Broj #02 (listopad 2012.)

Cijena: 0kn

www.infozona.hr

Posjeti najveći online kalendar događanja na širem splitskom području!

IZDAVAČ

Info zona

Jerina 1, 21 000 Split

info@infozona.hr | infozona.hr

TEKSTOVI:

Darko Čop, Blanka Čop, Maja Karačić,

Ada Reić, Antonia Stipić, Ana Vrsalović

UREDNIK: Goran Biličić

POMOĆNICA UREDNIKA: Maja Karačić

LEKTURA: Vedrana Biličić

FOTOGRAFIJE: Apaš, Renato Pezzi,

Angela Stipić (naslovnica), Željko

Šunjić, Mario Vidić

ANAGRAM: Rudo

STRIP: Danica Kliškić

OBLIKOVANJE I PRIJELOM: SKICA

NAKLADA: 500 primjeraka

Ova publikacija izrađena je uz potporu Europske komisije. Njen sadržaj

odgovornost je Info zone i ne izražava stajališta Europske komisije.

Imaš ga!

Znamo, nisu svi uspjeli doći do svog

primjerka prvog broja magazina, a

drugi broj je - još bolji!

Otvoreno progovaramo o tome da

Google i Facebook ipak ne znaju sve

i pišemo o ponudi zidića na kojima

se nekada dilala trava. Prkosimo

besparici i nagovaramo te na

putovanja i upoznavanje svijeta.

Ni biljkama ne damo jesenskog

mira pa pišemo o botaničkom

vrtu na Marjanu. Za sve ljubitelje

toplog kreveta u zimskim jutrima

otkrivamo kako do diplome mogu

iz topline svoga doma. Ne moraš

znati Pitagorin poučak da bi naučio

sinjski poučak za mlade. Predstavili

smo i drugačiju galeriju, ali i

umjetnika kojem su samo gradski

zidovi po mjeri. Zavirili smo i u

Kockin studio, naćulili uši i - dobili

tekst. Pričamo i o fanzinu Dišpet

te prvom splitskom community

radiju…

Sadržaja ne nedostaje, nedostajat će

samo primjeraka magazina ;)

Urednik

Tomislav je jedan je od aktivnijih hrvatskih couchsurfera.

U svom aktualnom podvigu prati tisuću dana ljeta na putu oko

svijeta sa budžetom od 1000 eura… Couchsurferi su samo prijatelji

koje još niste stigli upoznati.

4

Zaglavljeni u izlike i vezani uz svakodnevnu rutinu često svoje snove o

putovanjima odlažemo za bolje dane kad ćemo imati dovoljno novca,

suputnika i vremena. Couchsurfi ng.org je internetska stranica koja

uklanja takve barijere i omogućava putnicima besplatan smještaj

kod lokalnih surfera, vodstvo i upoznavanje kulture, druženje i još

puno toga ovisno o inspiraciji domaćina. Ovaj koncept promiče

otvorenost, gostoljubivost te dijeljenje vremena i materijalnih resursa

u svijetu zatrpanom lošim vijestima i uznapredovalog

nepovjerenja među ljudima.

Tisuću dana prati ljeto - sa ti suću eura!

Dvadesetsedmogodišnji Tomislav Perko

jedan je od aktivnijih hrvatskih

couchsurfera. U svom aktualnom

podvigu prati tisuću dana ljeta na

putu oko svijeta sa budžetom od

1000 eura - cifrom koju neki potroše

na par primjeraka trendy odjeće. S

couchsurfi ngom je započeo prije pet

godina i u svom podstanarskom stanu u

Zagrebu ugostio stotinjak putnika te i sam

surfao troznamenkasti broj puta.

- Couchsurfi ng je nezaobilazni dio mojih putovanja, ne samo što mi

omogućava putovati bez izdataka za smještaj, nego prvenstveno zbog

toga što pruža drugačiji uvid u mjesto; otkrivaš mjesta koja inače ne

bi, osjećaš se kao lokalac, a ne turist. Iskreno, kad dođem u neki grad

u kojem nemam domaćina, ne znam što bih radio – kaže Tomislav.

Surfanjem se dobiva prilika za autentični doživljaj posjećenog mjesta

5

6

umjesto unifi ciranih turističkih prizora, a širi horizonte i kod kuće.

- Kada ugošćujete ljude i sami se osjećate kao da putujete, slušate

priče koje nikada niste čuli, a na kraju ste inspirirani poduzeti sličan

pothvat. Da nije bilo mojih surfera, nisam siguran da bih se ikada

upustio na ovakva putovanja.

Pozitivna iskustva dijeli i Riječanka Ivana Miloš koja surfa već šest

godina. - Gdje god i kad god putujem, koristim Couchsurfi ng ne toliko

zbog nesumnjive praktičnosti, već zbog intimnog kontakta u koji me

stavlja s prostorom. Nema mjesta koje nisam zapamtila po osobi,

živom duhu mjesta i krajolika koja je sa mnom podijelila dio svog

svijeta, od Tajlanda do Grčke i Engleske…Lokacije su počele dobivati

smisao preko divnih ljudi koji ih ispunjavaju. Nisam imala nijedno

negativno iskustvo, a od puno pozitivnih, velika većina je izvrsna.

Ostala sam u kontaktu s mnogim surferima, pišemo si i posjećujemo

se, a vrijednu nekolicinu ubrajam među najdraže prijatelje, bez

obzira na geografske udaljenosti.

Couchsurferi su prijatelji koje još niste sti gli upoznati

Više od 93 tisuće gradova u dvjestotinjak svjetskih zemalja imaju

registrirane članove koji nude smještaj ili druženje, a sustav referenci

i međusobnog jamčenja smanjuje mogućnost negativnih iskustava

koja su do sada zanemariva.

777

Splitska globtrotterica Sretna Marasović proputovala je dobar dio

svijeta, ugošćavala i kaučsurfala te ističe da joj je CS najviše pomogao

tokom posjeta Kubi. - Osim početnih kontakata i dragocjenih

informacija o toj specifi čnoj i prelijepoj destinaciji upoznala sam i

prijatelje lokalne surferice s kojima sam tulumarila, učila salsu i

naučila tko je predmet viceva Kubanaca – ne plavuše, niti policajci već

stanovnici Pinal de Ria u dolini Vinales. Sa splitskim posjetiteljima

također je podijelila puno lijepih trenutaka o čemu svjedoče pozitivne

reference i odlični dojmovi koje su ponijeli sa sobom.

Couchsurfi ngom je uspostavljeno preko petnaest milijuna

prijateljskih linkova koji potvrđuju da ova internetska stranica

uspijeva u svojoj misiji - učiniti svijet boljim mjestom, a u njemu su,

kako kaže Tomislav, couchsurferi samo prijatelji koje još niste stigli

upoznati.

Antonia Stipić

Couchsurfi ng: Od 1999. traje, a danas okuplja milijune korisnika

Couchsurfi ng funkcionira na principu ti si mene ugostio, sad ću ja

tebe, a ideja se pojavila 1999. godine kada je Casey Fenton htio posjetiti

Island. Poslao je preko 1500 mailova studentima na Islandu tražeći

smještaj, pedesetak njih mu je odgovorilo te ponudilo smještaj i

društvo tokom boravka na Islandu. Web stranica couchsurfi ng.org

pokrenuta je u siječnju 2003. godine, a u javnost je puštena u siječnju

2004. godine te danas čini zajednicu ljubitelja putovanja od preko 3

milijuna korisnika u više od 250 država.

1. Izaberi i upoznaj odredište

Backpackerski vodiči kroz Europu (a i dalje) gdje ćete naći sve

relevantne informacije o transportu, hostelima i privlačnim

destinacijama…- http://www.bugeurope.com/

- http://www.letsgo.com/

- http://www.lonelyplanet.com/europe

- http://www.visiteurope.com/home.aspx

- http://www.bakpakguide.com/

- http://www.worldtravelguide.net/europe

Detaljne informacije o tome koje sve dokumente je potrebno imati

tijekom putovanja po europskim zemljama, kako ostati zdrav, kako

komunicirati...- http://europa.eu/travel

Portal o zemljama cijelog svijeta čiji je cilj poboljšati kulturno

razumijevanje kroz informiranje. Ovaj portal izvrstan je gateway

gdje možete otkriti potpuno nepoznata mjesta i posjetiti legendarne

atrakcije. Upustite se u putovanje, makar virtualno!- http://www.nationsonline.org/

Istraži Europu! Stranica namijenjena djeci (u nama :P ) koja daje

mogućnost da kroz igru nauče i istraže Europu kroz umjetnost, sport,

glazbu uz šarene ilustracije i kvizove.- http://europa.eu/europago/explore/

p

otrebno imati

i d k k

je) gdje ćete naći sve

stelim

px

rope

mente j

kako o

je cilj p

j portal

a mjesta i posjetiti legendarne

kar virtualno!

Putovanje započni surfanjem

Uz nešto truda i klikanja putovanje može biti znatno jeftinije,

zabavnije i zanimljivije. Donosimo popis linkova koji vam mogu

biti od koristi.

8

Stranica namijenjena ne samo turistima, već i studentima na

razmjenama i ljudima koji rade u inozemstvu. Nudi razne informacije

kako svoj boravak u inozemstvu učiniti lakšim, jeftinijim i udobnijim.- http://www.justlanded.com/

2. Nađi smještaj

Kampiranje- http://www.eurocampings.

co.uk/en/europe/

- http://www.interhike.com/

camping.html

Hosteli- http://www.-

europeanhostels.com/

- http://www.

europeanhostelguide.com/

- http://www.hostelworld.

com/

- http://www.hihostels.com/

Besplatni smještaj- http://www.couchsurfing.

org/

- http://www.

hospitalityclub.org/

- http://www.belodged.com

Vodič za spavanje na

aerodromima :)http://www.

sleepinginairports.net/

9

3. Isplaniraj putovanjedo odredišta

Vlak- http://www.

interrailnet.com/

- http://www.

railfaneurope.net/

Autobus- http://www.eurolines.

com/

Jeftine zrakoplovne karte- http://www.etn.nl/

lcostair.htm

Carpooling- http://www.carpooling.

com/us/

Ana Vrsalović

Sve linkove vidi na: www.infozona.hr/putovanja

Nekoć davno, dok su vrata Sabora i sjednica Gradskih vijeća bila

zatvorena za javnost, o tome što se događa iza njih građani su mogli

samo nagađati, s pretpostavkom da se odvija kulturni, dubokoumni

diskurs nerazumljiv običnom, smrtnom puku. Jednom kad su se

vrata otvorila oči javnosti bile su širom otvorene, ponajviše zbog

šoka. Tolike količine gluposti izgovorene u ozbiljnom tonu, toliko

očigledna, nimalo diskretna nezainteresiranost i velike face koje

kljucaju od dosade nad pitanjima koja kroje živote građana, izazivaju

opću zbunjenost, osjećaj nepravde, a nerijetko i revolt građana.

Dišpet će vas podsjeti ti na Feral

Dolazi u bezbroj varijanti i kreativnih načina ispoljavanja, a ovaj je realiziran u obliku fanzina koji je nedavno prešišao svoj 20. broj. Kada bacite oko na Dišpet neodoljivo će vas podsjetiti na slavni Feral...

10

Ako se radi o otvorenim vratima sjednica splitskog Gradskog vijeća

često se, uz nabrojene, javlja i osjećaj specifi čan za Dalmatince –

dišpet. Dolazi u bezbroj varijanti i kreativnih načina ispoljavanja,

a ovaj je dišpet realiziran kroz pisanu riječ, u obliku istoimenog

fanzina koji je nedavno prešišao svoj 20. broj! Za nastanak fanzina,

u kolovozu 2010., zaslužan je Forum mladih SDP-a, preciznije Hrvoje

Kolić, Karlo Ermacora i Ivan Čizmić, no s vremenom se proširio krug

ljudi i suradnja se ostvaruje sa svima koji imaju dobre tekstove, bez

obzira na politička ili bilo koja druga opredjeljenja.

11

12

- Sitili smo se devedesetih i fanzina koji su se tada dilili po Peristilu,

ka Balkanski špijun, Lunatic i drugi. Bija je odličan taj osjećaj, u ruci

držat fanzin koji je bija stilski bazovit, na nekvalitetnom papiru, s

dobrim tekstovima. Sviđa nam se vraćanje toj staroj formi i starom

osjećaju, da smo mogli stavit tekstove na kazetu i to bi napravili –

govori Hrvoje o razlozima pokretanja fanzina.

Devedesetih, kad je Peristil bio okupljalište mladih buntovnika,

intelektualaca i svih kojima se dišpet mogao iščitati u očima,

fanzini su bili čest pojavni oblik prenošenja poruke, komentiranja

i analiziranja hrvatske i splitske političke scene, kao i sprdanja

s istom. Upravo s tim ciljem krenula je i ekipa Dišpeta, napraviti

kvalitetnu političku satiru. Tijekom vremena pridružili su se novi

ljudi, a uz političku satiru teme su se prožele i na splitsku kulturu,

nezavisnu scenu, recenzije i sve ostalo što je mladima zanimljivo. -

Dosadilo nam je samo izrugivat se s političarima jer su oni sami po

sebi dovoljan sprd - kaže Kolić. Stalni autori, uz Kolića, su Ivan Galić,

Joško Bonačić, Boris Peko, Kristina Vrdoljak, Marijo Brešković i Ana

Glamuzina, a stalni suradnici su Daniel Kovač iz grupe Jarboli, Ivica

1122

u u r rucuci i

ttetetnonom m papapipiruru, , s s

nnjeje t tojoj s stataroroj j foformrmi i i i ststararomom

tetekskstotoveve n na a kakazezetutu i i t to o bibi n napapraravivilili – –

ozozimima a popokrkretetananjaja f fananzizinana..

DeDevevededesesetitih,h, k kadad j je e PePeririststilil b bioio o okukuplpljajalilištšte e mlmladadihih b bununtotovnvnikika,a,

inintetelelektktuaualalacaca i i s svivih h kokojijimama s se e didišpšpetet m mogogaoao i iščščititatati i u u očočimima,a,

fafanznzinini i susu b bilili i čečestst p pojojavavnini o oblblikik p prerenonošešenjnja a poporurukeke, , kokomementntirirananjaja

i i ananalalizizirirananjaja h hrvrvatatskske e i i spsplilitstskeke p pololititičičkeke s scecenene, , kakao o i i spsprdrdananjaja

s s isistotom.m. U Uprpravavo o s s titim m ciciljljemem k krerenunulala j je e i i ekekipipa a DiDišpšpeteta,a, n napapraravivititi

kvkvalalititetetnunu p pololititičičkuku s satatiriru.u. T Tijijekekomom v vrerememenana p priridrdružužilili i susu s se e nonovivi

ljljududi,i, a a u uz z popolilititičkčku u sasatitiruru t tememe e susu s se e prprožoželele e i i nana s splplititsksku u kukultltururu,u,

nenezazavivisnsnu u scscenenu,u, r rececenenzizijeje i i s sveve o oststalalo o štšto o jeje m mlaladidimama z zananimimljljivivo.o. - -

DoDosasadidilolo n namam j je e sasamomo i izrzrugugivivatat s se e s s popolilititičačaririmama j jerer s su u ononi i sasamimi p po o

sesebibi d dovovololjajan n spsprdrd - - k kažaže e KoKolilić.ć. S Statalnlni i auautotoriri, , uzuz K Kololićića,a, s suu IvIvanan G Galalićić, ,

JoJoškško o BoBonanačičić,ć, B Bororisis P Pekeko,o, K Kririststinina a VrVrdodoljljakak, , MaMaririjojo B Brereškškovovićić i i A Anana

GlGlamamuzuzininaa, , a a ststalalnini s sururadadninicici s su u DaDaninielel K Kovovačač i iz z grgrupupe e JaJarbrbololi,i, IvIvicica a

13

Marinović, čovjek iza kojega stoji projekt 7 jezera i Nina Slišković

kojoj posebno zahvaljuju što je imala snage i hrabrosti kroz tekstove

podijeliti svoje osobne trenutke.

Fanzin Dišpet doživio je nekoliko fi zičkih izdanja u početku, no sada

izlazi samo virtualno jer ekipa sve fi nancira sama i radi volonterski.

- Prije smo imali nešto siće za A3 papir koji smo presavijali koliko god

se da presavit i staru kopirku, a sad se pokvarila kopirka i nemamo

više ni za papir pa je Dišpet u online verziji. Ali to nam paše jer

možemo pisati koliko želimo. Razmišljali smo i o osnivanju udruge

ili pridruživanju nekoj organizaciji, ali smatramo da će se stvari

morati mijenjati ako nas netko bude fi nancirao, a mi se ne želimo

mijenjati, želimo ostati neovisni - govori Kolić.

Kada bacite oko na Dišpet neodoljivo će vas podsjetiti na slavni Feral,

što nije čudno s obzirom da Ermacora iza sebe ima dugogodišnje

iskustvo u montaži i izradi naslovnica za Feral i, kako sam Kolić kaže,

Feral ih je motivirao i imao velik utjecaj na njih. - Ono što je najbolje

jest da ne postoji formalno uredništvo, ne postoji cenzura, sve se radi

volonterski s ciljem pisanja i komentiranja događanja u Splitu i može

pisati tko god želi, ako je tekst zanimljiv i kvalitetan - poručuje.

Dvadeseti broj Dišpeta zove se Biti kulturan ne znači šutjeti, stoga svi

koji ne žele šutjeti neka slobodno podijele svoje misli s njima. Vođeni

nostalgijom za vremenima fanzina i dišpeta ova je ekipa stvorila

zdravu zafrkanciju koja Splitu odavno nedostaje, bunt pisane riječi

koji se ne može lako izbrisati.

Čitaj Dišpet online!www.dispet.org

Ada Reić Renato Pezzi

14

Zahvaljujući svom zrelom pristupu rješavanju problema,

promijenili su način na koji se okolina postavlja prema mladima u

Sinju. Dogovorena je rasprava o Domu mladih i izlaganje projekta

regionalnog srednjoškolskog centra...

Sinjski poučak za mlade

15

Mlada, poletna ekipa sigurna u svoje ciljeve, okupljena u udrugama

SUK i S.K.U.P., možda uspije svojim djelovanjem izmijeniti lice

grada Sinja, a jedno je sigurno – zahvaljujući svom zrelom pristupu

rješavanju problema, promijenili su način na koji se okolina postavlja

prema mladima.

– Krajem 2009. godine skvotirali smo prostor bivše vojarne Ivaniš

Nelipić, pošto su prostorije sinjskog Doma mladih u najmu i tamo

nema mjesta za sadržaje koje stvaraju mladi – započinje priču Stipe

Marasović, dipl.ing.arh. koji se nakon studija u Splitu vratio u rodni

grad. – Ta vojarna je crna rupa u gradu, Sinjani ne znaju uopće što

se nalazi unutra. Mi smo je otvorili javnosti, stvarali smo sadržaje

kojima smo privukli ljude da uđu unutra – objašnjava Stipe.

– U tom smo skvotu osnovali udrugu SUK (Sinjska umjetnička komuna)

i utemeljili časopis Uglas. Od samog početka smo komunicirali

sa gradonačelnikom Ivicom Glavanom i dogradonačelnikom

Zoranom Vujanovićem koji nam je izašao u susret i, uz odobrenje

gradonačelnika, omogućio da imamo struju u tom prostoru, tako da

više ne moramo nositi agregate – kaže Stipe.

Međutim, nedavno je Grad istupio sa odlukom da se na prostoru te

bivše vojarne smjesti, suprotno odluci Vlade koja tamo vidi školu,

gradsku upravu i školsku dvoranu – starački dom, zdravstvene

ambulante i državne službe. – Taj prostor je na križanju dviju glavnih

cesta, mislim da bi takav sadržaj bio primjereniji na nekoj drugoj

lokaciji. Prije te odluke Grada nije se provela urbanistička analiza,

nije bilo javne rasprave… Radi se o totalnoj prenamjeni prostora 2%

površine grada! Želimo raspravljati uz argumente koje donese struka

nakon provedene analize – ističe Stipe.

U želji da potaknu raspravu u srpnju su organizirali tribinu pod

nazivom Što s vojarnom koja je potrajala gotovo tri sata. –Nije pitanje

što staviti u vojarnu, nego što s vojarnom – ističe Stipe. Ivan Begonja

predstavio je proces demilitarizacije u cijeloj zemlji, Stipe je izložio

neke pokazatelje Cetinske krajine i samog grada koji bitno utječu

na odgovor na pitanje u naslovu tribine, a gradonačelnik Glavan

iznio konkretne podatke o donesenom DPU te govorio o prijelaznom

razdoblju predaje vojarne Gradu na upravljanje. Aktivisti Inicijative

za Društveni centar (http://www.facebook.com/DCinicijativa) iz

Novog Sada, Tatjana, Nataša i Veselin, pričali su o problemima sa

kojima se susreću – oni uopće nemaju komunikaciju sa svojim

gradonačelnikom i oduševilo ih je što su Sinjani dobili struju u svom

skvotu. Vito Perić,bivši voditelj Doma mladih, izložio je kratku priču

o Domu mladih prije no što je posve dan u koncesiju, te kazao kako

postoji potreba za povratom Doma njegovoj prirodnoj namjeni. –

Donijeli smo zaključak da treba raditi javne rasprave prije nego što se

išta počne raditi. U Sinju ima još napuštenih, neiskorištenih objekata

i planiramo nastaviti organizirati okrugle stolove na tu temu. Nakon

ove tribine dogovorena je rasprava o Domu mladih i izlaganje projekta

regionalnog srednjoškolskog centra na lokaciji vojarne. Strategija ne

postoji, to je problem – rezimira Stipe.

S obzirom na to da grad površine većeg splitskog kvarta uskoro otvara

drugu stanicu za tehnički pregled vozila, ima pet velikih trgovačkih

centara, ali ni jednu noćnu vezu prema Splitu, teško je ne složiti se sa

tom tvrdnjom. Nije ni čudo da se veliki broj mladih ne vraća nakon

studija. Srećom, sada se stvara ekipa koja je odlučna da pokrene

stvari.

16

– Ivaniš Nelipić nije jedina vojarna u gradu, postoji još i vojarna Kula,

koja je bila i tema arhitektonsko urbanističke radionice na FGAG-u

pod vodstvom prof. Ante Kuzmanića. Naš je stav da bi se obje vojarne

trebale vratiti Gradu na upravljanje, ali sa analitičkim, kritičkim i

stručnim pristupom koji će biti medijski popraćen, a time će javnost

biti uključena u svaku važniju odluku, jer to uostalom čini kvalitetnu

urbanu i društvenu gradsku strukturu, a ne brzopotezne političke

odluke – upozorava Stipe.

– Sljedeći je cilj dobiti natrag Dom mladih. Nema smisla graditi novi,

a i narod je uvidio da mladima fali prostor, da rade kvalitetne stvari.

Inicijativa je pokrenuta – kaže Stipe.

U vojarnu smjesti ti srednjoškolski centar koncentriran oko drvne industrije

U prostoru bivše vojarne Stipe predlaže otvaranje regionalnog

srednjoškolskog centra, uz učenički dom i gradsku dvoranu. – Ta

škola mora biti samoodrživa u smislu svog programa koji prirodno

pripada gemorfološkoj i klimatskoj situaciji kakvu ima grad Sinj. Moj

konkretni prijedlog se koncentrira oko drvne industrije, ne samo

jednog usmjerenja, nego kompletnog stručnog ljudstva unutar te

grane industrije koja čini oko 8% državnog godišnjeg proračuna –

ističe Stipe. – To je projekt za koji vjerujem da može otvoriti grad,

privući ljude iz šire okolice i pomoći decentralizaciji Dalmacije.

Maja Karačić Željko Šunjić

17

Ekstremno vrtlarenje na MarjanuMožemo reći da se studenti iz Lacerte posljednjih godinu ipo dana

bave neuobičajenim sportom – ekstremnim vrtlarenjem. Naime,

uključili su se u projekt revitalizacije Botaničkog vrta na Marjanu..

Botanički vrt kod većine ljudi budi asocijacije na odmor i relaksaciju

svih osjetila, no za studente okupljene u udruzi Lacerta, koji se nakon

izvršavanja studentskih obaveza presvlače iz laboratorijskih mantila

u trenerke i prihvaćaju fi zičkog posla, botanički vrt na Marjanu je

mnogo više od toga. Za njih to predstavlja mjesto okupljanja, rada,

ekološkog djelovanja, proučavanja i afi rmacije u svijet znanosti,

ali i evocira uspomene na probijanje kroz raznovrsno smeće – od

kućanskog i građevinskog otpada do narkomanskog pribora – te

cjelodnevne akcije pročišćavanja vegetacije, odnosno piljenje,

čupanje i rezanje divljeg raslinja. Kada tome pribrojimo i boravak u

blizini staklenika opasnih po život, možemo reći da se studenti iz

Lacerte posljednjih godinu ipo dana bave neuobičajenim sportom –

ekstremnim vrtlarenjem.

Biljke iz Indije, Kine... a bit će ih i iz cijelog Mediterana

Naime, novi voditelj Botaničkog vrta, dr. sc. Mirko Ruščić, uključio ih

je u projekt revitalizacije tog nekada atraktivnog marjanskog bisera

u kojem na površini od 2.5 ha raste preko 1500 vrsta biljaka. Što se

do sada napravilo, kakve su mogućnosti i želje za budućnost, saznali

smo iz prve ruke, uz ljubazno vodstvo cijelim parkom, od strane

18

profesora Ruščića i predsjednika udruge Lacerta, Ante Juginovića.

– U Vrtu smo proveli puno vremena, družili se i povezivali kao grupa,

ali smo stekli i puno praktičnog znanja o biljkama koje tu rastu, kao i

o povijesti samog vrta – kaže Ante. – Kućice koje se nalaze unutar vrta

nekada su služile za terensku nastavu, ali tokom godina su prešle

u privatne ruke i ruke Društva Marjan. Aktivnosti sa studentima se

sada mogu raditi jedino u staklenicima – objašnjava profesor Ruščić.

Jedan pogled na te staklenike otkriva koliko je to opasna zanimacija

– svi osim jednoga imaju oštećenja koja mogu rezultirati tragedijom

– popucalo i djelomično otpalo staklo te gola armatura upozoravaju

da su to objekti u blizini kojih nije baš dobro boraviti. Unatoč tome,

u staklenicima brinu o sadnicama te ih pripremaju za presađivanje

u vrt.

– Ideja je da vrt, koji je podijeljen na kaskade, sa gornje strane zadrži

autohtono raslinje, a sa donje bi predstavili reprezentativan vrt sa

biljkama iz cijelog Mediteranskog pojasa. Pošto je vrt bio zapušten

posljednjih 30 godina, bor, koji je vrlo agresivan, nametnuo se kao

dominantna vrsta na sjevernoj strani, na tome ćemo morati poraditi

– kaže profesor Ruščić. Priroda i sama pomaže pri čišćenju – jedan od

većih borova, kojega su planirali posjeći, srušio se sam od sebe prije

nekoliko dana. Srećom, na uskoj stazi tada nije bilo nikoga.

– Ovaj zid su navodno gradili zatvorenici – govori profesor dok nas

vodi stazicom bez ograde prema zapadnom kraju vrta. Nisu, kaže,

niti sigurni koje su točno granice vrta pošto kartu sa točno ucrtanim

gabaritima nikada nije dobio. U tom, zapuštenijem dijelu, pokazuje

nam bunare kojima se napajao vrt u vremenu svog procvata, te

dvije špilje. – Ovdje su živjela dva beskućnika – pokazuje na rupe u

stijenskoj masi gdje su vidljivi tragovi vatre. Jedan od bunara poslužio

19

je kao odlagalište smeća za neodgovorne pojedince. – Za ovo počistiti,

trebali bi angažirati speleologe – kaže profesor.

Za neka stabla nismo ni znali

– U vrtu ima još dosta biljaka koje su posađene u vrijeme kada su

se o vrtu sustavno brinuli. Nismo bili svjesni da neka stabla imamo

dok nismo prokrčili prostor oko njih. Namjeravamo te biljke ostaviti,

označiti i dodavati nove. One su pokazale da su sigurno prilagođene

ovoj klimi pošto su se toliko vremena održale – ističe profesor Ruščić.

Jedna od najprepoznatljivijih biljaka u vrtu svakako je agava, koja

nam je stigla iz Meksika. Od nje se, poučio nas je Ante, radi poznata

hvarska čipka, ali i meksičko nacionalno piće – tequila. Također

se može naći dosta mediteranskih ljekovitih biljaka, što je neke

posjetitelje ponukalo da si osiguraju cijeloživotnu zalihu odnoseći sa

sobom doslovce čitave busene. – Neki možda nisu ni bili svjesni da

se nalaze u botaničkom vrtu i da to ne bi smjeli uzimati – kaže Ante.

Osim vrsta koje su uglavnom pomorci donosili sa putovanja u

Indiju, Južnu Ameriku, Kinu; ukrasnih i ljekovitih biljaka, tu rastu

i endemske vrste, poput dubrovačke zečine, dalmatinske iglice i

perunike, koja je, kako nam je profesor rekao, proglašena hrvatskim

nacionalnim cvijetom.

U vrtu ćete pronaći i dvjestotinjak godina staru maslinu te jedan živi

fosil – cikas, koji izgledom podsjeća na palmu, no ustvari se radi o

golosjemenjači iz doba mezozoika! – Ako u kafi ću vidite jednu od ovih

u pitaru, znate da vlasnik ima novaca – smije se profesor.

20

Dva sata šetnje po botaničkom vrtu prošlo je u sekundi – o svakoj

su biljci profesor ili Ante imali poneku informaciju, anegdotu. Vrt

je ostavio snažan dojam sadržaja prepunog potencijala, u kojega

se isplati uložiti vrijeme i energiju – poput profesora i studenata –

ali za neke je radove ipak neophodan novac, pa se tako planovi za

budućnost vežu upravo za fi nancije. – Nakon svog našeg uloženog

truda, sada je vrt u takvom stanju da se u njega mora ulagati kako bi

napokon bio u punoj službi studentima, znanosti, gradu i njegovim

gostima – zaključuje Ante.

Lacerta radi puno više, a svi mogu pomoći u uređenju vrta

– Udruga studenata biologije i kemije Lacerta bavi se puno širim

spektrom djelatnosti, ali ispalo je tako da smo najprepoznatljiviji

postali po radu u Botaničkom vrtu – kaže Ante. – Trenutno imamo

tridesetak članova, što redovnih, što izvanrednih, te počasnih.

Na pitanje kako prosječan Splićanin može pomoći radu udruge i

napretku našeg Botaničkog vrta, Ante odgovara: – Svatko tko želi se

uključiti može pratiti našu Facebook stranicu (http://www.facebook.

com/lacerta.split), vidjeti kada su akcije uređenja Botaničkog vrta i

svojim prisustvom pomoći revitalizaciji. Donacije uvijek dobro dođu,

no bojim se da je to za današnje prilike posljednja stvar što možemo

tražiti od prosječnog Splićanina...

Nije zatvoren kad piše da je zatvoren

Ne dajte da vas zavaraju zatvorena vrata sa službenom oznakom,

kao ni zaključani južni ulaz – splitski Botanički vrt otvoren je cijeloga

dana za posjetitelje te se svatko može doći uvjeriti kako napreduje.

Maja Karačić Renato Pezzi

21

22

Članovi sinjskog benda M.O.R.T. ovoga su listopada nekoliko puta

dolazili u podrum Doma mladih – nažalost ne kako bi otvorili

koncertnu sezonu, već kako bi snimili demo album. Odlučili su

prihvatiti ponudu Marka Perčića koji im je, oduševljen njihovim

nastupima u Splitu i okolici, ponudio besplatno snimanje u Kockinom

studiju 3/4. Nije ih zaustavilo ni to što su ostali bez bubnjara par dana

ranije – u pomoć je uskočio Mile Mijač (Prljavi ton, pleSKA) koji je u

vrlo kratkom roku skinuo veći broj pjesama.

Do danas ih je napusti lo impresivnih 11 bubnjara

Bend M.O.R.T. prvi se puta sastao 20.09.2003. godine, a kroz mnoge

izmjene postava i stilova ostala je konstantna kreativna jezgra benda

– John (vokal), Kikos (bas gitara) i Zvrk (gitara). Ime su preuzeli iz

naslova novele Terry Pratchetta čijim su radom i smislom za humor

sva trojica oduševljeni.

M.O.R.T. u Kockinom studijuAko ćemo suditi prema onome što smo čuli za vrijeme i nakon te

seanse, Marko je na snimci uspio uhvatiti njihovu nepatvorenu

sirovu energiju koja ih izdvaja iz mnoštva bendova.

23

Prvoga su bubnjara pronašli šest mjeseci nakon osnivanja, a

nedostatak sreće sa sviračima tog instrumenta prati ih kroz sve

godine djelovanja – do danas ih je napustilo impresivnih 11 bubnjara.

– Ko god u Sinju zna svirat bubnjeve je upa bar na jednu svirku – kaže Kikos.

Prošlo je više od godine dana od osnivanja prije no što su prvi puta

zasvirali pred publikom, a tek su se nedavno ozbiljnije aktivirali.

– Češće smo nastupali jer smo skoro svi bili u Sinju. Sviranje mi je

utočište, terapija, nije me netko zadužio da sviram – objašnjava Zvrk.

Kad su počeli, nisu ni znali svirati

– Kad smo počeli, nismo ni znali svirat – priznaje John. – A kad smo

naučili svirat, onda smo ubacili i covere, da popunimo 2 sata – dodaje

Zvrk. Pjesme, kaže John, ne rade, samo ih naprave. U principu je sve

otvoreno za sve, ali većina tekstova je njegova. – Nismo se odredili

nekim žanrom – kaže Kikos. – Kriterij je da ne zvuči kao nešto šta je

24

netko drugi napravio ili ko nešto šta smo već napravili – nastavlja

Zvrk. – Za zvuk je važno i kako se trenutno osjećamo, kakva je energija

među članovima – zaključuje John.

Najčešće su svirali na natjecanjima i festivalima, dok su samostalne

koncerte održavali u Sinju. Među nastupima koji su im posebno

ostali u sjećanju navode NUS, te zagrebački Open Air, ali ističu kako je

najzahvalnije svirati u manjim mjestima.

Dolaskom posljednjeg bubnjara promijenili su zvuk, pa kažu kako

imaju dosta pjesama koje su sada u ropotarnici povijesti. Sviraju ono

što im se trenutno sviđa, a pjesme kojih se zasite izbace sa set liste.

Ako ih ne snime – zaborave ih.

Vedran iz benda Ilija i Zrno žita nedavno ih je spojio sa Zdenkom

Franjićem (Slušaj najglasnije). – Dobili smo ponudu da će nam izdati

album ako donesemo gotove snimke – kaže Kikos. Naglašavaju kako

se radi o ponudi koju razmatraju, ali ništa nije konačno odlučeno.

Ideja izdavanja albuma nije im neprivlačna, ali ih najviše zanimaju

žive svirke – smatraju da će ih na taj način čuti veći broj ljudi. Što se

nastupa tiče, najvažnije im je da nisu u minusu, a cilj im je izbjeći

sviranje na pirevima.

Nažalost, dio benda će zimu morati provesti u Zagrebu. – Nemamo

ekonomskog poticaja za ostanak u Sinju – ne bez gorčine primjećuje

John. No za budućnost M.O.R.T.-a nema straha – u bendu sviraju

najbolji prijatelji, a ako se nisu raspali tokom prve godine dok nisu

niti nastupali, kažu, vjerojatno nikada ni neće.

Odabrat prvi singl, možda i snimit spot, a onda…

Prvoga dana snimili su pet pjesama – Tango, Invalidi, Mali Isus,

Samo se ti smiji i Lucifer. Ako ćemo suditi prema onome što smo

čuli, Marko je uspio uhvatiti njihovu nepatvorenu sirovu energiju. Do

kraja tjedna snimljene su još i Nećemo u smeće, Faljen Isus, Austrija,

Epitaf i 67 sati bez sna. Odluka da snime demo album prištedjela ih

je potrage za novim bubnjarom – Mile je nakon snimanja ostao u

bendu. Na pitanje što sada slijedi, Kikos odgovara: – Odabrat prvi

singl, vjerojatno Mali Isus, možda i snimit spot za tu stvar, poslat po

radio stanicama, dijelit po internetu i onda na smak svita (21.12.2012.)

napravit promociju albuma – A prije svega ih čeka fi nale HR Demo

Kluba 28.09. u Zagrebu!

Bendovi opet dolaze u Kocku!

Glazbena oprema u podrumu Doma mladih ne skuplja prašinu, ni kad je

Kocka zatvorena. Dvije manje prostorije pretvorene su u glazbeni studio ¾

iz kojega za sitne novce bendovi mogu izaći sa demo, ali i profi snimkom.

- Može se snimat proba, kad su svi zajedno u prostoriji, a može se raditi i

overdub – kaže Marko Perčić, koji je, osim što snima i producira bendove,

zadužen za održavanje i nabavku opreme u Kockinom studiju.

- Ozvučujemo sve elemente, cijeli bubanj, te se sve dinamički procesira

prije nego što uđe u snimač, a nudimo snimanje na četiri i osam kanala.

Poanta je ponudit mladim bendovima kvalitetnu opciju, da se ne snimaju

mobitelima i kamerama, da imaju dobar demo kojim se mogu predstavit,

a da ih nisi odera cijenom. Ako je bend dobro uvježban sve može bit gotovo

za par sati – kaže Marko, koji je zanat kalio u specifi čnoj Kocki, ali i na

mnogim drugim lokacijama.

- Znam masu bendova koji su se raspali jer nisu imali novaca za snimit se

pa nakon masu probi, svirki, nisu imali ništa opipljivo. Kocka im sad nudi

nešto konkretno, šta mogu uploadat na net, slat klubovima, pokazat: ovo

smo mi. U principu, želimo pomoć da scena ne umre - smije se Marko.

Maja Karačić Mario Vidić

25

26

– Počele smo spontano razgovarati o ideji za ovaj projekt, na

diplomskoj izložbi jednog kolege u četvrtom mjesecu – kaže Ivana.

– Anu smo poznavale jer smo zajedno surađivale na izložbama

studenata UMAS-a u Galeriji Meštrović i u Muzeju grada Splita. Ideje

su nam se poklopile – nadovezuje se Iva. – Prva kava, druga kava, a

treća je kava bila sa upravom CC1. Njima se ideja jako svidjela, pošto

rade na tome da budu aktualni i čini nam se da su najotvoreniji

prema umjetnosti –zaključuje Ana priču o tome kako je sve krenulo.

Otvorile su drugačiju galerijuNekonvencionalna izložbeno-prodajna galerija – umjetničko

edukacijski centar – Galerija EST, u 380 kvadrata prostora u

trgovačkom centru CC1 od sredine kolovoza predstavlja radove

slikara, kipara, modnih dizajnera i dizajnera nakita te organizira

teorijske i praktične radionice za sve uzraste. Trenutno u postavu

imaju radove 50-ak umjetnika. Iza ovoga projekta stoje tri

djevojke – akademska kiparica Ana Lončar i dvije povjesničarke

umjetnosti, Iva Junaković i Ivana Triva.

U galeriji se nalaze radovi mladih, tek diplomiranih autora, ali i onih

već afi rmiranih na umjetničkoj sceni. – Ideja je i povezati mlađe

generacije sa starijima – kaže Ivana. – Stariji imaju posložene stvari u

glavi, žive od svoje umjetnosti i ponekad je s njima lakše se dogovoriti

nego s mlađima koji još ne znaju kako taj svijet funkcionira – kaže

Ana.

Prostor Galerije EST otvoren je za promociju svih grana umjetnosti

(likovne umjetnosti, književnosti, fi lma...), te svih kvalitetnih ideja

i projekata. Kako su Ivana i Iva profesorice hrvatskog jezika, u

prostoru drže poduke iz humanističkih znanosti, lekturu i korekturu,

pripreme za upis na fakultete, ali i likovne radionice, kreativne

radionice, tečajeve crtanja i slikanja za djecu i odrasle, crtanje

portreta, oslikavanje privatnih i poslovnih prostora…

U galeriji je svaki predmet predstavljen kao eksponat, objekt u

prostoru, bez serijske proizvodnje, a čitavi prostor ima svoju priču.

– Ideja je brendirati naše umjetnike i prezentirati ih u najboljem

svjetlu – zaključuje Ivana.

U Galeriji EST održana je prva samostalna izložbu Emila Herona

Vargovića, “Odrazi sveobuhvatnosti” – Fraktali, a na rođendan City

Centra organizirale su poetski recital, promociju zbirke poezije

Mejreme Reuter. Tri dana se čitala poezija, a posjetitelji su dolazili,

slušali i uključivali se u razgovor.

– U planu su nam još mnoge ideje, koje strpljivo pripremamo, riječ je o

likovnim kolonijama sa mladim akademskim kiparima i slikarima,

suradnja sa inozemstvom, a o detaljima ćete biti pravovremeno

obaviješteni :) – ističu cure.

Maja Karačić Željko Šunjićasdasdasd

http://www.facebook.com/GalerijaEst

28

Preko 200 tečajeva na coursera.org

Coursera je tvrtka koja u partnerstvu s najboljim svjetskim

sveučilištima nudi preko 200 besplatnih online tečajeva. Preko

milijun ljudi posjećuje ovu platformu, a svi koji se odluče na neki

od tečajeva gledaju video predavanja profesora svjetske klase, uče

vlastitim tempom, testiraju svoje znanje, diskutiraju na forumima

i pišu eseje iz područja koja variraju od računarstva, inženjerstva,

zdravstva, glazbe i fi lma do humanističkih i društvenih znanosti.

Nakon uspješnog polaganja tečaja Coursera izdaje i certifi kate koji

mogu biti izvrstan dodatak svačijem životopisu.

Udacity.com - rezervirano za “kompjuteraše”

Udacity.com je platforma rezervirana za “kompjuteraše” na kojoj

se uči rješavanjem izazovne problematike i provođenjem projekata

bez gledanja dugih i dosadnih predavanja. No, proći ove tečajeve

jednako je zahtjevno kao što je polagati ispit na fakultetu. U zamjenu

za trud, Udacity nudi niz certifi kata koji su priznati od većine velikih

tehnoloških tvrtki koje aktivno zapošljavaju polaznike ovih tečajeva.

Tečajevi koje ćete ovdje naći su iz područja računarstva, fi zike,

statistike, matematike, web programiranja...

Škola iz kreveta i fotGeneracije učenika sanjaju o životu bez ranojutarnjeg buđenja za škol

poprilično podsjećaju na idilu u kojoj je moguće diplomu zaslužiti iz toplin

smo nekoliko platformi na kojima osobe željne učenja i usavršavanja mogu p

učiti jezike i iskusiti nove metode učenja. Sve što vam je potrebno je - znan

29

teljelu, a internet danas pruža mogućnosti koje

ne svoga kreveta ili udobnosti fotelje. Izdvojili

polagati besplatne tečajeve iz raznih područja,

nje engleskog jezika i pristup internetu :)

Uz memrise.com uči drugačije

Memrise.com je online platforma koja koristi mnemotehniku,

vještinu koja omogućava da se povezivanjem slika ili riječi lakše i

zabavnije zapamti informacija. Memrise prvenstveno služi za učenje

jezika i vokabulara, od onih svjetskih pa do vrlo rijetkih i umirućih.

Uz jezike, na zabavan način možete učiti i zemljopis, povijest, kemiju,

Morseovu abecedu, matematiku, medicinu...

Na livemocha.com se priča 38 jezika

Livemocha.com je online zajednica za učenje jezika, a besplatni

početni online tečajevi nude se na 38 jezika. Služi i kao platforma za

interakciju s izvornim govornicima – nakon što odradite lekciju, vaši

radovi se šalju drugim korisnicima koji tečno znaju jezik i koji šalju

povratne informacije i savjete. Sve što trebate napraviti je izraditi

profi l, “ponuditi usluge” iz jezika koje poznajete i krenuti s učenjem!

Ana Vrsalović

30

OVO JE KL KAKVOG SMO POZNA-VALI

Posljednjih šesnaest godina Radio KL Eurodom širilo je dobre vibracije

zdrave zafrkancije i sarkazma, bizarnog humora, izvrsnog glazbenog

programa te neposrednog kontakta sa vjernim slušateljima, no ovoga

je ljeta, nakon promjene u vlasničkoj strukturi, veliki broj suradnika

odlučio napustiti matični radio.

Osjećali smo obavezu pokušati nastaviti

Potražili smo urednika i voditelja emisije ELSEGUNDO, Antu

Frankića, koji se poput nekolicine svojih kolega u eteru oprostio

sa slušateljstvom, kako bi iz prve ruke saznali što se to dogodilo sa

jednim od posljednjih bastiona splitske urbane kulture. Presuda je,

nažalost, konačna – radija KL kakvog smo voljeli i poznavali više

nema, no dio ekipe odlučan je zadržati duh nekadašnjeg KL-a.

– Kako smo svi iz glazbenog uredništva programa radija KL bili i sami

užasnuti da se taj posljednji donekle slobodni medij gasi, odnosno

postaje još jedna populistička zbirka glazbenih želja, katastrofi čnih

vijesti i šarenih reklama, osjećali smo obavezu pokušati nastaviti na

bilo kakav način – opisuje Frankić slijed događaja koji su prethodili

osnivanju KLFM-a.

Radija KL kakvog smo voljeli i poznavali više nema, no dio ekipe odlučan je zadržati duh nekadašnjeg KL-a. Planiraju nastaviti sa radom kao kategorija koja je u nas endemična - ne postoji niti hrvatska riječ za nju...

31

– KLFM nastavlja kao još razuzdanija i otvorenija izvedenica

matičnog nam radija KL Eurodom. KLFM je i službeno pravna osoba,

odnosno udruga koju čine osnivači, desetak ljudi od kojih su polovica

bivši glazbeni suradnici radija KL i grupa ljudi iz drugih područja

djelatnosti priključenih na ovaj projekt. Dok prolazimo vjerojatno

mukotrpan put kroz razne registracije i natječaje u borbi za klasičan

FM signal, glavni izvor zvuka nam je super hi-fi streaming na adresi

klfm.org – kaže Franjić.

Ekipa iza KLFM–a planira nastaviti sa radom kao kategorija koja je

u nas endemična – ne postoji niti hrvatska riječ za nju – premda

je u većini zapadnih zemalja itekako poznata i zakonski priznata:

communitiy radio. – Ideja o community radiju nije bila čak niti ideja

već jedini nam poznati modus operandi kojeg smo do tada nesvjesno

i vozili, samo što sada to možemo i do kraja realizirati jer smo

sami sebi vlasnici i ne nosimo teret medija koji bi trebao biti servis

zajednice, a usput ima obaveze prema sponzorima koji i ne rade baš

uvijek u interesu te zajednice – objašnjava Frankić.

Drugačiji, možda eliti sti čki, ali nikad snobovski

Community radio je prema svojoj defi niciji medij izrazito otvoren

za potrebe zajednice uz naglašenu interakciju sa slušateljima, koji

sudjeluju i u fi nanciranju projekta. Kako će taj sustav izgledati u

praksi? – KLFM zamišljen je kao potpuno slobodan i u svakom smislu

interaktivan medij. Osnovna ideja community radija i počiva na što

većem broju članova, bilo programskih suradnika, bilo supportera

svjesnih da svojim članstvom i sebi osiguravaju slobodan medij.

Vjerujemo da će nakon našeg gurkanja i potezanja za rukav slušatelji

i sami spoznati da konačno imaju svoj radio. Čitav projekt nema

svrhe ukoliko se ne koristi kao stvarna i živa medijska platforma

svima koji žele sa zajednicom nešto podijeliti.

32

33

Na pitanje kakav program možemo očekivati od KLFM–a, Frankić

najavljuje: – Naša misija je nastaviti sa onim iskričavim i živim

glazbenim programima kakve bi uživao slušati Toma Bebić, govornim

emisijama uz koje bi sa guštom marendava Miljenko Smoje ili

se dodatno o seksu educirala Žuži Jelinek. Želimo biti medij koji

informira, educira, besramno otvoreno govori i svira, bez obaveze

da bude masovan i najslušaniji, već posvećen onima koji nisu i ne

osjećaju se dijelom gomile. Želimo dati prostor vrhunskim sportašima

koji nisu plaćeni milijune, navijačima koji možda bolje od skupo

plaćenih funkcionera znaju kako voditi klubove, petogodišnjacima

koji se razumiju u politiku bolje od debeloguzih ministara…

Drugačiji, možda elitistički, ali nikad snobovski – to je ukratko opis

nekadašnjeg radija KL, i shodno tome, onoga što bi KLFM kao njegov

direktni slijednik trebao biti – zaključuje Frankić.

Maja Karačić

KLFM iz Quasimoda kreće svom snagom!

Predstavljanje budućnosti KLFM-a u eteru, na društvenim mrežama,

ali i na promocijama te koncertima održati će se u klubu Quasimodo

30.11. u 21 sat. Ako propustite predstavljanje, svakako provjerite što su

nam pripremili na www.klfm.org !

- Nabavia san sprej da proban s ton svojom ironijom i malo

pomalo se navuka na taj grafi ti folklor i ulicu kao najbolji medij

za iznošenje mišljenja – prepričava Apaš početke svoje karijere

uličnog umjetnika, koji preko zidova komunicira promjenjivim

intenzitetom još od 1997. pa do danas.

Potreba da se na ulicderen da je car gol!

35

Svoju viziju ulične umjetnosti podijelio je sa nama jedan od

iskusnijih splitskih uličnih crtača, Apaš (naopako od „šapa“, koje su

jedno vrijeme bile njegov zaštitni znak), koji preko zidova komunicira

promjenjivim intenzitetom još od 1997. pa do danas.

– Od malih nogu crtan i doma su manje više svi nešto crtali, slikali,

pilali, varili... Odlučia san ić u Umjetničku školu da ispečen zanat i

tamo san doša do informacija o grafi tima i folkloru koji ide uz to i

malo mi je sve to bilo apsurdno. Mislia san se, kad već imaš sprej u

ruci zašto ne napišeš neki grafi t, misao, nacrtaš nešto fi gurativno s

poantom umisto svog imena to jest taga u sto varijanti sa outlinesima,

highlightima, bez highlighta, 3-D ili throw up, kojeg će moć pročitat

samo ljudi iz tog miljea... I onda san u drugom srednje odlučia da ću

se počet tagirat s tagom „tag“ čisto iz prkosa, jer su svi u tom svijetu

imali neka engleska imena koja su konstantno ponavljali bez neke

poruke i poante i meni se to činilo besmisleno. Nabavia san sprej da

proban s ton svojom ironijom i malo pomalo se navuka na taj grafi ti

folklor i ulicu kao najbolji medij za iznošenje mišljenja – prepričava

Apaš početke svoje karijere uličnog umjetnika.

Kada je počinjao, kaže, scena je bila dosta razvijena i bilo je desetak

ljudi koji su aktivno crtali, premda je do kvalitetnih sprejeva tada

bilo teže doći. Materijali i informacije su danas mnogo dostupniji, ali

je ulična umjetnost, prema njegovom mišljenju, postala dio imidža.

– Prije se nekako više trudilo stvorit i razvit svoj stil dok danas to

sve ide po nekoj šabloni. Uzimaju se postojeći stilovi i usavršavaju –

primjećuje Apaš.

ci

Na pitanje zašto onda on ne crta češće, odgovara: – Manje iman

vrimena za ić crtat jer radin pa ne stignem. U biti manje mi treba

energije za nać opravdanje zašto mi se ne da ić crtat nego uložit

energije i pokrenut se. Čista linost i linija manjeg otpora.

Što se lokacije rada tiče, kaže kako crta na svakakvim zidovima osim

kamenih, koji su mu lijepi sami po sebi. – Bitno mi je da je lokacija

frekventna i nekad se trudim uklopit arhitekturu sa crtežom ili

obrnuto – objašnjava.

Crtao je ilegalno, kaže, nekoliko puta po danu, ali ipak češće po noći.

– Doma bi mi uvik rekli da samo pripazim da me ne uvate. Po danu

si više izložen ljudima koji ne odobravaju to šta radiš. Bilo je ljudi

koji su mislili ako me potiraju sa zida da su pomogli svom gradu u

rješavanju kriminala, ali više je bilo pozitivnih reakcija. Baza je kad

uspiješ crtat ilegalno po danu, a da te niko ne skuži – smatra Apaš.

Motivacija za rad mu se, kaže, kroz godine nije mijenjala, dok se

poruka koju želi prenijeti kristalizirala vremenom. – Motivacija mi

je sami užitak dok crtan i potreba da se na ulici deren da je car gol.

Zavisi u kojoj san fazi. Nekad mi je ljubavna tematika bitna, a nekad

društvena. Želin da se prolaznik zaustavi kraj rada i baren malo

zapita ili nasmije. Stvarnost i priroda je sama po sebi objektivna niti

je lijepa niti ružna, a mi smo ti koji je doživljavamo romantično,

negativno i ko zna kako još. Iman potrebu secirat uvriježene društvene

vrijednosti da ljudima pokažen da se neka pojava može sagledat i iz

drugog kuta. Ljudima se ne da biti objektivan, kritičan i sagledavat

stvari iz drugog kuta. To zahtjeva razmišljanje, a šta ćeš razmišljat

kad već imaš paket gotovih mišljenja koje nude politika (livi, desni,

srednje desni, manje desni, više livi...) ili crkva – objašnjava. Što se

suvremenika tiče, cijeni radove blu, erosie, above, elfo, jace, spy, blek

la ret..

36

Odnedavno ulična umjetnost sve češće ulazi u muzeje. Na pitanje

koja je po njegovom mišljenju razlika između ulične i galerijske

umjetnosti, Apaš odgovara: – Ulična umjetnost je izložena na

ulici za slučajnog prolaznika, a galerijska umjetnost je izložena za

publiku. Ulična umjetnost je neposrednija i dostupnija. Street art u

galeriji je po meni oksimoron. Trpanje street arta u galerije dovodi

do čistog vizualnog konzumerizma od strane određene publike

kojoj je bitna samo forma, a ne ideja. Street art postaje društveno

prihvatljiv i povjesničari umjetnosti ga prihvaćaju i klasifi ciraju,

čime ga kastriraju. Doživljava ga se kao šturu činjenicu iz povijesno

umjetničkih enciklopedija. Ulica kao medij je otvorena za svakog,

a galerija je za odabrane koji se biraju po određenim trenutnim

vrijednostima i ekonomskoj isplativosti :)

Ne dodiruju ga ni podjele na street art i grafi te: – Postoji razlika koja

je meni nebitna. Svrstavanje stvari je trošenje energije na nebitno. Je

li to na zidu spada pod grafi te ili street art - koga briga? Pitanje je da

li to na zidu funkcionira ili ne i što je pjesnik htio reći.

Na pitanje što bi poručio mladima koji se počinju zanimati za uličnu

umjetnost, odgovara: - Nije bitno raspravljati ima li smisla bavit se

time nego je bitno izbacit iz sebe kreaciju, na zid, papir, drvo, u obliku

crteža, muzike, stripa... Bitno je samo da se ne drži u sebi nego da se

stvara i komunicira.

Maja Karačić Privatna arhiva

37

Google neA ni Faceb

38

Informacije su temelj slobode odlučivanja i to se naziva ljudskim

dostojanstvom, ali ako bolje promislite, onda vidite da već sama

činjenica da nikad ne raspolažete svim potrebnim informacijama,

već uvijek samo specifi čnim, ograničava Vašu slobodu odlučivanja.

Nikad ne znate jeste li izvršili ispravan izbor.

Vilém Flusser

e zna sve! book...

39

Ministarstvo socijalne politike i mladih i Europska agencija za

informiranje i savjetovanje mladih (ERYICA), u sklopu kampanje

Informacija uPRAVO sad! - mladi pitaju koju je pokrenula Zajednica

Informativnih centara za mlade u Hrvatskoj, potpisali su u travnju

2012. Europsku povelju o informiranju mladih koja naglasak stavlja

na temeljno građansko pravo na pristup informacijama.

Pravo na pristup informacijama i kvalitetno informiranje

pretpostavka je za aktivno sudjelovanje mladih u društvu, ali i

poštivanje temeljnih sloboda i prava svih mladih bez obzira na

nacionalnost, etničku pripadnost, spol, rod, vjeroispovijest, seksualnu

orijentaciju te obrazovni i ekonomski status.

U pronalasku kvalitetnih i provjerenih informacija mladima mogu

pomoći informativni centri za mlade koji osim usluga informiranja

o svim područjima važnima za mlade, ujedno i savjetuju. U Splitu

su vrata informativnog centra za mlade Info zona otvorena 2007.

godine.

Kako bi dobili što potpunije i kvalitetnije podatke o informiranosti

mladih grada Splita, njihovim interesnim područjima te

informacijama koje su im potrebne, Info zona je inicirala provedbu

sociološkog istraživanja u kojem je putem anketnog upitnika ispitano

više od tisuću mladih s područja grada Splita.

40

Rezultati provedenog istraživanja potvrđuju smanjivanje utjecaja

tradicionalnih izvora (obitelj, škola, zajednica) dok raste utjecaj

zabavnih medija koji utječu na stil i identitet mladih, što rezultira

iskrivljenom slikom stvarnosti pod utjecajem novoutemeljene

celebrity kulture. S druge strane, pokazao se napredak kritičkog

razmišljanja, prevladavanja stereotipa, poboljšavanja komunikacije,

protoka različitih kreativnih ideja, te sudjelovanja u društvenom

životu.

U Hrvatskoj je trenutno više od milijun i pol Facebook korisnika,

a o važnosti društvenih mreža u komunikaciji mladih potvrđuju i

rezultati ovog istraživanja, prema kojem više od 55% ispitanika/-ca

svakodnevno koristi Facebook.

Premda je internet postao veoma moćan i raspostranjen medij za

pronalazak informacija i komunikaciju te je mladima pružio određeni

medijski prostor u kojem ravnopravno mogu sudjelovati, rezultati

istraživanja također ukazuju na potrebu mladih za individualnim

informiranjem i savjetovanjem „licem u lice“.

Blanka Čop

Regionalni informativni centar za mlade Info zona

Jerina 1, Split / 021 33 99 09

www.infozona.hr / info@infozona.hr

41

Mladost. Doba velikih snova i dugih traženja. Prve spoznaje, prve zablude,

prve ljubavi. Prvi grijesi. Stvari na koje smo ponosni, za kojima žalimo i

one zbog kojih žalimo. Ove posljednje gotovo da su nezaobilazna priča o

mladosti koja počinje prvim zabranjenim gutljajima i iskašljavanjem

prvih dimova. Ta je priča za generaciju skorih tridesetogodišnjaka gotovo

ista. Promatrajući novu generaciju mladih važno mislim da sve njihove

fi lmove znam i da se njihova mladost samo nijansirano razlikuje od moje.

Istraživanje o potrebama mladih u gradu Splitu, koje je inicirao Gradski

Savjet mladih, pokazalo je da griješim.

Mladost. Doba velikih snova i dugih traženja. Prve spoznaje, prve zablude, prve ljubavi. Prvi grijesi. Našu su generaciju obilježili žestoki buntovi, divlji izlasci, alkohol i odjeća ispisana stavovima, a njihovu seks, novac i poremećaji prehrane.

42

Seks, novac i poremećaji prehrane

U vremenu lake dostupnosti informacija najviše iznenađuje veliki

nedostatak edukacije i informiranosti mladih što su osobno iznijeli kao

problem. Konzumacija alkohola i opijata tema je o kojoj mladi mnogo

znaju, ali su malo odgovorni. No, to ne predstavlja ni blizu očekivan

problem, onaj kakav je postojao u mojoj generaciji. Oni kao da su to prerasli.

S dosadom razgovaraju o tome i izgleda da kod njih ne vrijedi ono tko više

popije - veća je faca. Njih progone drugi poroci - rizična i neodgovorna

spolna ponašanja, kladionice, kocka, konzumerizam i prehrana.

43

Mladi sudionici i sudionice fokus grupa istakli su problem

needuciranosti svojih vršnjaka, posebno u području spolnog odgoja,

konkretnije spolno prenosivih bolesti. Prema njihovim riječima u

spolni se odnos ulazi jako rano, već u dobi od 12 i 13 godina, a do

srednje škole većina se hvali brojem partnera. Tulume koji stariju

generaciju asociraju na alkoholne maglice i mučna jutra ova je

generacija pretvorila u orgije. Postalo je, kažu, uobičajeno da u

spolne odnose mladi stupaju vrlo otvoreno, a igrice koje igraju

ponekad završavaju prvim posjetom ginekologu. Ono što ističu kao

dodatni problem je nekorištenje zaštite. - Znaju da bi trebali koristiti

zaštitu, ali nije ih briga - govore ispitanici. Oni koji se ipak odluče

biti odgovorni kupuju kontracepcijske pilule. Tu dolazi do još jednog

šoka – otrcane face sa kvartovskih zidića koje su nekoć dilale travu

zamijenile su face sa kvartovskih zidića koje dilaju kontracepcijske

tablete! Da bi izbjegle posjete ginekologu cure kupuju kontracepciju

na ulici. I to jako jeftino, kažu.

Osim iznenađujuće doze neodgovornosti i needuciranosti po pitanju

spolnog odgoja, muči ih problem kladionica. ‘Svako slobodno vrijeme

moji vršnjaci provode u kladionici. Troše novac od roditelja, samo o

tome pričaju, a problem je i slaba kontrola. - Nitko u kladionicama ne

pita za godine - ističu ispitanici. Na pitanje odakle im novac koji troše

na klađenje odgovaraju da novac nije problem. Za to služi džeparac od

roditelja, već zarađeni novac od kladionica, ali i nešto drugo - Svuda

oko nas su dućani koji otkupljuju zlato i srebro.

Najčešći uzrok je - DOSADA!

Treći zabrinjavajući problem odnosi se na poremećaje u prehrani, za

što najviše krive medije. Oni su ti koji plasiraju pojam što je lijepo.

- Mnogo cura misli za sebe da su debele i podvrgavaju se rizičnim

dijetama. Često danima ne jedu ništa. Iako imaju krivu sliku o sebi,

needu

ko slob

telja, s

ma ne

44

nitko ih ne može uvjeriti da griješe. A i njihove prijateljice potiču ih

u tome i ponašaju se najčešće isto – komentiraju. Medijska slika

i društvo koje nameće pojam ljepote za posljedicu imaju sve češće

poremećaje u prehrani, posebno anoreksiju i bulimiju. Nije rijedak

slučaj da djevojke pribjegavaju jednostavnom načinu mršavljenja -

dva prsta u usta. Ako i postoji svijest o opasnosti takvog ponašanja,

ubrzo je pobijedi želja da izgledaju onako kako treba. Kao lutka s

naslovne strane. Da bi tu sliku upotpunile sav novac troše na odjeću,

obuću i šminku. Markice, trendovi.

Ni jači spol nije zaostao za trendovima pa se natječe u modernim

izazovima tehnologije – bolji mobiteli, bolji kompjutori.

Konzumerizam kao porok nove generacije uzeo je maha. Našu su

generaciju obilježili žestoki buntovi, divlji izlasci, alkohol i odjeća

ispisana stavovima, a njihovu seks, novac i poremećaji prehrane.

Svako vrijeme ima svoju boju i nismo tu da ih osuđujemo, već da

im pomognemo. Sustavnim informiranjem i educiranjem. Kao i

pružanjem kvalitetnih sadržaja za provođenje slobodnog vremena

jer najčešći uzrok ovakvog ponašanja je, kažu, dosada.

Ada Reić

Posjeti SEZAM-Seksualna Edukacija ZA Mlade! www.sezamweb.net

Onaj koji kocka ne vidi sebe kao kockara dok ne dođe do ruba.

Nekontrolirane dijete mogu rezultirati gubitkom kose,

kvarenjem zuba, reakcijama na koži…

45

ANAGRAMARAAAAGAGGAAAGRAAGAG(slogan kampanje)

Masu provoda i naj cifra!

(slogan Info zone)

Dici šarm i nove foje!

Anagrami by Rudo

Rješenja pošalji na

info@infozona.hr ;)