosaccia, Radovi zavoda za povijesne

znanosti HAZU u Zadru, sv. 45/2003., 153–199.PETRICIOLI, S. 1970, Brod kod Gnali}a. Na{e najbogatije hidroarheolo{ko nalazi{te. Vrulje 1PETRICIOLI, S. 1974, Kulturno–historijsko zna~enje hidroarheolo{kog nalaza kod Gnali}a. Zbornik Zadarsko oto~je, 1,

Zadar, 71–78.SCHECHNER, S. 2001, THE MATERIAL CULTURE OF ASTRONOMY IN DAILY LIFE: SUNDIALS, SCIENCE AND

SOCIAL CHANGE, JHA, XXXII, Harvard University 190–222.SCHICK, M. 2006, THE SLEIGH BELL FINDS FROM GNALI] ERECK, The heritage of the Serenissima, The presenta-

tion of the arhitectural and archaeological remains of the Venetian Republic, Koper, 99–104.STADLER, H. 2006, THE BRSS CANDLESTICKS, SCONCES AND CHANDELIERS FROM GNALI] WRECK, The

heritage of the Serenissima, The presentation of the arhitectural and archaeological remains of the Venetian Republic, Koper, 107–109.

SYNDRAM, D. 1989, Wissenschaftliche Instrumente und Sonnenuhren, Kunstgewerbesammlung der Stadt Bielefeld / Stif-tung Huelsmann, D.W.Callwey München

Webster Signature Database www.historydb.adlerplanetarium.org/signatures/m.pSchlage’s history of Locks www.locks.ru/germ/informat/schlagehistory.htm

Klju~ne rije~i: podmorski nalaz, brodolom, trgova~ki brod, trgova~ki teret, trgova~ka ruta, obrtni~ki centar, Murano, Nürnberg, ukrasna roba, zlatarski materijal, ètoni za ra~unanje, sun~ani satovi, pribor za jelo, stakle-ne perle, praporci.

Key words: underwater find, shipwreck, merchant vessel, merchant cargo, trade route, crafts centre, Murano, Nürnberg, decorative goods, goldsmith’s material, counter jetons, sundials, cutlery, glass pearls, wether bells.


Summary

THE REMAINS OF THE CARGO OF A SUNKEN EARLY 17th CENTURY MERCHANT VESSEL AT THE MIJOKA LOCALITY NEAR THE ISLAND OF MURTERThe remains of a sunken vessel that had been transporting a rich merchant cargo were found at the Mijoka locality near the island of Murter in 2001. It was established at the time that this was a locality with a high level of devastation that required speedy protection and exploration, and which encompassed the remains of a merchant vessel from the early 17th century that had been transporting material of various provenances, from the merchant centres of northern and central Europe and from Venetian and Italian glass workshops, Murano for example. This was followed by three underwater exploration cam-paigns, in 2006, 2007 and in 2008, which yielded a wealth of archaeological material. It was found that most of this mate-rial was typologically identical to material from a sunken vessel near the island of Gnali}, and that it was a cargo made up of raw materials, secondary industry products and practical and consumer goods such as cutlery, razors, wether bells, fold-ing sundials, mirrors, eyeglasses and small decorative boxes. The decorative goods and goldsmith’s materials include glass and coral pearls, horn combs, rings with glass paste inlays and goldsmith’s tools such as small, precise balances for weigh-ing raw material with the accompanying weights, a hammering die, silver granules for granulation and pyrite nodules which were used as raw material for the manufacture of jewellery. Based on the typology and material in the candlesticks, and the signatures on some of the objects, such as small folding sundials and counter jetons, it can be concluded that the goods were manufactured for the most part in the early 17th century in centres of commerce and crafts such as Nürnberg and Lü-beck, from where they were initially shipped by land or sea to Venice, and then loaded on merchant vessels with Venetian commercial goods to be transported via the Adriatic route towards commercial ports in the east.

broda s početka 17. st. na lokalitetu mijoka kod otoka murtera · naj~e{}e mjedi, sve do kasnog...

Documents