broj 12/04 Županijski glasnik stranica...

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 371 Na temelju članka 22. Zakona o zaštiti okoliša (“Narodne novine” br.82/94 i 128/99), članaka 12. i 75. Statuta Ličko-senjske županije (“Županijski glasnik” br. 16/01) te članka 73. Poslovnika Županijske skupštine (“Županijski glasnik” br. 20/01), Županijska skupština Ličko-senjske županije na XXVI sjednici održanoj 19. srpnja 2004. godine, donijela je

IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE

za razdoblje srpanj 1999. – prosinac 2003. godine

I

1. UVOD Porast broja stanovnika, industrijalizacija i ogranizacija utječu na promjene u okolišu. Razvijene zemlje uočavanjem i shvaćanjem problema ulažu velike napore u riješavanje istih. Uprkos brojnih neuspjeha uočen je značajan napredak. U polurazvijenim i nerazvijenim zemljama stanje okoliša stalno se pogoršava jer često brzu i neusklađenu izgradnju industrije i infrastrukture ne prate adekvatne mjere zaštite okoliša. Danas se u svijetu provodi koncepcija održivog razvitka, tj. princip kojim se stalno poboljšava dostignuta kvaliteta života uz smanjenje zlouporaba prirodnih resursa. Pri tome se budućim naraštajima ostavljaju u nasljeđe jednake ili čak veće zalihe prirodnih bogatstava i drugih vrijednih dobara. Pri razmatranju lokalnih i urbanih problema onečišćenja okoliša najveće težište se stavlja na zdravlje i zaštitu zdravlja ljudi, a zatim materijalnih dobara i kulturnog nasljeđa. Kada se promatra regija proširuje se spektar problema koji treba riješiti. Uz spomenuto zdravlje ljudi i zaštitu materijalnih dobara pozornost se proširuje na sprečavanje onečišćenja zraka, vode i tla te njihove ekosustave. Napori koji se ulažu na očuvanje dobivaju puni smisao uspostavom i primjenom učinkovite legislative zaštite okoliša. Ustav Republike Hrvatske kao temeljni i najviši pravni akt izričito navodi da je zaštita okoliša ustavna kategorija i jedna od najznačajnijih vrednota ustavnog poretka. Deklaracijom o zaštiti okoliša RH prihvaćen je koncept uravnoteženog gospodarskog razvitka uz očuvanje vrijednosti okoliša i određeno pravo ograničavanja i nadzora upravljanja okolišem. Slijedom navedenog Sabor Republike Hrvatske 1994. godine donosi Zakon o zaštiti okoliša kao krovni zakon. Na osnovi članka 22. istog Zakona za potrebe ostvarenja Strategije i Programa zaštite okoliša te drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša potrebno je izraditi Izvješće o stanju okoliša. • Svjetska i europska praksa govore protiv unificiranja dokumenata zaštite okoliša.

Izvješće o stanju okoliša Ličko-senjske županije obrađuje sve elemente okoliša u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša. Sukladno suvremenim konceptima, spoznajama i trendovima treba najaviti primjenu zahtjevnije metodologije ukoliko podatkovne osnove to omoguće. Saznanja o stanju okoliša Ličko-senjske županije, nadamo se, pobudit će svijest o potrebi učinkovite zaštite okoliša jer ni ovaj puta ne smijemo zaboraviti da ”OKOLIŠ” nismo naslijedili od naših predaka za uživanje nego smo ga privremeno posudili od naših unuka. 2. ZAKONSKA REGULATIVA I PODZAKONSKI AKTI Uspostavom i primjenom učinkovite pravne infrastrukture zaštita okoliša RH slijedi moderna međunarodna iskustva. Ustav RH kao temeljni i najviši pravni akt Države izričito navodi da je zaštita okoliša ustavna kategorija i jedna od najznačajnijih vrednota ustavnog poretka. Ustavna je obveza Države da osigura pravo građana na zdrav život. Dijelovi eko sustava koji su zakonom proglašeni kao dobra od državnog interesa (more, morska obala, otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, zemljišta, šume, biljni i životinjski svijet) imaju osobitu zaštitu Države. • Godine 1992. usvojena je Deklaracija o zaštiti okoliša RH kojom je prihvaćen koncept uravnoteženog gospodarskog razvitka uz očuvanje vrijednosti okoliša i određeno pravo ograničavanja i nadzora upravljanja okolišem. Izgradnja pravnog sustava u skladu je s međunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice čime je osigurana trajna, sustavna i učinkovita zaštita okoliša. • Osnova zakonodavstva zaštite okoliša RH razvijena je 1994. i 1995. godine. Osnovni zakoni se upotpunjavaju i razrađuju donošenjem podzakonskih propisa. Novo uspostavljeni pravni okvir zaštite okoliša može se smatrati većim dijelom dovršenim na zakonskoj razini. Predstoji još donošenje velikog broja podzakonskih propisa što bi se trebalo dogoditi u nekoliko idućih godina. Nakon smirivanja dinamike donošenja propisa može se očekivati razdoblje njihovog međusobnog usuglašavanja i povezivanja, otklanjanja propusta, preklapanja i neusklađenosti koje su neizbježne s obzirom na velik broj novih ili obnovljenih propisa u vrlo kratkim vremenskim razmacima. U tablici 1. dan je pregled postojećih zakona i propisa iz zaštite okoliša po skupinama primjene.

• Donošenjem zakona o potvrđivanju međunarodnih konvencija ti su međunarodni dokumenti postali sastavni dio našeg pravnog poretka. U tablici 2. daje se izvod iz propisa međunarodnih ugovora koje je RH ratificirala, premda sve konvencije nemaju direktan utjecaj na Ličko-senjsku županiju.

Stranica 372 Županijski glasnik Broj 12/04

Tablica 1. Pregled najvažnijih propisa iz zaštite okoliša

SKUPINA Propisi Narodne novine br.

1 2 3

Ustavni i politički sustav, međunarodni odnosi

1. Ustav Republike Hrvatske 41/01, 55/01 (ispr.)

Zaštita okoliša – općenito

2. Zakon o zaštiti okoliša 82/94, 128/99

3. Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš 59/00

4. Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša 7/97

5. Pravilnik o katastru emisija u okoliš 36/96

6. Pravilnik o priznanjima i nagradama za dostignuća na području zaštite okoliša 26/02, 36/02

7. Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora zaštite okoliša 79/95

8. Pravilnik o znaku zaštite okoliša 64/96

9. Naputak o obrascu, sadržaju i načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima inspektora zaštite okoliša

79/95

10. Deklaracija o zaštiti okoliša u RH 34/92

11. Nacionalna strategija zaštite okoliša 46/02

12. Nacionalni plan djelovanja na okoliš 46/02

13. Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 107/03

Priroda

14. Zakon o proglašenju planine Velebit parkom prirode 24/81

15. Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom 84/49, 34/65, 54/76, 15/97

16. Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom 29/49, 34/65, 54/76, 13/97

17. Zakon o zaštiti prirode 162/03

18. Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopu-štenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama 84/96, 79/02

Zrak

19. Zakon o zaštiti zraka 48/95

20. Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka 101/96, 2/97 (ispr.)

21. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari iz zraka iz stacionarnih izvora 140/97, 105/02

Vode/more

22. Pomorski zakonik 17/94, 74/94, 43/96

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 373

1 2 3

23. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva 107/95, 19/96 , 88/98

24. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama 158/03

25. Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima

19/74, 24/74, 39/74, 39/75, 17/77, 18/81, 26/93 (čl. 117.), 17/94 (čl. 1053.), 107/95 (čl.216.), 108/95 (čl. 68.)

26. Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama 33/96

27. Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u RH 8/97

28. Zakon o vodama 107/95

29. Odluka o popisu državnih voda 20/96

30. Uredba o kategorizaciji vodotoka 15/81, 53/90 (čl. 178.), 107/95 (čl. 215.)

31. Uredba o klasifikaciji voda 77/98

32. Nacionalna strategija zaštite okoliša

Nacionalni plan djelovanja za okoliš 46/02

33. Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata 28/96

34. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju djelatnost odvodnje otpadnih voda

93/96

35. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće 46/94

Šumarstvo, poljoprivreda

36. Zakon o šumama 52/90 (pr.t.), 5/91 (ispr.), 9/91, 61/91 (čl. 7.), 26/93 (čl. 78.), 76/93

37. Zakon o poljoprivrednom zemljištu 66/01, 87/02

38. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

15/92

Kulturna baština

39. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara 69/99, 151/03

40. Pravilnik o Registru kulturnih dobara RH 37/01

41. Rezolucija o obnovi kulturne baštine 34/92

Otpad

42. Zakon o otpadu 151/03

43. Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom 53/96

44. Pravilnik o vrstama otpada 27/96

45. Dopuna popisa stručnih institucija koje imaju ovlast za izdavanje izvješća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada

93/96

46. Popis stručnih instit. koje imaju ovlast za izdavanje izvje-šća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada 51/96

47. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom 123/97

Buka i vibracije

48. Zakon o zaštiti od buke 20/03

Požari, elementarne nepogode, ratne opasnosti

49. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda 73/97

Stranica 374 Županijski glanik Broj 12/04

1 2 3

50. Zakon o zaštiti od požara 58/93

Zaštita zdravlja

51. Zakon o zaštiti na radu 19/83, 17/86, 26/93 (čl. 44.), 59/96

52. Zakon o zdravstvenoj zaštiti 75/93, 11/94, 28/94 (čl. 30.), 98/94 (čl. 28.), 55/96

53. Pravilnik o maksimalno dopuštenim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima

92/93

Prijevoz, promet

54. Zakon o prijevozu opasnih tvari 97/93, 34/95 (čl. 64.)

55. Odluke o tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova - sprečavanje zagađivanja 71/94

Prostorno uređenje

56. Zakon o prostornom uređenju 30/94, 68/98, 61/00, 32/02

57.

Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku

6/00, 68/03

58. Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola 89/95

59. Strategija prostornog uređenja RH

60. Zaključak o utvrđivanju kriterija za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte 78/92

Građevinsko zemljište, građenje, geodetske izmjere

61. Zakon o gradnji 175/03

62. Pravilnik o kontroli projekata 47/93

Gospodarstvo, industrija, obnova i razvitak

63. Zakon o komunalnom gospodarstvu 26/03 (proč. t.)

64. Zakon o koncesijama 89/92

65. Zakon o obnovi 24/96, 54/96, 87/96, 57/00

66. Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom 8/96

Tablica 2. Popis međunarodnih ugovora koje je Republika Hrvatska ratificirala

MEÐUNARODNI UGOVORI KOJE JE REPUBLIKA HRVATSKA RATIFICIRALA ATMOSFERA/ZRAK/KLIMA KONVENCIJA O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA (GENEVA, 1979.)

PROTOKOL UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. I DUGOROČNOM FINANCIRANJU PROGRAMA SURADNJE ZA PRAĆENJE I PROCJENU PREKOGRANIČNOG PRIJENOSA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAKU NA VELIKE UDALJENOSTI U EUROPI (EMEP) (GENEVA, 1984.)


PROTOKOL KONVENCIJE O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. I DALJNJEM SMANJENJU EMISIJA SUMPORA (OSLO 1994.) BEČKA KONVENCIJA O ZAŠTITI OZONSKOG OMOTAČA (VIENNA, 1985.) MONTREALSKI PROTOKOL O TVARIMA KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI OMOTAČ (MONTREAL, 1987.) DOPUNA MONTREALSKOG PROTOKOLA O TVARIMA KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI OMOTAČ (LONDON, 1990.) IZMJENA MONTREALSKOG PROTOKOLA O TVARIMA KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI OMOTAČ (COPENHAGEN, 1992.) OKVIRNA KONVENCIJA UN O PROMJENI KLIME (RIO DE JANEIRO, 1992.) PRIRODA/BIOLOŠKA RAZNOLIKOST MEÐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI PTICA (PARIS, 1950.) KONVENCIJA O MOČVARAMA KOJE SU OD MEÐUNARODNOG ZNAČAJA NAROČITO KAO STANIŠTA PTICA MOČVARICA (RAMSAR, 1971.) KONVENCIJA O ZAŠTITI SVJETSKE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE (PARIS, 1972.) MEÐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI BILJA (RIM, 1951.) KONVENCIJA O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI (RIO DE JANEIRO, 1992.) SPORAZUM O OČUVANJU KITOVA U CRNOM MORU, SREDOZEMNOM MORU I SUSJEDNOM ATLANTSKOM PODRUČJU (MONACO, 1996.) OTPAD/OPASNE TVARI KONVENCIJA O NADZORU PREKOGRANIČNOG PROMETA OPASNOG OTPADA I NJEGOVOM ODLAGANJU (BASEL, 1989.) EVROPSKI SPORAZUM O MEÐUNARODNOM CESTOVNOM PRIJEVOZU OPASNIH TVARI (GENEVA, 1956.) MORE KONVENCIJA O ZAŠTITI SREDOZEMNOG MORA OD ZAGAÐIVANJA (BARCELONA, 1976.) PROTOKOL O SPREČAVANJU ZAGAÐIVANJA SREDOZEMNOG MORA ZBOG POTAPANJA OTPADNIH I DRUGIH TVARI S BRODOVA I ZRAKOPLOVA (BARCELONA, 1976.) PROTOKOL O SURADNJI U BORBI PROTIV ZAGAÐIVANJA SREDOZEMNOG MORA NAFTOM I DRUGIM ŠTETNIM TVARIMA U SLUČAJU NEZGODE (BARCELONA, 1976.) PROTOKOL O ZAŠTITI SREDOZEMNOG MORA OD ZAGAÐIVANJA S KOPNA (ATHENS, 1980.) PROTOKOL IZ 1978. KOJI SE ODNOSI NA MEÐUNARODNU KONVENCIJU ZA SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA UZROKOVANIH BRODOVIMA (LONDON, 1978.) KONVENCIJA O SPREČAVANJU ONEČIŠĆENJA MARINA BACANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI (1972.) KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA (1982.)

3. OSNOVNI PODACI O ŽUPANIJI 3.1. Smještaj u prostoru Ličko-senjska županija je smještena u zapadnom dijelu Hrvatske, između Primorsko-goranske županije na sjeverozapadu, Karlovačke na sjeveroistoku te Zadraske županije na jugu. Područje Ličko-senjske županije sastoji se od dviju geografskih cjelina odjeljenih planinskim lancem Velebita:

• kontinentalni dio, • primorski dio s dijelom otoka Paga.

Osim ove podjele može se učiniti i geografska podjela na Liku i Primorje. • Kontinentalni dio Ličko-senjske županije je kontaktni prostor triju velikih geografskih cjelina Hrvatske: Središnje Hrvatske i Sjevernog hrvatskog primorja s područjem Južne Hrvatske. Kroz područje Like ostvaruje se veza triju makro-regionalnih središta: Zagreba, Rijeke i Splita. Reljefna i klimatska struktura te socio-ekonomska kretanja čine Liku ne samo izdvojenom od ostalih dijelova Hrvatske, već i od primorskog dijela Županije. Reljefna struktura Županije sastoji se od tri ele-menta:

• nizovi Velebita, Plješivice i Male kapele, • niže krško Sredogorje, • rasčlanjeno dno s velikim poljima u kršu. • Primorski dio Županije čine dvije geografske

cjeline: sjeverni i srednji dio podvelebitskog primorja te sjeverni dio otoka Paga. U reljefnom smislu ovo je područje nastavak krškog reljefa kontinentalnog dijela Županije. Glavni reljefni oblici su slaba vertikalna rasčlanjenost glavnog grebena i uzdužni pregibi. Strme padine završavaju klifom koje se izmjenjuju s potopljenim dragama na kraju suhih jaruga.

3.2. Broj gradova i općina Ličko-senjska županija po ustroju iz 1997. godine (NN 10/97) obuhvaća 5350,50 km² površine, što čini 9,45 % ukupne površine Republike Hrvatske. Površina akvatorija Ličko-senjske županije iznosi 596,63 km2. U sastavu Županije su Gradovi: Gospić, Novalja, Otočac i Senj te Općine: Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička jezera, Udbina i Vrhovine. Prema popisu iz 2001. godine na području Ličko-senjske županije obitava 53.677 stanovnika, a u četiri grada živi 34.858 stanovnika, što predstavlja polovicu

Stranica 376 Županijski glasnik Broj 12/04 stanovništva Županije, odnosno 64,94%. Gustoća naseljenosti nešto je veća u primorskom djelu, a u kontinentalnom djelu Županije je izrazita koncentracija stanovništva u Gradovima Gospiću i Otočcu. Poljoprivredno zemljište prekriva površinu od 2029,24 km². Obradivo zemljište, koje čine bonitetna tla oznake P1, P2 i P3 prema Prostornom planu Ličko-senjske županije, zauzima površinu od 813,03 km², a druge poljoprivredne površine i šumsko zemljište bonitetne oznake PŠ (prema PPŽ) protežu se na 1216,21 km². Približno polovina ukupne površine Županije 3067,50 km², točnije 57,33 % prekrivena je gospodarskim šumama, zaštitnim šumama i šumama posebne namjene bonitetne oznake Š1, Š2 i Š3 (prema PPŽ). Građevinska područja (GP prema PPŽ) zauzimaju površinu od 164,68 km². 3.3. Osvrt na klimatske karakteristike

Ličko-senjske županije Lika se nalazi u sredini sjevernog umjerenog pojasa. Na raspored klimatskih pojava (temperatura, padaline, vjetar) utječu strujanja sa zapada, azurska anticiklona i islandska ciklona te sibirska anticiklona sa istoka. Kao značajan modifikator klime posebno je značajna horizontalna i vertikalna raščlanjenost reljefa, položaj Like u zavjetrini Velebita i oblik njene zavale. Visina i izduženost Velebita prepreka su toplinskom utjecaju Jadranskog mora. Samo uski pojas u nižem dijelu primorske padine i sjeverni dio otoka Paga nalazi se pod utjecajem Jadranskog mora, tj. pripada sredozemnoj klimi s vrućim ljetima. Na temperaturni režim bitno utječe Jadransko more te adijabatičko zagrijavanje bure kao dominantnog vjetra na ovom području. Sažete značajke klime Ličko-senjske županije su:

• srednja siječanjska temperatura najviša je u podvelebitskom primorju (Senj 5,6°C), rastom nadmorske visine opada (Zavižan -4,2°C),

• lička strana Velebita, uprkos porastu temperature s nadmorskom visinom ima nižu temperaturu nego primorje (Ličko Lešće -1,2°C),

• srednje srpanjske temperature više su u primorskom dijelu (Senj 23,9°C).

Obzirom na raspored padalina Ličko-senjska županija ima dva plinometrijska režima: kontinentalni i primorski:

• najviše padalina prima Zavižan, 1898,8 mm, • prosječno najmanje padalina prima Gacka,

Perušićko i Vrhovinsko polje, • jugozapadni dio padine Kapele ima

maksimum padalina u studenom i travnju te minimum u siječnju i srpnju,

• primorski dio Županije ima sredozemni režim padalina s maksimumom u studenom i minimumom u srpnju te sa sekundarnim maksimumom u travnju i minimumom u ožujku.

Reljef je glavni faktor koji utječe na pojavu i trajanje snježnog pokrova:

• snijeg se na obroncima Velebita i dijelovima Plješivice javlja sredinom listopada,

• padom nadmorske visine prvi snijeg se u Ličkoj i Gackoj zavali javlja u drugoj polovici prosinca,

• posljednji snijeg u nižim dijelovima se javlja u travnju,

• u ponikvama i osojnim stranama padina snijeg se održi do srpnja.

Zračna strujanja

• U rasporedu zračnog strujanja na području Gospića prevladavaju slabiji vjetrovi (jačina vjetra do 2 m/s je oko 65%).

• U primorskom dijelu Županije dominantna je pojačanost bure - 41,2% i to u hladnom dijelu godine. Bura često ima orkansku snagu.

4. STANJE OKOLIŠA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE

Izvori onečišćenja na području Ličko-senjske županije

Budući je u Republici Hrvatskoj uspostavljeno vođenje Katastra emisija u okoliš (KEO), u ovom trenutku Ličko-senjska županija raspolaže sljedećim podacima o emisijama u okoliš:

Tablica 3. Pregled zagađivača Ličko-senjske županije (stanje 2002.godine) MATIČNI

BROJ ONEČIŠĆIVAČ

(PI-1 i PI-2) ADRESA PI - 1 PI - 2 Zrak Voda Otpad Napomena

1 2 3 4 5 6 7 8 9 90298756 Vulkanizerska radnja Ivan Jurišić

Perušić S. Radića 8, Perušić + +

90315626 Autoservis Tomislav Špital bb, Novalja + + 080000604 INA Benzinska postaja Jablanac + + 080000604 INA Benzinska postaja Senj + + 080000604 INA PJ Gospić + + 90294475 Automehaničarski obrt Lambada Ive Senjanina 45, Otočac + + 3310850 JU NP Plitvička Jezera Plitvička Jezera + + + + 1630636 Strabag d.d. Ulica Grada Vukovara 271, Zagreb + + 1612026 Industrogradnja Indodrvo d.d. Svetog Fabijana 1, Brinje + + + 9029090 Automehaničarski obrt Vuk Budačka 169, Gospić + + 3782883 Leko d.o.o. Mesnička 10, Zagreb + + +

055186 Croatiatrans d.o.o. Jure Turića 8, Gospić + + Novi vlasnik MB 3330443 Autotrans Rijeka PJ Gospić

3967816 Komunalac d.o.o. Otočac Bartola Kašića 5a, Otočac + 1176696 Pergament d.o.o. Bjelopolje bb + + 1361791 Dom za starije i nemoćne osobe Krbavska 1, Udbina + + + 3089037 Dom zdravlja Senj Stara cesta 043, Senj + + + 3315576 Osnovna škola Perušić Hrvatske mladeži 2, Perušić + + 0734985 Opća bolnica Gospić Kaniška 111, Gospić + + + +

3113743 Osnovna škola Zrinski i Frankopana Kralja Zvonimira 15, Otočac + +

1414887 HT-TKC Gospić Kaniška 55, Gospić + + 3116913 Dom zdravlja Otočac Vladimira Nazora 21, Otočac + + + 3310914 Osnovna škola Kralj Tomislav Katedralska 5, Udbina + 1205650 Velinac d.o.o. Stipe Devčića bb, Karlobag + + + 3930173 Metalna oprema d.o.o. Kapetana Knežića 20, Senj + + + 90314204 Autoservis Željko Peranić Slatinska bb, Novalja + + 90294408 Automehaničarski obrt J. Dasović Ličko Lešće 193 + + 3996280 Spaz d.o.o. Trg Loža 1, Novalja + + + + + 3248232 Komunalije d.o.o. Vodovodna bb, Novalja + 3116506 DIV d.o.o. Senjska 57, Vrhovine + + 3047105 Osnovna škola S.S. Kranjčević S.S. Kranjčevića 1, Senj + + 0977454 G.M. Kvarte Kvarte 95, Perušić + 90296885 Gumi servis Gornja Dubrava 31, Otočac + 3315550 Osnovna škola Jure Turić M. Kraljevića 15, Gospić + + 3557049 HEP d.d. pogon Senj Kralja Zvonimira 2, Senj + 1418165 Industrogradnja Kalcind d.o. Ličko Lešće + + + + +

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1192671 Srednja škola Otočac Ćirila i Metoda 2, Otočac + + + 1335553 Lika ceste d.o.o. Smiljanska 41, Gospić +

3631133 Hrvatske šume Uprava šuma Gospić Bana Ivana Karlovića 1, Gospić +

3310906 Osnovna škola dr. Franjo Tuđman Riječka 2, Korenica + +

3166654 Autoprijevoz Otočac d.d. Bana Josipa Jelačića 20, Otočac + + 60052710 Ugostiteljska turistička škola Zagrebačka 2, Korenica + + 3310973 Dom zdravlja, Korenica Zagrebačka 41, Korenica + +

Izvor: Ured državne uprave LSŽ, Služba za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Ispostava Otočac.

matični broj ONEČIŠĆIVAČ (PI-1 i PI-2) ADRESA PI – 1 PI – 2 Zrak Voda OTPAD NAPOMENA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1577522 Cosepi INO-Holz d.o.o. Ive Senjanina 27, Otočac + + + + 3116719 Velebit d.d. Kralja Zvonimira 33, Otočac + 3315525 Usluga d.o.o. Bužimska 10, Gospić + 1414895 HP d.d. PS Gospić Kaniška 53, Gospić + + +

1643991 HEP-Distribucija d.o.o., DP Elektolika Lipovska 31, Gospić + +

1408682 Visoka učiteljska škola dr. Ante Starčevića 12, Gospić + + 40301927 Autoservis Žarković Krčka 1, Senj + 90290844 Autolimar Vlade Milković Kralja Trpimira 21, Gospić + + 780197 Gumiks d.o.o. Frankopanska 1, Brinje + +

90314379 Automehaničarska radionica Kruno Peranić Stara Novalja + +

3967824 Graditelj d.o.o. Bartola Kašića 5a, Otočac + + 3525147 Tomi servis Trnovačko Novo Selo, Gospić + + 9030250 Autosevis MICA Brinjska 13, Senj + 1385984 Bechtel INC Ive Senjanina 27, Otočac + + 3354580 Metis d.d. Gornja Dubrava 57, Otočac + + + 937690 Strabag d.o.o. Gornja Klada bb, Senj + 3631133 Hrvatske šume Nikole Suzana, Senj + + 3116824 Osnovna škola Luka Perković Frankopanska 44, Brinje + + 734977 Dom zdravlja Gospić Bilajska 5, Gospić + + + 90291867 Automehaničarski obrt Šporčić Biškupnjak 18, Otočac + 3315797 Dom za starije i nemoćne osobe Lavoslava Vukelić 46/48, Gospić + + + 350249 IM Comerc Jezerane 3/20 + + 3088561 Osnovna škola AG Matoš Slatinska bb, Novalja + + 90961358 Martina - restoran Filipa Vukasovića 23, Senj + 3091694 GKD Komunalac d.o.o. Petra Preradovića 25, Senj + 90315383 Mehanika, Željko Badurina Vodovodna bb, Novalja +

1 2 3 4 5 6 7 8 9 90298829 Autopraona i automehaničarska

radiona Zrinskih i Frankopana 69a, Perušić +

436763 Vodovod d.o.o. Stipe Javora bb, Brinje + 332852 Financijska agencija Kaniška 4, Gospić + + 1326040 Pilana Krasno d.o.o. Snježnička 54, Gerovo + + 1560514 Komgrad Stojana Matića bb, Donji Lapac + 1483463 Krbava d.o.o. Trg Svete Lucije 9 + 3422372 Komunalac d.o.o. Trg Svetog Jurja 12, Korenica +

Izvor: Ured državne uprave LSŽ, Služba za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Ispostava Otočac. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Stranica 380 Županijski glasnik Broj 12/04 4.1. ZRAK Očuvanje zraka od različitih vrsta onečišćenja u određenom smislu je specifično u odnosu na ostale sastavnice okoliša po tome što je osim lokalnog utjecaja zastupljen regionalni i globalni utjecaj. Lokalni utjecaji vezani su uz onečišćenje u neposrednoj blizi samog izvora onečišćenja, regionalni se vežu uz zakiseljavanje i fotoeksi-dotivne plinove, a globalni problemi uz klimatske promjene i problem stratosferskog ozona.

Za ocjenu stanja kakvoće zraka na određenom području potrebno je raspolagati s podacima o aktivnostima koje izravno utječu na kakvoću zraka, pokazateljima onečišćenosti, tj. koncentracijama onečišćujućih tvari u prizemnom sloju, kao i podacima i saznanjima o prirodnim i antropogenim čimbenicima.

Meteorološki i klimatološki parametri bitni su za dinamičku i prostornu rasprostranjenost onečišćuju-ćih tvari u zraku.

Ocjena/procjena stupnja onečišćenosti zraka se utvrđuje analizom postojećeg stanja određenog lokaliteta na osnovi:

• rezultata redovitih mjerenja u državnoj mreži tijekom jedne godine,

• rezultata redovitih mjerenja u područnoj mreži tijekom najmanje jedne godine,

• rezultata mjerenja posebne namjene,

• procjenom stupanja onečišćenosti primje-nom matematičkih modela ili primjenom drugih metoda procjene u skladu s opće prihvaćenom praksom u svijetu.

Podatkovna baza o kakvoći zraka za Ličko-senjsku županiju je nedostatna za kvalitetnu ocjenu postojećeg stanja onečišćenja zraka.

Za potrebe praćenja globalnog onečišćenja zraka i procjene utjecaja daljinskog prijenosa onečišćenja u sklopu glavnih meteoroloških i klimatoloških postaja (Gospić, Zavižan–Velebit, Senj), koje su uglavnom smještene u prigradskom području (područje s pretežito obiteljskim kućama) ili rekreacijskom području, vrlo rijetko se nalaze u gradskom području, prati se onečišćenje zraka i kiselost oborina.

• Budući još nije uspostavljena područna mreža za redovito mjerenje onečišćenosti zraka u Ličko-senjskoj županiji u ovom trenutku relevantni pokazatelji za ispravnu ocjenu kakvoće zraka su nedostatni. Za prvo Izvješće o stanju okoliša (Županijski glasnik 6/99) data je preliminarna ocjena kakvoće zraka na osnovi kratkotrajnih mjerenja koncentracije onečišćujućih tvari provedenih od strane poduzeća Dvokut-ecro iz Zagreba, a osim ovih mjerenja ekipa Ekopatrole - dnevnik “Vijesnik” tijekom 1980. i 1981. godine provela je “blic” snimku stanja kakvoće zraka na području Like.

Dakle, dosadašnja mjerenja i podaci o kakvoći zraka za područje Ličko-senjske županije izrazito su manjkavi, a sva kvalitetnija prostorna i gospodarska planiranja, glede namjene i korištenja prostora ili strateških opredjeljenja, teško je ostvariti bez objektivnih saznanja o tom važnom elementu okoliša. Snimljeno “nulto stanje” kakvoće zraka Ličko-senjske županije pokazalo je da je zrak čist ili neznatno onečišćen, odnosno I kategorije. Ova činjenica nikako se ne bi smjela tumačiti kao povećana ekološka stabilnost, u smislu povećane sposobnosti okoliša da prihvati promjene prouzro-čene vanjskim utjecajem (dodatna onečišćenja), a da pri tome zadrži svoja prirodna svojstva, već je to velika obveza Županije i Republike Hrvatske da taj prostor što kvalitetnije zaštiti. Kao jednu od prvih mjera zaštite potrebno je što prije uspostaviti sustavno mjerenje, barem osnovnih pokazatelja kakvoće zraka, tj. SO2 dima i sedimenata na lokacijama koje su bile obuhvaćene posebnim mjerenjima s dodatkom Grada Gospića.

Iz pregleda je vidljivo da ova Županija nema značajnijih industrijskih objekata (prema vrsti djelatnosti i broju zaposlenih) koji bi emisijama u zrak utjecali na okoliš.

Onečišćenje zraka na području Ličko-senjske županije prvenstveno je vezano uz emisije enegetskih izvora kojima se zadovoljavaju potrebe grijanja, potrebe za potrošnom toplom vodom i enegijom za kuhanje (domaćinstva i uslužne djelatnosti) te emisije iz prometa i lokalni difuzni izvori onečišćenja (paljenje otpada i korova). 4.1.1. Ocjena stanja Sažeto se može izreći sljedeće:

• razine onečišćujućih tvari za većinu ispiti-vanih parametara gotovo su na razini priro-dnog sastava zraka,

• pojavnost malo povišenih koncentracija one-čišćujućih tvari na pojedinim lokalitetima može se povezati s povre-menim pojačanim lokalnim aktivnostima (paljenje korova), nepotpunom razgradnjom organskih tvari (neure-đena odlagališta otpada, uređaji za obradu otpadnih voda, luke ...), pojačanim prometom u određenim vremenskim periodima itd.,

• dugoročnija mjerenja jednostavnijim metoda-ma (tijekom cijele godine) dat će pouzdanije pokazatelje za ocjenu veze uzrok-posljedica, tj. izvora onečišćenosti (stacionarni, mobilni, difuzni) s prizemnim koncentracijama oneči-šćujućih tvari,

• koncentracija sumpor-dioksida, dušik-dio-ksida i dima na GMS su vrlo niske, što je u skladu sa svrhom mjerenja, tj. praćenjem pozadinskih razina koncentracije onečišće-enja zraka,


• od ukupno 45 uzoraka jako kiselih oborina s GMS u RH u 1996. godini 9 je s područja Ličko-senjske županije.

4.1.2. Preporuke za aktivnosti koje su proizašle

iz uočenih problema i utvrđenih nedostataka relevantnih podataka za cjelovitu ocjenu stanja okoliša Ličko-senjske županije

Uspostava sustava područne županijske mjerne mreže za praćenje kakvoće zraka (tijekom cijele godine) te u prvoj godini započeti mjeriti osnovne pokazatelje onečišćenosti – sumporni dioksid i dim. 4.1.3. Mjere za sprečavanje i ograničavanje

onečišćenja okoliša po sastavnicama okoliša

• Glavni cilj:

• djelovati preventivno u cilju postizanja kakvoće zraka I kategorije na području cijele Županije.

Prioritetni cilj:

• analiza izvora onečišćenja zraka,

racionalizacija i optimizacija prometa,

• uspostava sustavnog nadzora emisije mobilnih izvora.

•

Mjere unapređenja i zaštite:

• ažurirati izradu katastra emisija u okoliš,

• uspostaviti područnu županijsku mjer-nu mrežu za praćenje kakvoće zraka,

• izvršiti kategorizaciju područja na osnovi izmjerenih pokazatelja onečišćenosti zraka.

• 4.2. VODA Voda kao značajni element za ljudski život pripada općem dobru koje nije ni u čijem vlasništvu te kao takva podliježe osobitoj zaštiti. Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša. Nadzorom izvora onečišćenja i kakvoće vode, sprečavanjem i ograničenjem aktivnosti koje mogu štetno utjecati na vode, a time i šire na okoliš, samo su neke od mjera kojima se vode mogu očuvati od neželjenih učinaka. Strogo namjenska uporaba voda smanjuje potrebu ulaganja za vraćanje vode na uvjetno rečeno prirodnu razinu kvalitete, tj. izvornu kvalitetu. Površinske vode Osnovnu hidrografsku mrežu čine porječja nekadašnjih ponornica Like i Gacke. Prirodni tok Like je 78 km, a površina sliva 1227 km2, što je

svrstava u drugu ponornicu Europe po duljini toka. Duljina toka rijeke Gacke je 22 km. Gradnjom brane Sklope u srednjem dijelu toka rijeke Like stvoreno je akumulacijsko jezero Kruščica – površine 3,9 km2. U srednjem toku rijeke Gacke izgrađena je akumulacija Vivoze, a na kraju donjeg dijela toka kompenzacijski bazen Gusić polje. Vodama je prekriveno 0,72 % (PPŽ) teritorija Županije (akumulacijska jezera, tokovi rijeka Like i Gacke). Područje Like raspolaže značajnim količinama kvalitetne pitke vode – procjena ≈ 1,419.200.000 m3. Ukupno potrebne količine vode za vodoopskrbu i poljoprivredu iznose samo 3,56% ukupno raspoloživih voda.

Odukom o utvrđivanju slivnih i vodnih područja (NN 20/96) područje Ličko-senjske županije pripada slivnom području Lika-Senj i nalazi se unutar granica vodnog područja primorsko-istarskih slivova zajedno sa Županijama Istarskom i Primorsko-goranskom, tj. slivu Jadranskog mora. Izuzeci su udolinski niz u jugozapadnom predjelu Male Kapele te područje Općina: Plitvička jezera, Udbina i Donji Lapac čije vode pripadaju Crnomorskom slivu.

Zbog specifičnih hidrogeoloških uvjeta u slivu Jadranskog mora, a prije svega izražene pojave razvijenog krša, imamo pojavu velikog broja odvojenih slivnih tokova, većim dijelom vrlo malih vodotoka bujičarskih osobina (iznimna kolebanja u protoku tijekom godine), koji gotovo redovito presušuju tijekom ljetnog razdoblja pa čak i tijekom većeg dijela godine te pojavu područja sa slabo izraženim površinskim tokovima. Specifičan problem su i hidrološke osobine vodenih tokova krških polja koje zadržavaju vode u periodima kada su količine voda koje dotječu i oborina veće od kapaciteta ponora. 4.2.1. Vodoprivredne odrednice Područje Like raspolaže značajnim količinama kvalitetne pitke vode - procjena ≈1,419.120.000 m³. Dio raspoloživih voda koristi se za vodoopskrbu stanovništva, industrije, turizma i stočarstva (38,761.905 m³ ili 2,73%). Za navodnjavanje poljoprivrednih površina koristi se 1,827.710 m³ ili 0,83%.

Ukupno potrebne količine vode za vodoopskrbu i poljoprivredu u konačnici iznose samo 3,56% ukupno raspoloživih voda. 4.2.2. Vodoopskrba Ličko-senjske županije Na javnu vodoopskrbu priključeno je 84% stanovnika Županije. Suvremenu vodoopskrbu nema Kosinjska mikro regija u srednjoj Lici i mikro regija Lukovo Šugarje u priobalju. Nešto izraženiji problemi s vodozahvatima, pripremom pitke vode, sanacijom dotrajalih cjevovoda, nadzorom zdravstvene ispravnosti i sl. su u oslobođenom području.

Stranica 382 Županijski glasnik Broj 12/04 Javnim vodovodima upravlja devet javnih poduzeća: a) Vodoopskrbni sustav Grada Gospića i Općine Perušić

Grad Gospić i Općina Perušić opskrbljuju se pitkom vodom iz izvorišta: Ričina, Pećina, Odra, Domičuša, Muharev jarak, Vrbas, Košna voda, crpilište Mrđenovac i Vriline. Upravljanje vodoopskrbom je pri javnom poduzeću “Usluga” d.o.o. Gospić. Kapacitet sustava je ≈ 90 l/s.

Sva crpilišta se nalaze na nižim nadmorskim razinama pa postoji mogućnost onečišćenja iz obližnjih naselja koja se nalaze iznad izvorišta. Također je moguće onečišćenje zbog izgradnje šumskih puteva i eksploatacije mineralnih sirovina (Bužim i Trnovac).

b) Vodoopskrbni sustav Grada Senja

Vodovod Hrvatsko primorje - južni ogranak (417 l/s) koji koristi vode rijeka Like i Gacke, vodozahvati Hrmotine (40 l/s) i Senjska Draga s više malih izvorišta (6 l/s) opskrbljuju Grad Senj i okolna naselja: Bunica, Sveti Juraj, Senjska Draga, Sitnica–Jablanac pitkom vodom. Vodoopskrbom upravlja “GKD Komunalac d.o.o.” Senj.

Ostala naselja se opskrbljuju iz malih lokalnih izvora, bunara, javnih i kućnih cisterni.

Moguće onečišćenje vodozahvata Senjska Draga su gnojnice i septičke jame te prometnice u neposrednoj blizini. Riječni tokovi Like i Gacke potencijalno su izloženi onečišćenjima uobičajenim za površinske vode.

c) Vodoopskrbni sustav Grada Otočca

Vodovod “Gacka” s izvorištem u L. Lešće i T. Vrilo kojim upravlja poduzeće “Komunalac” d.o.o. Otočac opskrbljuje pitkom vodom Grad Otočac te naselja Sinac, Ličko Lešće, Čovići, Švica, Ponori, Brlog, H. Polje, Kompolje, Zalužnicu, Glavace, Škare, Doljane, Podum, Staro Selo, Brloška Dubrava, Drenov Klanac, Tokljace, Vrhovine, Vivoze i Šumećicu. Kapacitet vodozahvata je 210 l/s, a onečišćenje je moguće od industrije i privatnih objekata smještenih u blizini izvorišta.

d) Vodoopskrba Grada Novalje

Vodoopskrbnim sustavom sjevernog dijela otoka Paga koji je teritorijalno pod Ličko-senjskom županijom upravlja javno poduzeće “Komunalije” iz Novalje. Za vodoopskrbu se koristi voda s kopna, 70 l/s iz vodovoda Hrvatskog primorja - južnog ogranka. Lokalna izvorišta, premda nedostatna za potpunu vodoopskrbu, predstavljaju dragocjenu i sigurnosnu rezervu za eventualne posebne

situacije u slučaju prekida dovoda vode s kopna. Proširenjem sustava Hrmotine na Velebitu i izgradnjom druge cijevi podmor-skog dovoda do otoka Paga osigurale bi se dovoljne količine pitke vode za stanovništvo Grada Novalje i naselja sjevernog dijela otoka Paga, kao i potrebe povećane potrošnje pitke vode u turističkoj sezoni.

e) Vodoopskrbni sustav Općine Karlobag

Opskrba Općine Karlobag je iz izvorišta Oštarije (Velika Rudanka i Crno Vrelo) putem javnog poduzeća “Velinac” d.o.o. Karlobag. Vodocrpilište je uređeno, kapaciteta 10 l/s. Dio Općine Karlobag opskrbljuje se riječnom vodom Vodovoda Hrvatsko primorje - južni ogranak.

f) Vodoopskrbni sustav Nacionalnog parka “Plitvička jezera”

Kaptaža i priprema pitke vode je u samom središtu Nacionalnog parka “Plitvička jezera“ iz jezera Kozjak, a ovim se vodovodom opskrbljuje i dio Karlovačke županije. Vodo-vodom upravljaju djelatnici tehničke službe nacionalnog parka. Kapacitet sustava je 60 l/s, a zbog nenaseljenosti u području gornjih jezera moguće onečišćenje je svedeno na minimum.

g) Vodoopskrba Udbine, Korenice i Ličkog Petrovog Sela

Izvorišta Kraljevac, Krbavica, Vrelo Koreničko i Čujića Krčevina putem javnih poduzeća Komunalac Udbina i Korenica opskrbljuju pitkom vodom Udbinu, Korenicu i Ličko Petrovo Selo s okolnim selima. Kapacitet vodozahvata je od 12 l/s do 45 l/s. Zajedničko za sva izvorišta su zapuštenost, uništenost mehanizacije za pripremu vode, septičke jame i gospodarski objekti u neposrednoj blizini izvorišta, blizina magistralnih cesta itd. Stanovništvo se upozorava o tome koja izvorišta, odnosno vodoopskrbni sustav nisu ispravni i koja voda nije upotrebljiva za piće.

h) Vodoopskrba Općine Donji Lapac Izvorište Ostrvica kraj Kulen Vakufa u susjednoj Republici Bosni i Hercegovini kojim upravlja JP “Vodovod i kanalizacija” Bihać, kapaciteta 30 l/s, u ovom trenutku predstavlja poseban problem zbog lokali-teta, ali i zbog veze podzemnim tokom s Lapačkim Barama. Podzemni tok protječe ruralnim područjem tradicionalno vezanim na uzgoj stoke (oko 5000 grla). Onečišćenje vode potvrđeno je laboratorijskim analiza-ma. Problem onečišćenja vodozahvata je izraženiji zbog privremenog odlagališta otpada u blizini Lapačkih Bara i krške podloge. Naselje Nebljusi opskrbljuje se iz izvorišta Loskun i tvori zasebni sustav u


vodoopskrbi stanovništva Općine Donji Lapac. Izrađen je projekat vodoopskrbnog sustav Joševica iz kojeg bi se rješila vodoopskrba Općine Donji Lapac neovisno od sustava iz sujedne države.

•

i) Vodoopskrba Općine Brinje

Sustavom upravlja komunalno poduzeće Vodovod iz Brinja. Sustav se temelji na tri izvorišta (ukupna izdašnost izvora 81,0 l/s, jedna crpna stanica i dvije vodospreme zapreme 800 m3): Kaptaža Žižića vrelo utvrđene izdašnosti 80-100 l/s na koti 630 m.n.v. Izvor je izlaznog tipa, a vodnogospodarskom suglasnošću dopušteno je korištenje 65 l/s vode. Crpilište Žižići sastoji se od izvorišta, strojarnice s dva odvojena crpna postrojenja za smjer Brinje i za smjer Stajnica-Jezerane i zajedničke klor-stanice. Za smjer prema Brinju postavljen je tlačni cjevovod od crpne stanice do vodosprema Jelavlje (63o m n.v.) i Kip (554 m n.v.), svaka zapremine do 400 m3. Kaptaža izvora Maljkovac nalazi se u Lučarima, 2,5 km sjeverozapadno od Brinja, na koti 520 m.n.v. Izvor je stalan, ali slabe izdašnosti (0,5 – 8,0 l/s). Kaptiran je još 1901. i voda se gravitacijom dovodi do Brinja. Kaptaža izvora Lončarevo vrelo nalazi se u naselju Lončari (530 m n.v.), sjeverozapadno od Brinja. Kaptiran je 1882., priključen na vodovod od Maljkovaca, koji dovodi vodu gravitacijski do Brinja, a zbog male izdašnosti (0,5 – 2,0 l/s) služi kao pomoćni izvor.

•

Sadašnja ukupna potreba za vodom Općine Brinje prema podacima (Vodoopskrbni plan LSŽ-u izradi) je oko 10,6 l/s , što znači da izdašnost sada kaptiranih izvora na tom području prelazi potrebe za vodom.

4.2.3. Rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće Vodoopskrba pučanstva Ličko-senjske županije zadovoljava trenutne potrebe količinom i kvalitetom. U narednom periodu mora se poraditi na kvalitetnijoj kaptaži izvora, modernizirati preradu/pripremu vode za piće, proširiti i podići kvalitetu postojeće vodovodne mreže kako bi opskrbili naselja i sela. •

Kontrolu zdravstvene ispravnosti pitke vode treba provoditi u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 46/94) i Pravilnikom o izmjenama i dopunama ispravnosti vode za piće (NN 49/97).

Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Ličko-senjske županije vrši Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije - Odjel ekologije - Odsjek za vode, osim Vodovoda Hrvatsko primorje – južni ogranak koji ima svoj interni laboratoriji za kontrolu kvalitete vode.

Godišnje Odjel ekologije - Odsjek za vode analizira oko 1000 uzoraka vode za piće. Iz javnih vodovoda tjekom 2002. godine analizirano je ukupno 903 uzorka, od toga sirove vode 118 uzoraka. Osim toga analizirana su i 63 uzorka iz drugih vodoopskrbnih objekata (šterne, bunari) te 6 uzoraka od individualnih objekata.

Analize pokazuju da kvaliteta sirove vode u vodovodnim sustavima zadovoljava u oko 50% slučajeva, dok se nakon prerade higijenska ispra-vnost vode za piće penje na 93% uzoraka. Neispravnost vode uglavnom se očitovala u odstu-panjima u zadanim vrijednostima za bakteriološke pretrage vode. Postoci neispravnosti vode u ostalim vodoopskrbnim objektima (šternama, bunarima) su veći i dosežu do 85% uzoraka.

Unatoč određenom postotku higijenski neispravnih uzoraka vode iz vodovodnih sustava kojim se opskrbljuje oko 84 % stanovništva možemo biti zadovoljni s kakvoćom vode na području Županije. 4.2.4. Određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta U skladu sa Zakonom o vodama (NN 107/95), Pravilnikom o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) i odlukama jedinica regoinalne i lokalne samouprave utvrđuju se zone sanitarne zaštite izvorišta koje obuhvaćaju mjesta zahvaćanja vode, ležišta zaliha voda, slivno područje izvorišta s pojasom zemljišta za koje se propisuju posebne obveze i ograničenja što se odnose na uvjete života, rada i stanovanja, promet, građenje, odlaganje otpada i dr.

Određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode vrlo je složen i osjetljiv zadatak koji mora uskladiti dva međusobno suprotna interesa: zaštitu okloliša i gospodarski razvoj.

Prilikom dimenzioniranja zona sanitarne zaštite izvorišta treba se pridržavati kriterija koji nisu jednoobrazni nego se moraju prilagođavati svakom pojedinom slučaju određivanja zona sanitarne zaštite.

Kod dimenzioniranja zona sanitarne zaštite izvorišta potrebno je uvažavati sljedeće kriterije:

• značaj izvora, • tektonsko-litološke karakteristike terena, • brzina i smjer tečenja podzemne vode, • tip vodonosnika.

•

Obzirom na važnost očuvanja kvalitete i zaštite izvorišta vode za piće važno mjesto u istraživanju hidrogeologije krša ima određivanje podzemnih veza između ponora i izvora. Ove veze uz hidrološke, hidrogeološke i druge radove te stalni monitoring omogućuju utvrđivanje podzemnih voda, postavljanje zaštitnih zona i mjere zaštite u skladu sa Zakonom. 4.2.5. Rezultati i ispitivanja kakvoće vodotoka i podzemnih voda u Ličko-senjskoj županiji

Stranica 384 Županijski glasnik Broj 12/04 Jedan od osnovnih principa zaštite voda u prirodi je održavanje kakvoće u granicama potreba njenih korisnika. Ovaj stav zasniva se na racionalnom korištenju prirodnih resursa. Uredbom o klasifikaciji voda (NN 77/98) vodotoci, prirodna jezera, akumulacije i podzemne vode raspoređene su prema namjeni i stupnju čistoće u pet vrsta:

• Vrsta I Podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu kori-stiti za piće ili u prehrambenoj industriji te površinske vode koje se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba;

• Vrsta II Vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišća-vanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl;

• Vrsta III Vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju pose-bne zahtjeve za kakvoćom vode te u poljoprivredi. To su vode koje se pročišćavaju da bi se koristile za određene namjene;

• Vrsta IV Vode koje se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje je veliko poma-njkanje vode;

• Vrsta V Vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene po ovoj Uredbi.

•

Praćenje kakvoće površinskih voda na vodnom području primorsko-istarskih slivova (slivno područje “Lika-Senj” kojem pripadaju rijeke Lika i Gacka) odvija se prema Programu Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Biološka analiza određivanja stupnja saprobnosti i boniteta vode primjenjena je na vodotocima Like i Gacke.

Tablica 4. Biološka analiza površinskih voda Like i Gacke u proljeće 2001. godine

Naziv profila Datum uzorkovanja

P-B indeks saprobnosti Klasa Stupanj saprobnosti

Mrđenovac 17.05.01. 1,875 II Beta-mezosaprobno Lika -Bilaj 17.05.01. 1,829 II Beta-mezosaprobno -Budak 17.05.01. 1,880 II Beta-mezosaprobno -Šumećica 17.05.01. - - - Gacka -sjeverni krak 17.05.01. 2,266 II – III Beta-alfa-mezosaprobno -Šumećica 17.05.01. 2,004 II Beta-mezosaprobno -spoj s Likom 17.05.01. 1,974 II Beta-mezosaprobno Tonković vrilo 17.05.01. 1,884 II Beta-mezosaprobno Žižić - - - - Podaci: Hrvatske vode, VGO Rijeka.

Biološka analiza površinskih voda Like u jesen 2001. godine

Naziv profila Datum uzorkovanja

P-B indeks saprobnosti Klasa Stupanj saprobnosti

Mrđenovac 03.10.01. 1,681 I - II Oligo-beta-mezosaprobno Lika -Bilaj 03.01.01. 1,911 II Beta-mezosaprobno -Budak 03.01.01. 2,131 II Beta-mezosaprobno -Šumećica 03.01.01. - - - Gacka -sjeverni krak 04.01.01. 2,335 II – III Beta-alfa-mezosaprobno -Šumećica 04.01.01. 1,958 II Beta-mezosaprobno -spoj s Likom 04.01.01. 1,808 II Beta-mezosaprobno Tonković vrilo 04.01.01. 1,985 II Beta-mezosaprobno Žižić 04.01.01. 1,893 II Beta-mezosaprobno

Podaci: Hrvatske vode, VGO Rijeka. GACKA

Naziv profila Godina P-B index SAPROBNOSTI KLASA Stupanj

saprobnosti Kl.

Bonitet 2000. max. 2.08 II Oligo-beta-

mezosaprobno I

2001. max. 2.004 II Beta-mezosaprobno II 2002. max. 1.99 II Beta-mezosaprobno II

Gacka prije spoja s Likom

2003. max. 1.94 II Beta-mezosaprobno II

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 385 LIKA

Naziv profila Godina P-B index SAPROBNOSTI KLASA Stupanj

saprobnosti Kl.

Bonitet 2000. max. 2.31 II Beta-alfa-

mezosaprobno III

2001. max. 2.13 II Beta-mezosaprobno II 2002. max. 2.047 II Beta-mezosaprobno II

Lika-Budak

2003. max. 2.009 II Beta-mezosaprobno II Rijeka Lika i Gacka su vodotoci čije se vode koriste za vodoopskrbu i uzgoj plemenite ribe, na njima je osnovana buduća vodoopskrba što govori o značaju tih vodotoka kao budućih vodnih resursa. Briga o zaštiti i održivoj iskorištenosti ovih vodnih resursa je prioritetna aktivnost.

Velika je manjkavost što za vodotok i sve izvore vezane uz rijeku Unu ne posjedujemo podatke te je također prioritet sustavno istraživanje i vrednovanje ovog jedinstvenog vodnog blaga Ličko-senjske županije.

Podzemne vode uglavnom su resursi vode za piće te sadašnja učestalost ispitivanja ne udovoljava brojem i opsegom ispitivanih parametara, pogotovo što se neke ne ispituju na području općina Udbina, Donji Lapac, Brinje osim izvora Žižići.

Potrebno je povećati učestalost ispitivanja izvora prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 46/94). 4.2.6. Rezultati ispitivanja kakvoće otpadnih voda Ispitivanja otpadnih voda provode se u skladu s uvjetima iz Vodopravne dozvole i dozvolbenog naloga za ispuštanje otpadnih voda. Otpadne vode koje se ispuštaju u prijemnik kontroliraju se prema propisanoj dinamici, putem ovlaštenog laboratorija, na propisane parametre iz vodopravne dozvole na obilježeniku kontrolnog okna. Kontrola se obavlja u vrijeme trajanja tehnološkog procesa.

Nalazi o emisiji otpadnih voda za područje Ličko-senjske županije dobiveni su samo na dva mjesta i to za ispuste u more u naselju Gajac i Senj.

Tablica 5. Emisija otpadnih voda

Naselje

Vrsta otpadnih

voda

Vrsta emisije

Količina emisije t/g

1999. g. 2000. g. 2001. g. 2001. g. Suspendirane stvari 0,0014 0,0068 0,0297 0,1011

Organsko opterećenje - kao BPK5 0,0023 0,03 0,0454 0,0521

Novalja - Gajac

sanitarna

Fosfati - kao P 0,00017 0,00062 0,00067 Suspendirane tvari 0,14

Organsko opterećenje - kao KPK dikromat

0,31

Organsko opterećenje - kao KPK

permanganatom

0,31

Organsko opterećenje - kao BPK5

0,2

Senj

ostalo

Amonijak - kao N 0,019 4.3. MORE Obala je prostorna cjelina koju čine more, zemlja i atmosfera, živo mjesto izmjena velikog broja važnih lanaca ishrane u kojem egzistira: flora, fauna, tlo, zrak, voda i čovjek. Obala - more je prostor stalnih promjena koje ne smijemo remetiti. Mnogobrojne aktivnosti koje se odvijaju na moru i obali uzrok su kontinuiranog i iznenadnog onečišćenja. To su u prvom redu gradovi, naselja i gospodarske aktivnosti orijentirane na pomorstvo: luke, brodogradilišta, brodska poduzeća te ribolov kao važna privredna grana.

Dužina obalne linije kopnenog dijela Ličko-senjske županije iznosi 110 km, a otočne linije obale 90 km. Ukupna dužina obalne linije Ličko-senjske županije iznosi 200 km. 4.3.1. Onečišćenja mora Onečišćenja mora potječu iz raznih izvora: otpadnih voda stanovništva i turističkih objekata, zauljenih voda i ostalih opasnih i štetnih tvari s brodova, nafte i njezinih derivata iz naftnih terminala te istrošenih ulja i goriva manjih plovila koja se koriste za sport, turizam i rekreaciju.

Stranica 386 Županijski glasnik Broj 12/04 Iznenadna onečišćenja vezana su uz razne vidove havarija na Jadranskoj magistrali, sudare i potapljanja brodova, kao i prirodne pojave neuobičajnog intenziteta (alge, meduze i sl.).

U tijeku je izrada Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. 4.3.2. Kontrola kakvoće mora na morskim plažama u Ličko-senjskoj županiji Kakvoća mora na cijelom Jadranskom prostoru prati se od 1989. godine, a u Ličko-senjskoj županiji od 1997. godine.

Program stalnog praćenja sanitarne kakvoće mora (monitoring) provodi se u sezoni kupanja od 1. svibnja do kraja sezone kupanja. Uzorci mora uzimaju se na plažama svakih 15 dana, 10 puta u sezoni kupanja i obrađuju se pod određenim uvjetima utvrđenim u Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

Ispituju se fizička, kemijska i biološka svojstva morske vode. Program obavlja Odjel zdravstvene

ekologije Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije.

Svrha ispitivanja, odnosno stalnog praćenja, sanitarne kakvoće obalnog mora je procjena onečišćenja mora na morskim plažama i morskog okoliša uz sustavno obavješćivanje i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, utvrđivanje prioriteta i izgradnja novih kanalizacijskih sustava te posta-vljanje zahtjeva za saniranje individualnih izvora onečišćenja mora gdje je to stručno i ekonomski opravdano.

Prilikom uzorkovanja bilježe se osnovni meteo-rološki i hidrološki podaci vezani uz izgled morske vode, vidljivost, boju, prozirnost, vidljivu otpadnu tvar, mineralnu masnoću i sl., a laboratorijskim ispitivanjima se određuje mutnoća vode, pH i mikro-biološki parametri (ukupne koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije i ukupni fekalni streptokoki). Mikrobiološki parametri se smatraju najznačajinijim indikatorom onečišćenja mora sanitarno-fekalnim otpadnim vodama te upućuju na potencijalni rizik od zaraznih bolesti korištenjem morske vode za rekreaciju ili proizvodnju hrane.

Tablica 6. Popis broja točaka i broj uzetih uzoraka u Ličko-senjskoj županiji

Redni broj Broj točaka Broj uzetih uzoraka Uzorci koji ne odgovaraju

1 2 3 4 1 Karlobag, Hotel Zagreb 10 2 Karlobag, gradska plaža 10 3 Uvala Rudelinka 10 4 Tomljenović žal 10 5 Devčić Draga 10 6 Uvala mali Pržunac 10 7 Barić Draga 10 8 Uvala Bunica 10 9 Uvala Jelena 10

10 Draga 1 10 11 Senj Škver 10 12 Senj Điga 10 13 Uvala Spasovac 10 14 Kalić Autokamp 10 15 Uvala Velika Grabova 10 16 Sveti Juraj 10 17 Rača Autokamp 10 18 Lukovo 10 19 Uvala Klada 10 20 Starigrad 10 21 Uvala Mala Stinica 10 22 Jablanac 10 23 Zavratnica 10 24 Prizna, trajektna Luka 10 25 Ribarica 10 26 Stara Novalja 10 27 Uvala Babe 10 28 Novo Lokunje 10 29 Straško autokamp 10 30 Novalja 10 31 Braničevica 10


1 2 3 4 32 Gajac 10 33 Uvala Zrće 10 34 Gregurevac 10 35 Vidalić Torine 10 36 Kustići 10 37 Zubovići 10 38 Mrki Rt 10 39 Metajna 10 40 Uvala Ručica 10 41 Dražica 12 42 Uvala Zrće II 12 43 Straško I 12 44 Straško II 12 45 Straško III 12

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije, rujan 2003. godine. U 2003. godini obrađeno je 45 točaka obuhvaćajući obalu Senja i Karlobaga te obalu Grada Novalje na otoku Pagu. U 2003. godini nije bilo neispravnih uzoraka te je svih 453 uzorka ispravno. Tablica 7. Prikaz rezultata uzorkovanja mora po pojedinim naseljima općina i gradova u 2003. godini

neudovoljava Uredbi Redni broj naselje/općina/grad broj plaža broj uzoraka

broj % 1 Senj 8 80 0 0 2 Sveti Juraj 2 20 0 0 3 Lukovo 1 10 0 0 4 Klada 1 10 0 0 5 Starigrad 1 10 0 0 6 Stinica 1 10 0 0 7 Jablanac 3 30 0 0 8 Karlobag 8 80 0 0 9 Novalja 9 90 0 0

10 Metajna 7 70 0 0 11 Stara Novalja 1 10 0 0 12 Gajac 3 30 0 0

Ukupno 12 45 453 0 0 Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije, rujan 2003. godine. Za razliku od 2002. godine na plaži Straško gdje je lociran autokamp proširena je analiza za tri točke. 4.3.3. Morske plaže Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) propisano je ucrtavanje morskih plaža na karte sa sljedećim podacima:

• granica morske plaže, • ispusti i količina otpadne vode (Q dnevno), • podmorski ispusti s naznakom profila i

dužine te dubine mora na ispustu, • uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s

oznakom vrste uređaja, • priobalni izvori, vrulje, dotoci slatkih voda i

dotoci bujičnih voda, • točke (geografske širine i dužine) uzimanja

uzoraka koje se određuju na osnovi priro-dnih osobina, izgrađenosti obale, načina ispuštanja otpadnih voda i namjene obale.

• Uredba se odnosi na uređene plaže. Uređena plaža je s morem neposredno povezani uređeni kopneni prostor, sa sanitarnim uređajima, tuševima i kabinama, ograđen s morske strane, koji je pristupačan svima pod jednakim uvjetima. Prirodna plaža je neuređeni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupačan svima.

Sukladno tome izrađen je elaborat “Morske plaže na području Ličko-senjske županije“. 4.4. ODVODNJA I UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA Ispravan pristup u riješavanju otpadnih voda je izgrađena kanalizacijska mreža koja vode dovodi na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a pročišće-

Stranica 388 Županijski glasnik Broj 12/04 na voda se upušta u recipijent. Rješenja ovoga tipa u pravilu su malobrojna u RH, pa tako i u Ličko-senjskoj županiji. Posljedice toga su loši santirani i estetski uvjeti življenja i ugrožavanje i onečišćenje okoliša šireg prostora. Uz otpadne vode ne smijemo zanemariti i ostale izvore onečišćenja površinskih tokova i mora, a to su: ispiranje onečišćenih površina prometnica, erozija i ispiranje tla te agrokultura u poljoprivredi, gnojnice, septičke jame i sl. Kanalizacija je prvenstveno građena u naseljima koja imaju status grada, središtima bivših općina, za potrebe odvodnje središnjih dijelova naselja s kulturnim, turističkim i administrativnim sadržajem ili za potrebe gospodarskih pogona, odnosno turisti-čkih naselja. Većina manjih naselja seoskog karaktera, raštrkanih na širim područjima, nisu imala uvjete za izgradnju kanalizacijskih sustava. Postotak priključenog stanovništva na kanalizaciju u pravilu raste s veličinom naselja i stupnjem urbani-zacije te razvojem turizma i gospodarstva. Uz skromnu izgrađenost kanalizacijskog sustava veći-na izgrađenih kanalizacija je vodopropusna, a većina rješenja su parcijalna s nizom ispusta uz vodotoke, more i vrtače. Povezivanje ovih parcija-lnih rješenja u jedinstveni kanalizacijski sustav, dalje na središnji uređaj za prošćišćavanje je, može se slobodno reći, neizvedivo. 4.4.1. Stanje odvodnje pojedinih naselja

Gospić

Dio gradske jezgre Gospića je priključen na kanalizacijsku mrežu za koju se još uvijek ne može reći da služi svojoj namjeni. Sve otpadne vode skupljene u ovom sustavu ispuštaju se bez pročišćavanja direktno u rijeku Novčicu. Iako se izgradnja uređaja za pročišćavanje i priključnog kolektora nalazi u završnoj fazi ovaj sustav ne funkcionira. Ostali dijelovi grada i okolna naselja odvodnju otpadnih i fekalnih voda rješavaju djelomično septičkim jamama, a u većem dijelu direktnim upuštanjem u podzemlje bez prethodnog tretmana otpadnih i fekalnih voda što je nedopustivo obzirom da se radi o kršu i direktnom utjecaju na podzemne vode. Nebriga i nedosljednost u zaštiti podzemnih voda je način ponašanja lokalne samouprave i uzrok nezadovoljavajućeg načina zbrinjavanja otpadnih i fekalnih voda Grada Gospića. Grad Gospić ne posjeduje mjerne uređaje u sustavu otpadnih voda. Naselje Lički Osik koje je u teritorijalnom sastavu Grada Gospića ima mješoviti tip kanalizacije koji je u derutnom stanju i nije u funkciji. Perušić

Ne postoji izgrađeni sustav za odvodnju otpadnih voda, već se to rješava individualno za svaki pojedini objekt, jednako neprilično kao i u Gospiću. Započela je izgradnja sustava za odvodnju samog naselja Perušić i u početnoj je fazi izgradnje.

Budući da je riječ o području visokog nivoa podzemnih voda, ovakav način zbrinjavanja otpadnih voda je nezadovoljavajući. Otočac

Kanalizacijski sustav Grada Otočca je razdjelnog tipa. Odvodnja sanitarne vode je preko septičkih jama, a većinom preko sabirnih jama s upuštanjem u sjeverni krak rijeke Gacke. Tijekom osamdesetih godina započela je izgradnja uređaja za pročišćavanje koji je dovršen, ali nije u funkciji jer nije izgrađen kolektorski priključak, pa prečistač ne može raditi. Izgradnja kolektora je u tijeku. Sadašnji način zbrinjavanja otpadnih voda je nezadovoljavajući. Grad Otočac ima u planu smanjiti kapacitet postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i stavljanje istog u funkciju. Komunalno poduzeće “Komunalac d.o.o.“ Grada Otočca u skladu s propisanim normativima vrši uzorkovanje otpadnih voda na svom području i šalje uzorke na analizu Zavodu za javno zdravstvo Ličko-senjske županije sa sjedištem u Gospiću. Brinje

Naselje Brinje nema sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, već se koriste takozvane septičke i sabirne jame pa je sadašnji način zbrinjavanja otpadnih voda nezadovoljavajući.

Senj

Kanalizacijski sustav (kanalizacijska mreža, biološki uređaj za pročišćavanje i podmorski ispust) izveden je samo u turističkom naselja Stinica. Djelomično je kanalizacija izvedena u gradu Senju i u naseljima Sveti Juraj i Jablanac, ali bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ostala naselja se oslanjaju na septičke jame i taložnice (većinom neispravne). Glavni prijamnik otpadnih voda je more. Sadašnji način zbrinjavanja otpadnih voda je nezadovoljavajući. Ugovorena je izgradnja sutava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda Grada Senja. Novalja

Grad Novalja ima djelomično izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije u funkciji. Turističko naselje Gajac, uz sustav odvodnje, ima prvi stupanj pročišćavanja otpadnih voda - mehaničko pročišća-vanje. Stanje nije zadovoljavajuće. Sustav odvodnje Nacionalnog parka

“Plitvička jezera“

Otpadne vode hotela, ugostiteljskih objekata i stambenih naselja na području Nacionalnog parka odvode se u djelomično izgrađeni kanalizacijski sustav. Osim što ovaj sustav nema uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, i sama mreža je doživjela brojna oštećenja. Prema posljednjim

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 389 procjenama do 30% otpadnih voda iz cjevovoda kanalizacijskog sustava završava u podzemlju jezerskog sliva. Skupljena količina otpadnih voda iz ovog sustava ispušta se bez ikakvog pročišćavanja u selu Rastovača koje je također smješteno u granicama Nacionalnog parka. Osim navedenih otpadnih voda, direktnu opasnost za jezera predstavljaju oborinske vode koje se slijevaju s parkirališta i državne ceste D1 direktno u jezera. Korenica

Naselje Korenica ima parcijalni sustav odvodnje, a otpadne vode se odvode direktno u potok Maticu čime je bitno ugroženo podzemlje i vodonosnik. Stanje zbrinjavanja otpadnih voda je zabrinjavajuće. Donji Lapac

U naselju Donji Lapac ne postoji sustav odvodnje, već djelomična neispravna kanalizacijska mreža kojom se otpadne vode ispuštaju direktno u Lapačko polje i time ugrožavaju vodonosnik pounjskog kraja. Individualno se koriste sabirne jame koje se prazne direktno u podzemlje. Stanje nije zadovoljavajuće. Lovinac

U naselju Lovinac zbrinjavanje otpadnih voda vrši se putem sabirnih jama. Kako na području općine postoji punionica pitke vode hitno je potrebno poduzeti mjere za kvalitetno zbrinjavanje otpadnih voda. Stanje nije zadovoljavajuće. Udbina

U samom naselju Udbina postoje parcijalni sustavi odvodnje otpadnih voda koji su zapušteni i prije Domovinskog rata, a nakon rata gotovo su van upotrebe. Zbog smještaja Udbine i naselja oko polja koja koriste sabirne jame kao sustav zbrinjavanja otpadnih voda ugrožena su izvorišta pitke vode. Stanje zbrinjavanja otpadnih voda je zabrinja-vajuće 4.4.2. Bujične vode, erozija i poplave Bujice i erozija prisutni su jačim ili slabijim intenzitetom na cijelom području Like. Dijelovi površina su već toliko degradirani da su na određenim lokalitetima vidljivi samo ostaci tla s degradiranim biljnim pokrovom. Povoljni prirodni uvjeti i antropogeni utjecaji bili su u prošlosti toliko intenzivni da se danas govori o slaboj i vrlo slaboj eroziji. Na takvu podlogu djeluje samo kemijska erozija, a produkcija nanosa je zanemariva. Radovi na saniranju erozije i uređenju bujica su beznačajni. Pojavom oborina obilnijeg intenziteta slijevaju se bujični tokovi u ravničarska područja. U slivnom području Like postoji znatan broj potoka bujičnog karaktera, isto tako u slivnom području Gacke i Krbave, kao i u čitavom priobalnom području

Županije, a te bujice čine znatne štete pa ih je potrebno sanirati i zaštititi područja od daljnje erozije. Vodeni tokovi u ravnicama gotovo su svi neregulirani pa je pojava povremenih ili trajnih poplava vrlo česta. Uzroci poplava su: premali protočni kapacitet recipijenta, neuređeni ili slabo održavani ponori i mjesta za upuštanje viška vode. Obično se obilnije oborine pojavljuju u vegeta-cijskom razdoblju posljedica čega su velike štete na kulturama. Posebno je izražen problem poplava na području Kosinja zbog nedorečenosti hidroenerge-tskog sustava Senj. Dovodni sustav hiroelektrane Senj regulira dio malih, srednjih i velikih protoka u dijelu sliva nizvodno od brane Vivoze. Uređenje bujica i zaštita od erozije je kompleksan zadatak kojeg treba riješavati sustavno s riješavanjem ostalih zadataka vodoprivredne djelatnosti. Vodopriredna osnova mora sadržavati uz ostale sadržajno propisane elemente i koncepci-jsko rješenje zaštite od erozije i bujica za područje koje osnova obrađuje. 4.5. OTPAD Promjene u načinu življenja i porast potrošačkog mentaliteta imaju za posljedicu stalni trend rasta količine otpada koji, ako se neprimjereno odlaže, može trajno uništiti prirodne resurse (tlo, površinske i podzemne vode, zrak...). Porast ekološke svijesti stanovništva i sve veće razumijevanje/shvaćanje mogućih posljedica nekontroliranog odlaganja otpada, kao i obveze proizašle iz zakona i propisa RH, utječu na razvoj novog pristupa u tehnici i tehnologiji gospodarenja otpadom. Izgradnja uređenih prostora koje treba trajno rezervirati za adekvatno zbrinjavanje otpada postaje jedan od niza prioriteta u učinkovitoj skrbi o okolišu. Otpad se sve manje promatra kao nešto nepoželjno, čega se pod svaku cijenu treba što jednostavnije riješiti. S ekonomskog gledišta dio otpada predstavlja korisnu sirovinu čija se svojstva i materijalne vrijednosti mogu iskoristiti (papir, staklo, plastika, biološki i energetski potencijal...). S ekološkog stajališta, dio otpada koji se razvrstava u opasni otpad treba izdvojiti i zbrinjavati posebnim postupcima. Izučavanjem otpada spoznalo se da se dio otpadnih materijala može izbjeći, tj. spriječiti sam nastanak otpada (povratna i nepovratna ambalaža). Sve ovo navedeno zahtijeva interdisciplinarni pristup problematici postupanja s otpadom. S otpadom se mora postupati tako da se izbjegne:

• opasnost po ljudsko zdravlje, • opasnost za biljni i životinjski svijet, • onečišćenje okoliša: vode, mora, tla i zraka

iznad propisanih graničnih vrijednosti, • nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, • nastajanje eksplozija ili požara, • stvarnje buke i neugodnih mirisa,

Stranica 390 Županijski glasnik Broj 12/04 • pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i

biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama, • narušavanje javnog reda i mira.

Shvaćajući svu složenost problematike otpada, Ličko-senjska županija naručila je izradu Koncepta programa cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji je i izrađen. Zadatak je bio na osnovi postojećeg stanja, količina, vrsta, sastava i načina postupanja s otpadom, koristeći iskustva svjetska i naša,

predložiti program optimalnog načina postupanja s otpadom. 4.5.1. Komunalni otpad Zbirni podaci o postupanju s otpadom u Ličko-senjskoj županiji dobiveni su anketiranjem pojedinih općina i gradova, budući nisu provedena mjerenja količine otpada niti analiza sastava otpada, tj. nije uspostavljen kontinuirani nadzor toka otpada.

Tablica 8. Procjena količine komunalnog otpada za 2000. god. i način postupanja s istim

Količina komunalnog otpada (t)

ŽUPANIJA

Uku

pan

broj

st

anov

nika

Obu

hvat

nost

st

anov

ništ

va

orga

nizi

rani

m

skup

ljanj

em

otpa

da (%

)

Obu

hvać

eno

orga

nizi

rani

m

skup

ljanj

em

Neo

buhv

aće

no

orga

nizi

rani

m

skup

ljanj

em

Izdv

ojen

o sk

uplje

ni

otpa

d i

obrađe

ni

zele

ni o

tpad

Uku

pno*

st

vore

no

1 2 3 4 5 6 7 Zagrebačka 309.369 69 47.965 20.104 6.060 74.129 Krapinsko-zagorska 143.465 79 22.179 5.563 225 27.967 Sisačko-moslavačka 182.615 72 24.964 8.759 75 33.798 Karlovačka 142.313 67 20.745 7.758 88 28.591 Varaždinska 185.756 51 22.343 19.291 2.140 43.774 Koprivničko-križevačka 125.352 50 13.571 11.497 1.155 26.223 Bjelovarsko-bilogorska 133.198 53 17.139 11.839 1.830 30.808 Primorsko-goranska 306.159 94 88.906 4.041 1.803 94.750 Ličko-senjska 53.006 67 7.349 3.077 325 10.751 Virovitičko-podravska 93.952 52 10.383 20.749 150 31.282 Požeško-slavonska 84.897 64 11.832 6.198 591 18.621 Brodsko-posavska 177.558 71 23.635 8.887 147 32.669 Zadarska 160.506 93 36.733 1.815 91 38.639 Osiječko-baranjska 329.465 79 58.242 13.338 1.210 72.790 Šibensko-kninska 114.344 87 24.274 2.249 45 26.568 Vukovarsko-srijemska 195.771 64 25.264 14.498 115 39.877 Splitsko-dalmatinska 459.818 89 95.474 9.405 908 105.787 Istarska 205.825 92 64.192 3.406 2.340 69.938 Dubrovačko-neretvanska 123.047 91 30.473 2.291 607 33.371 Međimurska 120.790 60 14.556 8.620 529 23.705 Grad Zagreb 775.424 100 268.220 0 40.277 308.497 Ukupno: 4.422.630 80 928.438 183.385 60.712 1.172.534

Izvori: DZS, 2001.; IPZ Uniprojekt MCF, 2001.i 2002. * kompjutersko zaokruživanje

Tablica 9. Procjena količina odlaganog otpada u razdoblju od 1991. – 2000. godine (bez građevinskog, šumarskog i poljoprivrednog otpada te jalovine)

ŽUPANIJA Godina 2000.

Ukupno odloženo

otpada 1991. – 2000. (tona)

Ukupno odloženo na odlagalištima od

početka odlaganja (tona)

Udio u RH ukupno odloženog otpada od početka odlaganja (%)

1 2 3 4 5 Zagrebačka 56.804 370.148 477.097 2.6 Krapinsko – zagorska 23.889 56.677 275.000 1.5 Sisačko – moslavačka 27.597 198.641 377.814 2.1 Karlovačka 29.774 195.588 273.066 1.5 Varaždinska 24.395 177.040 263.287 1.5 Koprivničko – križevačka 16.300 108.659 330.205 1.8 Bjelovarsko – bilogorska 23.351 141.251 152.058 0.8 Primorsko – goranska 103.974 746.396 1.226.676 6.8


1 2 3 4 5 Ličko – senjska 7.675 58.539 84.000 0.5 Virovitičko – podravska 13.595 83.876 210.000 1.2 Požeško – slavonska 13.654 95.521 115.000 0.6 Brodsko – posavska 26.734 153.651 176.562 1.0 Zadarsko – kninska 39.480 273.329 715.792 4.0 Osječko – baranjska 68.709 459.919 466.070 2.6 Šibenska 25.574 201.571 267.732 1.5 Vukovarsko – srijemska 27.752 161.789 630.000 3.5 Splitsko - dalmatinska 109.912 787.006 2.679.232 14.8 Istarska 75.025 485.743 1.188.263 6.6 Dubrovačko - neretvanska 32.770 228.035 550.000 3.0 Međimurska 17.187 101.156 149.000 0.8 Grad Zagreb 285.765 1.935.226 7.500.000 41.4 Ukupno: 1.049.915 7.089.483 18.106.855 100.0

Izvor: IPZ Uniprojekt MCF, 1996. i 2002.

Tablica 10. Tabelarni iskaz prikupljenog otpada za 2002. godinu u Ličko-senjskoj županiji

Grad/Općina Sakupljač I kvartal tona

II kvartal tona

III kvartal tona

IV kvartal tona

Ukupno tona

1 2 3 4 5 6 7 Senj GDK “Komunalac“ 575,0 995,0 3.125,0 885,0 5.580,0

NP “Plitvička jezera“ NP “Plitvička jezera“ 70,0 130,0 300,0 200,0 700,0

Donji Lapac “Komgrad” d.o.o. 12,0 12,0 12,0 12,0 48,0 Plitvička Jezera “Komunalac“ d.o.o. 680,0 750,0 680,0 750,0 2.860,0

Otočac “Komunalac“ d.o.o. 1.449,0 1.700,0 1.865,0 1.939,00 6.953,0

Novalja “Komunalije“ d.o.o. 400,0 1.800,0 3.373,5 728,0 6.301,5

Udbina “Krbava“ d.o.o. 110,0 110,0 110,0 110,0 440,0

Lovinac JU Odjel 110,0 220,0 - - 330,0

Gospić “Usluga“ d.o.o. 2.110,0 2.230,0 2.730,0 2.452,0 9.522,0

Brinje “Vodovod“ d.o.o. 260,0 248,00 258,00 257,00 1.023,0

Karlobag “Velinac“ d.o.o. 150,0 320,0 730,0 890,0 2.090,0

Ličko-senjska županija S v e u k u p n o: 35.847,5

Izvor: Ured državne uprave LSŽ, Služba za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove - Ispostava Otočac. 4.5.2. Odlagališta komunalnog otapda Trenutno u Županiji postoji 13 odlagališta na koje se odlaže komunalni otpad te preko 100 divljih odlagališa čiji se broj nažalost povećava. Od toga je jedino uređeno odlagalište Grada Otočca u Podumu i zadovoljava kriterije sanitarno-komunalnog odlaga-lišta. Odlagališta otpada:

• Sveti Juraj – Senj, • Klance – Brinje, • Podum – Otočac, • Razbojište – Perušić, • Rakitovac – Gospić, • Vidovac – Karlobag,

• Caska – Novalja, • Vrhovine, • Lužine – Donji Lapac, • Lovinac, • Udbina, • Korenica, • Prijeboj – Plitvička jezera. Zajedničko za sva odlagališta, osim za Podum, je sljedeće: •

• ne postoji potrebna dokumentacija (građevin-ska i uporabna dozvola) za korištenje prostora u svrhu odlaganja otpada,


• neuređene površine bez izolacijske podloge, bez sistema otplinjavanja, nema odvodnje procjednih voda,

• nema protupožarne zaštite,

• nema čuvarske službe,

• male količine otpada odlažu se na velike površine (neracionalna uporaba zemljišta),

• pojavnost požara,

• uglavnom postoji ograda ili rampa na glavnom prisupnom putu odlagalištu,

• zatrpavanje otpada je povremeno jer nedostaje potrebna oprema za adekvatno održavanje odlagališta.

4.5.3. Tehnološki otpad Obzirom da podaci o količinama i sastavu tehnološkog otpada iz industrije na području Ličko-senjske županije nisu dostatni, za pretpostaviti je da se isti odvozi i odlaže zajedno s komunalnim otpadom te su količine tehnološkog otpada uključene u količine komunalnog otpada. Sustav tehnološkog otpada je nepoznat i ostaje otvoren

problem izgradnje odlagališta tehnološkog otpada za Županiju. 4.5.4. Opasni otpad Nastanak opasnog otpada veže se uz prometna poduzeća, zdravstvene ustanove, uslužne djelatnosti, ali ostaje obveza izrade Katastra opasnog otpada za Županiju. U Perušiću na području druge zone sanitarne zaštite izvorišta rijeke Gacke nepropisno je deponiran opasni otpad za potrebe izrade opeke u tvrtki “Kopitar d.o.o”. Temeljem članka 50. Zakona o otpadu (NN 151/03) inspekcija zaštite okoliša i prostornog uređenja izvršila je inspekcijski nadzor 28. travnja 2001. godine u tvrtki “Kopitar d.o.o” radi uvida u postojeće stanje. Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da je tvrtka stala s proizvodnjom u prvoj polovici prosinca 2000. godine. Ugasla tvrtka nije sanirala prostor na kojem je bila locirana, te da je na osjetljivoj drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta rijeke Gacke neuredno uskladišten opasni otpad, koji prijeti onečišćenjem izvorišta i zdravlja ljudi. Potrebno je razmotriti mogućnost otklanjanja eventualne ekološke katastrofe i pojačanja mjera zaštite zdravlja ljudi koji koriste vodu izvorišta rijeke Gacke u vodoopskrbnom sustavu.

Tablica 11. Popis proizvođača opasnog otpada u Ličko-senjskoj županiji (stanje 2002. godine)

Proizvođač Vrsta otpada I kvartal tona

II kvartal tona

III Kvartal tona

IV kvartal tona

Ukupno tona

1 2 3 4 5 6 7 Auto Servis Željko Peranić Otpadana ulja 0,03 0,03 0,03 0,03 0,12 Automehaničarska radionica Krunoslav Peranić Otpadana ulja 0,05 0,05 0,05 0,06 0,21 Automehaničarski obrt “Labamba” Otpadna ulja 0,01 0,02 0,01 0,02 0,06 Automehaničarski obrt Šporić Otpadna ulja 0,15 0,15 0,15 0,15 0,60 Automehaničarski obrt Josip Dasović Otpadna ulja 0,03 0,03 0,03 0,03 0,12 Automehaničarski obrt “Vuk” Otpadna ulja 0,24 0,26 0,50 Automehaničarska radiona i popravak mot. vozila Otpadna ulja 0.02 0.02 0,04 Autopraona i automehaničarska radiona Otpadna ulja 0,12 0,2 0,15 0,14 0,61 Auto Servis “Tomislav” Otpadna ulja 0,2 0,22 0,42 Auto Servis Barković Otpadna ulja 0,2 0,1 0,3 Auto Servis “Mica” Otpadna ulja 0,04 0,04 0,08 Autoprijevoz d.d. Otočac Baterije i akumulatori 0,16 0,21 0,37

Hidraulična ulja 0,09 0,54

Autoprijevoz d.d. Otočac Otpadna ulja 0,56

0,94 1,90 0,34

4,37

Automehaničarski obrt Boki Otpadna ulja 0,01 0,01 Olovne baterije 6,5 Behtel Inc Otpadna ulja 44,8

51,3

Cosepi-Ino Holz d.o.o. Otočac Otpadna ulja 0,04 0,04 0,04 0,04 0,16 Otpadna ulja 0,28 0,52 0,25

Hidraulična ulja 0,02 0,09 0,02 Baterije i akumulatori 0,1 0,2 0,1 Croatiatrans Gospić d.o.o.

Otpad od hidrauličnih ulja i tekućina 0,02 0,03

1,63

Dom za starije i nemoćne osobe Udbina Ostali otpad 0,06 0,05 0,06 0,06 0,23 Dom zdravlja Senj Ostali otpad 0,4 0,36 0,26 0,2 1,22 Dom zdravlja Gospić Ostali otpad 0,07 0,09 0,15 0,2 0,51 Dom zdravlja Otočac Ostali otpad 0 0 0,01 0,06 0,07 Dom zdravlja Korenica Ostali otpad 0,04 0,06 0,04 0,14 Gumiks d.o.o. Otpadna ulja 0,1 0,1 0,1 0,1 0,4 GM Kvarte Hidraulična ulja 0,3 0,09 0,39 Graditelj d.o.o. Otpadna ulja 0,82 0,82

1 2 3 4 5 6 7 Neklorirana otpadna ulja 0,25 0,25 0,25 0,25 1,1 HEP-Distribucija Elektrolika Gospić

Zauljeni otpad 0,02 0,02 0,03 0,03 HEP d.d. Zagreb pogon HE Senj Neklorirana otpadna ulja 0,01 0 0,02 0,01 0,04 H.P. d.d. Gospić Otpadna ulja 0,05 0,04 0,04 0,09 0,22

Olovne baterije 0,01 0,04 0,05 0,06 Zauljeni otpad 0,01 0,07 0,08 0,06 Hrvatske Šume doo Zagreb Uprava šuma Gospić Otpadna ulja 0,13 1,09 1,05 0,9

3,55

Neklorirana otpadna ulja 1,1 0,9 0,8 1,2 Muljevi iz septičkih jama 12 Hrvatske Šume d.o.o. Zagreb Uprava šuma Senj

Muljevi iz odvajača ulje/voda 5

21,0

Industrogradnja Brinje INDODRVO d.o.o. Otpadna ulja 0,15 0,15 0,15 0,15 0,6

INA dd Zagreb P J Gospić Otpad od čišćenja spremnika 6,2 6,2

Baterije i akumulatori 0,2 6,7 0,1 0,1

J U Nacionalni park “Plitvička jezera” Otpadna ulja 0 0 0,1 0,1

7,3

Baterije i akumulatori 0,5 0,4 0,3 0,3 Otpadna ulja 0,5 0,5 Lika Ceste d.o.o.

Neklorirana otpadna ulja 0,5 0,5 3,5

Hidraulična ulja 0 0 0

Metalna Oprema d.d. Otpadna ulja 0

0

Opća bolnica Gospić Ostali otpad 0.12 0.3 0.52 0.29 1,23 Strabag d.o.o. Otočac Neklorirana otpadna ulja 0 1.33 1,33 Strabag d.o.o. Otočac Neklorirana otpadna ulja 0.63 0,63 Tomi servis d.o.o. Gospić Otpadna ulja 0.01 0.01 0.01 0.03 0,06 “Mehanika” vl. Željko Badurina-Dudić Otpadna ulja 0.02 0.02 0.03 0.02 0,09

U K U P N O : 5,4 25,46 13,01 67,7 111,57

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 395 4.5.5. Ratni otpad Tijekom domovinskog rata uslijed ratnih raza-ranja, kao i aktivnosti obnove razrušenih gospo-darskih objekata i domova nastale su velike količine odbačenog građevinskog materijala. Uporedo su se javljala nova divlja odlagališta. Uz građevinski materijal nalazimo na takvim odlagalištima najrazli-čitije ostatke ratne tehnike, vozila i oružja, znatne količine goriva, maziva i hidrauličnih ulja. Zajedničkim imenom ovaj otpad označavamo kao ratni otpad, a kvalitativni pokazatelji dovoljno govore o potencijalnim opasnostima ovog otpada po okoliš. 4.5.6. Građevinski otpad Građevinski otpaci, odnosno proizvodni ostaci iz građevinarstva su sasvim specifična vrsta tehno-loškog otapda. Izuzimajući čisti zemljani iskop, građevinski otpad se uglavnom sastoji iz:

• ostataka od rušenja zgrada, • ostataka od izgradnje cesta, • otpada iz gradilišta. Uzevši u obzir svjetska iskustva o izračunu količine građevinskog otpada, pretpostavlja se da na području Ličko-senjske županije trenutno postoji oko 75.000 m³ (oko 40.000 tona) nezbrinutog građevinskog otpada, a u narednim godinama se očekuje proizvodnja od oko 100 kg/stanovniku godišnje. Izgradnja i razvoj Ličko-senjske županije producirat će nove količine građevinskog otpada, koji se za sada uglavnom nekontrolirano odlaže u okoliš. Sadržaj raznih štetnih tvari u otpadu može biti uzrok onečišćenja okoliša (prvenstveno onečišćenje tla, podzemnih i površinskih voda). 4.5.7. Iskorištavanje otpada Na području Ličko-senjske županije ne postoji iskorištavanje otpada u smislu odvojenog sakuplja-nja pojedinih vrsta otpada (papir, staklo) u posebnim spremnicima ili pak kompostiranje odvo-jenog sakupljenog biorazgradivog zelenog otpada.

Postoji malootkup pojedinih vrsta metala, papira i otpadnih motornih ulja.

Na osnovi raspoloživih podataka nema zapisa o organiziranom međuskladištenju otpada.

Na području Županije pokrenuta je akcija prikupljanja i odvoženja glomaznog metalnog otpada (olupine automobila, peći, gume…). 4.5.8. Postojeće stanje gospodarenja otpadom Na čitavom području Ličko-senjske županije gospodarenje otpadom je u velikom zaostatku prema suvremenim svjetskim i europskim isku-stvima. Gotovo nema naselja bez problema u postupanju s otpadom. Sažeto se razlikuju i izdvajaju sljedeći problemi:

• čitavo područje Županije nema organizirano i redovito sakupljanje otpada,

• nema dovoljno opreme i vozila za organizaciju cjelovitog i sigurnog sustava sakupljanja otpada (uočen je trend poboljšanja zadnjih godina),

• nedostaju uređaji za vrednovanje i obradu otpada,

• organizirana uporaba odlagališta ne udovoljava ni minimalne sigurnosne uvjete,

• nadzor tih otpada je nedovoljan,

• velik broj organizirano i neorganizirano korište-nih odlagališta zahtjeva sanaciju,

• ne postoji međusobno dogovorna i koordi-nirana aktivnost u postupanju s otpadom.

Između kontinentalnog i primorskog dijela Županije postoje razlike u postupanju otpadom, ali se za postojeće stanje može reći da:

• izravno ugrožava daljnji razvoj,

• negativno utječe na zdravlje ljudi (osobito palje-nje otpada na odlagalištima).

4.5.9. Izbjegavanje i smanjivanje otpada Izbjegavanje (smanjivanje) količina otpada je dugoročna i djelotvorna metoda zaštite okoliša. Ostali vidovi zbrinjavanja otpada su premještanje odlaganja štetnih tvari bilo u zrak, vodu ili tlo. •

Sudionici u izbjegavanju otpada dijele se na izvorne i neizvorne. Izvorni sudionici jesu:

• kućanstvo i uslužne djelatnosti, • trgovina, • ostalo gospodarstvo, • turizam i rekreacija, • društvene djelatnosti (kultura, obrazovanje i

slično), • zdravstvo. •

• Neizravni sudionici u izbjegavanju otpada su zakonodavci (na razini Europe, države, regije, grada, općine). •

Primarna reciklaža (oporaba) otpada je odvojeno skupljanje otpada u točno određene spremnike, čime se osigurava kvalitetnija sekundarna sirovina i smanjuje količina otpada za odlagališta.

U nastojanju poticanja primarne oporabe i stvaranja pozitivnih navika kod stanovništva, kada je u pitanju ambalažni otpad Ličko-senjska županija je tijekom 1997. godine postala članicom sustava OHO.

Sustav Oporabe Hrvatskog otpada (OHO) obu-hvaća proizvođače, odnosno uvoznike ambalaže, sakupljače i prerađivače iste. Vrijednost sustava je u koncentraciji znanja i jedinstvenosti pri rješavanju zakonom obrađenih obveza za zbrinjavanje ambalažnog otpada, koje su dužni provesti svi subjekti uključeni u sustav.

Stranica 396 Županijski glasnik Broj 12/04 Tijekom 1998. godine sustav OHO predviđa materijalnu pomoć za otvaranje pet reciklažnih dvorišta u Županiji, te postavljanje spremnika u gradovima i naseljima za odvojeno sakupljanje različith vrsta ambalažnog otpada. 4.5.10. Specifičnosti prostora i makrolokacije

za odlagališta otpada u Ličko-senjskoj županiji

Smanjenje potencijala otpada i optimalna uporaba raspoloživih lokaliteta za odlaganja otpada prioritetno je i nužno osobito zbog toga jer se radi o ekološki osjetljivom krškom prostoru s iznimno važnom funkcijom ekološke jezgre Hrvatske.

Specifičnosti prostora kada govorimo o odlaga-lištima otpada jesu:

• Nacionalni park “Plitvička jezera” sa odla-galištem otpada unutar granica nacionalnog parka u mjestu Prijeboj,

• Park prirode “Velebit” sa dva odlagališta, Opći-ne Karlobag u mjestu Vidovac i Grada Senja u Svetom Juraju.

Prostrana lička zavala s planinskim okvirima Velebita, Kapele i Plješivice, podloge karbonatnog sastava i krškog reljefa, te humidna klima predstavlja najveće sakupljalište (geomarfološki predisponirani rezervoar) kvalitetne pitke vode u državi. Krška temeljnica izvor je vodoopskrbe za podvelebitsko primorje, otoke Rab i Pag, sjevernu Dalmaciju, te gornje i srednje Pounje. U skladu sa navedenim lička zavala se mora tretirati kao vodozaštitno područje najšireg interesa. •

S druge pak strane, primorsko pročelje Županije (podvelebitsko primorje i sjeverozapadni dio otoka Paga) područje je stiješnjene prostornosti (uzak priobalni i otočni pojas), a zbog krškog reljefa i u znatnoj mjeri potisnutog prirodnog vegetacijskog pokrova naglašene krhke ekološke ravnoteže. Strateška važnost vodoopskrbnog područja od nacionalnog značaja, ekološka osjetljivost krške prirodne osnove i više ili manje eminentno turistički karakter prostora nalažu potrebu kvalitetnog, sigurnosno pouzdanog i trajnog rješenja pri izboru i izgradnji odlagališta komunalnog otpada.

Sagledavši postojeće stanje količina i sastava otpada, očekivani porast broja stanovnika, razvojnu strategiju Županije, ekonomske odrednice i navedene karakteristike prostora, pokazalo se kao optimalno rješenje za buduće kontrolirano “pospremanje” optada, izgradnja pet uređenih odlagališta. Na svako od njih bi se odlagao otpad iz više jedinica lokalne samouprave tj. obično jedan grad i nekoliko općina.

• Srednja Lika (Grad Gospić, općine Lovinac i Perušić);

• Gacka (Grad Otočac, općine Brinje i Vrhovine); • Istočna Lika (općine Plitvička Jezera, Udbina i

Donji Lapac);

• Podvelebitsko primorje (Grad Senj i Općina

Karlobag); • Sjeverozapadni dio otoka Paga (Grad Novalja). Prilikom odabira lokaliteta za odlagališta:

• izuzeti su iz razmatranja dijelovi prostora koji zbog objektivnih razloga ne dolaze u obzir za izgradnju odlagališa,

• razmatrane su poredbene prednosti lokaliteta koji zadovoljavaju sigurnosno-ekološke, pro-metne i prostorno estetske kriterije, prema sljedećem hijerarhijskom prioritetu:

♦ geološki sastav i građa te hidrogeološke karakteristike podloge;

♦ topografski položaj lokaliteta s obzirom na hidrološke značajke;

♦ klimatski uvjeti, posebice utjecaj snijega i leda;

♦ prometna dostupnost u odnosu na središta proizvodnje komunalnog otpada;

♦ utjecaj izgradnje odlagališta na estetsku kvalitetu prostora.

Prostornim planom Ličko-senjske županije određene su lokacije za građevine i uređaje za cjelovito gospodarenje otpadom: • županijsko središte za gospodarenje otpadom u

Ličkom Osiku (u kombinaciji s odlagalištem za odlagalnje komunalnog otpada Ostrvica-Litićev vrh);

• odlagališta za odlaganje internog otpada u skladu s regionalnom podjelom i geografskim sobitostima Županije kako slijedi:

∗ za srednju Liku - zaravan Ličkog polja, lokalitet Ostrvica-Litićev vrh,

∗ za Gacku - podnožje sjeverne padine Uma (795 mnm), istočno od Otočca,

∗ za istočnu Liku - južna padina uzvišenja (759 mnm) u naselju Jasikovac, oko 3 km od Korenice,

∗ za podvelebitsko primorje - rubni dio podgorske zaravni, istočno od Starigrada,

∗ za područje grada Novalje – lokacija će se odrediti u PPUG.

Projekti gradnje novih odlagališta moraju se temeljiti na suvremenim europskim iskustvima, uzimajući pri tome u obzir posebnosti područja. Do realizacije županijskog središta za gospodarenje otpadom ili u slučaju da se njegovo uređivanje ne ostvari, funkcioniranje predloženog sustava gospodarenja otpadom moguće je samo uz uređivanje i korištenje planiranih odlagališta otpada. U tom će se slučaju, zbog očekivanog većeg opsega otpada koji se odlaže, skratiti vijek trajanja tih odlagališta.

Svi razmatrani lokaliteti prije privođenja namjeni odlaganja otpada moraju proći geološka i sva ostala, važećim zakonima određena ispitivanja.

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 397 U cjelokupnom sustavu gospodarenja otpadom nužno je shvatiti sljedeće činjenice:

• zbrinjavanje otpada košta, a plaća onaj tko otpad proizvodi,

• cijenu zbrinjavanja određuje niz čimbenika specifičnih za svaku sredinu (organizacija rada, stanje gospodarstva, životni standard, kupovna moć...).

5. TLO Tla Županije vrlo su različitih značajki i proizvodnih mogućnosti te se razvrstavaju prema bonitetnim razredima. P-1 kategoriju poljodjelskog zemljišta ili osobito vrijedna tla ima svega 2.355,3 ha ili 0,44% površine, P-2 kategoriju zemljišta ili vrijednoga poljodjelskog zemljišta ima 62.695,4 ha ili 11,72% njezine površine (može se utvrditi da je ova kategorija zemljišta u zadnjih 20-tak godina postupno prepuštena prirodnom zaraštanju) i P-3 kategorija poljodjelskog zemljišta ili ostala obradiva tla zauzima 16.252,6 ha ili 3,04% površine (ova je kategorija još više podložnija prirodnom zaraštanju šikarama i šumama). Ostale kategorije tala nisu baš pogodne za obradu i za rentabilni uzgoj poljodjelskih kultura, odnosno većinom su puštena širenju livada, pašnjaka, bara, trstika, šikara i šuma. Pedološka osnova pokazuje dominaciju smeđih tala na vapnencu, nepogodnih za intenzivnu obradu. Druga skupina tla su kisela smeđa tla ograničene obradivosti. Slijede lesivirana crvenica ograničene pogodnosti za obradu i manji dijelovi močvarnih glejnih tala privremeno nepogodnih za obradu uslijed: P1 - Osobito vrijedno obradivo tlo (2.355,3 ha)

obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj višegodišnjih kultura i meliorirane, odnosno navodnjavane poljoprivredne površine u dijelu Krbavskog polja. Ova su tla namijenjena primarno poljoprivrednoj proizvodnji (oranice, vrtovi i livade). Na ovim tlima nije dopušteno planiranje novih građevinskih područja kako bi se proširili već sagrađeni dijelovi naselja ili područja drugih djelatnosti, niti je dopušteno građenje pratećih stambenih ili čvrstih gospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne. Iznimno se dopušta gradnja retencija za navodnjavanje i melioraciju poljoprivrednog zemljišta.

P2 - Vrijedno obradivo tlo (62.695,4 ha) obuhvaća

prvenstveno poljoprivredne površine namije-njene uzgoju žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a, u načelu, to su krška polja (Ličko, Krbavsko, Gacko, Brinjsko, Koreničko, Lapačko, Novaljsko i druga manja polja) s ruralnim naseljima u relativno homogenom obliku. Iznimno je dopušteno planiranje proširenja već sagrađenih dijelova naselja ili područja drugih djelatnosti, ali isključivo u onim slučajevima u kojima nema nižih bonitetnih

klasa zemljišta. Na ovim tlima nije dopušteno planiranje potpuno novih građevinskih podru-čja, niti novih područja za druge djelatnosti. Izvan građevinskog područja na vrijednim obradivim tlima mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima na kompleksima ne manjima od 1 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjima od 10 ha, farme za uzgoj peradi, kunića i sl. na kompleksima ne manjima od 1 ha.

P3 - Ostala obradiva tla (16.252,6 ha) obuhvaća

izdvojene obradive površine manjega gospodarskog značenja koje su prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe ili za potrebe agroturizma. Na ovim se tlima mogu planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjima od 0,5 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjima od 2 ha, peradarske farme na kompleksima ne manjima od 0,5 ha, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjima od 1 ha.

PŠ - Drugo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (121.621,0 ha) nisu baš pogodni za obradu i za rentabilan uzgoj poljodjelskih kultura, odnosno većinom su ostavljeni širenju livada, pašnjaka, bara, trstika, šikara i šuma. Na ovim se zemljištima može planirati razvoj turističko-rekreativnih djelatnosti.

6. ŠUME Šumska bogatstva velebitskog, plješivičkog, kapelskog i sredogorskog dijela Ličko-senjske županije temelj su iskorištavanja i prerade drva na razne načine i u različite svrhe. Područjem Županije dominiraju šume bukve, hrasta kitnjaka, hrasta medunca i graba, te primorske šume bukve, bora i miješane šume bukve i jele. U novijoj i daljoj prošlosti dolazilo je do uništenja šuma i njihove degradacije. Očuvane šume sudjeluju u ukupnim površinama šuma sa 37%, degradirane sa 27% i panjače sa 36%. Drvna zaliha na gospodarskom području po jednom hektaru površine iznosi 201 m3, a na krškom području 76 m3 što prosječno iznosi 116 m3/ha i niže je od drvne zalihe po jednom hektaru u državi. Normalna bi zaliha morala biti 250 m3/ha. Takvo je stanje uzrokovano stanjem šuma u primorju i na otoku Pagu, te udjelom šuma krša na prostoru Krbave i Like, dok je udio krša na području Gacke praktički zanemariv. Radi toga je propisana sječa manja od prirasta, pa se dio prirasta akumulira radi postizanja veće drvne zalihe. Iz toga razloga godišnji etat (sječiva masa) iznosi 666.493 m3, odnosno 55% prirasta (propisima dopuštena za sječu). 95% šuma u kontinentalnom dijelu Županije je u vlasništvu države, u privatnom je vlasništvu 4,5%, a u zadružnom svega 0,5% od ukupne

Stranica 398 Županijski glasnik Broj 12/04 površine šuma. Pod upravom JP Hrvatske šume je 96%, dok je ostalih 4% pod upravom NP “Plitvička jezera”. U kontinentalnom dijelu Županije od iskorištavanja drvne mase ostvaruju se značajni prihodi, pa se na temelju ovog prirodnog bogatstva kao sirovinske osnove razvila drvna industrija. U priobalnom dijelu Županije te na otoku Pagu od šume se mogu ostvariti posredne koristi koje do sada nisu dovoljno valorizirane. Za obavljanje jednostavne i proširene biološke reprodukcije, te sječe, izrade i izvlačenja drvnih sortimenata zaposleno je oko 500 radnika, te se prema potrebi manjak zaposelnih namiruje povremenom radnom snagom za obavljanje biološke reprodukcije, te uslugama kooperanata za radove na eksploataciji šuma.

Šumske se površine prema namjeni dijele na gospodarske šume, zaštitne šume, šume posebne namjene koje se koriste i kojima se upravlja u skladu s šumsko-gospodarskom osnovom i plano-vima zaštićenih područja. Detaljnije uvjete smještaja i druge uvjete za građevine i zahvate na šumskim prostorima odredit će se u prostornim planovima općina i gradova, odnosno planovima područja posebnih obilježja, uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje nadležno ministarstvo.

Unutar utvrđenih šumskih površina najviše su zastupljene šume bukve, hrasta kitnjaka, hrasta medunca i graba, primorske šume bukve, bora i miješane šume bukve, smreke i jele, a na novo planiranim šumskim površinama zastupljeni su pretežno bor i smreka (plantažni uzgoj brzorastućih vrsta). Površine za pošumljavanje se određuju šumsko-gospodarskim osnovama, odnosno progra-mima za zaštitu i unapređivanja šuma. Temeljno je načelo da se postojeće šumske površine ne smiju smanjivati.

Š1 - Gospodarske šume (268.398,0 ha) Gospodarske su šume jedan od temeljnih prirodnih resurasa za gospodarski razvoj Županije. One obuhvaćaju najveći dio ukupnih šumskih površina, a osnovna im je namjena gospodarsko korištenje (sječa za preradu i ogrjev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina). Jedna od prioritetnih planskih odrednica je povećavanje površina pod gospodarskim šumama prirodnim prirastom ili uzgojem na čitavom području. Planira se povećavanje površina pod šumama pošumlja-vanjem kojim će se najvećim dijelom obuhvatiti površine ličke zavale-(plantažno gospodarenje šumama). Pošumljavanje i uzgoj planiraju se i unutar postojećih šumskih površina, ali isključivo

autohtonim vrstama sukladno zaštiti biotopa i vraćanju krajobraznih vrijednosti prostora. Razvoj šumarstva za gospodarsko korištenje mora se temeljiti na stručnim kriterijima i na principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i ekološke ravnoteže u prostoru, odnosno na načelu održivog razvoja. Š2 - Zaštitne šume (9.245,0 ha) Zaštitne šume obuhvaćaju najmanji dio šumskih površina, a temeljna im je namjena zaštita i sanacija ugroženih područja (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšavanje mikroklimatskih osobina prostora). Postojeće se površine zaštitnih šuma ne smiju smanjivati, već se planira sadnja novih zaštitnih šuma na svim značajnim površinama izloženima eroziji, osobito na primorskim padinama Velebita i na područjima intenzivne sječe šumskog pokrova, ali isključivo autohtonim vrstama sukladno zaštiti biotopa i vraćanju krajobraznih vrijednosti prostora. Š3 - Šume posebne namjene (29.107,0 ha) Šume posebne namjene obuhvaćaju znatan dio ukupnih šumskih površina, a najvećim su dijelom zastupljene unutar područja zaštićenih prirodnih cjelina i na obalnom području. Osnovna im je namjena održavanje ekoloških vrijednosti prostora ili specifičnih (zaštićenih) biotopa, rekreativna namje-na i oplemenjivanje krajobraza, a u posebnim se slučajevima mogu koristiti za turističko-ugostiteljske djelatnosti (kampovi, izletišta) i za sjemenske sastojine i sl. Značajnije površine šuma posebne namjene su: sve šume nacionalnih parkova: Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica, šume strogih rezervata Rožanski i Hajdučki kukovi, šume unutar rezervata šumske vegetacije: Štirovača-Klepina duliba, Velika Plješivica- Drenovača, Velika Plješivica-Javornik-Tisov vrh, park-šume: Jasikovac, Vujnović brdo, Laudonov gaj i sve šume u zaštićenim krajolicima. Temeljno je načelo da se postojeće šumske površine ne smiju smanjivati. Unutar šuma posebne namjene mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: planinarski domovi, izletišta, rekreacijski sadržaji, arboretumi i zvjerinjaci, farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Prostorni raspored i veličina zahvata odredit će se prostornim planovima područja posebne namjene i/ili prostornim planovima gradova i općina, uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

1.4.

Šumske površine ukupno - gospodarske - zaštitne - posebne namjene

Š Š1 Š2 Š3

306.750,0 268.398,0

9.245,0 29.107,0

57,33 50,16 1,73 5,44

0,28

3,60*

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 399 7. BUKA Zakonom o zaštiti od buke (NN 17/90) točno je određeno da se izvorom buke smatra svaki objekat sa sredstvima za rad i transport, uređajima, instalacijama, te bučne aktivnosti i drugi objekti-radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštene razine. Buka je neželjni zvuk. To znači da svaki zvuk, bez obzira na glasnoću ili izvor, čovjek doživljava kao buku ako ga ne želi slušati ili nije za nj na bilo koji način motiviran.

Zaštita od buke ostvaruje se:

1. Sprečavanjem nastajanja buke, 2. Utvrđivanjem i praćenjem razine buke, 3. Otklanjanjem i smanjivanjem buke na

dopuštenu razinu.

Gore navedenim Zakonom određeno je da su organi uprave nadležni za prostorno planiranje dužni osigurati izradu karte buke kao sastavni dio dokumentacije prostora odnosno prilikom izrade prostornih planova. Ta karta trebala bi se izraditi kao zaseban grafički prikaz osnovnih razina buke na promatranom području.

Na području Ličko-senjske županije niti jedan prostorni plan nema kartu buke, a nema niti drugih relevantnih podataka o razini buke. Stoga možemo samo pretpostaviti da neki zahvati u prostoru, obzirom na karakter svoje djelatnosti, nepovoljno utječu na zdravlje ljudi uslijed povećane razine buke.

Mjere za smanjenje razine buke kod pojedi-načnih izvora buke propisuju se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za pojedinačne zahvate u prostoru te u procjenama utjecaja na okoliš, a nadzor se provodi putem djelovanja sanitarne inspekcije.

Osim regulativnih akata koji se bave samo zaštitom od buke, postoje i drugi zakoni koji sadrže pojedinačne odredbe o buci, kao npr. Zakon o građenju i Zakon o obrtu.

Nameće se zaključak da je potrebno započeti sa sustavnim mjerenjima razine buke u pojedinim prostornim cjelinama, izraditi karte buke i ovisno o rezultatima primjeniti potrebne mjere zaštite od buke. 8. SPOMENICI KULTURNIH DOBARA Lika ima geografsku sposobnost trajnog razvoja: obalu za primorski razvoj, planine za planinski razvoj i polje “zemlja” za nizinski razvoj.

Načini života su ponekad suprostavljeni do urođenog neprijateljstva, ali Lika ima kohezionu sposobnost mješanja dva suprotna pola Hrvatske: brižljivu kontinentalnu i kreativnu primorsku. Uz gradove i danas većinu područja pokrivaju sela, pa nije čudno, dapače logična je briga za njihovo očuvanje i prosperitet. Selo kao dio pučke arhitekture, znači da kuća nije djelo arhitekte već seljaka, majstora agrara, glave obitelji, lovca i ratnika, ali i vječitog graditelja. Lička kuća, fenomen

zavičajnosti i njeno ognjište postali su pojam održavanja kraja i domovinskog prostora.

Inzistirajući na jačanju identiteta seoske zajednice, zasnovane na tradicijskim zasadama, zauzima prioritetno mjesto u promišljanjima zaštite povijesnih naselja kao najtrajnijih i najkompleksnijih oblika života i nositelja povijesti, kulture i tradicije. Svjesni da kriza poljoprivrede posebno ugrožava kulturni identitet, prirodne izvore i sposobnost preživljavanja u poljoprivrednim područjima, te u namjeri da očuva prosperitet i kakvoću života na selu, Vijeće Europe - “Komitet za poljoprivredu i razvoj sela” donijelo je 1949. godine prvi nacrt “Europske povelje o selu”. Između ostalog Povelja kaže:

“Životne funkcije seoskog područja može obavljati samo sposoban sektor poljoprivrede koji je strukturiran na seoskim osnovama i koji je blizak prirodi. Poljoprivreda je kralježnica sela i stoga funkcionalno selo nije zamislivo bez čvrste poljoprivrede. Ne bi bilo ispravno misliti da će se funkcionalno selo s dobro održivim krajolikom očuvati samo regionalnom politikom i nepoljoprivrednim mjerama. Dobra poljoprivredna politka najbolja je regionalna politika.”

U Povelji se inzistira na očuvanju seoskog načina života, posebno tradicionalnog obiteljskog života, te na očuvanju takve zajednice njegovanjem kulturnih i povijesnih karakteristika sela. Također se naglašava kako seoska područja čine dragocjeni kulturni krajolik, a različiti tipovi naselja i pojedinačna gospodarstva u njima prepoznatljiva su i dragocjena kulturna dobra.

Gubitak tih vrijednosti naša je sredina bitno osjetila i u Domovinskom ratu i ratnim razaranjima koja su se kao i uvjek u povijesti posebno očitovala u sistematskom uništavanju naselja i njihovih crkava, tih vjekovnih simbola života naroda na ovim prostorima i njihovog vjerskog i nacionalnog identiteta. 8.1. Nepokretna kulturna dobra Raspoloživi podaci ukazuju da na području Ličko-senjske županije postoji znatno veći broj nepokretnih spomenika kulture od onih koji su administrativnim putem stavljeni pod zaštitu. Iz cjelokupnog materijala i stanja na terenu dolaze do izražaja sljedeće vrste nepokretnih spomenika kulture koji su u znatnijem opsegu evidentirani i zaštićeni na području Županije:

• arheološki lokaliteti, • stari gradovi - trgovi, utvrde, • povijesne urbanističke cjeline, • župne crkve, • crkve i kapele, • pojedinačni objekti izvan spomenutih vrsta i u

manjem broju.

Stranica 400 Županijski glasnik Broj 12/04 Sistematizacija postojećeg popisa nepokretnih spomenika kulture prema vrstama i po općinama dana je u Prostornom planu županije.

Iz cjelokupnog stanja spomenika kulture na području Ličko-senjske županije izdvaja se nekoliko vrsta nepokretnih spomenika kulturne baštine:

Kopneni arheološki lokalitet 1. Arheološka baština Podvodni arheološki lokalitet Graditeljski sklop Civilne građevine Obrambene građevine Gospodarske građevine Sakralne građevine Grobne građevine

2. Povijesni sklop i građevina

Urbana oprema i javna plastika Gradsko naselje 3. Povijesna graditeljska cjelina Gradsko-seosko naselje i seosko naselje

4. Memorijalna baština Memorijalni spomenici 5. Etnološka baština Etnološko područje-etno zone

6. Posebne zone Područja posebne brojnosti kulturnih dobara te spomeničke slojevitosti

7. Krajobraz Osobito vrijedan predio-kultivirani krajobraz

U sljedećoj tablici navedena su samo nepokretna kulturna dobra koja su zaštićena (R).

Tablica 12. Popis zaštićenih kulturnih dobara (R).

Arheološka baština

Kopneni arheološki lokaliteti

Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Primjedbe Status

1 2 3 4 5 Grad Senj

Antičko naselje s lukom, na poluotoku Pulver Stinica antika R

Nekropola u uvali Stinica

Stinica

R

Grad Novalja Uvala Caska Caska antika R Ostaci centralne apside kompleksa ranokršćanske bazilike

Novalja rano kršćanstvo R

Podvodni arheološki lokaliteti Grad Senj

Senj-gradska luka Senj R Mala Stinica, Krivača, Stara straža

Stinica R

Lučica Jablanac Jablanac R

Lučica Sv. Juraj

Sv. Juraj, između naselja

Sv. Juraj I otočića Lisac

R

Klada-u uvali Velika draga ispod prapovijesne gradine

Klada R

Starigrad Starigrad R Općina Karlobag

Podmorsko arheološko nalazište-Stari porat Karlobag antika R

Grad Novalja Uvala Caska Caska antika R

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 401 Povijesni sklop i građevina

Povijesni sklop i građevina gs graditeljski sklop c civilna građevina o obrambena građevina g gospodarska građevina s sakralna građevina gr grobna građevina u urbana oprema i javna plastika u urbana oprema i javna plastika

Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje

Povijesni sklop

/građevina/ Status

1 2 3 4 5 Grad Senj

Kuća Petrovski Senj 15.stoljeće c R Rodna kuća VI. Čovića Senj c R Tvrđava Nehaj Senj 1558. godina o R Srednjovjekovni kastrum Murula Stinica Srednji vijek o R

Grad Otočac Stambena zgrada, Boškovićeva 4 Otočac 19. stoljeće c R

Župna crkva Sv. Trojstva

Otočac 1774. godina. s R

Fortica Otočac 1619.godina o R Stari grad Brlog Brlog 13. stoljeće Gs R Ruševine utvrde Šimšanovka Drenov Klanac 17. stoljeće o R

Župna crkva Sv. Stjepana Prvomućenika

Kompolje 1802. godina s R

Župna crkva BD Marije od Rozarije Ličko Lešće 1780. godina s R

Zgrada Ličko Lešće c R Crkva Sv. Marka /ruševine/

Podum 13. stoljeće s R

Zgrada škole Škare c R Općina Brinje

Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana Brinje pol 16. stoljeća s R

Stari grad Sokolac Brinje 14 stoljeće gs R Kapela Sv. Vida /groblje/

Brinje 14.stoljeće s R

Rodna kuća narodnog heroja Ivice Lovinčića Brinje c R

Rodna kuća Srđana Uzelca Brinje c R

Grad Gospić Crkva Sv. Ivana Krstitelja-ruševine Barlete romanika s R

Crkva Sv. Marije Široka kula 1776. godine s R Crkva Sv. Trojice Široka kula 1771. godine s R

Općina Perušić Turska kula Perušić 15. stoljeće o R Crkva Sv. Križa Perušić 1615-1698 godine s R Crkva Svetog Vida Bakovac Kosinjski Srednji vijek s R Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja Donji Kosinj 1650. godina s R


1 2 3 4 5

Crkva Sv. Petra /pregrađena/ Donji Kosinj 17. stoljeće s R

Crkva Svete Trojice Konjsko brda s R

Zgrada Konjsko brdo 52/53 c R

Općina Karlobag Crkva Sv. Josipa s kapucinskim samostanom

Karlobag 18-19 stoljeće s R

Grad Novalja Kula zvana Kaštel Stara Novalja 1-5,. Te 15 stoljeće o R Područje koncetracijskog logora Slana–II. svjetski rat

Barbati 1941. godine c R

Etnografska zona Lun Lun 14-20. stoljeće gs R Apsida starokršćanske bazilike Novalja Antika s R

Općina Udbina Kapela Sv. Ivana /Jovana/ Jošani s R

Općina Donji Lapac Spomen područje Bijeli Potoci-Kamensko

Donji Lapac gs R

Općina Lovinac Štulić kula-stari grad Ploča 16-17. stoljeće o R

Povijesna graditeljska cjelina Gradsko naselje

Grad/Općina Cjelina Naselje Status Grad Senj Povijesna jezgra Senj R Grad Otočac Povijesna jezgra Otočac R

Memorijalna baština

Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Status Područje konc. Logora II svjetskog rata Slana Barbati-Grad Novalja 1941. godina R

Spomen-područje Bijeli Potoci-Kamensko Donji Lapac R

Etnološka baština

Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Status Etnografska zona Lun Lun R

8.2. Posljedice ratnih razaranja Ličko-senjska županija je jedna od županija koje su preživjele velika ratna razaranja. Rat se svrstava među najveće neprijatelje čovjekova okoliša, a budući je zaštićena kulturna baština sastavni dio okoliša evidentirana su znatna oštećenja i razaranja na tim objektima.

Prema izvješću “Posebne središnje komisije za popis i procjenu ratne štete na spomenicima kulture” od 26. srpnja 1995. g. na području Županije najveći je broj oštećenih objekata u Gospiću i

Otočcu koji su ujedno i zaštićeni kao povijesne urbanističke cjeline. U Otočcu je evidentirano 47 oštećenih spomenika kulture, u Gospiću 40, a u Perušiću dva oštećena spomenika kulture. Od ukupno 56 župnih crkava koje se nalaze u povijesnim župama Ličko-senjske županije (župna crkva Sv. Matej Apostol u Širokoj Kuli srušena je u II. svjetskom ratu), do sada je zaštićeno 18. Od toga je prema izvješću Komisije Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, evidentirana i procijenjena ratna šteta na jedanaest župnih crkava i dvije kapele. •

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 403 Na području grada Gospića od ukupno devet župnih crkava starije prevencijancije, utvrđena su oštećenja na šest objekata s visokom kategorijom oštećenja i to: Sv. Jakov Apostol u Bilaju, Navještenje B. D. Marije u Gospiću, Sv. Antun Padovanski u Ličkom Novom, Sv. Josip u Ličkom Osiku, Sv. Petar i Pavao u Ličkom Ribniku, Sv. Nikola Blaženi u Trnovcu, te grobna kapela Marije Magdalene u Gospiću.

Na području grada Otočca od ukupno deset starijih župnih crkava utvrđena su oštećenja na pet objekata: Pohod B. D. Marije u Brlogu, Presveto Trojstvo u Otočcu, Uzvišenje Sv. Križa u Prozoru, Sv. Ilija Prorok u Sincu i Sv. Ivan Krstitelj u Švici.

Na području općine Perušić utvrđeno je oštećenje kapele Sv. Roka u Perušiću. Nakon oslobođenja okupiranih područja utvrđene su ratne štete i na ostalim spomenicima kulture, ali ti podaci još nisu službeno potvrđeni. 8.3. Zaštita i obnova povijesnih naselja Sjedišta crkvenih župa s pripadajućim seoskim cjelinama najbrojniji su oblik naseljenosti Ličko-senjske županije, koji se u nekim naseljima može pratiti još od srednjeg vijeka.

Sela su živi i najbrojniji dokaz mnogostoljetne naseljenosti ovog prostora, negdje čak od srednjeg vijeka, što ovom kraju daje posebnu kulturno-povijesnu vrijednost.

Posebno značenje u praćenju kontinuiteta života sela predstavljaju pisani izvori s popisom starih crkvenih župa. Tako je na području Ličko-senjske županije ustanovljeno ukupno 57 povijesnih sjedišta crkvenih župa sa župnim crkvama. Brojnost župa starijih od 19. stoljeća, a posebno onih iz srednjeg vijeka, neuništiv je dokaz samoodržavanja i mnogostoljetnog kulturno-povijesnog razvoja ovih krajeva unatoč ratnim razaranjima koja je na ovom tlu zabilježila povijest.

Iako župne crkve, kao najčešća neprijateljska meta, nisu odoljevale rušenjima i stradanjima, njihove vjekovne lokacije uporno su prihvaćale nova crkvena zdanja, njegujući duh tradicije i trajanja.

U povijesti ovog naroda upravo su se seoske sredine odupirale masovnim uništenjima, jer se stanovništvo uporno vraćalo na svoja ognjišta, obnavljajući svoje domove, ali paralelno i svoje crkve, na istim povijesnim lokacijama.

Ova činjenica potvrđuje značenje i spomenički karakter ne samo objekata i njihovih povijesnih lokacija, već prvenstveno povijesnih naselja i njihova krajolika kojima su pripadali. Nabrojena tradicionalna sjedišta crkvenih župa oduvijek su vršila značajnu ulogu ne samo u vjerskom već i društvenom i kulturnom životu svojih stanovnika, s posebnom snagom čuvanja tradicije sela. Ustrajati na očuvanju i revitalizaciji ovih naselja znači očuvati tradiciju života i kulture Hrvata koji su na ovim prostorima stoljećima oblikovali svoj identitet i kulturni krajolik.

9. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode, značajan dio okoliša kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na principima najbolje svjetske prakse. Zaštita prirode provodi se:

• određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske,

• osiguravanjem racionalnog korištenja priro-de i njenih dobra bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka,

• spriječavanjem štetnih djelovanja zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja zemlje i drugih djela-tnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode,

• donošenjem dugoročnih i kratkoročnih pla-nova,

• provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode.

Na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN 162/03) s obzirom na karakter i namjenu razlikujemo 9 osnovnih kategorija zaštite:

• Nacionalni park

• Park prirode

• Strogi rezervat

• Posebni rezervat

• Park šuma

• Zaštićeni krajolik

• Spomenik prirode

• Spomenik parkovne arhitekture

• Pojedina biljna i životinjska vrsta. Zaštićeni djelovi prirode raspoređuju se u razrede:

• Međunarodnog značenja

• Državnog značenja

• Lokalnog značenja • • Na području Ličko-senjske županije registrirano je i evidentirano za zaštitu najviše značajnih prirodnih cjelina u Republici Hrvatskoj, po broju i po veličini. Dosadašnjom zaštitom u Hrvatskoj je obuhvaćeno oko 8% državnog teritorija, odnosno oko 5% ukupne površine državnog prostora, a predviđa se da bi u perspektivi taj postotak bio udvostručen. Najveći dio zaštićene površine odnosi se na parkove prirode (oko 3/4) i nacionalne parkove (oko 1/6). Postupak zaštite

Stranica 404 Županijski glasnik Broj 12/04 posebno zaštićene prirodne baštine ostvaruje se prostorno planskim dokumentima. •

Zaštićeni dijelovi prirode na području Ličko-senjske županije navedeni su u Prostornom planu županije.

Tablica 13. Zaštićeni dijelovi prirode

Kategorija zaštite i naziv zaštićenog

dijela prirode

Registarski broj/godina

Površina u hektarima Grad/Općina Opaska

1 2 3 4 5

A. Nacionalni park 1. Plitvička jezera 1/1997 26.600 Plitvička jezera, Vrhovine ukupno 29.462 ha

2. Paklenica 2/1997 3.300 Gospić, Lovinac ukupno 10.200 ha unutar PP Velebit

3. Sjeverni Velebit NN 58/1999 10.937 Senj unutar PP Velebit B. Park Prirode

1. Velebit 774/1981 117.900 Senj,Otočac,Gospić, Perušić Karlobag i Lovinac

ukupno 200.00 ha

C. Strogi rezervat 1. Rožanski i Hajdučki kukovi 577/1969 1.220 Senj unutar PP Velebit i NP

Sjeverni Velebit D. Posebni rezervat

D1. Posebni botanički rezervat – floristički 1. Zavižan-

Balinovac-Zavižanska kosa

663/1971 118 Senj

unutar PP Velebit i NP Sjeverni Velebit

2. Nalazište divlje masline 91/1963 23,6 Novalja

3. Visibaba 80 Senj unutar PP Velebit i NP Sjeverni Velebit

D2. Posebni botanički rezervat - šumske vegetacije 1. Štirovača-Klepina duliba 223/1965 118,5 Senj unutar PP Velebit i NP

Sjeverni Velebit 2. Velika Plješevica-

Drenovača 44/1961 156,8 Donji Lapac

3. Velika Plješevica-Javornik-Tisov vrh 45/1961 122,5 Plitvička jezera

D3. Posebni zoološki rezervat –ornitološki 1.Obitavalište

velikog tetrijeba 157/1964 Gospić unutar PP Velebit

E. Park-šuma 1. Jasikovac 59/1948 80 Gospić 2. Vujnović brdo 57/1948 170 Gospić 3. Laudonov gaj 225/1965 33 Udbina

F. Krajolik F1. Zaštićeni krajolik

1. Bijeli potoci- Kamensko

664/1972 1.056,7 Donji Lapac, Udbina

2. Predio Zrče 817/1988 150 Novalja 3. Zavratnica 178/1964 400 Senj unutar PP Velebit

G. Spomenici prirode G1. Hidrološki

1. Vrela Gacke 24,5 Otočac 1.Spilja Ledenica 599/1970 Gospić 2. Petrićeva pećina 602/1970 Gospić


1 2 3 4 5

3. Pčelinja pećina 601/1970 Gospić 4. Spilja Ostrvica 600/1970 Gospić

G2. Geomorfološki 5. Samogradska pećina 181/1964 Perušić

6. Crna pećina 139/1964 Plitvička jezera 7. Golubinjača pećina 137/1964 Plitvička jezera

8. Šuplja pećina 138/1964 Plitvička jezera 9. Amidžina pećina Perušić 10. Medina pećina Perušić

G3. Paleontološki 1.Velnačka glavica u Brušanima

637/1970 6,7 Gospić unutar PP Velebit

H. Spomenik parkovne arhitekture H1. Botanički vrt

1. Botanički vrt na Velebitu 59/1969 50,3 Senj

unutar botanočkog rezervata Zavižan-Balinovac -

Zavižanska kosa H2. Skupina stabala

1. Sertić Poljana- tise 74/1962 Plitvička jezera

I Pojedina biljna i životinjska vrsta Zaštićene brojne vrste

9.1. Negativni učinci rata na dijelove prirode Niti ovaj segment okoliša nije bio pošteđen štetnog djelovanja tijekom domovinskog rata. U Nacionalnom parku “Plitvička jezera“ i park šumu Jasikovac kod Gospića (šuma hrasta lužnjaka) pretrpjeli su oštećenja u vidu nekontrolirane siječe stabla, kao i oštećenja stabala s minsko-eksplozivnim sredstvima.

Životinjski svijet je doživio opći nemir, smetano razmnožavanje, kretanje, tj. nedostaju temeljne obavijesti o učincima rata na bioraznolikost. Zagađenost minama Prema podacima Hrvatskog centra za razmi-niranje iz Siska Plan razminiranja hrvatskog državnog prostora za 2003. godinu u skladu je sa “Nacionalnim programom protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj“, a temelji se na:

- potrebama i zahtjevima županija-prioriteti i strukture površina vezano za različitosti potreba svake županije,

- potrebama i zahtjevima Javnih i drugih poduzeća RH,

- definiranoj miniranoj i minski sumnjivoj površini, - raščlambi prostora u odnosu na izvore

financiranja

Ukupna zagađenost minsko eksplozivnim sredstvima prostora Republike Hrvatske procjenjuje se na površinu od 1.700.000 000 m2.

U tablici 14. je prikazano stanje miniranosti područja Ličko-senjske županije i površine planirane za razminiranje.

U prilogu dajemo karte u mjerilu 1:100 000 Hrvatskog centra za razminiranje iz Siska sa ucrtanim planiranim površinama za razmniravanje za 2003. godinu i svim do sada razminiranim prostorima.

Tablica 14. Površine planirane za razminiravanje u Ličko-senjskoj županiji

R. broj

Broj minski Sumnjivog poligona

Pripadnost Gradu, općini

Površina (m2)

Opis minski sumnjive i minirane površine

Minska situacija (prema djelovodnicima miniranja) Izvor financiranja

Vrijeme izvođenja

radova 1 2 3 4 5 6 7 8

1

L 26 L 49 L 53 L 54

5-7Nedefinirano

Grad Gospić 8.428.300

1. Kuće, okućnice i šuma. 2-4.Kuće, okućnice i poljoprivredno zemljište 5. Cestovna infrastruktura 6. Šuma 7. Željeznička infrastruktura

1-4. 228 protupješačkih i 409 protuoklopnih mina 5-7. Nedefinirano

1. Državni proračun i HŽ 2-4. Državni proračun 5. Hrvatske autoceste 6. Hrvatske šume 7. Hrvatske željeznice

II tromjesečje

2 1. L 70, L 69, L55, L 56, L 60 2. Nedefinirano

Općina Perušić 3.155.000 1. Šuma i poljoprivredno zemljište 2. Prostor obnove

1. 92 protupješačke i 87 protu- pješačkih mina 2. Nedefinirano

1. Državni proračun 2. Državni proračun III tromjesečje

3 1.L 152-2 2.L 152-1

3-4.Nedefinirano Plitvička jezera 311.000

1-2. Nacionalni park Plitvička jezera, a sumnjiv i mini- ran prostor nalazi se uz cestovni pojas D-42 i D-1 3. Prostor uklanjanja UbS-a 4. Prostor obnove

1-2. Nema djelovodnika miniranja 3-4. Nedefinirano

1. Državni proračun 2. Državni proračun 3. Donacija 4. Državni proračun

II tromjesečje

4 122

3-4.Nedefinirano

Grad Otočac 3.887.200

1. Poljoprivredno zemljište i mjestimično šuma 2. Šuma 3. Prostor obnove

1. Nema djelovodnika miniranja 2-3. Nedefinirano

1. Državni proračun 2. Hrvatske šume 3. Državni proračun II tromjesečje

5 1. L 06, L 03, L 02 Općina Lovinac 1.370.000 1. Nacionalni park Paklenica 1. Nema djelovodnika miniranja 1. Donacije II tromjesečje

6 1. L 141 2. Nedefinirano Općina Brinje 105.000

1. Cestovna infrastruktura, poljoprivredno zemljište i šuma. 2. Prostor obnove

1. 21 protupješačka i 32 protu- oklopne mine 2. Nedefinirano

1. Državni proračun 2. Državni proračun III tromjesečje

7 1. L 162 2. Nedefinirano Donji Lapac 1.530.000

1. Šumsko područje koje se proteže uz samu granicu sa BiH 2. Prostor obnove

1. Nema djelovodnika miniranja 2. Nedefinirano

1. Državni proračun 2. Državni proračun II tromjesečje

8 1. Nedefinirano Općina Lovinac 5.000 1. Prostor obnove 1. Nedefinirano 1. Državni proračun II tromjesečje 9 1. Nedefinirano Općina Udbina 2.500 1. Prostor obnove 1. Nedefinirano 1. Državni proračun II tromjesečje

10 1. Nedefinirano Općina Vrhovine 2.500 1. Prostor obnove 1. Nedefinirano 1. Državni proračun II tromjesečje 18.796.500

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 407 10. UTJECAJ POJEDINIH ZAHVATA NA OKOLIŠ Procjena utjecaja na okoliš obavezna je prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00) za točno određene zahvate u prostoru. Isto tako Prostornim planom županije određeni su zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš, a Županijsko poglavarstvo može na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole odrediti provođenje procjene utjecaja na okoliš i za one zahvate koji nisu određeni propisom Vlade, ni prostornim planom Županije. Ovim zakonskim odredbama data je velika mogućnost zaštite okoliša i mogućnost sudjelovanja javnosti pri odlučivanju o pojedinom zahvatu u okolišu.

Prostornim planom Ličko-senjske županije određeno je da su građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno procijeniti utjecaj na okoliš određeni Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00), ali u slučaju da se na relativno malom prostoru planira više zahvata (niz) kojih su pojedinačne veličine, tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granica propisanih Popisom zahvata, koji čini sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš, a prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN

82/94 i 128/99), utvrđuje se obveza izrade procjene utjecaja na okoliš.

Studijom utjecaja namjeravanog zahvata na okoliš sagledavaju se mogući utjecaji zahvata na tlo, vodu, zrak, šume, klimu, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, krajolik, prostorne i kulturne vrijednosti i mjere zaštite okoliša, kako bi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i tako postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša.

Velik utjecaj na stanje u okolišu ima eksploatacija mineralne sirovine, na području Županije samo tri kamenoloma imaju koncesiju za izvođenje rudarskih radova.

Od nemetalnih mineralnih sirovina visoke potencijalnosti na području Ličko-senjske županije eksploatira se tehnički građevnog kamen, šljunak i pijesak. Najveće poduzeće u kojem je organizirana intenzivna proizvodnja građevnog materijala je tvornica vapna i fasadnog materijal Industrogradnja d.d. Zagreb, RJ Kalcind Ličko Lešće, koja zapošljava 230 djelatnika i proizvodi 31% ukupnih količina hidratiziranog vapna proizvedenog tijekom godine u Hrvatskoj.

Tablica 15. Pregledna tablica lokaliteta s odobrenjem za izvođenje rudarskih radova

Red.broj

Naziv pravne ili fizičke osobe nositelja odobrenja Vrsta mineralne sirovine Lokalitet

1. GM Kvarte d.o.o. Perušić tehnički građevni kamen Kvarte – Općina Perušić

2. Industrogradnja d.d. Zagreb, “Kalcind”- L.Lešće

vapnenac za industrijsku preradu

Čardak -Ličko Lešće – Grad Otočac

3. GP Lika d.o.o. Gospić građ. šljunak i pjesak Papuča-Medak - Grad Gospić

Tablica 16. Pregledna tablica lokaliteta s odobrenjem za istražni prostor

Red.broj

Naziv pravne ili fizičke osobe nositelja odobrenja Vrsta odobrenja Vrsta mineralne

sirovine Lokalitet

1. Ratraco-gradnja d.o.o. Zagreb

odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen Podoštra Gospić

2. JP Hrvatske šume Uprava šuma Gospić


tehnički građevni kamen

Dugi Dol Općina Vrhovine

3. Grating d.o.o.- Karlovac odobrenje istražnog prostora


Zalužnica Općina Vrhovine

4. JP Hrvatske šume Uprava šuma Gospić



Javorov vrh-Stubica – Općina Brinje

5. Trcol d.o.o. Novalja odobrenje istražnog prostora


Široki Čelac - Grad Novalja

6. Ican – komerc – Novalja odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen Zaglava – Grad Novalja

7. JP Hrvatske šume” Uprava šuma Gospić


građevinski šljunak i pjesak

Frkašić Općina Pl. jezera

8 Hidroelektra-niskogradnja d.d. Zagreb“



Mali Čardak Općina Perušić

9. Hidroelektra-niskogradnja d.d. Zagreb“



Ugarkovići – Općina Perušić


Red.broj

Naziv pravne ili fizičke osobe nositelja odobrenja Vrsta odobrenja Vrsta mineralne

sirovine Lokalitet

10. Bechtel - international – Ino. podružnica u Hrvatskoj



Litićev vrh Ostrvica -Grad Gospić

11 Bechtel - international – Ino. podružnica u Hrvatskoj



Tapanjska glava - Općina Perušić

12 Megaing d.o.o. Zagreb odobrenje istražnog prostora


Rudine Mogorić Grad Gospić

13. Lika ceste d.o.o. Gospić odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen Krčma - Grad Gospić

14. H.D.H. d.o.o. Zagreb odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen Ostrvica - Grad Gospić

15. Lika ceste d.o.o. Gospić odobrenje istražnog prostora


Vedro polje – Općina Udbina

16. H.D.H.d.o.o. Zagreb odobrenje istražnog prostora


Donja Ploča – Općina Lovinac

17. Hidroelektra – niskogradnja d.d. Zagreb



Jelovača – Općina Perušić

18. B. Poljak (privat.) odobrenje istražnog prostora


Dugi Dol I – Općina Vrhovine

19. Millem d.o.o. Mušaluk odobrenje stražnog prostora


Vukov vrh – Općina Brinje

20. Millem d.o.o. Mušaluk odobrenje istražnog prostora


Rudo brdo – Općina Brinje

21. Diaput d.o.o. Gospić odobrenje istražnog prostora

arhitektonsko-građevinski kamen

Debelo brdo - Grad Gospić

22. Industrogradnja d.d. Zagreb odobrenje istražnog prostora

karbonatna sirovina- tvorničku preradu Barlet - Grad Gospić

23. Bechtel - international – Ino. podružnica u Hrvatskoj



Debeljača -Općina Lovinac

Izvor podataka: Prostorni plan Ličko-senjske županije

Izgradnjom autoceste (tunel Mala Kapela-Žuta Lokva-Otočac-Gospić-tunel Sv. Rok, dužina auto-ceste na prostoru Ličko-senjske županije cca 120 km) nastaju promjene u stanju okoliša.

U normalnim uvjetima zagađenje od autoceste dospijeva u okoliš kao kontinuirani ili kronični utjecaj s usporenim djelovanjem na okoliš. Mediji kojima se zagađenja prenose su zrak I oborinska voda. Oborinskom vodom u pravilu se prenose krute čestice i nehlapive komponente tekućina. Autocesta ima utjecaj na biljni i životinjski svijet (cijepanje prirodnih staništa, autocesta mora omogućiti minimalne uvjete za kretanje velikih zvjeri preko autoceste).

U cilju trajne kontrole djelovanja autoceste na okoliš u njezinom utjecajnom području potrebno je organizirati praćenje svih značajnih parametara, te na osnovu njih prema potrebi organizirati dodatne mjere zaštite. Monitoringom treba obuhvatiti slije-deće aspekte:

Voda Praćenje funkcija i redovito praćenje odvodnog zaštitnog sustava kako je to predviđeno u projektima i posebnim propisanim odredbama u Programu održavanja autoceste i svih pratećih uređaja, kako u redovnim tako i u izvanrednim uvjetima.

Buka Nakon dovršetka izgradnje autoceste i puštanja u promet potrebno je provoditi kontrolna akustička mjerenja na ugroženim objektima i prema potrebi poduzimati dodatne mjere zaštite. Životinjske zajednice Osigurati obavezno praćenje (monitoring) brojnog stanja i prilagodbe životinjskih zajednica na nove uvjete u toku izgradnje i nakon puštanja u rad autoceste (npr. uporaba prijelaza od strane velikih zvijeri i drugih životinja) s nadležnom šumarijom i lovačkim društvima, ribolovnim društvima a uz stalnu suradnju ekologa. Tlo Radi praćenja razine onečišćenja tla, predlaže se da se odredi minimalni broj lokacija, u različitim ekosustavima, na definiranim stacionažama, na udaljenosti od sredine trase 50 i 200 m, na kojima bi se na uzorcima tla iz dubine 0-5 i 10-20 cm periodički mjerio sadržaj teških kovina, toksičnih tvari i pH vrijednost, te da se na temelju takovih relevantnih pokazatelja poduzimaju daljnje odgovarajuće mjere zaštite tla. U tome smislu

Broj 12/04 Županijski glasnik Stranica 409 predlaže se poljoprivredni ekosustav u neposrednoj blizini servisnog objekta “Zir”. Izgradnja turističkih naselja te veliko proširenje građevinskih područja na postojeću infrastrukturu ima velik utjecaj na okoliš, jer nema izgrađenih sustava odvodnje, kanalizacije i odlagališta komunalnog otpada ne zadovoljavaju sanitarno-tehničke uvjete. Odlagališta otpada treba urediti kao sanitarno-komunalne deponije i treba se pristupiti izgradnji kanalizacijskog sustava i uklanjanju septičkih jama.

Zaštitu okoliša treba provoditi kako je propisano Odredbama Prostornog plana Ličko-senjske županije. 11. PROVEDENI NADZOR U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI Prema Zakonu o zaštiti okoliša čl. 64. isnspektor zaštite okoliša u županijskom uredu treba nadzirati: •

• primjenu standarda kakvoće za sastavne dijelove okoliša,

• primjenu tehničkih standarda zaštite okoliša,

• provođenje praćenja stanja okoliša,

• provođenje mjerenja emisija i imisija i vođenje očevidnika o tome,

• provođenje mjera zaštite okoliša utvrđenih programom zaštite okoliša,

• provođenje mjera zaštite okoliša utvrđenih planom intervencija,

• provođenje mjera zaštite okoliša utvrđenih u postupku procjene utjecaja na okoliš,

• provođenje sanacijskog programa i praćenja učinaka sanacijskog programa,

• način i uvjete rada, tehnička opremljenost pravnih osoba registriranih ili ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite okoliša,

• način vođenja očevidnika o okolišu,

• korištenje sredstava određenih za provođenje mjera zaštite okoliša.

Prema Izvješću o radu inspekcije zaštite okoliša tijekom 2003. godine izvršeno je 46 nadzora, doneseno 37 rješenja, te podneseno 8 zahtjeva za prekršajnim postupkom. Nadzorom odlagališta komunalnog otpada uočena je pojava pražnjenja cisterni sa sadržajem iz septičkih jama po odlagalištima kako od strane komunalnih poduzeća tako i od samostalnih obrtnika. Prisutna je također pojava pražnjenja sadržaja septičkih jama direktno na poljoprivredno zemljište i u vodotoke. 11.1. Plan mjera za slučaj akcidentnih situacija

Aktivnostima Odjela za zaštitu Jadrana i na njihov prijedlog usvojen je zaključak da se za Ličko-senjsku županiju donese Plan intervencija za slučaj akcidenta, odredi i operativni centar, opremi i osposobi služba za navedene poslove. 11.2. Ocjena provedenog nadzora Za provedeni nadzor u Ličko-senjskoj županiji može se reći da je bio skroman po obimu i sadržaju. Izradom dokumenata zaštite okoliša, porastom gospodarskih aktivnosti širit će se područja djelovanja inspektora u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima. 12. PREPORUKE ZA DALJNJE AKTIVNOSTI Na osnovi uočenih problema i utvrđenih nedostataka podataka za cjelovitu ocjenu stanja okoliša u Ličko-senjskoj županiji preporučuje se slijedeće:

• uspostava područne županijske mreže za praćenje kakvoće zraka (tijekom cijele godi-ne) tzv. jednostavnim metodama (ručnim). U prvoj godini započeti mjeriti osnovne pokazatelje onečišćenosti – sumporni dioksid i dim;

• izraditi Program sanacije vodoopskrbne mreže;

• izraditi Program i donijeti preporuke za zbrinjavanje otpadnih i fekalnih voda naselja, sa analizom isplativosti ulaganja sredstava u postojeće izgrađene uređaje za pročišćavanje kako bi se doveli svrsi;

• izraditi analizu načina zbrinjavanja otpadnih i fekalnih voda domaćinstava u svrhu zamjene tzv. septičkih jama malim bio-pročistačima za četiri i više ekvivalenata i razmotriti mogućnost realizacije;

• izraditi Program zbrinjavanja otpadnih i fekalnih voda u Nacionalnom parku «Plitvička jezera» - razmotriti mogućnost realizacije;

• izraditi zone sanitarne zaštite svih izvorišta pitke vode u Ličko-senjskoj županiji;

• povećati učestalost ispitivanja (po broju i opsegu parametara) podzemnih voda, voditi registar;

• uvesti obvezu kontrole otpadnih voda u skladu s vodopravnim dozvolama;

• izraditi Plan intervencija u slučaju akcidentnih situacija na moru;

• uvesti cjelovito i trajno zbrinjavanje komu-nalnog otpada na području Ličko-senjske županije;

• obvezna sanacija divljih odlagališta otpada i ostalih prostora Ličko-senjske županije koji su zagađeni otpadom;


• obvezna sanacija opasnog otpada na području Općine Perušić (u II zoni sanitarne zaštite vode za piće rijeke Gacke);

• uvesti stalni nadzor nad zbrinjavanjem komunalnog i drugog otpada na području Ličko-senjske županije;

• izgraditi reciklažna dvorišta u svim gradskim i općinskim središtima sa odvozom reciklažnog materijala na jedinstveno sakupljalište sa kojeg će se reciklažni materijal organizirano distribuirati;

• hitno izraditi pedološku kartu Ličko-senjske županije u odgovarajućem mjerilu;

• izraditi sustav mjerenja razine buke u prostornim cjelinama;

• hitno uspostaviti nadzor nad postupcima eksploatacije mineralnih sirovina;

• izraditi studiju potencijalnosti mineralne sirovine u LSŽ;

• obvezna sanacija svih divljih zahvata u prostoru;

• izraditi Program očuvanja spomeničke baštine, te očuvanju i revitalizaciji sela;

• izraditi GIS zaštite okoliša Ličko-senjske županije;

Dinamika i izvršenje pojedinih aktivnosti razrađena je u Programu zaštite okoliša Ličko-senjske županije koji treba uskladiti sa Prostornim planom Ličko-senjske županije.

II Ovo Izvješće objavljuje se u “Županijskom glasniku” Ličko-senjske županije. KLASA: 351-01/04-01/23 URBROJ: 2125/1-01-04-03 Gospić, 19. srpnja 2004. god.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE

Predsjednik Skupštine Nikola Grbac, dipl.oec., v.r.

broj 12/04 Županijski glasnik stranica...

Documents