brodica c

Pripremio : kap. Fea Pavi

Brodica / C 1 od 54

PRIRUNIK ZAVODITELJABRODICE

( KATEGORIJA "C" )


Brodica / C 2 od 54

kap. Fea PaviSijeanj 2012.Centar za izobrazbu pomoraca

U V O D

Pravilnikom o brodicama i jahtama (NN 27/05, 57/06, 80/07, 03/08, 18/09, 56/10 i 97/12)uspostavljena je nova kategorizacija Uvjerenja o osposobljenosti za voditelja brodice i to:

- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C

Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C stjee osoba koja imanajmanje 18 godina ivota, koja udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima (posebice u pogleduvida i sluha) i koja zavri izobrazbu i poloi ispit prema propisanom programu.

Udovoljavanje propisanim zdravstvenim uvjetima dokazuje se valjanim uvjerenjem ozdravstvenoj sposobnosti, koje izdaje ovlatena zdravstvena ustanova.

Izobrazba se provodi obveznim pohaanjem teaja u trajanju od 25 kolskih sati uovlatenom uilitu, gdje se dobiju sve ostale potrebne informacije.

Uvjerenje ima valjanost za razdoblje od pet godina od dana izdavanja, a obnavlja se za istorazdoblje ako imalac uvjerenja udovolji propisanim zdravstvenim uvjetima.

Osoba osposobljena za voditelja brodice kategorije C moe zapovijedati:

1. brodicom za osobne potrebe u podruju plovidbe I i II,2. brodicom za gospodarske namjene u podruju plovidbe I i II,3. brodicom za prijevoz putnika u podruju plovidbe III i III a,4. jahtom do 30 BT neovisno o namjeni u podruju plovidbe I i II,5. jahtom do 30 BT za gospodarske namjene koja se iznajmljuje s posadom

u podruju plovidbe III i IV, te6. zapovijedati i biti lan posade na javnoj brodici neovisno o podruju plovidbe.

Program izobrazbe sastoji se od slijedeih poglavlja - predmeta:

1. Pomorska plovidba (navigacija);2. Motoristika i zatitne mjere;3. Pomorstvo, meteorologija, propisi i pruanje prve pomoi;4. Manevriranje brodicom i izbjegavanje sudara na moru;5. Pomorska radiotelefonska sluba; i6. Sigurnost na moru.


Brodica / C 3 od 54

DODATAK 8Program izobrazbe i ispita za VODITELJA BRODICE KATEGORIJE C(lanak 53.stavak 1.)

Sadraj programa:

1. POMORSKA PLOVIDBA (NAVIGACIJA)

1.1. Pomorska karta, openito (vrste,sadraj karte,katalozi karata,mjerila1.1.1. itanje karata,oznake i skraenice1.1.2. Odreivanje kurseva i azimuta1.1.3. Mjerenje udaljenosti na kartama1.1.4. Plovni putovi i balisaa, IALA sustav1.1.5. Ucrtavanje toke broda1.1.6. Elektronska karta1.2. Osnove terestike navigacije1.2.1. Istovremeno opaanje1.2.2. Opaanje u razmaku vremena1.2.3. Zbrojena i procjenjena pozicija1.3. Prirunici za navigaciju1.3.1. Peljari1.3.2. Popis svjetionika1.4. Kompas1.4.1. Magnetizam1.4.2. Kompas,dijelovi,vrste,princip rada,pogreke1.4.3. Brodski i zemaljski magnetizam, kompezacija1.5. Upotreba elektronskih pomagala na brodu1.5.1. Radar: princip rada,mjerenje kuta i udaljenosti radarom,karakteristike radarskog

sustava,radarske smetnje i lani odjeci,svojstva objekta i jaina odjeka1.5.2. Dubinomjeri: vrste,principi rada,pogreke1.5.3. Brzinomjeri: vrste,principi rada,pogreke1.5.4. Satelitski navigacijski sustavi: GPS, odreivanje poloaja broda GPS sustavom.1.6. Planiranje pomorskog putovanja1.6.1. Priprema i izbor plovnog puta1.6.2. Provedba putovanja i nadzor provedbe plana putovanja

2. MOTORISTIKA I ZATITNE MJERE

2.1. Mehaniki porivni ureaji, podjela2.1.1. Osnovni pojmovi o radu, priprema za pogon, upuivanje i zaustavljanje2.1.2. Naini upuivanja, podmazivanje i hlaenje2.1.3. Kontrola rada, instrumenti za kontrolu2.1.4. Dijagnosticiranje kvarova i njihovo otklanjanje2.1.5. Akumulatori, gorivo i mjere predostronosti kod krcanja goriva2.1.6. Brodske instalacije2.2. Sredstva za gaenje poara


Brodica / C 4 od 54

2.3. Sprjeavanje oneienja2.3.1. Izvori oneienja2.3.2. Mjere opreza, nadzor rada i postupci sprjeavanja oneienja2.3.3. Postupci u sluaju oneienja2.3.4. aini i priruna pomagala za sprjeavanje oneienja morskog okolia s brodica

3. POMORSTVO, METEOROLOGIJA, PROPISI I PRUANJE PRVE POMOI

3.1. Poznavanje nacionalnog pomorskog prava3.1.1. Propisi o plovidbi u lukama, tjesnacima, unutranjim morskim vodama

i teritorijalnom moru3.1.2. Isprave u brodici3.1.3. Nadlenosti lukih kapetanija u odnosu na brodice i posadu brodice3.2. Sredstva pomorskog prometa3.2.1. Brodovi, brodice i jahte razliitih tipova, tehnologija i materijala izrade3.2.2. Oprema brodice3.3. Stabilnost brodice3.3.1. Pojam, podjela3.3.2. Znaenje stabilnosti broda3.4. Konopi i uzlovi3.5. Pruanje prve pomoi3.7.1. Sredstva za pruanje prve pomoi3.7.2. Izvori povreda na brodici3.7.3. Umjetno disanje3.7.4. Pruanje prve pomoi u sluaju hipotermije, smrzavanja i visokih atmosferskih

temperatura3.8. Meteorologija i oceanografija, openito3.8.1. Meteoroloki elementi, temperatura zraka, atmosferski tlak, vlaznost zraka3.8.2. Zrana strujanja3.8.3. Oblaci i oborine3.8.4. Magla i vidljivost3.8.5. Vjetrovi na Jadranu3.8.6. Plima i oseka, morske mijene3.8.7. Morski vjetrovni valovi, mrtvo more3.8.8. Izvjea i upozorenja, vrijeme i uvjeti plovidbe

4. MANEVRIRANJE BRODICOM I IZBJEGAVANJE SUDARA NA MORU

4.1. Manevriranje brodicom - pojam, vrste manevriranja i znaenje4.1.1. Poznavanje manevarskih sposobnosti brodice4.1.2. Praktino upravljanje brodicom u plovidbi, pristajanju, sidrenju i vezivanju4.1.3. Vanjski uvjeti pri manevriranju (vjetar, valovi, struje)4.2. Pravila o izbjegavanju sudara na moru4.2.1. Praktian prikaz s modelom4.2.2. Svjetla na brodovima4.2.3. Dnevni znakovi4.2.4. Zvuni signali4.3. Poznavanje postupaka u sluaju opasnosti


Brodica / C 5 od 54

4.3.1. Signali opasnosti

5. POMORSKA RADIOTELEFONSKA SLUBA

5.1. Isprave brodske radijske telefonske postaje, sluba bdijenja, rad u luci,nadzor i inspekcija

5.2. Smjetaj radijske postaje, dijelovi radijske postaje, mjere protiv smetnji5.3. Indetifikacija i pozivni znakovi, opi postupak za uspostavljanje veze5.4. Signal za pogibelj, poziv i poruka o pogibelji5.5. Signali i poruke o hitnosti i signali i poruke o sigurnosti5.6. Red prvenstva u radio-prometu, radio telegram, upotreba meunarodne tablice za

sricanje slova i brojeva, provjera radijske postaje prije putanja u rad5.7. Praktino rukovanje radio telefonskom postajom, osnovna naela "Svjetskog

pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost - GMDSS sustava"

6. SIGURNOST NA MORU

6.1. Pomorske nezgode6.1.1. Vrste, obiljeja, naelni postupci6.1.2. Sudar brodova, neposredni postupci6.1.3. Nasukavanje, namjerno i sluajno6.1.4. Procjena i ograniavanje oteenja6.1.5. Spreavanje prevrtanja i/ili potonua6.3. Pruanje pomoi6.3.1. Obveza pruanja pomoi6.3.2. Naini traganja prema IAMSAR priruniku, suradnja sa SAR slubama6.3.3. Prihvat i pruanje pomoi ljudima u moru6.3.4. Postupci u sluaju "ovjek u moru"


Brodica / C 6 od 54

1. POMORSKA PLOVIDBA (NAVIGACIJA)

Navigacija je struno voenje brodice iz luke polazita do luke odredita, pa stoga osobakoja upravlja brodicom mora biti struno osposobljena, tj. mora imati "Uvjerenje o osposobljenostiza voditelja brodice A, B ili C", ovisno o duini i namjeni brodice, granicama plovidbe, te o snazipogonskog stroja (motora).

Sve publikacije za pomorce u Republici Hrvatskoj izrauje i izdaje Hrvatski HidrografskiInstitut (HHI) sa sjeditem u Splitu, a prodaju vre ovlatene firme diljem Hrvatske obale.

Najvanije publikacije su "Pomorske karte", te prirunici: "Peljar Jadranskog mora", "Popissvjetala i signala za maglu", "Radio-sluba", "Tablice morskih mijena", "Peljar za male brodove","Oglasi za pomorce" (OZP) i dr.

Pomorska karta predstavlja sferni dio zemlje, odnosno plovidbeno podruje ukljuujui i sveone detalje odnosno elemente neophodne za sigurnu plovidbu. Ona je u stvari radna povrina nakojoj navigator ucrtava pozicije, kurseve, pozicije drugih brodova i sve ono to je neophodno zaizbjegavanje raznih opasnosti, a sve u cilju sigurnog dolaska do odredita.Same karte su podijeljene prema svrsi i razlogu upotrebe. U tu svrhu postoje navigacijske karte, terazne informativno pomone karte.U svrhu pravilnog i tanog prikazivanja dijelova zemaljske kugle na ravnu povrinu (kartu)upotrebljeno je nekoliko raznih tipova projekcija. To su sferne (cilindrine), konine, ortografske,razne azimuthe, stereografike itd. Meu svim tim raznoraznim projekcijama stvaranja pomorskekarte najupotrebljavanija je tkzv. Merkartorova karta koja je izraena u sferno/cilindrinoj projekciji.Na ovoj karti (koja se praktino upotrebljava na svim brodovima) veoma je vaan slijedei detalj.Na gornjoj i donjoj horizontalnoj podjeli sve su mjere (stupnjevi, minute, sekunde)


Brodica / C 7 od 54

duinski jednake/iste i predstavljaju mjeru geografske duine.Mogu se mjeriti ili na gornjoj ili nadonjoj skali.

Za razliku od tih podjela, podjele na lijevoj i desnoj strani karte nisu duinski iste. Nekamjera (npr. 1 minuta) na gornjem i donjem dijelu skale je duinski razliita. Od dna karte premagore ta mjera (npr. 1 minuta) je kraa. Upravo zbog toga je vano za upamtiti da se geografskaduina koja se mjeri na lijevoj ili desnoj skali mjeri na istoj visini kako bi rezultat tog mjerenja bioto toniji.

Svaka pomorska karta ima svoj kataloki broj tampan u gornjem lijevom i donjem desnomkutu i pokriva podruje koje odgovara tom broju. Karte se moraju aurirati (ispravljati) pomouOZP-a, jer inae nisu za plovidbu. Stoga se preporua kupovati ih u ovlatenim uredima, koji nasvakoj karti peatom i datumom potvruju da je ista uredno ispravljena s danom prodaje. Karteodabiremo prema podruju plovidbe, a prema katalogu pomorskih karata.

Pri vrhu karte nalazi se legenda koja nam kazuje koje podruje karta pokriva, koliki jerazmjer karte tj. koliko puta je podruje prikazano na karti umanjeno u odnosu na prirodnu veliinu(primjer: 1:200 000 kazuje nam da je 1 mm na karti jednak 200.000 mm ili 200 metara u prirodi), tenaznaka da su visine i dubine izraene u metrima.U Svrhu lakeg snalaenja pomorska karta se sastoji od dva glavna dijela tj. topografskog (raznenijanse smee, oker, i ute boje),te hidrografskog (razne nijanse plave boje).

utom bojom na karti oznaeno je kopno, plavom dubine ispod 10 metara, a bijelom dubineiznad 10 metara. Podruje plave boje omeeno istokanim krugom s kriiem u sredini oznaavadubinu ispod 2 metra. Podruja bijele boje unutar istokanih zatvorenih linija oznaavaju dubine od10 do 20 metara, a unutar isprekidanih zatvorenih linija dubine iznad 20 metara.

Crvene vijugave linije oznaavaju podmorske kabele (struja, telefon i dr.), a crvene i crneisprekidane linije oznaavaju podmorske cjevovode (vodovod, naftovod, plinovod, kanalizacijskicjevovod i dr.).Sve nabrojane podmorske instalacije poloene su na morskom dnu, pa je na mjestima gdje suucrtane na karti zabranjeno sidrenje, koarenje i obavljanje slinih radnji koje bi mogle dovesti dooteenja instalacija. Po nalogu kapetanije na svakom kraju podmorske instalacije mora sepostaviti bijela ploa (pano) odgovarajue veliine na kojoj je ucrtano crno naopako postavljenosidro koje se mora vidjeti s mora, a oznaava zabranu sidrenja.


Brodica / C 8 od 54

Crveno prekrieno sidro na morskom podruju karte takoer predstavlja znak zabranesidrenja na tom mjestu.Normalno postavljeno sidro crne boje na morskom podruju karte oznaava preporuljivo sidriteza sva plovila, a crvene boje za plovila s opasnim teretom.

Brojevi na morskom podruju pomorske karte oznaavaju dubinu mora, a na kopnenomvisinu neke toke iznad povrine mora.

Slova na morskom podruju oznaavaju vrstu morskog dna, a to je vano poznavati radisidrenja, koarenja i sl. Tako razlikujemo: M (mulj), P (pijesak), K (kamen), (ljunak), k(koljke), Kor (koralji), T (trava), Hr (hrid) i dr. (Navedeni primjeri oznaka vrste morskog dna seodnose na karte izdane od HHI na hrvatskom jeziku).

Peljar Jadranskog mora je prirunik vrlo znaajan za navigaciju. On ima ulogu vodia, jerkorisniku prua niz podataka o lukama, zaljevima, tjesnacima, kanalima i sidritima, kao i raznenaputke vane za plovidbu. Primjerice za luku Split nai ete: upute za uplovljavanje iisplovljavanje za brodove razliitih veliina i namjena, tone koordinate luke (zemljopisnu irinu iduinu), glavno i priuvno sidrite, sidrite za brodove s opasnim teretima, najee vjetrove imorske struje sa smjerovima i prosjenim brzinama u vorovima, mogunost uzimanja goriva,vode i ostalih namirnica, podatke o radu "lukih vlasti"(pojasniti), plan luke i raspored vezova,kapacitet luke, pa sve do broja stanovnika i drugih manje vanih podataka.


Brodica / C 9 od 54

Popis svjetala i signala za maglu je takoer vaan prirunik koji nam daje sve podatke osvim pomorskim svjetlima (luka svjetla, obalna svjetla, svjetionici i svjetlee plutae) i to: rednibroj svjetla, poziciju, oblik i materijal gradnje, visinu konstrukcije, visinu svjetla iznad mora, bojusvjetla, period u sekundama, trajanje svjetla i tame, te trajanje zvunog signala i tiine ukoliko jesvjetlo opremljeno napravom za davanje zvunih signala u magli, domet svjetla u miljama i dr.

Radio-sluba je prirunik koji sadri podatke o Obalnim radijskim postajama (ORP), uputeza rad s VHF radijskim postajama (ugraenim ili prenosivim), VHF DSC ureajima, te propise izMeunarodnog radio prometa.

Oglas za pomorce (OZP) je publikacija pomou koje se ispravljaju pomorske karte iprirunici za plovidbu. Ispravke se mogu odnositi na: postavljanje novog ili trajno gaenjepostojeeg pomorskog svjetla, izmjenu karakteristike postojeeg svjetla, postavljanje novih iliotklanjanje postojeih podmorskih instalacija ili plutaa, izgradnju luka, gatova, marina (luica) idrugo. Izlazi jednom mjeseno. Ispravke mogu biti privremenog ili trajnog karaktera.

Pomorska svjetla mogu svijetliti razliitim bojama, pa tako slovo B oznaava svjetlo bijeleboje, Z zelene boje, C crvene boje, ute boje itd.

Luka svjetla smjetena su na ulazima ili prilazima lukama i obvezno se na lijevoj straninalazi crveno, a na desnoj zeleno luko svjetlo (uvijek gledano s morske strane, tj. prema ulazu uluku).

IALA - (Meunarodno udruenje svjetioniarskih slubi) je tehniki forum koji usklauje iunapreuje rad nacionalnih organizacija za postavljanje i odravanje objekata sigurnosti plovidbe(balisaa). U R. Hrvatskoj to radi ustanova PLOVPUT sa sjeditem u Splitu.Postoje dva sustava oznaavanja plovnog puta i to:Lateralni i Kardinalni sustav.

Oznakom lateralnog (bonog) sustava oznaava se lijeva, odnosno desna strana kanala iliprolaza kojom plovni objekt mora ploviti, te ulazi u luke. Cijela Evropa (ukljuujui Jadransko more)spada u "ZONU A" u kojoj su oznake desne strane obojane zelenom bojom (nou zeleno svjetlo),a lijeve strane crvenom bojom (nou crveno svjetlo).

Oznakom kardinalnog sustava obiljeavaju se sigurne strane (najdublje vode) kojima treba proipored opasnosti. Oznaava se kvadrantalno. Sjeverni (N) kvadrant nalazi se izmeu


Brodica / C 10 od 54

interkardinalnih smjerova NW i NE i tako redom (E, S i W) u smjeru kazaljke na satu vidi PeljarJadranskog mora i Popis svjetala i signala za maglu.

Vpl (vidi plan) bez broja upuuje na malo podruje - dio karte vaan za plovidbu, kojemu jerazmjer po deset ili vie puta manji od razmjera karte (luke, tjesnaci, kanali, zaljevi i dr.). Najee



je ucrtan na kopnenom dijelu pomorske karte gdje nema nikakvih podataka vanih za navigaciju ilina pozadini karte (poglavito malih karata).

Za vei razmjer kaemo da je sitniji, a za manji da je krupniji. Karta sitnijeg razmjera sadrivie podataka vanih za navigaciju, pa tako poveava sigurnost plovidbe.

Simbol za pomorsko svjetlo oblika je kapljice vode i crvene je boje. Ima posebnu oznakucrvene boje ako u magli daje zvune signale.

Svako pomorsko svjetlo ima svoju karakteristiku po kojoj ga lako i jednostavno moemoprepoznati. Ne smijemo doi u situaciju da zamijenimo svjetla, jer to moe biti vrlo opasno, pa ipogibeljno. Stoga, karakteristiku pomorskog svjetla, valja znati sigurno oitati, tj. prepoznati gaprema nainu na koji svijetli.

Karakteristika svjetla sadri: boju svjetla, nain svijetljenja, period u sekundama, visinusvjetla iznad mora u metrima, te domet svjetla u nautikim miljama. Broj u zagradama (ako postoji)oznaava bljeskove u grupi ili skupini, a kratica "Pot" sektor potamnjenja, koji je oznaen snajmanje dvije isprekidane crte. Pored potamnjenog sektora postoji jo i crveni sektor, kao i nekidrugi, a najee oznaavaju (pokrivaju) podruja opasna za plovidbu. Stoga je u plovidbi prematakvim sektorima potrebno promijeniti kurs brodice udesno ili ulijevo kako bi se iz njih brzo i sigurnoizalo.Vidi dva slijedea primjera karakteristika pomorskih svjetala:

1.) B C Bl (4) 10 s 21 m 15 - 10 M ita se: (B) Bijeli i (C) crveni (Bl) bljesak, (4) etiri u grupiili skupini, (10 s) svakih deset sekundi, (21 m) dvadeset i jedan metar iznad povrine mora, (15)petnaest milja je domet bijelog, a (10) deset milja domet crvenog svjetla.

2.) B Izo 4 s 12 m 6 M ita se: Bijelo izofazno svjetlo, svake etiri sekunde, dvanaestmetara iznad mora, dometa est milja. Izofazno znai jednako trajanje svjetla i tame (2s + 2s).

Vjetar i struja u navigaciji razlikuju se po smjeru za 180. Vjetar se rauna prema smjeru izkojega dolazi (sjeverni vjetar pue iz sjevera), a struja prema smjeru u kojega ulazi (sjeverna strujatee prema sjeveru). Vjetar i struja mogu nam poveati ili smanjiti brzinu ako dolaze ravno u krmu,odnosno u pramac brodice, ili stvoriti vee ili manje zanoenje ako dolaze u bok brodice, pa onjihovom utjecaju svakako valja voditi rauna.

Kurs (K) je kut kojega zatvara meridijan (sjeverojunica) s uzdunicom ili pramcembrodice. Odreuje se pomou dva navigacijska trokuta. Jednim trokutom pokrijemo ucrtanu linijukursa (zamiljeni smjer kretanja brodice), te uz pomo drugoga njegov centar klizanjem dovodimodo najblieg pogodnog meridijana. Na obodu trokuta oitamo vrijednost naega kursa (ustupnjevima) ovisno o kvadrantu u kojem plovimo. Kurs moe imati vrijednost od 0 - 360. Raunase u smjeru kazaljke na satu. Moe se oitati i preko rue kompasa.

Rua kompasa podijeljena je na stupnjeve od 0 do 360 i to u smjeru kazaljke na satu.Nula stupnjeva (0) oznaava Sjever (N), 90 Istok (E), 180 Jug (S) i 270 Zapad (W).

Rua kompasa ima i krupniju podjelu na kvadrante i to: I kvadrant od 0 do 90, II od 90 do180, III od 180 do 270 i IV od 270 do 360, odnosno 0.



Pramac brodice uvijek iz centra rue kompasa usmjerimo prema obodu (paralelno s naimkretanjem) i ne moe se dogoditi da pogreno odredimo kvadrant odnosno da pogreno oitamovrijednost naega kursa. Magnetski kompas na brodici takoer ima kompasnu ruu podijeljenu nastupnjeve od 0 do 360 ija je 0 odnosno 360 uvijek usmjerena prema Sjeveru (N), pa vrijednostkursa koju smo prethodno odredili na karti, pomou kormila odravamo na kompasu i tako sigurnoiz jedne toke (pozicije) stiemo u drugu toku (poziciju).

Magnetski kompas slui nam za orijentaciju na moru, a poglavito za odravanje kursaplovidbe. Sastavljen je od nekoliko dijelova, a najvaniji je kotao, koji mora biti napravljen odnemagnetskog materijala. U njemu je u tekuini (mjeavina destilirane vode i alkohola) smjetenjedan ili dva para magnetskih tapia u smjeru Sjever-jug, koji predstavljaju osjetljivi element i koji0 na podjeli rue uvijek dre u pravcu sjevera (N). Smjeta se u uzdunicu brodice ili paralelno snjom. Na unutarnjoj strani kotla mora na neki uoljivi nain biti oznaena pramanica ispod kojeoitavamo kurs brodice i njegove promjene. Kotao je za brodicu privren pomou kardanskogsustava, koji mu omoguava da u svim uvjetima plovidbe rua ostane u ravnom poloaju u odnosuna povrinu mora, jer bi kompas inae bio neupotrebljiv. Mora imati osvjetljenje i zatitnu kapu.Danas se na brodicama najee koriste manji kompasi, koji imaju podjelu na pet stupnjeva, malihsu dimenzija, praktini i jednostavni za oitavanje kursa. Preko kompasa moemo snimati azimute(potrebno je imati smjerni aparat).

Kompenzacija magnetnog kompasa je radnja kojom se to je to mogue vie ponitavanegativan utjecaj brodskog magnetizma nastalog tijekom gradnje broda (na brodici od drva,stakloplastike, ili drugog nemagnetnog materijala i bez opreme koja ima feromagnetne osobinenema devijacije). Magnetno polje takve brodice sainjavaju tri komponente: P uzduna, Q poprena i R vertikalna komponenta. Kao posljedica njihova utjecaja 0 (N) rue vjetrova biti eotklonjena iz magnetskog meridijana. Postupak kompezacije je sljedei: Na navigacijskoj kartiizaberu se dobro uoljivi pokriveni smjerovi to blii kardinalnim kursovima. Plovei u pokrivenomsmjeru koji odgovara komponenti koja se eli kompezirati i postavljanjem odnosno pomicanjemmagneta u stalku kompasa gore/dolje skree se 0 rue vjetrova do te mjere dok kurs kompasa(Kk) ne bude to blii ili jednak izraunatom magnetnom kursu (Km) pokrivenog smjera, razlika Kmi Kk je vrijednost nae devijacije u tom kursu ( = Km Kk). Radi provjere slino se postupa i uprotukursu, ali se tom prilikom kompezira samo polovica novo nastale devijacije.

Girokompas ili iroskop je vrsta nemagnetskog kompasa u kojemu je glavni elementiroskop. Pored prirodnih pojava okretanja Zemlje i njene sile tee prilikom konstrukcijegirokompasa koritene su dvije osobine iroskopa: iroskopska ustrajnost i pravilna precesija.Primjenom Focaultov-og (Fuko) zakona prema kojem se objeeni iroskop vrtei se velikombrzinom iznad drugog rotirajueg tijela (Zemlje) svojom obrtnom osi postavlja paralelno sa osi togtijela i vodoravno. Rezultat tih osobina je da se os oko koje se okree iroskop postavlja uvodoravnu ravninu i ravninu zemljopisnog meridijana bez obzira na stanje broda. Prilikompromjene kursa djelujemo na promjenu ravnotee pri emu poseban elektroniki sustav dri upokriu sjeverni kraj osovine iroskopa i 0 kompasne vjetrulje girokompasa. Glavni djelovi



iroskopa su: osjetilni element, pratei element, kompasna vjetrulja i prijenosnik podataka naudaljene pokazivae. Na girokompas ne djeluje zemaljski magnetizam tako da on nema varijacije,meutim postoji girokompasna devijacija koja ovisi o kursu, brzini brodice kao i o zemljopisnojirini.Pozicija brodice/jahte ili bilo koje toke na Zemlji odreena je sa dvije koordinate, zemljopisnomirinom i duinom, ije vrijednosti izraavamo u stupnjevima, minutama i desetinama minute.Jedan stupanj na pomorskoj karti (bilo irine ili duine) ima 60 minuta, a jedna minuta ima 60sekundi. Pozicija se moe izraziti i pomou smjera i udaljenosti od nekog poznatog objekta, npr.moemo kazati da se od nekog otoka ili svjetionika ili neke druge poznate toke na karti nalazimojugo-zapadno (SW ili u azimutu od 45) na udaljenosti od 3,5 nautike milje.Priblinu ili takozvanu zbrojenu poziciju uvijek moemo odrediti pomou poznatog kursa,proteklog vremena i prosjene brzine brodice. Poziciju brodice/jahte u obalnoj navigacijiodreujemo koritenjem navigacijskih instrumenata i publikacija. Osnovni navigacijski instrumentiza odreivanje pozicije brodice/jahte u obalnoj (terestrikoj) navigaciji je smjerna ploa. Instrument,koji moe biti postavljen na bokovima broda kada se prilikom snimanja dobivaju pramani kutovismjera na objekt (desni Ld ili lijevi Ll), ili pak direktno na kompas kada se oitava vrijednostazimuta () smjera na objekt. Odreivanje azimuta smjernom ploom vrimo tako da, gledajuikroz okular (tanki prorez na uspravnoj ploici blie oku), poklopimo vizir (nit konca na suprotnojstrani od okulara) sa izraenim objektom kojeg snimamo (svjetionik, rt kopna, vrh brda i sl.) nakonoitanja vrijednosti azimuta ili pramanog kuta prelazimo na snimanje azimuta drugog objekta.Azimut () je kut kojega zatvara linija smjera na objekt sa meridijanom, a koji moe biti pravi ilikompasni. Azimut pravi (p) dobijemo oitavanjem sa karte, a kompasni (k) oitavanjem sakompasa. Azimut kompasni moramo ispraviti za vrijednost varijacije (var) i devijacije () odnosnoukupne korekture (uk), kako bi dobili azimut pravi kojeg moemo ucrtati na kartu.Kursevi i azimuti oitani na karti su pravi, a oitani na magnetskom kompasu su kompasni.

Pretvaranje kursova i azimuta obavlja se po slijedeim formulama:

uk = (+/- ) + (+/- var); uk = Kp Kk; = Km Kk; Kp = Kk + (+/- uk); Kp = Km + (+/- var);Kk = Kp (+/- uk); Km = Kk + (+/- ) ; Km = Kp (+/- var); p = Kp + Ld; p = Kp - Ll

Iste formule koriste se i za pretvaranje azimuta samo to onda umjesto oznake kursa (K)upisujemo oznaku azimuta (), a primjenom matematike konverzije izraunavamo jedan odnepoznatih elemenata. Kao sredstvo za snimanje azimuta moe se jo koristiti i runa busola.Naina odreivanja pozicije broda, brodice ili jahte u obalnoj (terestrikoj) navigaciji ima vie vrsta,a zbog svoje praktinosti i brzine dobivanja najee se koriste:

Na magnetski kompas na plovilu djeluje magnetska sila Zemlje i magnetska silaplovila i stvaraju greke koje nazivamo magnetska varijacija (var) i magnetska devijacija (dev).Varijaciju uzrokuje zemaljski, a devijaciju brodski magnetizam. Vrijednost varijacije (E ili W,



odnosno + ili -) nalazimo na pomorskoj karti i svodimo je na godinu plovidbe, a vrijednost devijacije(+ ili -) nalazimo izravno u tablici devijacije koja se nalazi na plovilu, a izrauje je HRB.

Razlika zemljopisne irine () je luk meridijana izmeu paralela dviju pozicija. Oznaavakoliko je P2 sjevernije ili junije od P1 i prema tome nosi odgovarajui predznak (+) ako jesjevernije ili (-) ako je junije. = (+/- 2) (+/- 1); 2 = (+/-) + (+/-)Razlika zemljopisne duine () je luk ekvatora izmeu meridijana dvije pozicije. Ako je P2istonije nosi predznak (+) odnosno predznak (-) ako je zapadnije. = (+/- 2) (+/- 1); 2 = (+/-1) + (+/-)Kurseve i azimute iz pravih u kompasne (i obrnuto) pretvaramo pomou formula:

a) Kk = Kp (+/ var) (+/ dev) b) Kp = Kk + (+/ var) + (+/ dev)

Pramani kut (L) je kut kojega zatvara uzdunica brodice sa smjerom na neki objekt. Moeimati vrijednost od 0 (objekt tono po pramcu) do 180 (objekt tono po krmi). Kada se objektnae pod pramanim kutom od 90 preko lijevog (LL) ili desnog (LD) boka to nazivamo suboicom.Pramani kut LD ima predznak plus (+), a LL ima predznak minus (-).Ako zbrojimo pramani kut s kursom brodice dobit emo azimut ().



Brzinu u navigaciji izraavamo u vorovima ili miljama na sat. Ako za jedan sat prevalimo 7milja kaemo da plovimo brzinom od 7 vorova. Mjeri se ureajem koji se naziva brzinomjer, amoe se dobiti ako se prevaljeni put podijeli s proteklim vremenom (Primjer: ako smo 28 miljaprevalili za 4 sata naa prosjena brzina iznosi 7 vorova).

Dubinu u navigaciji izraavamo u metrima. Mjeri se ureajem koji se naziva dubinomjer.Dubinomjer najee radi na principu jeke koristei ultrazvuk, pa se jo naziva i "ehosonder".Ureaj mjeri vrijeme za koje jeka prevali put od predajnika do morskog dna i natrag do prijamnika,dijeli ga s dva, i mnoi s brzinom irenja ultrazvuka kroz vodu (cca 1500 m/s), te tako pokazujedubinu ispod kobilice plovila-brodice.

Udaljenost u navigaciji izraavamo u nautikim miljama. Jedna nautika milja, naMerkatorovoj (navigacijskoj) karti, predstavljena je duinom jedne minute zemljopisne irine.

Jedna milja ima 10 kabela ili 1852 metra. Udaljenost u navigaciji uvijek izraavamo umiljama i kabelima. Jedan stupanj na pomorskoj karti (bilo irine ili duine) ima 60 minuta, a jednaminuta ima 60 sekunda.Udaljenost na karti mjerimo navigacijskim estarom tako da jedan krak postavimo na tokupolaska, a drugi na toku dolaska, ili izmeu bilo koje dvije toke na karti. Ne mijenjajui razmak,postavimo estar na skalu zemljopisne irine (lijevo ili desno) obino na nula, pet ili deset minutaradi lakeg brojenja, te oitamo milje i kabele. Najee je milja (minuta irine) podijeljena na petdijelova (crtica), tako da svaki od njih iznosi po dva kabela, odnosno dvije desetine minute kadamjerimo zemljopisnu irinu.

Pozicija brodice ili bilo koje toke na Zemlji odreena je dvjema koordinatama:Zemljopisnom (geografskom) irinom, i zemljopisnom (geografskom) duinom.Vrijednosti irine i duine izraavamo u stupnjevima, minutama i desetinama minute. Pozicija semoe izraziti i pomou priblinog smjera i udaljenosti od poznatog objekta.

Zemljopisna irina kazuje nam koliko smo udaljeni od ekvatora. To je ustvari luk pomeridijanu od ekvatora do paralele nekog mjesta prema sjeveru ili jugu (N ili S). Njezina vrijednostna ekvatoru iznosi 0, a na polovima (sjeverni i juni) 90.

Zemljopisna duina kazuje nam koliko smo udaljeni od poetnog ili nultog meridijana(zvjezdarnica Greenwich u Londonu). To je ustvari luk po ekvatoru od poetnog meridijana domeridijana nekog mjesta prema istoku ili zapadu (E ili W). Njezina vrijednost na poetnommeridijanu iznosi 0, a na protu-meridijanu 180.

Na pomorskoj karti, kada je pravilno gledamo (od juga prema sjeveru), skala zemljopisneirine nalazi se lijevo i desno, a skala zemljopisne duine gore i dolje.irinu odreujemo tako da u estar uzmemo razmak od pozicije do blie paralele, ija nam je irinapoznata, pa ne mijenjajui razmak paralelno klizimo estarom prema lijevoj ili desnoj skali (podjeli)i jednostavno oitamo stupnjeve, minute i desetine minuta. Za cijeli Jadran irina uvijek imapredznak "N" ili Sjever. Primjer: 43 35,6' N.Duinu odreujemo tako da u estar uzmemo razmak od pozicije do blieg meridijana, ija nam jeduina poznata, pa ne mijenjajui razmak paralelno klizimo estarom prema donjoj ili gornjoj skali ijednostavno oitamo stupnjeve, minute i desetine minuta. Za cijeli Jadran duina uvijek imapredznak "E" ili Istok. Primjer: 016 25,8' E.

Jadransko more nalazi se sjeverno od Ekvatora i istono od Grinvia.

Poziciju u obalnoj navigaciji moemo odrediti: istovremenim opaanjem dvaju ili vie azimuta dvaju ili vie poznatih objekata, opaanjem jednog objekta u razmaku vremena (kada na obzoru imamo samo jedan vidljivi

objekt). pomou dvije udaljenosti od dva objekta (radarom), i pomou jednog objekta i jedne udaljenosti (radarom).

Zbrojenu poziciju uvijek moemo odrediti pomou poznatog kursa, proteklog vremena i prosjenebrzine brodice (uglavnom na otvorenom moru kad ne vidimo objekte).

Radar je elektronski ureaj na plovilu kojemu je osnovna zadaa otkrivanje objekata uuvjetima slabe vidljivosti, a radi izbjegavanja sudara na moru. Radi na principu odailjanjaelektromagnetskih valova koji se odbijaju od objekata (na radarskom obzoru) i ponovno se vraajuu antenu. Radar za odailjanje i primanje elektromagnetskih valova koristi istu antenu. Rezultat



svega su jeke (odrazi) na ekranu (obala, otoci, te ostali nepokretni i pokretni objekti). Radarskivalovi ire se brzinom svjetlosti (300.000 km/s), pa radar mora vrijeme mjeriti u mikro-sekundama(miljuntnim dijelovima sekunde). Radar je jedini ureaj kojim se moe mjeriti udaljenost od brodado nekog objekta.

GPS - Global Positioning System jest satelitski navigacijski sustav koji se sastoji odpriblino tridesetak orbitalnih satelita. Na Zemlji je u pripravi jo nekoliko satelita, koji se u vrlokratkom roku mogu lansirati u orbitu. Kontrolni dio ini pet kontrolnih stanica rasporeenih poZemlji koje neprekidno prate gibanje GPS satelita. Korisnici na svojim GPS prijamnicima dobivajuizravno poziciju, tj. zemljopisnu irinu i duinu.

ECDIS - Electronic Chart Display and Information System jest sustav karata uelektronikom obliku koje apliciramo na zaslonima (monitorima). Mogu se umreavati s drugimelektronskim ureajima na mostu. Potrebno ih je ispravljati i aurirati kao i klasine (papirnate)karte. Na tritu ima vie verzija, ali se ne mogu priznati kao propisani dio navigacijske opreme -ne mogu jo uvijek zamijeniti papirnate pomorske karte.

2. MOTORISTIKA I ZATITNE MJERE

Najeu upotrebu na brodu kao brodski motori imaju s unutarnjim izgaranjem.Ti motori(benzinski i dizel) su toplinski strojevi u kojima se toplinska energija goriva, koja nastaje izgaranjemunutar cilindra, pretvara u mehaniku energijutimr to se ekspanzijski rad produkata nastalihizgaranjem predaje preko klipa i klipnog mehanizma u koljenastoj osovini.

Na brodicama razlikujemo: Ugraene i izvanbrodske, dvotaktne i etverotaktne,jednocilindrine i viecilindrine, benzinske (Otto motore) i dizelske motore, i td.

Dizel motor kao gorivo koristi naftu (plinsko ulje), a benzinski benzin i petrolej ili mjeavinubenzina i ulja u odreenom omjeru.

Ukoliko benzinski motor kao gorivo koristi mjeavinu, a to je dvotaktni motor, tada isti nemora imati zaseban spremnik ulja za podmazivanje, ve je tako konstrukcijski izveden da sepodmazivanje vri automatski navedenom mjeavinom. Motor se moe upuivati runo, elektrinoili komprimiranim zrakom.

Benzinski motor radi tako da se zrak i gorivo preko odnosnih filtera (preistaa) dovode urasplinja, gdje se u odreenom omjeru mijeaju. Navedena mjeavina uslijed podtlaka ulazi ucilindar motora i pali se iskrom koju baca svjeica kada klip doe blizu gornje mrtve toke, a toizaziva izgaranje i ekspanziju i stvara energiju, koja potiskuje klip prema donjoj mrtvoj toki.Pretvaranje toplinske energije u mehaniki rad izaziva neprestano gibanje klipa, koji pokreeosovinu, odnosno vijak i na taj se nain ostvaruje propulzija odnosno vonja brodice kroz vodu.

Princip rada 2-taktnogbenzinskog motora



Dvotaktni motori imaju samo dva takta. Prvi takt je kompresija, a drugi takt je radni takt.Dvotaktni motor nema ventile, ve samo usisne kanale, pa je jednostavnije izvedbe. Za isti radniobujam i broj obrtaja ima veu snagu od etverotaktnog motora (40 - 6o%).

Gibanjem klipa od DMT prema gore. Klip klizi stublinom i svojim tijelom pokriva-zatvarausisni kanal imeukanal (meukanal spaja prostor kuuta i prostor u stublini iznad klipa).Kretanjem klipa prema GMT (prema gore)poveava se prostor u stublini ispod klipa i u kuitu, patu nastaje podtlak u odnosu na vanjsku atmosferu. Kada klipsvojim donjim rubom proe rub otvorausisnog kanala i na taj ga nain otvori, zrak e iz vana prostrujiti u kuite gdje jepodtlak. Zrak eprije ulaska u kuite strujiti kroz kanal rasplinjaa i tamo se pomijeati sa rasprenim gorivom(kasnijeemo opisati rasplinja). U dvotaktnih benzinaca u gorivo je dodano i mazivo ulje, jer udvotaktnih motora nema ulja zapodmazivanje u kuitu i cirkulacije ulja tjerane uljnom pumpom. Ukuite, dakle, nije usisana samo smjesa goriva izraka, ve mjeavina. Smjesi goriva (benzina) izraka dodano je i mazivo ulje. Pratit emo dalje, to e se zbivati s tom u kuite usisanommjeavinom. Klip se ve vraa prema dolje (od GMT prema DMT). Na svom putu, kako je prijeotvoriousisni kanal, sada e ga zatvoriti. Gornji otvor meukanala je klipom zatvoren, i klip u svomhodu prema DMT tlai ukuite usisanu mjeavinu zraka, goriva i maziva ulja, koja je stigla usisnimkanalom iz rasplinjaa. Kada klip otvorimeukanal, mjeavina prostruji u stublinu iznad klipa.Istovremeno klip je otvorio na drugoj strani i ispuni kanal. Kakonebi svjea mjeavima prijeizgaranja pobjeglaodmah van u ispuh, na klipu je izboina koja usmjerava smjesu premavrhustubline. Tako usmjereno strujanje smjese tjera ispred sebe prije izgorjele plinove u ispuh.Dolaskom klipa u DMTzavreno je dakle premjetanje prije usisane mjeavine ispod klipa u kuite iz kuita u stublinu iznad klipa. Klip zatimu svom kretanju prema GMT zatvara meukanal iispuni kanal, i zapoinje konano tlaenje smjese u stublini. Pri GMTelektrina iskra na svjeicizapalit e smjesu. Izgaranjem poinje irenje plinova pritisak na klip potjerat e ga premaDMT.To e, dakle, biti drugi i radni takt.Prvi takt usisavanje je ispod klipa u kuitu istovremeno dok jeiznad klipa istiskivanje izgorjele i tlaenje nove smjese,a onda u drugom taktu je u stublini iznadklipa izgaranje-irenje, a ispod u kuitu predtlaenje. Svaki puta kada klip ideod GMT prema DMT(drugi takt) je potisak ili radni takt, pa se zato taj motor naziva dvotaktnim.Mazivo ulje umijeano ugorivo ostalo je na stijenkama stubline i na leajevima radilice, i tako se taj motor podmazujezarazliku od etverotaktnog gdje je mazivo ulje zasebno u kuitu motora, a ne pomijeano sgorivom kao mjeavina.Mjeavina se odreuje postotkom ulja (posebnog ulja za dvotaktne motore)u benzinu, a prema odredbi proizvoaa motora od 1% do 10%, kako za koji motor.

Princip rada 4-taktnog benzinskog motora

1. takt - Usis: usisni ventil je otvoren, ispuni zatvoren; 2. takt - Kompresija: oba ventila suzatvorena i klip sabija smjesu; 3. takt - Ekspanzija: iskra svjeice pali smjesu i plinovi seire potiskujui klip; 4. takt - Ispuh: ispuni ventil je otvoren, usisni ventil je zatvoren



Za razliku od Otto benzinskih motora, etverotaktni dizel motori usisavaju isti zrak (negorivu smjesu) ili zrak za vrijeme usisavanja dobivaju se predtlakom. Utrcano gorivo pali sepomou temperature komprimiranog zraka. Kod etverotaktnog se motora ciklus, potreban zajedan radni takt obavlja za vrijeme dva cijela okretaja koljeniaste osovine, tj. za etiri hoda klipa ilietiri takta.

Dizel motor nema rasplinjaa niti svjeice. On radi na drukijem principu. U cilindarmotora, preko preistaa, dovodi se isti zrak koji se podizanjem klipa sabija i zagrijava dotemperature od oko 700 i vie stupnjeva Celzija. Pri odreenom poloaju klipa, visokotlanapumpa kroz rasprska utrca raspreno dizel gorivo (u vidu magle) u ve zagrijani zrak u cilindrumotora, gdje dolazi do samozapaljenja i ekspanzije. Pretvaranje toplinske energije u mehaniki radizaziva neprestano gibanje klipa koji pokree osovinu, odnosno vijak i na taj se nain ostvarujepropulzija odnosno vonja brodice kroz vodu.

Dizelski motor nema svjeice, a za gorivo upotrebljava plinsko ulje. Paljenje u dizelskommotoru uzrokuje visoka temperatura jako stisnuta zraka u cilindrima. Uslijed visokog tlaenja zrakse ugrije na temperature koje su vie od temperature paljenja plinskog ulja. Plinsko ulje ne dolazi ucilindre pomijeano sa zrakom, nego ga pod visoki pritiskom u cilindre utrcava posebna mlaznica.Kada doe u dodir s uarenim zrakom, plinsko ulje se samo zapali. Svaka mlaznica utrca ucilindar tono odmjerenu koliinu goriva koje dovodi pumpa pod visokim pritiskom koju pokreemotor. Koliinu utrcanog goriva, a to znai i snagu motora u odreenom trenutku podeava vozapapuicom akceleratora (gasa).-Prednosti dizelskog motora su: bolja iskoritenost goriva (a time i manji trokovi), dulji vijektrajanja i nii trokovi odravanja.-Nedostaci su: skuplja izrada, vea teina, neto buniji rad, neprijatan miris ispuha i sporijaubrzanja.-Dok je kod obinog benzinskog motora omjer kompresije oko 9:1, kod dizelskih kompresija jepotreban omjer kompresije do 22:1, da bi se u cilindrima stisnuti zrak mogao dovoljno ugrijati zasamozapaljenje dizelskog goriva. Prostor za izgaranje u dizelskom motoru je manji nego ubenzinskom motoru jednakog radnog obujma, ali zbog velike kompresije mnogo je povoljnijapotronja goriva.-Gorivo se utrcava pumpom koja se okree s polovicom okretaja koljenastog vratila. Mlaznice(dizne) - kojih ima u svakom cilindru po jedna - u pravom trenutku utrcaju pravu koliinu goriva i topo redoslijedu paljenja po cilindrima.-etiri takta u dizelskom motoru smjenjuju se onako:1. Usisni takt: isti zrak se usisava u cilindar.2. Kompresijski takt: prije nego to klip doe u gornju mrtvu toku, mlaznica utrcava gorivo i ono

se zapali.3. Radni takt: plinovi koji se ire pritisnu klip prema dolje.4. Ispuni takt: klip u gibanju prema gore istiskuje plinove u ispuh.Automobilski dizelski motori

obino imaju svjeicu (arnicu), koja olakava pokretanje hladnog motora na taj nain da prije pokretanja ari toliko dugo da se zrak u cilindrima ugrije na dovoljno visoku temperaturu da bise plinsko ulje zapalilo.

Ulje se u motoru mijenja nakon odreenog broja sati rada motora, a to emo nai u"Naputku za rukovanje motorom".

Prije krcanja goriva na benzinskoj postaji potrebno je provesti slijedee radnje: iskrcati sveosobe s brodice osim posade, postaviti natpis o zabrani puenja, staviti protupoarni aparat upripravu i zatvoriti sve otvore na palubi radi spreavanja mogueg isticanja goriva u more(oneienja mora). Voditelj brodice mora uvijek biti u blizini mjesta za utakanje goriva.

Za benzinski motor preporua se nositi od rezervnih dijelova: svjeice, "tift" (osigura) zavijak kod izvanbrodskih motora, i alat, a za dizel motore rezervne rasprskae i alat, te filtere zraka,ulja i goriva.



Na brodici se uvijek mora nalaziti dostatna koliina goriva (ukljuujui rezervu) u spremnikuodobrenog tipa, a to ovisi o duljini putovanja.

Veina motora ima kopu, koja omoguava rad motora u "neutralnom poloaju" (leru), tepostavljanje u poloaj za vonju "naprijed" i za vonju "krmom".

Protupoarni aparat mora biti odobrenog tipa, odreene teine i sadraja, s obveznimuputama za rukovanje i rokom trajanja. Ako je rok istekao potrebno je aparat odnijeti naservisiranje u ovlateni servis. Punjenje moe biti na prah, pjenu, vodu ili CO 2. Ovlateni servisu Splitu je poduzee "Antipiros".

Prije upuivanja motora potrebno je provjeriti: koliinu goriva, dovod goriva od spremnikado motora, koliinu ulja za podmazivanje (badarenom ipkom), sustav za hlaenje motora,akumulator ako je upuivanje elektrino i dr. Preporua se, prije isplovljenja, pregledati brodskivijak i provjeriti da li je slobodan. Ukoliko je hlaenje zrano provjeriti da li je ventilator slobodan, aukoliko je vodeno provjeriti da li je otvoren ventil za ulaz mora u sustav za hlaenje motora. Isti jeventil preporuljivo zatvoriti nakon prestanka rada (gaenja) motora, jer u protivnom moe doi dopoputanja brtvi, naplavljivanja, pa ak i potonua brodice, ali ga se ne smije nikad zaboravitiotvoriti prije ponovnog upuivanja motora.

Hlaenje moe biti zrano ili vodeno. Vodeno hlaenje moe biti izravno (direktno) ilineizravno (indirektno). Kod izravnog hlaenja morska voda ulazi u motor, hladi ga i izlazi iz njega,a kod neizravnog motor se hladi slatkom vodom iz hladnjaka (kilera), kojega hladi morska voda.Izravno hlaenje je jeftinije i ee u uporabi.

Motor se u radu moe kontrolirati oslukivanjem i opipavanjem izlazne vode ili pomouinstrumenata kao to su: manometar (pokazuje tlak ulja), termometar (pokazuje temperatururashladnog medija), ampermetar, voltmetar, brojilac okretaja, nivokaz goriva i dr.



Podnice u strojarskom prostoru brodice moraju biti od rebrastog (protuklizajueg) lima.Svaku mrlju goriva ili ulja valja im prije obrisati - posuiti.

Ako nema palubu, brodica za prijevoz putnika, mora imati visinu bokova od podnica dorazme prema Pravilniku o brodicama.

Ako ima potpunu palubu, brodica za prijevoz putnika, mora imati ogradu 80 cm iznadpalube s razmakom izmeu preaka do 20 cm ili vrstu mreu.

Prostor ugraenog motora mora biti odvojen zatitnom pregradom ili sandukom od prostoraza putnike. Ribarske brodice moraju imati vrstu punu ogradu na vratima nadgraa visine 30 cm.

Upuivanje benzinskog motora smjetenog u zatvorenom prostoru mora biti izvedeno nanain da se motor ne moe pokrenuti, a da prethodno prostor nije provjetren pomou zranogventilatora sigurnosne izvedbe.

Posude pod tlakom ugraene na brodici moraju imati potvrdu o nadzoru i ispitivanju izdanuod Registra. Pri izvoenju radova na brodici bilo na suhom ili u moru potrebno je koristiti zatitnasredstva kako bi se izbjegle ili barem ublaile mogue nesree - povrede.

Voditelj brodice odgovoran je za sve radnje koje su u suprotnosti s propisima iz oblastipomorstva, te snosi zakonske posljedice.

Na svakoj brodici mora se nalaziti posuda ili kanta (najee plastina) za smjetajotpadnih ulja, jer se ista ne smiju odlagati u more. Ulje je zajedniki naziv za sva goriva. Takoerse u more ne smije odlagati smee, a pogotovo stakleni i plastini otpad, jer se oni vrlo spororazgrauju (400 do 500 godina), te se na taj nain unitava floru i faunu mora.U sluaju isteka ulja u more voditelj brodice mora odmah poduzeti mjere protiv irenja istog(ograivanje konopom, posuivanje i sl.), te obvezno izvijestiti najbliu luku kapetaniju iliispostavu kapetanije radi utvrivanja nastale tete na okoliu i sanacije oneienja od ovlatenefirme. Protiv voditelja bit e pokrenut prekrajni postupak za poinjeni pomorski prekraj, anovane kazne su dosta visoke. Voditelj je takoer duan kapetaniji ili ispostavi prijaviti svakouoeno oneienje mora uljima, kao i druga slina oneienja.Brodicu moemo privezati bokom uz obalu ili uz ve privezanu brodicu ili u "etverovez" (krmavezana za obalu, a pramac usidren) na koji nain zauzimamo manje obale.

Akumulator slui kao pomoni izvor napajanja radijske postaje, a na brodicama esto i kaoglavni. Daje iskljuivo istosmjernu struju i mora raditi ispravno najmanje 6 sati bez prekida. Zato gamoramo paljivo odravati. Moe biti olovni (ee u upotrebi) ili elini (dosta skuplji). Elektrolitkod olovnog akumulatora je razrijeena sumporna kiselina, a kod elinog razrijeena kalijevaluina. Odravaju se na nain da se redovito kontrolira nivo elektrolita, koji mora biti barem 1 cmiznad samih elija. Ukoliko nivo opadne mora se doliti potrebna koliina destilirane vode. Takoerse spojevi (kleme) moraju odravati da budu isti (dobro ih je nakon ienja namazati prikladnommau). Najee akumulator ima 6 ili 12 elija po 2 V (volta) napona, ukupno 12 ili 24 V. Mogu sespajati u seriju (zbraja se napon) ili paralelno (zbraja se struja). Svaku kontrolu, naroito prijeisplovljenja upisati u radio dnevnik (ako se vodi). Danas se na brodicama koriste suhi zatvoreniakumulatori i oni punjeni elatinom. Nije ih potrebno odravati, a mogu se i prevrnuti bez opasnostiod izlijevanja i oteenja osoba ili plovila.



3. POMORSTVO, METEOROLOGIJA, PROPISI I PRUANJE PRVE POMOI

Brod je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem ija je duljina vea od 12 metara i BrutoTonaa (BT) vea od 15, ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika.

Putniki brod je brod ovlaten prevoziti vie od 12 putnika, a pomorski teretni brod je brodkoji nije putniki (prevozi teret i smije prevoziti do 12 putnika).Bruto tonaa (GT) je zapremnina ili volumen brodice izraena u neimenovanim jedinicama, koja sedobije badarenjem (HRB Split). Neto tonaa (NT) je manja od BT.

Jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili zagospodarsku djelatnost, a ija je duljina vea od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak namoru, te koji je pored posade ovlaten prevoziti ne vie od 12 putnika,Brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, ija je duljina veaod 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva vea od 5 kW.Pojam brodica ne obuhvaa: plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja ili obavljanjaradova, plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja, kanue, kajake, gondole i pedaline, daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima,

Razlikujemo brodice za osobne potrebe, brodice za javne svrhe i brodice za gospodarskesvrhe. Upisana brodica mora imati oznaku, a moe imati i ime, koje odreuje vlasnik.

Oznaku ine dva slova iz imena kapetanije ili ispostave kod koje je brodica upisana i brojkoji oznaava redni broj pod kojim je brodica upisana u Oevidnik. Oznaka mora biti ispisana sobje strane slobodnog boka pramanog dijela brodice i to uoljivom bojom. Primjer: "10 - ST"oznaka je brodice za gospodarske i javne svrhe, a "ST - 10" za osobne potrebe.

Nakon izvrenog upisa kapetanija ili ispostava koja je brodicu upisala u Oevidnik brodica,izdaje vlasniku "Dozvolu za plovidbu brodice", koja sadri sve podatke o brodici i vlasniku, kao inaznaku dokle vrijedi pregled.

"Dozvola za plovidbu brodice" i "Uvjerenje za voditelja brodice kategorije A, B ili C" morajuse stalno nalaziti na brodici u plovidbi. Neposjedovanje navedenih isprava na brodici u plovidbipomorski je prekraj i povlai za sobom propisanu novanu kaznu. Nadzor (kontrolu) nadbrodicom, njezinom opremom, ispravama i posadom obavljaju ovlateni slubenici luke kapetanijei ispostava kapetanije.

Brodica koja se ne upisuje u Oevidnik brodica smije se udaljavati od obale kopna ili otokanajvie do 500 metara. Brodicom kraom od 2,5 metara mogu se istovremeno prevoziti najviedvije osobe.

Sposobnost brodice za plovidbu utvruje se pregledom, kojega obavlja kapetanija ili njezinaispostava uz propisanu novanu naknadu. Razlikujemo:

Osnovni, Redovni i Izvanredni pregled.

Osnovni pregled obavlja se prije upisa brodice u Oevidnik brodica, kao i poslije svakeobnove brodice ili promjene namjene.

Redovni pregled obavlja se u propisanim rokovima i to:1. Za gospodarske i javne svrhe svake dvije godine.2. Za osobne potrebe svakih pet godina. Brodicama kraim od 7 metara s motorom snage

manje od 15 kW "Dozvola za plovidbu" izdaje se s valjanou "trajno".3. Za prijevoz putnika svake godine s tim da se trup na suhom mora pregledati svake tri

godine.Izvanredni pregled obavlja se kada brodica pretrpi pomorsku nezgodu (nasukavanje, sudar,

potapanje, oteenje trupa ili opreme, poar i sl.) kao i u sluaju kada postoji opravdana sumnja dabrodica ne ispunjava propisane uvjete u pogledu sposobnosti za plovidbu.

Pregled jahti vri Hrvatski registar brodova u Splitu (HRB). Postoje iste vrste pregleda kao iza brodice. Jedino se redovni pregled obavlja svake godine, a nakon obavljenog pregleda HRBizdaje Svjedodbu o sposobnosti jahte za plovidbu.Upis jahti vri se u upisnike jahti koje vode Luke kapetanije. Nakon upisa kapetanija svakoj jahtiizdaje "Upisni list" koji se sastoji od opisnog dijela (list A), vlasnikog dijela (list B) i teretnog dijela



(list C - hipoteka i sl). Upisnim listom jahta dokazuje dravnu pripadnost, te pravo i dunost vijanjazastave RH.Osposobljenost za upravljanje jahtom dokazuje se: Uvjerenjem za voditelja brodice kategorije C(do 30 BT), Svjedodbom o osposobljenosti za zapovjednika jahte kategorije A (do 100 BT) iliSvjedodbom o osposobljenosti za zapovjednika jahte kategorije B (do 500 BT).

Podruja plovidbe brodica i jahti:Brodica ili jahta ovisno o svojoj veliini, konstrukciji i drugim tehnikim karakteristikama moeploviti u sljedeim podrujima plovidbe:

1. Podruje plovidbe I - obuhvaa meunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje supristupane s mora.U podruju plovidbe I moe postojati sljedee ogranienje: I a - do 20 Nm od obale kopna ili otoka.

2. Podruje plovidbe II - obuhvaa meunarodnu plovidbu Jadranskim morem.U podruju plovidbe II moe postojati sljedee ogranienje:II a - do 12 Nm od obale kopna ili otoka.

3. Podruje plovidbe III - obuhvaa plovidbu unutarnjim morskim vodama, vodama koje supristupane s mora i teritorijalnim morem RH, a za ribarske brodice duljine vee od 7 metara izatienim ekoloko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske (ZERP).U podruju plovidbe III mogu postojati sljedea ogranienja:III a - do 6 Nm od obale kopna ili otoka;III b - do 3 Nm od obale kopna ili otoka;III c - do 1 Nm od obale kopna ili otoka.

4. Podruje plovidbe IV - obuhvaa plovidbu lukama, zaljevima, rijekama hrvatskoga Jadranskogslijeva u granicama do koje su one plovne s morske strane, te Prokljanskim jezerom.

Prema tipu gradnje razlikujemo sljedee brodice:

Pasara ( ima odsjeenu krmu - takozvano zrcalo), Gaeta ( ima otar pramac i krmu, iroka i stabilna ), Guc (slian gaeti samo to je ui, ima "kaf" na pramcu), Leut ( ima otar pramac i krmu, kaf na pramcu i krmi ), Batana ( ima ravno dno i ravnu krmu ),



Gliser/jet ski ( posebna izvedba - klizi po povrini mora), Jedrilica, portska jedrilica i dr.

Brodice se najee izrauju od stakloplastike i drva. Manje brodice izrauju se i odnepromoive gume (moe biti kombinirana gradnja - dno od stakloplastike, a trup od tubusa). Upraksi se jo koristi: aluminij, elik, vodonepropusna "perploa", armirani beton i drugo.

Nain gradnje brodice moe biti: kalupiranje ili lijevanje, spajanje, lijepljenje, zavarivanje i sl.Kod drvenih brodica razlikujemo dodirni, preklopni, dijagonalni i dvostruko dijagonalni nain.Gumene brodice obino se lijepe.

Dimenzije brodice su: duljina, irina, visina i gaz.Gaz brodice je vertikalna udaljenost od kobilice do neke vodene linije.Stabilnost brodice je njezino svojstvo da se uvijek vraa u ravan poloaj, ako iz njega bude

izbaena uslijed djelovanja vanjskih sila (more i vjetar). Brodica u plovidbi mora imati povoljnustabilnost (stabilna ravnotea) i ne smije biti prekrcana (teret ili putnici). Brodice za prijevoz putnikamoraju imati raun stabilnosti odobren i ovjeren od HRB-a.

Nosivost brodice je zbir teina koje se na brodicu smiju ukrcati, a da ne bude prekrcana,odnosno da ne zaroni preko oznake teretne vodene linije (oznaka nadvoa), koja mora biti vidljivoucrtana na bokovima i to s vanjske strane brodice namijenjene za gospodarske svrhe. Dimenzijeoznake iznose 150 x 15 milimetara.

Nadvoe brodice ili slobodan bok je vertikalni razmak od teretne vodene linije do gornjegruba palube, odnosno gornjeg ruba vrstog boka (razme) kod brodica bez palube ili s djelominompalubom.Visinu nadvoa za brodice odreuje kapetanija ili ispostava kapetanije , a za jahte HRB sasjeditem u Splitu.

Brodica se odrava pravilnom zatitom kako po volji vlasnika, tako i po sili Zakona, a sve dabi se osigurala propisana plovnost i ljudski ivoti na moru. to se tie opreme ona je propisanaPravilima za statutarnu certifikaciju brodica i jahti (HRB 2005.). Svaka brodica ovisno o namjeni ikategoriji plovidbe mora imati propisanu opremu.

OPREMA BRODICE

Prema namjeni i granicama plovidbe razlikuju se razliiti stupnjevi opremljenosti brodice. U dozvoliza plovidbu brodice navedena je kategorija plovidbe kojom je propisan stupanj opremljenostiodreene brodice. U osnovnu opremu brodice za gospodarske svrhe ija je plovidba ograniena na unutranjemorske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske (kategorija plovidbe III) koja se upisuje uoevidnik brodica, osim brodica na vodni mlazni pogon, spada:

Trup i oprema1. sidro propisane mase u skladu s Pravilima o gradnji brodica HRB-a2. sidreno ue ili lanac duljine od 25 do 100 metara



3. olujno - zavlano sidro4. bitve ili neke druge ureaje za privez5. 3 ueta za privez prikladne duljine i prekidne vrstoe6. kabli s ispolcem7. sisaljku8. rezervno runo rudo ako kormilari pomou kormilarskog ureaja odnosno odgovarajui nainkormilarenja u nudi9. zatita od suncaStrojni ureaj10. priuvni mehaniki porivni ureaj i aklju11. komplet alata za odravanje porivnog stroja12. odgovarajuu koliinu rezervnih dijelova koji osiguravaju rad stroja13. alarm visokog nivoa kaljueOprema za gaenje poara14. vatrogasnu sjekiru15. prijenosni protupoarni aparatRadio oprema16. VHF radijska postaja (odnosi se na postojee brodice)17. VHF DSC radijska postaja (odnosi se na novoizgraene brodice i postojee koje ugrauju novuopremu)Sredstva za spaavanje18. prsluk za spaavanje za sve osobe za koje je brodica registrirana i dodatno 10% prsluka za

djecu19. kolut za spaavanje20. kolut za spaavanje sa samoupaljivim svjetlom i uetom21. sigurnosno ue22. ormari prve pomoi s propisanim sadrajemSredstva za signalizaciju i navigacijska pomagala23. propisana svjetla prema pravilima za izbjegavanje sudara na moru24. dnevne oznake prema pravilima za izbjegavanje sudara25. sredstvo za zvuno oglaavanje26. 3 crvenih runih buktinja27. 3 rakete sa padobranom28. GNSS prijemnik29. kompas s osvjetljenjem30. prizmatini dalekozor31. vodootporna baterijska svjetiljka32. informativna karta (karta 101 INFO)33. aurirane pomorske karte prema podruju plovidbe34. oprema za rad na karti (estar i 2 nautika trokuta)35. peljar za male brodove36. popis svjetala i signala za maglu37. kljiga "Radio sluba"38. dvije kutije ibica ili upalja u nepromoivom omotu39. radar reflektorOprema za spreavanje zagaenja40. posudu ili vreica za prikupljanje krutih tvari,41. posuda za prikupljanje otpadnih ulja42. sredstvo za upijanje i separaciju (odvajanje) zauljenih ostataka (za brodice s ugraenimmehanikim porivnim ureajem);



Oprema brodica za gospodarske i javne svrhe u ovisnosti prema namjeni i granicama plovidberegulirana je Pravilnikom o brodicama (NN 27/2005) i mora biti odobrenog tipa (brodice u podrujuplovidbe IIIa; IIIb; IIIc i IV ne moraju imati svu navedenu opremu).

Skuter i jet ski od obvezne opreme moraju imati sigurnosnu narukvicu i konveksniretrovizor, a ako se iznajmljuju i mogunost daljinskog zaustavljanja s obale. Osobe koje se nalazena skuteru i jet skiu moraju imati na sebi prsluke za spaavanje i sigurnosne kacige. Na gliseru kojivue skijaa, padobranca ili osobu na gumenom jastuku ispunjenom zrakom ili slino, na moru ilinad morem pored najmanjeg broja lanova posade, mora se nalaziti jo jedna osoba koja nadzireskijaa, padobranca ili druge osobe i daje im upute.Konopi se najee izrauju od zasebnih sintetinih materijala koji omoguuju veliku vrstou i lak isiguran nain rukovanja. elik-ela (eline konope) susreemo kod brodica namijenjenih ribolovui prijevozu tereta, kao i kod jedrilica.

Posada brodice jahteOsoba koja upravlja brodicom ili zapovijeda jahtom mora biti osposobljena kao:

Voditelj brodice kategorije A Voditelj brodice kategorije B Voditelj brodice kategorije C Zapovjednik jahte kategorije A (do 100 BT) Zapovjednik jahte kategorije B (do 500 BT).

Osposobljenost se dokazuje Uvjerenjem o osposobljenosti za voditelja brodice, odnosnoSvjedodbom o osposobljenosti za zapovjednika jahte.

Primjer: Brodica za osobne potrebe u podruju plovidbe III. i IV. mora imati: osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B.

Brodica za osobne potrebe duljine do 7 metara i snage porivnog ureaja do 15 kW u podrujuplovidbe III.a, III.b, III.c i IV. mora imati: osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije A.

Iznimno brodica snage porivnog ureaja veeg od 15 kW mora imati osobu koja upravlja brodicomosposobljenu za voditelja brodice kategorije B koji mora imati najmanje 18 godina ivota.Brodicom za osobne potrebe na vesla moe upravljati osoba starija od 12 godina.

Brodica za prijevoz putnika u podruju plovidbe III. i III.a mora imati: osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije C jednog lana posade osposobljenog za voditelja brodice kategorije B.

Jahta do "30" BT za gospodarske namjene, koja se iznajmljuje s posadom u podruju plovidbe III.,III.a, III.b, III.c i IV. mora imati: zapovjednika s uvjerenjem o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C.



Jahtama do "30" BT za gospodarske namjene koje se iznajmljuju bez posade, kao i jahtama zaosobne potrebe moe zapovijedati osoba osposobljena kao voditelj brodice kategorije B.

Meteoroloki elementi ili elementi vremena su:

temperatura zraka, atmosferski tlak, vlanost zraka, vidljivost, oblanost, padaline (oborine),vjetar, stanje mora i dr.

Prva tri elementa su najvanija, jer se na njihovim meusobnim odnosima dogaaju svevremenske promjene u atmosferi koje su bitne za ivot na zemlji. Elementima vremena opisujemovrijeme, tj. trenutano stanje atmosfere nad nekim podrujem.Atmosfera je zrani omota oko zemlje, a najnii sloj (do cca 10 km) zove se troposfera. Utroposferi se odvijaju sve promjene vane za ivot na Zemlji.Temperatura zraka je njegovo toplotno stanje. Mjeri se termometrom, a izraava u stupnjevimaCelsiusa (C ).

Atmosferski tlak je sila kojom stupac zraka tlai jedinicu povrine zemlje (1 cm2). Mjeri sebarometrom (na brodu se zove Aneroid i nije ivin), a izraava u hektopaskalima.

Vlanost zraka jest koliina vodene pare u zraku. Vodena para je plin (plinovito stanje vode) lakiod zraka bez boje, mirisa i okusa. Vlanost se mjeri higrometrom, a izraava u postocima (relativnavlaga).



Vidljivost je najvea horizontalna udaljenost na kojoj prostim okom jasno moemo razaznati nekiobjekt. Procjenjuje se i izraava u kilometrima. Kada vidljivost padne ispod jednog kilometrakaemo da je magla i izraavamo je u metrima. Kada je vidljivost od 1 - 10 kilometara kaemo daje sumaglica.Magla je vidljivi skup vrlo sitnih estica kondezirane vodene pare pri povrini mora koja bitnooteava navigaciju, jer smanjuje vidljivost (ispod 1000 metara).Vjetar je horizontalno strujanje zraka iz podruja vieg prema podruju nieg tlaka zraka. Akoizmeu dva mjesta na zemljinoj povrini nema razlike u tlaku zraka nee biti ni vjetra. Razlika utlaku nastaje radi nejednakog zagrijavanja mora i kopna. Kopno se brzo grije i brzo hladi, dok semore sporo grije, ali i sporo hladi.

Na Jadranu razlikujemo osam razliitih vjetrova, koji puu iz slijedeih smjerova:Tramontana iz sjevera (N), Bura iz sjeveroistoka (NE), Levanat iz istoka (E), Jugo ili iloko izjugoistoka (SE), Otro iz juga (S), Lebi iz jugozapada (SW), Ponente ili Pulenat iz zapada (W), teMaestral iz sjeverozapada (NW). Smjer vjetra utvruje se na otvorenom moru gdje nema prirodnihprepreka.

Najopasniji vjetar na Jadranu je bura. Predznak za buru je pojava kape od bijelih oblakaiznad primorskih planina (kapa raste - bura jaa i obrnuto), te suhi zrak, oseka (niska voda), porasttlaka zraka i dr. Bura je hladan vjetar, pue na "refule" s kopna prema moru, stvara neugodnumorsku prainu i u vrlo kratkom vremenu dosie orkansku snagu. im se uoe znakovi preporuase odmah skloniti u najbliu uvalu ili luku.

Drugi neugodan vjetar je jugo. Predznak za jugo je pojava sumaglice na jugoistonomdijelu obzora, poveana vlanost zraka, plima (visoka voda), pad tlaka zraka, poveavanjeoblanosti i dr. Jugo pue ujednaeno s mora prema obali, donosi kiu i jaa postupno, tako daimamo dovoljno vremena sigurno se zakloniti.



Maestral je ugodni ljetni vjetar, pue iskljuivo danju, osvjeava, a u uskim kanalima(Hvarski, Peljeki) zna biti dosta jak, pa pogoduje ljubiteljima jedrenja, a posebice daskaima.

Nevera je ljetna oluja, koja se ne moe sigurno predvidjeti, zna biti vrlo jaka, ali jekratkotrajna. Dolazi iz smjera NW do SW i praena je jakom kiom. Skloniti se u najbliu luku,uvalu, zaljev i sl. Nakon njenog prestanka ubrzo ponovno zavlada lijepo vrijeme.

Postoje i zatvoreni vrtloni bariki sustavi i to visokog tlaka zraka (anticiklone) i niskog tlakazraka (ciklone). Anticiklona donosi lijepo, a ciklona runo vrijeme. Pribliavanjem anticikloni tlakzraka raste, a cikloni tlak zraka opada. Na sjevernoj polukugli (hemisferi) zrak u cikloni struji usmjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu, a u anticikloni u smjeru kazaljke na satu (poslijedicarotacije Zemlje)."Meteoroloko izvjee" za podruje Jadrana izrauje Dravni hidrometeoroloki zavod R.Hrvatske - Pomorski meteoroloki centar u Splitu (DHZ - PMC). Prije poetka putovanja isto semoe pogledati na oglasnoj ploi luke kapetanije. Obalne radijske postaje emitiraju ga nahrvatskom i engleskom jeziku tri puta dnevno u propisano vrijeme (konzultirati informativnu kartuHHI-a). Moe se dobiti i preko interneta, a emitiraju ga i graanske radijske postaje.



Oblak je vidljivi skup sitnih estica kondezirane vodene pare. Dijele se na niske oblake (dodva km), srednje oblake (od dva do est km) i visoke oblake (iznad est km).

U oborine spadaju: kia, tua, snijeg, rosulja, rosa i dr. Oborine mogu smanjiti vidljivost ioteati uvjete plovidbe.

Plima je periodino uzdizanje, a oseka periodino sputanje razine mora uslijed djelovanjaprivlanih sila mjeseca, planeta, sunca i zvijezda. Na Jadranu nemaju znaajniju ulogu, jer surazlike izmeu visokih i niskih voda male (do cca 0,6 metara), dok na pojedinim podrujima Zemljerazlika dosie 10 metara i vie. Kada more nadolazi ili se povlai nastaju vrlo jake struje kojenazivamo "struje plime i oseke". Tlak zraka takoer uzrokuje plimu i oseku.

Morski valovi predstavljaju ritmiko uzdizanje i sputanje morske povrine, a ne kretanjevodenih masa (to su morske struje). Najee na moru susreemo vjetrovne valove (ivo more)dok rjee susreemo valove mrtvoga mora (nastaju prije ili poslije nevremena). Valovi se definirajuelementima vala i to duinom (horizontalni razmak izmeu brjegova dva susjedna vala), visinom(vertikalni razmak izmeu najdonje toke dola i najgornje toke brijega vala) i periodom (vremenskirazmak izmeu prolaska dva uzastopna brijega kroz istu toku). Duina i visina vala izraava se umetrima, a period u sekundama.

Ciklona izmeu Floride i Kube



Morska struja na Jadranu je ogranak sredozemne struje koja tee u smjeruobrnutom od kazaljke na satu (uz Albansku i Crnogorsku obalu), rava se kanalima izmeu naeobale otoka i nastavlja tei niz talijansku obalu, gdje je neto bra i hladnija (rijeka Po).

Plovidba uz obalu i red u lukama:

Red u lukama provodi tijelo koje upravlja lukom.Nadzor nad provoenjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda iteritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi kapetanija.Opskrba broda ili brodice pogonskim gorivom u luci ne smije zapoeti prije nego se iskrcaju putnici.Ukrcavanje putnika na brod ili brodicu moe zapoeti nakon to se brod odnosno brodica opskrbepogonskim gorivom.Brodovi, jahte, brodice i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnimmorem Republike Hrvatske ne smiju se pribliavati obali, i to:1. brodovi i hidroavioni, na udaljenost manju od 300 m;2. jahte na udaljenost manju od 150 m;3. motorne brodice i jedrilice na udaljenost manju od 50 m.Polijetanje/slijetanje hidroavionom kapetanija moe odobriti na udaljenosti manjoj od 300 m uzuvjet da mjesto polijetanja/slijetanja bude objavljeno u Oglasu za pomorce.



lznimno mogu ploviti i na manjim udaljenostima od obale radi uplovljavanja u luku i sidrite ilipristajanja uz obalu, ali su pri tome duni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu lako i brzo obavitimanevar skretanja i zaustavljanja.Brodice na vesla, daske za jedrenje i jahanje na valovima, kanui, kajaci, gondole, sandoline ipedaline smiju ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 m od obale.U vodenom prostoru pored plae jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti veoj od 50 m odograde ureene plae, odnosno 150 m od obale prirodne plae.

Gliseri i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zranom jastuku i sl.) moguglisirati samo na udaljenosti veoj od 300 metara od obale i to na podruju na kojem istima nijezabranjeno glisirati. Podruja na kojima je gliserima i brodicama za mlazni pogon zabranjenoglisirati, odreuje kapetanija. Zabranjeno je, bez odobrenja kapetanije, kupanje i plivanje u lukamai prilazima luka, uskim vodenim prolazima i kanalima i u kojima se obavlja plovidba.Zabranjeno je jedrenje na dasci u podruju ulaza u luku, u uskim prolazima gdje se odvija plovidbabrodova i brodica, te unutar ureene plae.

Osobe koje obavljaju podvodni ribolov ili neku drugu aktivnost pod morem moraju zavrijeme ronjenja po morskoj povrini za sobom povlaiti uti ili naranasti balon iji promjer nesmije biti manji od 30 cm.Ako se odrava portsko natjecanje u podvodnom ribolovu ili nekoj drugoj aktivnosti pod morem,nain oznaavanja natjecatelja i prostora za natjecanje odreuje kapetanija.Zabranjeno je kupaima plivati izvan ograenog vodenog prostora ureene plae.Zabranjeno je kupaima plivati na udaljenosti veoj od 100 m od obale prirodne plae.Brodovi koji izlaze iz luke imaju prednost pred onima koji ulaze u luku.U kanalima i tjesnacima brodovi krai od 20 metara moraju se sklanjati veim brodovima s puta, aako ele prijei kanal moraju to initi najkraim putem, tj. okomito na smjer pruanja kanala ilitjesnaca.

U luci je zabranjeno:1) onemoguiti pristup napravama za privezivanje;2) premjetati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i ureaje drugog plovnog objekta osim kad je topotrebno radi spreavanja neposredne i oite tete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili odlaskaplovnog objekta;3) vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i ureaje koji nisu namijenjeni zaprivezivanje i kretati se po njima;4) neovlateno postavljati, premjetati, mijenjati, uklanjati ili oteivati plovidbene i druge oznake ilinaprave za privezivanje;5) oteivati operativne obale tekim vozilima, smjetanjem tekih predmeta preko doputenogoptereenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje s obalnih zidova obavljati bilokoju drugu radnju kojom se nanosi teta operativnim obalama;6) zavarivati, loiti vatru na otvorenom ognjitu na obali ili na plovnom objektu i na napravama zaprivezivanje;7) istiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;8) zagaivati zrak isputanjem praine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih koliina utvrenihposebnim propisima;9) drati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda,10) kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vui ili uiti skijanje na vodi;11) na istezalitu drati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi drati bilo kakav materijal;12) obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i strojaizvan uobiajenih poslova;13) spaljivanje otpada na plovnom objektu;14) na bilo koji nain ugroavati sigurnost plovidbe, ljudskih ivota i okolia.Radnje iz toaka 6., 7., 8., 10., 12., 13. i 14. stavka 1. ovog lanka zabranjeno je obavljati i nasidritu luke. Radnje iz toaka 2., 6., 7., 9., 10. i 12. stavka 1. ovog lanka mogu se obavljati ubrodogradilitima, a u ostalim lukama samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom uzsuglasnost kapetanije.



Djelovanje u sluaju oneienja.Obveze u sluaju oneienja nalau zapovjedniku da o svakom oneienju obavijesti lukukapetaniju. Luka kapetanija e naloiti organizaciji koja se bavi sprjeavanjem i otklanjanjemoneienja da poduzme odgovarajue mjere kako bi se sprijeilo daljnje oneienje. Postavljanjeplutajue brane oko podruja izvora oneienja i otklanjanje postojeeguporabom kemijskih ili fizikih sredstava. Po nastalom oneienju luka kapetanija je dunapokrenuti postupak ustanovljenja odgovornosti i podnijeti prekrajnu prijavu odgovornoj fizikoj ipravnoj osobi za nastalo oneienje.Naini i priruna pomagala za sprjeavanje oneienja s brodova. Sav krupni otpadneorganskog porijekla valja pohraniti u za to predviene kontejnere, tekui otpad (otpadna ulja)treba pohraniti u tankove ili hermetike posude namijenjene za tu svrhu. Dolaskom u luku istimoraju biti ispranjeni od strane ovlatene organizacije. Za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja goriva nabrod odnosno sa broda isti mora biti ograen plutajuom branom, a svi otvori koji slue zaodvoenje vode sa palube moraju biti zatvoreni.

PRUANJE PRVE POMOI

U sluaju ozljeda i tekih oboljenja moramo ustanoviti stupanj o kakvoj se ozlijedi ilioboljenju radi, ako je ozljeda ili oboljenje lake naravi koju moemo dijagnosticirati, tretirati e sekod velikih brodova ubrodskoj ambulanti, a kod brodica primjenom sadraja iz ormaria prvepomoi, po dolasku u luku osobutreba uputiti lijeniku. U sluaju da se radi o tekoj ozljedi ilioboljenju koje ne moemo dijagnosticiratizatraiti emo lijeniku pomo putem brodske radiostanice upuivanjem poziva "MEDICO", od najblieobalne postaje, odnosno zatraiti gliser ilihelikopter koji e unesreenog otpremiti do najblie medicinske ustanove koja mu moe pomoi ilipak prekinuti putovanje i uploviti u najbliu luku, putem radio stanicenajaviti svoj dolazak, zatraitikola hitne pomoi i strunu lijeniku pomo. Svrha je prve pomoi odrati ovjeka na ivotu doprijama u bolniku ustanovu. Prije nego topristupimo davanju prve pomoi moramo ustanoviti da lije unesreeni pri svijesti ili ne. Potomprovjeravamo da li ozlijeeni die, to inimo tako da u blizininosa ili usta prislonimo perce ili ogledalo ilineto tome slino. Ako perce zatreperi, a ogledalo sezamagli znai da die. Bolesnik koji ne die imamodre usnice i sive obraze.U sluaju da ozlijeeni ne die moramo odmah zapoeti sa umjetnim disanjem, a ako je dolo dozastoja u radu srca primijeniti i masau srca.

Ako je ozlijeeni bez svijesti, a die, mora ga se odmah postaviti u boni poloaj kako bisprijeili guenje jezikom i slijevanje krvi i pljuvake u drijelo. Krvarenja valja odmah zaustaviti, aako sumnjamo na ozljedu kraljenice ne smijemo ga pomicati. Sigurni znaci smrti su: mrtvakepjege koje nastaju zbog prestanka cirkulacije krvi, ukoenost, maje oko (kada se stisne oko,arenica poprimi izdueni oblik) i zadah trulei.Utopljeniku valja prvenstveno dobaciti sve plutajue stvari odnosno pokuati ga privui dobaenimkonopom ili mu dodati aklju. Ako nema druge mogunosti moramo mu prii plivanjem, oprezno slea i uhvatiti ga za kosu, odijelo ili obuhvatom oko vrata odnosno ispod pazuha. Uvijek moramoimati na umu da je utopljenik u paninom strahu i da u elji da spasi svoj ivot moe ugroziti i nassame. Kada smo utopljenika izvukli na brodicu ili obalu provjeravamo dine putove i oslobodimo ihod stranih tijela ako ih ima. Nakon to smo oistili dine putove, ako ne die, glavu zabacujemounatrag i pristupamo umjetnom disanju, odnosno masai srca ako je potrebno.Postoje dvije metode umjetnog disanja: usta na usta i usta na nos.Metodom usta na usta utopljenika poloimo na lea, raskopamo odjeu i oslobodimo vrat, a glavuzabacimo unatrag. Ako ne zabacimo glavu jezik zapada u drijelo i sprjeava pristup zraka. Zatimudahnemo punim pluima, priljubimo svoja usta na njegova (direktno ili preko gaze) i izdahnemo.Sve to ponavljamo 15-ak puta u minuti dok utopljenik ne pone disati ili nastupe sigurni znaci smrti.Dok to radimo promatramo prsni ko, ako se ne nadima, glavu moramo zabaciti jo vie unatrag ilidrijelo nije dobro oieno. Ako nije mogue davati umjetno disanje na usta onda po istomprincipu dajemo umjetno disanje na nos, pri emu utopljenikova usta moramo drati zatvorena.Masaa srca se primjenjuje u sluaju prestanka rada srca unesreenog (kada smo ustanovili danema pulsa). Unesreeni mora leati na leima na tvrdoj podlozi. Ruke nam moraju biti isprueneu laktovima, a dlanovi jedan preko drugog popreno na donji dio prsne kosti i pomaknute maloudesno. Ritmikim pritiskanjem od 100 puta u minuti omoguavamo potiskivanje krvi u velike krvneile. Poputanjem pritiska prsni ko se rairi, a s njim i srce koje se napuni krvlju. Uspjenostmasae provjeravamo opipavanjem pulsa.



Kombinacija umjetnog disanja i masae srca naziva se reanimacija.Otvorene rane uvjetuju veliki gubitak krvi ime zbog iskrvavljena dolazi do smrti. Kako bi sprijeiliiskrvavljene moramo sprijeiti dotok krvi. Protok krvi sprjeavamo pritiskom na ilu kucavicuizmeu rane i srca, a potom stavljamo kompresivni zavoj. Ako krvarenje nije prestalo stavljamonovi zavoj i stegnemo jo vre pazei da ne prekinemo dotok krvi u potpunosti to moe bititetno. Osim kompresivnim zavojem, kod tekih rana (otkinuti dio ekstremiteta) krvarenjezaustavljamo Esmarhovim gumenim povezom ili njegovom zamjenom (remen, trokutasta marama,iroka platnena vrpca). Takav povez postavlja se 5 cm od rane i stee uvrtanjem poluge.Ozlijeeno mjesto nikad ne steemo tankim vrpcama i direktno na kou. Sunanica nastajedugotrajnim izlaganjem nezatienog, zatiljnog dijela glave, sunevu zraenju. Simptomi sucrvenilo u licu, glavobolja, munina i povraanje, vrtoglavica, visoka tjelesna temperatura, oteanodisanje i ubrzan rad srca, u teim sluajevima nastupa koma i smrt. Bolesnika moramo staviti uhladovinu sa podignutim uzglavljem. Na tijelo i glavu mu stavljamo hladne obloge i laganopolijevamo vodom, a mora piti i dovoljno hladne tekuine (nikako alkohol). Ako je bolesnik unesvijesti vjerojatno e trebati primijeniti umjetno disanje i masau srca.Toplotni udar karakterizira visoka temperatura, poremeenost vida, nepravilno disanje, a moezavriti opim kolapsom i komom. Nastaje u zatvorenim, prezagrijanim i vlagom zasienimprostorijama kada zbog poremeene termoregulacije dolazi do nagomilavanja topline u tijelu. Prvupomo pruamo slino kao i kod sunanice.Hipotermija je posljedica gubitka tjelesne topline uslijed dueg boravka na hladnom zraku, hladnojprostoriji i moru, gdje je gubitak topline najbri. Osobu u stanju hipotermije treba postupno ugrijati idavati joj, ako je pri svijesti, tople napitke bez sadraja. Ne preporua se masiranje i davanjealkoholnih napitaka. Gubitak topline uzrokuje gubitak svijesti, komu i konano smrt, ukoliko osobanije pronaena i ako joj nije pruena pomo na opisani nain.Protiv hipotermije titimo se toplom odjeom, a u moru termo-zatitnim odjelima.

to se tie Pruanja prve pomoi u sklopu ovog programa ista se priznaje uz predoenje "Vozakedozvole" ili bilo koje druge potvrde ili isprave iz koje se vidi da je pristupnik istu poloio.Inae gradivo obuhvaa:- Sredstva za pruanje prve pomoi;- Izvori povreda na brodici;- Umjetno disanje;- Pruanje prve pomoi u sluaju hipotermije (gubitka tjelesne topline), smrzavanja i visokihatmosferskih temperatura;

4. MANEVRIRANJE BRODICOM I IZBJEGAVANJE SUDARA NA MORU

U sluaju pada osobe u more, u plovidbi, kada smo to osobno vidjeli, ili nam je netkodojavio, odmah kormilo moramo postaviti "sve u stranu" pada osobe u more, kako bi sprijeili daistu zahvati vijak brodice. Nakon tako izvrenog manevra vraamo se kruno na mjesto padaosobe u more i vrimo spaavanje. Ako je mogue treba odmah osobi dobaciti kolut ili prsluk zaspaavanje. Ako ju ne uspijemo pronai, zatrait emo pomo i zapoeti s potragom, te obavijestitinajbliu Kapetaniju ili ispostavu, koja e preuzeti rukovoenje akcijom potrage i spaavanja. Takavokret nazivamo "obini okret".

Desnokretni vijak okree se udesno, a lijevokretni ulijevo pri vonji naprijed. Kod brodica sugraenim motorom pri vonji krmom, krma jako izbija u suprotnu stranu, tj. udesno kodlijevokretnog, a ulijevo kod desnokretnog vijka. Navedeni uinak koristimo prigodom pristajanjabokom uz obalu. Valja uzeti u obzir mogue djelovanje vanjskih sila (vjetar, struja valovi i dr.).

Konopi za vez brodice:prednji pramcani konop (1), pramani boni konop (2), pramani spring (3), krmeni spring(4), krmeni boni konop (5) i krmeni stranji konop (6)



Pored privezivanja bokom uz obalu brodicu moemo usidriti ili privezati u etverovez(pramac usidren ili privezan za plutau, a krma postavljena okomito i privezana za naprave naobali). Prije sidrenja potrebno je izabrati pogodno dno (mulj ili pijesak) i prikladnu dubinu.Kod brodica s dva vijka potrebno je manje prostora za okretanje preko desnog ili lijevog boka ilake je pristati uz obalu. Pri okretu jedan motor vozi naprijed, a drugi krmom.

Pored vijaka na plovilima se koriste i propulzori na mlazni (jet) pogon i jedra.Veina jahti ima ugraene "bau trastere" (vijci u pramanom dijelu trupa), koji ovisno o

smjeru vrtnje pomiu pramac udesno, odnosno ulijevo i olakavaju manevriranje.

IZBJEGAVANJE SUDARA NA MORU

Definicije: Jarbolno svjetlo je bijele boje, postavljeno na jarbolu i osvjetljava luk obzora od 225 po

pramcu. Bona svjetla su: zeleno na desnom, a crveno na lijevom boku. Osvjetljavaju luk obzora

od po 112,5 (skupa pokrivaju sektor jarbolnog svjetla). Krmeno svjetlo je bijele boje, postavljeno na krmi broda i osvjetljava luk obzora od 135 po

krmi. Kruno svjetlo se postavlja na najvidljivijem mjestu na brodu i osvjetljava luk obzora od

360. Svjetlo za tegljenje je ute boje, postavljeno iznad krmenog svjetla i osvjetljava luk obzora

od 135. Jedan dugi signal (zvukom ili svjetlom) traje 4 do 6 sekundi (-); Jedan kratki signal traje jednu sekundu (.).



Dnevni znakovi (kugla, unj s vrhom prema dolje, unj s vrhom prema gore, dvounj spojen svrhovima, dvounj spojen s bazama, valjak ili cilindar, koara, i dr.) su crne boje, promjera 60 cm,a istiu se samo za dnevnog svjetla i to na najvidljivijem mjestu na brodu.Svjetla se pokazuju u plovidbi od zalaska do izlaska sunca, a danju u uvjetima slabe vidljivosti(magla, oborine i sl.). U takvim uvjetima potrebno je pojaati osmatranje, smanjiti brzinu ioglaavati se prema ovim Pravilima.Svjetla za brodove na mehaniki pogonMotorna brodica kraa od sedam metara i brzine manje od sedam vorova mora stalno pokazivatijedno bijelo kruno svjetlo. Ako ima kabinu pokazivat e i bona svjetla, ako je to mogue.

Motorna brodica duljine od 7 do 12 metara ili kraa od 7 metara, ali bra od 7 vorova,pokazivat e bona i bijelo kruno svjetlo.

Brod duljine od 12 do 50 metara pokazivat e jedno jarbolno, bona i krmeno svjetlo. Brod dulji od 50 metara pokazivat e dva jarbolna svjetla (na dva jarbola) od kojih je

prednje na manjoj visini, bona i krmeno svjetlo.

Svjetla za brodove na vesla i jedra:

Brodica na vesla i jedra duljine manje od 7 metara ne mora stalno pokazivati nikakva svjetla, alimora u pripremi imati runu svjetiljku ili "fenjer" (feral) s bijelim svjetlom radi oznaavanja pozicije usluaju kada postoji rizik od sudara.

Plovilo na jedra duljine od 7 do 20 metara pokazivat e kombiniranu svjetiljku pri vrhujarbola (bona svjetla i krmeno u jednoj svjetiljci). Pritom ne smije pokazivti ni jedno drugosvjetlo.

Brod na jedra dulji od 20 metara mora stalno pokazivati bona i krmeno svjetlo. Pored njihpri vrhu jarbola moe (ali ne mora) pokazivati dva kruna svjetla u okomici i to crveno iznadzelenog.

Napomena: Jedrenjaci krai od 20, pa ak i oni krai od 7 metara mogu pokazivati sva svjetlajedrenjaka duljeg od 20 metara, ali ne moraju.

Motorni jedrenjak je brod ili brodica koja se istovremeno kree kroz vodu pomoumehanikog porivnog ureaja i jedara i smatra se brodom na mehaniki pogon, pa je duanpokazivati sva svjetla broda na mehaniki pogon u odnosu na svoju duljinu.Svjetla za ostale brodove:

Usidreni brod pokazivat e bijelo kruno svjetlo na pramanom dijelu (sidreno svjetlo). Duljiod 50 metara pokazivat e jo jedno bijelo kruno svjetlo na krmenom dijelu, ali na manjoj visini, adulji od 100 metara upaliti e i sva radna svjetla kako bi osvijetlio trup broda po cijeloj duini.

Brod nesposoban za manevriranje pokazivat e dva crvena kruna svjetla u okomici. Nasukani brod pokazivat e dva kruna crvena svjetla u okomici i svjetla usidrenog broda

ovisno o duljini (takav brod je usidren i nesposoban za manevriranje).



Brod ograniene sposobnosti manevriranja pokazivat e tri kruna svjetla u okomici i to:crveno - bijelo - crveno.

Brod ogranien svojim gazom pokazivat e tri crvena kruna svjetla u okomici.

1-brodica na vesla; 2-brodica na vesla duine preko 7m; 3-brodica na jedra kraa od 7m; 4- jedrenjak krai od12m; 5- jedrenjak dui od 12m; 6-usidreni brod do 50m i preko 50m, Nou i danju; 7-brodica kraa od 7m ibrzine vee od 7m; 8-peljarski brod krai od 50m u plovidbi; 9 -brod na mehaniki pogon krai od 20m i brzinemanje od 7 v.; 10- brod na mehaniki pogon duine do 50m; 11-brod dui od 50m ograniene sposobnostimanevriranja, nou i danju; 12- brod nesposoban za manevriranje dok se kree i kada stoji, nou i danju;13-nasukani brod, nou i danju; 14-svjetla ribarskog broda ije se sprave proteu do 150m; 15-ribarski brodu plovidbi ije se sprave proteu vie od 150m od broda, nou i danju; 16-brod krai od 50m koji koari noui danju; 17-teglja krai od 20m i duine teglja ispod 200m; 18-teglja duine do 50m sa tegljem duim od 200mi tegljeni objekt; 19-brod na zranom jastuku;



Brod koji isti mine pokazivat e tri zelena kruna svjetla postavljena u kri pri vrhu jarbola.

Teglja zauzet tegljenjem pokazivat e dva jarbolna svjetla u okomici na prednjem jarbolu, bonasvjetla, krmeno i iznad njega uto svjetlo za tegljenje. Kada je duljina teglja vea od 200 metara(raunajui od krme tegljaa do krme zadnjeg objekta u teglju), umjesto dva, na prednjem jarbolupokazivat e tri jarbolna svjetla u okomici.

Tegljeni brod (objekt) pokazivat e bona i krmeno svjetlo. Ako to nije mogue treba ga osvijetlitina neki drugi nain da se oznai njegova prisutnost (reflektorom s tegljaa).

Brod zauzet ribolovom pokazivat e dva kruna svjetla u okomici i to zeleno iznad bijelog kadakoari, odnosno crveno iznad bijelog kada je zauzet bilo kojom vrstom ribolova osim koarenja.

Peljarski brod (pilotina) kada je u slubi pokazivat e dva kruna svjetla u okomici i to bijelo iznadcrvenog.

Dnevni znakovi pojasniti na ploi

Usidreni brod istaknut e jednu crnu kuglu na pramanom dijelu bez obzira na duljinu.Brod nesposoban za manevriranje istaknut e dvije crne kugle u okomici.Nasukani brod istaknut e tri crne kugle u okomici.Motorni jedrenjak kada plovi, istaknut e crni unj s vrhom prema dolje.Brod ograniene sposobnosti manevriranja istaknut e tri signalna crna tijela u okomici i to: kugla- dvounj spojen s bazama - kugla.

Brod ogranien svojim gazom istaknut e crni valjak (cilindar).Brod koji isti mine istaknut e tri crne kugle postavljene u kri.Teglja i tegljeni objekt (brod) istaknut e po jedan crni dvounj spojen s bazama samo ako jeduljina teglja vea od 200 metara.Peljarski brod u slubi istaknut e zastavicu "H" (bijelo - crvene boje) po Meunarodnomsignalnom kodeksu.Brod zauzet bilo kojom vrstom ribolova istaknut e crni dvounj spojen s vrhovima. Ako je krai od20 metara moe istaknuti samo znak oblika koare.

Zvuni signali brodova koji se meusobno vide: Jedan kratki signal ( . ) oznaava promjenu kursa udesno. Dva kratka signala ( .. ) oznaavaju promjenu kursa ulijevo. Tri kratka signala ( ... ) oznaavaju vonju krmom.



Najmanje pet kratkih signala ( ..... ) ili vie oznaava upozorenje drugom brodu kada sene razumiju njegove namjere. Najee koristi brod koji ima prednost.

Kada brod nailazi iza Rta (punte) ili iza zavoja u rijeci ili kanalu i ne moe vidjeti drugu stranu,oglasit e se jednim dugim ( - ) signalom. Brod koji se nae s druge strane i uje navedeni signal,oglasit e se takoer jednim dugim zvunim signalom kao znak odgovora.

U uskim kanalima i tjesnacima u pravilu nije doputeno pretjecanje. Ako brod ipak elipretjecati brod ispred sebe pitat e ga za doputenje i to s dva duga i jednim kratkim zvunimsignalom ako ga eli pretjecati s njegove desne strane, odnosno s dva duga i dva kratka zvunasignala ako ga eli pretjecati preko njegove lijeve strane. Ako se upitani brod slae odgovorit ejednim dugim, jednim kratkim, jednim dugim i jednim kratkim zvunim signalom. Ukoliko pak nitane odgovori pretjecanje se ne smije poduzeti. Pored zvunih signala preporua se koristiti VHFradijsku postaju - kanal 16.

Napomena: Kada je to mogue signali se mogu davati i svjetlom.

Zvuni signali pri ogranienoj vidljivosti (u magli)

Svi brodovi oglaavat e se u magli sirenom u vremenskim razmacima od dvije minute,osim usidrenog i nasukanog broda, koji e se oglaavati zvonom i/ili gongom u razmacima odjedne minute. Gong moraju imati brodovi dulji od 100 metara.Brod na mehaniki pogon u plovidbi oglaavat e se jednim dugim zvunim signalom.Brod koji plovi na jedra, brod zauzet tegljenjem, brod zauzet ribolovom, brod nesposoban zamanevriranje, brod ograniene sposobnosti manevriranja i brod ogranien svojim gazom oglaavate se jednim dugim zvunim signalom popraenim s dva kratka.Peljarski brod u slubi oglaavat e se s etiri kratka zvuna signala.Usidreni brod oglaavat e se brzom zvonjavom u trajanju od pet sekundi na pramanom dijelubroda. Dulji od 100 m oglaavat e se i gongom na krmi u trajanju od pet sekundi.Nasukani brod oglaavat e se isto kao usidreni, samo to prije i poslije brze zvonjave mora datipo tri odvojena udarca zvonom.

Pravila za izbjegavanje sudara na moru :

Kada se dva plovila na mehaniki pogon pribliavaju iz suprotnog smjera, svaki morapromijeniti kurs udesno. Radnja se mora izvriti pravovremeno i odluno.

Kada se kursovi dvaju plovila na mehaniki pogon presijecaju tako da postoji opasnost odsudara, izbjegavat e onaj brod, koji vidi drugoga preko svoje desne strane. Brod s pravom putazadrat e svoj kurs i brzinu i stalno pratiti kretanje broda koji ustupa put.

Brod koji pretjee brod ispred sebe, na otvorenom mor

brodica c

Documents