Broj 16. ŠIBENIK, 18. Feb1·uara 1913. --------------~==~~~~~~==~~------------~=-

BIJCdn e ne rngja IL 1follc flnpit;tffHI<t, ve ć r •Jnvfm soci j .!lnfm.$1 stemoru prh•t.t lllm \ ln ... ubl\ um; .&t•,J!H lill ne propovljrdar.Ho mr­žnju prnnr ~ IJSohuma Ill J.to~sl iJ<J!:.rlll~u. ve~ nnprr•.to '-Đt:ovoranw prljchr rotreh11 jedne •·Odja],, e rtl or m e, ko­ja b zu t :m ·Jj Jj ,,J.

f.c /Hjcdnlce posr q­

' ila t.ildruiuo vl ."nl­?1\•o.

f l'r.ompollul.

GLASILO SOCIJALNO~DEMOKRATSKE STRANKE U DALMACIJI. Izlazi svakog l. l 3. u utorka u mjsuc

Pojedini broj tO filira. - Pretplata iznaša na godinu K 3·20; na pol godine K 1·60. Za inozemstvo na cijelu godinu K 6·40; na pol godine K 3·20. Pretplata se plaća unaprijed. Pisma i novci šalju se na druga F. Pazi novi ća u Sp ljetu. - Vlasnik, nakladnik i odgovorni uredniJe Ivan Angelicchio. - Administracija i uredništvo :

Savez medju radnicima, 208. Pučka Tiskara - D.r V. lljadlca i drugovi.

Organizacijama t Drugovima t AlJe organizzazioni f Ai compagni t višim stranačkim faktorima, a valjda isti i ne znadu zalo .

Dogovorno a 1:-k ekulinim Odborom Jugo lm•enske Soc. Dem. Slrnnkc u J.jubljani,

sazivljemo

III. kongres radničkog pokreta u Dalmaciji

kojić se održali u danima 2:~. , 21., 2.-., marčn 1913 u Splitu.

Provizorni je

Dnevni red : 1. Konflikt izmedju Soc. Dem. trani e i

Strukovnih Organizacija u Dalmaciji i Central~l Strukovnih Organizacija i Centralne Cprave

oc. Dem. Stranke u Beču. 2. Organizacija. 3. Statl&a. ' Bsl~~=t~ e

~a kongresu imaju pravo da odavalju svoje delegate: strukovne organizacije; mješo­viti radnički savezi ; lokalne polilicke organi­zacije soc. stranke· mladenacke organizacije ; filodramaticke grupe; Politički i ~Iedju trukovni Odbor; uredništvo lista.

' zevsi u obzir osobite prilike radnickog pokreta u Dalmaciji na kongre mogu po lati jednoga delegata one grupe, koje broje do 50 osoba dva do 100, a svako 50 članova jednoga.

~lierodavui će bili oni podatci koji su u ovom času na raspoloženju :\Iedjuslrukovnog

Polilickog Odbora u Splitu.

Pravo da odašalju delegate na kongres imaju one organizacije koje su prikljucene Komisiji strukovnih organizacija, inace ako stoje na stanovištu razredne borbe i socijali- . stičke direkli v e.

Svaka sekcija grupa ili organizacija mo­ra da snosi troškove svoje delegac~je.

Drugovi! ~a prvom mjestu sloj i jedno veoma važno

pilanje, koje po pravu, 1Jravici i socijalističkom moralu, moralo je da bude odavna riješeno. :-\ije se htjelo, ili se nije smjelo, a ono je silno uzdrmalo čitavom strankom i radničkim orga­nizacijama, duboko je prodrlo u naše inštilu­cije, le kao neprebrdiva zidina priječi ikakovi stvarni i redoviti rad, bilo na strukovnom ili na političkom polju.

D' in le ·a con l' E ·eculivo del Parlilo Social ista J ugoslaYo d i Lu!Jiana, eon v chi amo il

Ill. Congresso del movimento operaio in J)almazia,

il quale si l 'ITU nei giorni 23, l l, 2- :\Iarzo HJ13 in ' palnlo, con il seguenle provisorio

Ordine di pertrattazione: l. ll conflilto trn il Parlilo Socialista e

le Organizazzioni profe ionali della Dalmazia e la Dirczione centrale del Pm·lito ociali la

e dell e

Al congresso hanno diritlo di far i rap­presentere: le organizzazioni professionali le federazioni fra ht \·ora tori mis le; le organizza­zioni locali poliliche del pm·tilo ociali ta : le organizzazioni giovanili; i gruppi filodrammati­ci; il Comitalo polilico; le Commission i delle organizazzioni · la r dazione del giorna le.

Pre a in considerazione la speciale con­dizione del movimento operaio in Dalmazia, al congres o potranno im·iare un delegata i gruppi che conlano fino .-o oci, due fino a 100 soci e uno ogni 50 in piu .

Per base di calcolo serviranno i dali che allualmenle sono a dispo izione della Com­missione delle organizzazioni e del Comitalo politico in Spalato.

Dirilto di partecipare al congresso hanno quelle organizzazioni che aderi cono alla Com­missione delle organizzazioni dove questa e iste, oppure quelle organizzazioni che s' inspirana ai concelli socialislici della lotta di clas ·e.

Ogni sezione, gruppo, oppurc organizzazione deve pagare le spese della propria clelegazione.

Dok se ovo pitanje ne riješi zaprijeka

je socijalislickom radu u Dalmaciji.

Splitu se ocijalislički pokret izlegao · u plit cijela pokrajina upir svoje oc1, oče­k.ujuć pomoć. inicija tivu, direktivu, SYe. por ima da se rije'i n plitu, jer su Lu vi stari borci. koji moraju du uče tvuju pri likvidaciji ove nemile afere, ua ·pUlskim drugovima lezi pokret ; oni u zvani da ga prošire u pokrajini :

a ti ljudi, pitajući pra,·ice stoje u zavadi sa

Puni nepokolebive vjere u socijalistički moral, očekujemo kongres, odlučni da svak, pa i mi, nosi sYoj dio odgoTornosli i da Tu če posljedice.

Premda smo imali O\·aj list nll raspolo­ženju, svijesni pravedne stvari, koju smo za­stupali, ali i stranačke odgovornos ti, nismo htjeli da ga u ovom poslu uporabimo. Drugovi delegati će ocjenili naš postupak.

Ova kriza je uzdrm ala svijest i vje ru u proceduru strankinih organizama. Ova ma a čitava lranka , koja toji uz nas, radi te pro­cedure niti ea ak nije oklijevala, kada je od­kazala po lušno l centralnoj upravi stranke i centralnim organizacijama. Radila je lako , jer je prozeta uzvišenim idealima socijalizma.

Bez sloge i sporazuma sa bečkim cen­' tratam-a radničkih organi2acija i .st~n~ ceo­Utr'dine upru\l'e nema UJJ ne može da ·.bUde

uspješna rad·a. Ova k nferencija mora da taj iiporaznm uspostavi.

Disciplina je na va snaga, ali razborita disciplina, a ne samo nalozi .

Izmedju nas i Beča podigla se zidina za koju valjda Beč niti potpuno ne zna l o,·aj kongres treba da je sruši.

Dodjite drugovi , da Vam damo rnčuu o našem radu i da sudile kakovu smo bo1·bu sa ustrpljenjem i lllndnošću jakih održali, bez da alarmiramo i borbu prolegnemo na širo polje !

~eka dodju naši prvaci ; bil će mnogo loga stečeno : upoznat će na -;e prilike, ocijeni t :e na ~ rad , pa će steci opreznog i kustya za budućnost.

E to drugovi : zn sto mo se borili tri go­dine, približava se: ono što se sa neke strane htjelo da osujeti smutnjom i '"kandalima, oži­

olvoruje se: - kongre om.

~a drugom rnje Lu, stoji za nas yeoma važno pitanj e : organizacij a.

Organizira li mo koliko i kako smo mogli sa skoro isključivim na ~im snagama. to l po-toji, plod j e velii e požrtvovnosti pojedinaca. ~ismo imali skoro nikakve novčane podpore od centrala, nismo imali tajnika, ni činovnika; često nam je uzm anjkala i moralna pomoć.

Sadn je red da se osnuje tajnnYo a da sred Lvn primaknu centrale. Pitnnje radničke

organizacije u Dalmaciji. u preležnoj mjeri je pitanje sred. lava . Ob ovom će bili glama riječ.

lli lorijn radničkog polu·eta u Dalmnciji. historija je raničkog li. ta. Ovaj komadić papira ne može du nadjc mira nigdje. lcilno ·e iz Tr ta u Budimpe'lu, odatl u Rijeku· pa u "plitu: pa u Zngrebu, pa Dubrovniku i Sibe-

n T rd u m rnlnom i m erijalnom

11: li t izl, z:i. d ·a ·o . mk t i 7.rlaYa t 'l ( . mo

ljudi zn . ·aka'" je dan. . • e moz da udoYolji

D '1 .1 fl{ ell3013: n mO~t.' da lJude ~DlO Yi-t tn·· ind3 ·aln ~ i polili' · ~ p kreta: ne

može da ud ·o !ji polrt.: ham 'tn e a ~i acije, nije tribina znan htn· H<n~. nije i llt.: mož da bud politic ·i , l.

H dn 'l.· k o .... nL. cij treba .1 izrad juju i izobrazuju Y jt: 'I. n w li pl tor. Pro-'incija inrt prn' o d~ e luži 1 l m. .Ili op· tnik I Ln: h . premd· ned l.tlno. o baYe e n u· h 1IHlih polr ha. Huda n~zadoYolj-

t,·o d dop:-.nild. lJ n ·a je malena. ah u YdikL njezine

pol.rebe. a U pn·om rt-dU ll r ledu 'tamp . lm"' m :-o 'T mena da mo adi nedo­

l l· 'l, 1p . pre tali hiti uhrojh·i fahtor u 1 · .jin-. lm i l ·alnom ja' nom zn otu.

. ·1·d ·i do adjaji i preobraženje u o­-.pod-.kim -. t JO '-·im prilikama u pokr-cijini •• hljcYaju n ·u krir ·u. na~u ·on trolu i ralo­horn u ' f, emno L

~Ii znamo ·oji 'U nedo.tatci. l\.a ·o će e

' mu tomu do ·o· ili. del t: ~d ti mor.JJU da re · u i d ron~divim dlu ·ama li l u··ine fa ·ticno z po treb radni·.- ...., po · la u Dalmaciji

Pm·e \mje form· la. l. · e izlaženje na zdr:. Yoj finan ijaln j p dlozJ. hit Ćt.: pitanje. ·oje ·e. nad rij

. a ·.t 1\-rt j lo(:ki dneYno a~red.. loj i pi­lanje o l le Lnil:kim Lla ajnama u D· ln1 ciji.

(h e ·. L 'l • dni e ·e in· i ncije u rukama -.u r.anib ·omt.> ar . R..idn ... tYo je na neza ·o­niti naein li. t.>DO uprci\ e Y -. imetka.

Radnic ·e boh:-.nih:e blagajne moraju da dodju u radni( -t -u -t: e d~ il1 uzm nu do­tj rati do one '1 int : a,T· LD h· J ·a ·o u ih radnici dor e u 'n1 drn .... in mje tim pa mo n da b ]e:-.n ·u rm.:. t koje moderna 1: .... ij na . može da pnili.

Pitanje je 7..draYlja i ehZI !~encije radnita. _-·ih Ye lt :::lk ne r t nt> ttiLe protiv načina k· ·o t.> p tura · ntim . 'le na da ozbiljno

hr ··un· mo i a > ·im pilcmjem. Da.-.a ·o d e anka prima na el

\di ·u od OY 'l . dtl ' t pjt>Oe.T..Dicl:'

u pr. Yljaju 1 o ·ijuro:tim.l. -. r ·jali ti· ··m kril t: -iji a.

li'ali ti u hla~ajnama nemaju amo da ·al l :I hi vode račune. nego da proY jaju Yeh ·'l do preporoda. te da po anu 1ct.iYni i dol rot ·omi ciml nici za ohranu radnič·-

7..dra ~ja. d ljedno radničkih zh·ota.

• ·n J j ac ·nuli da je O\"aj ·on-Jen it e '~~n ti 7 ... "1 budućn l ra-

g pokret , . l J:m d zi, h dm'k :nl n,

PoUrič~ OdborSo~ Dem.Strank~ J ako v Gabri ·, ·r ja Krs10 Gojun, d ·odjelac. Ivan Malošić, r t lar. Frane Pasino ich, Jlt a rin Zelić , težak.

Frano Schuhmeier o ijali· · · -· z lupni- n Parlamentu i zemalj -

"' ·om a om i općin-. .:t ,-jj čni · grada Beča.

bi'l -t: na izdajnic.ki naein u-nm~en od jedno,., ocijaln radn· ·a na koloi:h·oru ·ada t ha· '-.aćao jedne Ye--

li ·t dni č ·e up· tm e. Razbojni· je pripadnik noj ! tr.wci poli-

ti "kili i moralnih andila. ·oja mah·lje -r_

~an., ·o n ·om: lo j brat jedn -.. l n·· e ...._ ij Lno ,...a Z<L·tupni.ka .

Cbojica jt bio - ·ćan,ki r.:dnik "traj ·o­lomac. denuncijanl i du'mdnin :\·ojih dru o• rada. ·o jima je mno. o put te:~ ·o na· ·odio i radi lo~a ,..a boj ·otoYahu u na ··inu da :i. e nije mo,.,ao da n~ dj· rada. Da :e o·"eti. ubio je Zli tupn · · hnhmei ra. jer je on bio Yodja radni ·a i l r. e za n dnič ·a pra,·a.

Po ·oj ni drn ~ · mhn eier je bio ,Tfo plo­dan organizator · ... ,'t· tor. te je oa tim poljima 'it>Cito zadužio n ·J ·· proletarijal

l'rednik je h10 ·.,_ · ohlj br eno::::. rato-borno i poncno<> ljednika - - o,-aj

jn-

Ya.· ' j primje Yoj račun z ... plijene "to ·e ·chuhmeier na : ').

Pn·i IDL~JU rmma u boju protiY . 'an-

·o ocijalne ha_ e ·ojaje u .\u triji ila ·e--mo ... ć.a za · ep> en<~ Lu ra: ·oj je dao

dopriniJ o ru ·ini te razboj­Dh. -oja je pala na woma ta ·e

~ ane. lt joj obicna .... adna razhoji' • bi,·aju r lt:dnl trzaji am - i nec.a tn

tr.m · nt mo~u da budu OY.u·o, dje ... ' jib · l · . ali

raD..Ke m ...,u he- ku·~ "L.ne. d d.· oniti ebc ta· 'u d _

može d njtd1 za · · · jer !li t -ija l ~ L. niJe lupe-'Ln .... r lj ,-·tina.. zločina. ·oji j

T r- nka j hlati u I n tUjlUi .

prirod · . parna:

D1IJ~

ne ·a t' \Tatn 1

J o ·a b n e uia nije moralno I e n1· n~ o fv:i n t- n ·a ·oja im .. n ehi j

bili 't.t .. pri to 1 d....Loj"h·o .. ci;.Ji ·c:o~

Fra L ~uhm ie-.ra. Pc. ·o ni· j bio n Pa amen u w·oma

a a.h·an : i w radnic- ·

tražbine imahu no.?. -.premnog i nadJe7..no2 zanonrrateJja. l i: ljeznica.-i n mu obvezani jer j n .li Ja no· a njili o' e >ijed e i pazio na pobolfi e. ·oje hi re o Parlamenta otele yJ di na njiho'-n ·

Frano . huhmeier n Lajt. 5a na· sredine · ita'· je za Da< ,;ju ·elik. ali profi,·nici na;i o' i :-azbojnici, od e mrti neće - o ·ori­

lo je on poeeo dt. ru'i. mi naslaYljamo i o la\-it ćemo mladjoj eneraciji n · j djeci unučadi i praunneadi da do -oncaju to djelo i da o-"ećujn pokojll.i.h.a prooonh·';i -,a dje. y· zda kr'ćan.: ·e ~jale i njihm·e -. ezni.nc•. b "Linike i prija elje. d · ih n -tane. la i•·i ramotnu u pomenu Y 1ih nedjela n ime

· .". ocijulizm ... ~li u ;me -ocijalisti · ·o2 prolelarijala

almacije. nee h-ujemo uzi obi elji i ·e . - ·damo ·ape pred mrt'im o.:lancima a ·ta­lora mucenika. le idealno gpljemo punim pre­

'tima rYenih klinćića na nj~o,om n bu. mjereni da će oje Ya ~UT oplodi · mno .... o o el:n.ika.

Stranačke objave.

D j St

~ Dl od

Potrebita

bor :: .··a1 "',;:mo:;u--a- , e

JaAo> Gabri \iru>:o Pr­- ~enć. Fran~o P<e' ·ch.

raz j ašnj e nj e.

In· i nulni. ·i ne mogu da o t1r6e dva po e b a kongrc ·n u l oj imn hi rTO potlHr ku i političku ak ijn po ebice pod vrgl i ra prn i i ude il: zrToclne zaklj ul'k .

Radnički je pokr t ll formnciji ; on e t k izmdj uj , rncli toO'a mo nYjer ni dn je bolje uj dno taviti rad i ,·ijocati o rarlni ­člwm pokretu u DalmaciJi. koji obuhvata i politil·ku i truko\'lm dj latno t . o ipli tički 01'0' uiziran OCY rnuni:tva.

Pri Ya1 om na ' em djelu ozbi ljno Ye­elimo računa o r alnim priJiknma zemlje i kultm·noga tep n raclni ' tYa.

t oCYa. dok e prilike promijene, bolja j j dno tuvna al i u pje~nija akciJa kOJOlll će e pripravi ti u lov zn lo~eniji (kom­pliciraniji) r[ld .

K ome J do vike cerimoni ja i k::n·rre ovo neće godit i. ~li ne vit:emo. nego radimo, i t o mnogo radimo. pa rTledamo kako na­p orni na.... r ad mo;.c ela 1lone , pl. da .

l_; najboljoj, dakle, namjen: HP napO Kongres strukovnih organizacija jer mu prvo trukovna komi. ija ni j c1orasla: n t1 :sljeduo. ni Kongres socijalističke stranke napo P, premda ima pode nih lJuc1i, n eCYo Kongres radničkog pokreta, j r one nage, koje mOrTil i moraju tla djeluju na polju radničke borbe, bilo bi zlo one­JU OO'u6it i im racl i da. radi preuranjene diob e rada, ne pomognn . , vjetom i djelom, gdje toO' H j eta i djela nui.no tr eba.

I tinu najpri je ebi moramo da ret: mo!

Stranačka uprava. ocij aldemokrat ka tranka u Dalmaciji

nema u pr a ,·om mi lu rijeei v ju tr na~kn upravu.

Tomu j e uzr ok, da političke organiza­cije nij e bilo neO'o amo u plitu. Pred mje~ec dana e o. no' ala politi(;ka grupa u Šibeniku .

G plit u yazJa Je po~tojao Politički Odbor koji je bio 1 Je neka nhoYna trana -:ka in 'tancija i u 1 v e funkcije

pok:rajin k e ~trana<::ke upra\' . Tu m ol; vr i bez dYojbe bez redo ite

puno v la ti a t ran e drugova u pro,-inciji. Ali tu vlat do ada u ~·li d.ru<YO\i pripo­zr.aYali, j er u plitu kupina ljud.i koja ima. politi čke prerne ima na()'e da počme i provede vto tranački inter e::.i zahtjenju, a ako nema dovoljna reJ~tava Yije t i odO'o ­vorno t plit k ih drugova i"'la je i ide tako daleko, da ih znaju nači - i kada e radi o općenitim inter esima ocij lizma . u pro­vinc:Ji.

. pli u politička organizacija podpu­no funkcijonira i u vakom je ča u bila i j e pripravna da vr~i voj zadatak. lfanjka­vo ti ima; mno<Yo i tn jo" ima • la e pro­vede, ali ve u pi tanja formali b.l. i po­redne ITijedn o ti.

Uprava tranke hot:e re 'i upra>a po­kreb ·u pokrajini . Ovaj teret od<Yovorno·ti j e pre,reJ ik. p li l ki drugovi znaju da bi ga morali dj eliti i .a o tabm grupama. pa ob ovom pitanju konO're t reba tla rekne svoj u odlučnu .

Medjustrukovni Odbor. }Iedjustr ukovni oduor u p litu morao

bi da bude upravno t ij elo radničko()' pokreta. Sastavljaju ga delegati od upra,·a od stl'u­kovnih orgamzaCIJa.

Pr mela j , 'plit . tnro hojno polje trnka\ nib orgnni?acijn, po ua. em IH ln jo.

u racluickoj ma i nema do:tatno ljudi a tolike naobrazbe dn bi znali rukoYorliti .a t im aparatom.

Kon()'re ćr morati c1n orlrccli ako :-e ima opunovla ·ti Politi ·ki Oc1bor u 'plitu. da po \'ajoj U \ Hl.Javnn1-ti pro.1ri Poli tič!· i Odho1· i da i. ti dok ·e priEk, promijene YOth i go podar,..ki pokret.

Financije. X O\ t.ma rechtYa .-ocij.~libticke . trunke,

radničkih orgauizaciJa i li ta n pr laba : trnuka, orO'nlliZaeije i li:-.t imaju znatnih

durroYa. To lo; tanje na"ih no v<.:anih l"re1l ·tant

ima razloga n ~i nj •u iei da e list ti~ka na otlgo,-orno t i po~rtYovno. t . pht::-ke politi­eke or(l'anizacije. Premda O'il .. P. pi"e i vattla pi ·alo, admini tri ralo i odpravljalo bet,platno. ima vi;e to tina kruna d uga.

Dng lJi na papim hic'; pokriYeu :-;a "'je­r 1jama. ali razne organizacije i pojedinci . o· obito u pokr.tjini i drurr11je: ne i :-plaćuju

chw. na.-;Jie u organi .. mrije primile li t ali

ue moo-u da ga plate. Li~t JC udoYoljio potrebama tih organizacija, ali tro"koYi ~u

o tali na , p li tske drugoYe. Politička organizacija u • plitu

vazda bur1no prati tlo(l'odjaje n proYiuciji i u njetu. Bilo za iz bon•. bilo za \ a ~u drugu manife ta cij u ~ tampnYa. agituje. tro "i za TU pl'O\'incij 1, ali niko ne pla(:a nego

plit, ali ako rijetko ·a koJe ekcije c1odJe ne ~to to bivaju neznatni izno i. Ra(li toga p lit ·ka orrTaui.te: cija ima dug Ya. Ti dugovi

t obveze tranke n p1itu ote~0a~aju rad i mnOrTe tn.1ri, koje bi ·e morale Ua pro>edu: mora ~e proči preko njih. 'J e duCYOYe mo­raju da pom JO'JlU platiti i ekcije u p ro­viuclJL

Radničke organizacije oJno. 110 Ko­misiJa trukovmh 01 ganiz, ci p ne moze da ·ne tro~ koYe l'ihlniLkOrT pokreta. r pomoć i te r dO\·ito e meću na r.1 položenje fon­doYi tranke ili Ida. X a pollmiru tekućih potreba trukon1ih organizacija zrtYnJe e do bar clio pr1hoda politi čke organizacije. Rezultat biva tla . tranka o taje li;ena ~ ~ojih redoYitih prihoda a or(l'anizacija od jerlne te"ko ,lOkrivene potrebe ide u drugu bez pokrića.

Kon<Yre će morati da na uefiuitiYan načm nJe"l pitanje o pokriYanju redo vitih potreba h·uko\·nih or<Yanizacija i da nadje jedno reJoYito rre1o. iz kojega kom.ijja uzmoO'ne crpiti za ja\ni rad. za v ono 'to agitacija, organizonnje i go podarski polcreti mogu zahtjeYati.

- Yeli k i m rauuirki m redi" tima rac1nici e opcrC;zuju ·u par filira mjesečno i ta ·o

organizacije dubiYaju -.red t,·a koja tn'haju . Pred dva mje ·eca u 'rr,tu ~ odličilo ·

na konrTrC. u r<.dni':kih organizncij.l da e radnici oporezuju u 3 filira mje e~no. To ne rije:::a,:a na;.e financijaln pitanje.

• ·,·e ~to e ~b-orilo. po(·elo prirnHklo, poteklo je iz plita . .'ada je vrijeme ela e prilike red.e .. ~'pli ka je oro·anizac~ja tro"ila bez okliYanja i hez obL:ira ako j t b1lo za kulturne potrebe ma P, za ·traJko,·e, zn progone ili za političke akcije u mje tu ili U prOYITICIJl.

Jedna tranka k·1o :to je na"a. u in­teresu radničke st,·ari i ~ocijalizma, ue može

ela bude hPz uovaca. Ratli togn i gr,ri nn­vodonorra, Pohtt ·ld odbor (e predh:l.iti (1:t se . vi .. tmkovno i politi(·ki or•rnnizrvani ratlnici u D:dma(·iji o p orezuj u a st 11 eJ yi tom svotou1. <U ·lokupni izno. monto hi da pod­miri r • dulY ,,·e Komi ije. rmkovuih OJ'"c~· niz<H.:ija, li.ta i politi<"kog odb ,ra. \"i; k bi se dodijelio ondn li6ta. clok hi sntka grana . trallačl- • uj Jatu o ti: Komi::ija, Ji"t i Politi­";ki odbor nakon kongr~'a iwali voja vrela priiJOdu s kojima bi morali imati gotov ine u vukom .lučuju za . ,·aku }JOb·ebu.

"Crveni Barjak" bio je pri iUI.!n da obu. nvi ::\·oje izl<lz nJe. jer je ti 'kara u !·nJOj :e ti:;ka lJila nt.Il<l <~llO o. tala. bez lMlnr nagP.

D J kongre~a (e lil)t izlaz ti u o> om fol'lnatu a bt~e prote2no namijenj n pripra,·i k o11gre-a, te ć~ mo pnkazo1t , koje .. u po na"' em . nelu manjkavo ti na. eO'a pokr ta, da q ·ak bude imao makur priuli.žuu liku na· g stanja.

* nar 'cl11im brojevima . t:unpa6emo

medju o tal im i ove članke: "Radnički pokret u Dalmaciji.;: -~~e: to o ua;em porn.: . . :Jije~ovite organizacije u Dalmaciji .. : - Prorrrama tične razlike iztnedju ·ocija-

li. tič k i vih drugih n·anaka u D,tlmaciji.­,. r,za1 izacija rudokopaca u , IYcri~u . w

_R dni kt pokr t n DubronikJ -. -··a a prošlo~t -. (lli.torij ·ki prikaz na­

"ih borba.:.)

. U obranu Isukrsta.

xni vijet u ··ibeniku počeo je Yoj no,·i kur . Pop ~. km-pun u župnoj crk\·i u Docu rus­kokodekao e kao razjareni kokL protiY demo­krala. i zabonn i\ '1 Yoju zadaću propoYijedn­nja mira. Io~::.e i ~j ubaYi medj u lj udima. lj utio e proti,- loge medju hrYa lima i proroko\·ao

da će po BoJu kao kazna t ići mno 10 zla po­mirene . b·anke i njihoYc pr.·ake.

Jamačno alw pop .'·karpa na ta,-i onako­vim tonom. dobi t će zmicu.

.Jeli ili nije taj njcgoy I ·ulu · t propovije­eao mir i lotiu ·.' ako je. morao je zah,·alili Bo~::.u da je do'lo do mira medj u zayadjene braće.

H.emeta "· križa na. uyjeraYa da e ljutio na Farizeje. Znali ··km·pun tko u bili Ferizeji -~ Farizeji u bili on i židovi. l·oji u pod jedna­kom izlikom rad ili u Templu ono ' to on u crkYi u nedjelju.

~u. jPdan "karpin ma koliko galamio u crkYi, malo in teresa može da pobudi. Inlere an­Lniji je lio on~\i popić u .'tolnoj crkYi, koji e nabrljao o . ocij~1li/.m u

Dok bi laj pop p ov~o . ocijali te. \Tije­gjno ih i prikazivao najgorim tj udima. mo Ii bi ga smatrali neuljudnim ili zlim čovjekom. Ali kada njego\'a bLzot:no t ide lako daleko da l u ·a prik::tzuje on< ko im kakoYim nije bio, lu ne mozcmo da dozyolimo! On. je rekao da je I ·u bio ·ocijali t. To je laž: jedn;. ko je laž kao da je rekao da je umro od do ·,1de :lu;a­j uć-i jednog kaloli{·kog korizmeno~ 'propo\ JLCI­nika.

~Ii . mo ljubomorni na hi:tor ij ·ke istine. radi lo...:,a i prnsliamo: Isu nije bio ocijalisl.

h. zna ' lo će još li popi p rep i ati I ·u u!

....

Kada bi e laj pop manje htn io politikom. a 'i'e učio Yt'lo pi·mto. znno bi da I u..; nije radio ni~la drugo. ne,.,) nago,·ije.šlajul~t k ri kona djt'ltt. pozinw ljude na molitnt i po­koru za ' le~i kralje'~ 1\·o nebe ·ko. r:r u : ma nj e brbljanja. a 'i"e pameti~ :\eka ·e zal\·ori u obi i neka razmi'lja to radi u ime: Isusovo

u crkvi ! I ·u ., nije nikako' i ·o ·ijali l: ubo je : akn

'e ~o l Jlr(lt"•ll : l :1 l l • l( l r~,.. ll l t•i >-l }!(( -

. 1111 ' Hn1la lijepa na tako' e ocijalne nazore' Dalje: I · u ree : rr.k t kn ~w:11 111t h ·-

·o~ ~n ti, a i t 1' Jlr ,_:, i lt>lt t' TakoYu nauku

ne može :e profurtima;ili re,- lucijonarnim

ocijali lima : Jo': I·us je propo,·ijedao: ~X' l•wu ~

pr fit · 'nXJ•l 1 to l ~ Tako,·ih hi 'OCijali ·ta d:ma:,

dobro do "lo i CU\·aju ~

:\li bi mo li da o "-tro o ~ ioemo oeznalicu na propo,·ijed aonid. ~ećemo . jerbo hi radili proliY intere a reYolucije i ·prot uklerikalizma. :\eka popo' i bar m j ednom rabe pametno crk,.-u i propo ,-jedaonicu ! Tako~ :\eka tr aju maramu onima koji im još vjeruju. :\ ekn iza­zivlju lobodn mUiocc i ·ocijali. tc · po pje~it će >oju prop<l'l :\Ii ne možemo da dodjemo u rb-u da ih pobijemo: fncka na,·aljuju ·!o­bodno. naći će on pripravne ne. akciju a biće na'a bri ' a da ih izntčemo iz crkYe!

Ako će crk,·a . bog. o pa. tamjan. ,·eci i Ye ono "lo oni kažu da u ,-eti.nje i ' jera. po tali politicki a umeuti. mi ćemo kao poli­tic ·i protimici tu tranku i te ar mente uzeli u prelrc i kriliko,·ati. da dokažemo puku da je bolja na' a ideja. da je bolji ocijalizam.

Radi to a u na ~em je inlere u da e u crk\-i politizira. Že lj eli bi amo. ~ to pr poru­ear:::w pre vijeUom bi. kupu . da propo,:}jedoik bude kulturniji. ~po obniji. nacitaniji i da e ima malo vi'c milo rdja prama histodckoj istini u opće. da se ne dozi,·ljuju ovakovi pri­prizori. da herelicati kacu u obran u histo­rične lien o ti I u · to,·e !

Očekivana selekcija. Dok ·e raspada t ursko carstvo, cijepa ' C i

pra,·a:ka ·tranka u Dalma iji. Jednaki crv koji je grizao pet tolje ni hra · turske države, grizao je i ·labio vitku biljku pra\ a "ko politi~ko u·troj · tva, i etO ,.e~ u mnouim tranama \'ene. Da bi se pa ·ilo ono ~to jo~ ima životna i zdra,·a, bru i -e jekira.

mazija e predaje oš rini ko ira. Kako u he crogeni elementi u nenara\·nom

konulomeratu. od\·ojeni po ~ žnjam. uzgoju i 'Ve-tranim inte re ·ima, morali da živu zajedno u ime

držame otoman~ke misli. - tako u i najrazličitiji

elemen i - činja\·ali pra,·a:ki konglomerat. Do talno je bilo da topovi narodne odmazde na Balkanu za-re:'U t onm par~em zemlje pa da e ta mje·a

raspane i da pokaže tanke i nenaravne ,·eze. koje • u ·pajale ,.e to i pokrivalo komotnim pla:tem hn·a tva.

Ja,·na je aJna a mi u tom mjem pi-~a.:mo u n· e na nata 'a pri 'tojnom dozom pre­zira da je prava:t,·o u Dalmaciji u oči ma onih u Beču ·(avila kao emana ija i ekv ivalenat kr­-Lan ' ko ·o ijalne ·tra.nke poput one u Beču.

Pra,·a"ka ·tranka je morala do potrebe da bude J...·yas 1 temelj non j ·tran ci na u 'tuk radni­čkom pokretu, dakle p rotu ·o i jaJna: na u tuk liberalizma. dakle re"akcijona rna: na u tuk pre po­. a\ lJeno ircdentizma, dakle dtna t ička. ve je o ve~ mučke bila i tako' om je bila .:matrata:

ona je bila ja ·tuk na kome je au ' t rij ' k i zlotvor-poli i"ar ·pavao ' 'Oj mimi an Ali zveket onlija

i ~ ruvanje topova probudi a i on u taj ča uvidi da se pre,·ario. "ibenički prava i dado e mu il

calcio dell" a:i11o .. . ·akon to a ra. pu t općina je u lijedio i

logično je morao - kao opomena odoz 6. "Do­djo e" braća Slo\·enci da odrze polili ke tečajeve, , nam]erom da p trpaju jaz izmedju i tomi lje­nnika, da podpače pukotine u tranc1 i da o u­jete liberalnu i či o nacijonalnu · elekciju. Istinu, t. j. ono ~to e ·ada zbiva. navonja mo ll

zraku . ibenički pravaši po ,·ome podnašanju pri­

likom zadnjih douodjaja, uči n iše da mi ispravimo o njima svoj sud. ali oni svojim djelovanjem ra­

zočaraše Beč.

U tom gmm leži ze· ! U prava ~ koj ' tran ci po toj e dvije truje :

jedna. i·tiče ,·oj radikalizam 11 vjerskom pravcu a druga u nacijonalnom. Prvoj je predstavnik popovski -Dan- u Splitu, a dmgoj ,.Hn•at ka

riječ- u ibeni k-u. Prava "i oko _Dana - pripozna,·aju e hn•a­

tima jer im ta oznaka služi kao alibi za prodira­nje u narod za jačati upli\' rk\'e i reakcije. i to­vjetujući intere e naroda a onim crkve, ili rade i za intere e Beča t Rima pod komotnim pokrovi­telj tvom tro boje i prava ~ tv a.

Onima oko ,.Hn·. rije i" izgleda da je maki jave­li tičk i stajao dobro i upliv crkve i nO\·ac kranj ke braće. i blagonaklonost Beča, aJ i u odlučnom ča u znali u koja im ' e dužn t nameće kad pošteno pripadaju jednoj tran i. Njihov je istup dakle morao da zabrine i Au triju i Rim.

:-.ljima nije bilo odvratno birati izmegju ota­jin tvenih interesa Beča i klera i narodne tvari, pa neminovno d od jo~ e do zbliženja -a demokra­tima. Stranka dakle koja je ne)!irala Srbe u ime vog na ijonaJnog kapitala, - u hi toričkom momennt idealno im pmža ruku i po taje srbo­

fiLka.

To zbliženje izazvalo je Q'UŽVU i negodovanje koliko u taboru de mokrata. toliko i u onom prava­~ a. l a vim je hvatlji o.

Reakcijoneri. klerikali i au trijanci. koji se ugnjezc,liše u pravaškoj . tran ci, uvidi~ e da im e a najzadnjim tanovnem i i ·tupi ma reprezentantnih ljudi, u košu gnječe jaja. pa ~ e premaju da ih odguraju iz · tranke. Liberalno-na ijonalni elementi kompromituju prava ku tra.nku. jer bi mogla da po tane ono ~to mnogi još mi le da je, ili bi mo­rala da bude : na ijonalno-radika lna kupina u lužbi jedne političke nacijonaJne ideje. Dočim

odavna takova nije. ne o politič ko ratilo Be a i Rima.

Demokratski je tabor u vici , jer pred toji u kočenje do ju era najljućih mu protivnika, baca ga u cudo i zabrinjuje.

Pristupaju ći ocjeni te nove pojave ll na~ em ja,·nom životu, mi bez okolišanja velimo da je po na· em udu to njihovo djelo razborito. Nego, i na · ta nova družba o ta\·lja malko zapanjene. jer · e je do jučer uzajamn lupežakala i prilično azi­jat ki pobijala. To je znak da u javnom životu bijaše po rijedi ili inte re ili o obni nagon .

Jer ako u Iranke i njihovi ljudi bili ona­kovi te onakovi i onakovi, sa takovim ljudima nema i nemože da bude porazuma i z.ajedničkoga rada. A ako a im a i može da bude, znak je da je falilo pri tojno ti i pono a de no i lijevo, ili da jučerašnji protivnici ni u bili onakovi i onakovi, kako · e iz­mjenično prikazivahu. To bi očitovalo da ve puno računa na lupo t i lijepu odano t naroda koji mora da blati i obožava, da fućka i aplaudira po

mi Značilo bi da je borbama manjkala kakva

idealna, programatična i moralna podloga, a da e ·amo omoQ'Učivahu ra pirujući lične mržnje .. .

l dana dok po Šibeniku vrije, :\uje se :

popovi su hrdje , križ na popO\'e ! X ili Y je lopov, a onaj dn.gi je još veći ! Razlozi spora. od velike političke pedagogičke vrijednosti e pre ·u ću ju .. Narod će o tati neobaviješten ... Slijedit će os0bc, ili će e odvojitt ud crnaca. mržeći ih bez znati

zašto.

\i bez u·tezaoja od ot> ravamo i elekciju i porazum u interesu liberalizma i ocijalizma. Al i,

aj111e ! Demok~ati ·e · premaju da u gjubar bace ' voj kulturni program. da bi u novoj redin i bio ugodniji boravak novim prijateljima !

Po to111e selekcija nebi bila koristna Dalma­ciji i duševnom i umnom prometu naroda.

Ako se prešućuju veliki razlozi konflikta sa popovima austrijancima, ako se odbacuje kulturni program, neminovno idemo u susret novoj periodi borba na perzonalnom temelju, a to nas ni najmanje ne veseli, jer od elekcije ljudi narod ni u dušev­nom ni gospodarskom pravcu nema što da oče ­

kuje: ova selek ija mjesto da markira smjeli i simpatični korak napred prama neonacijonalizmu, liberalizmu i dem::>kratizmu, da se ljudi ne kom­promituju. ide se korak natrag ....

U pravaškoj sredini svi stoje s računicom u mei. Ako pravaški ustaše (frakcija oko -Hrv. Ri­ječi") uskoče s demokratima - popovima ostaju blagajne i kranjski novac, a po kulturnom steper1u Dalmacije, došljedno dužnici . Svakako stojimo pred ,·ažnim preobraženjima. Ako do toga ne dodje. znak je da su ljudi ipak pametni.

Za svaki doba r račun fratri bijeli , smegji i crni te popovi - rade. Propovijedi se u crkvama nizaju ... .

\i ćemo budno pratiti dogodjaje i vršiti naše

zvanje kritike i kontrole , da i jednima i drugima rečemo što ih ide.

Partija je započeta - : koji saveznici imaju bolje adute : Beč - Rim ili mogući uskoci i de­

mokrati ? Vidit ćemo. Žalostno je što pred nama ne­

ćemo viditi buržoaske predhodnike. Takav je po­litički razvoj kod na . lnvolucija križanje. teturanje!

j. Dorbić.

Radnički pokret u Puli i naš list.

So ijalisti~ki pokret u Puli medju rad­nicima na~eg naroda ne napreduje kako bi bil u želj i naših hr\at kil1 druaoya u onom amd u.

'abiraju 'i Ye ZIYe energijt> i priprav­ljajući e na nov rad o d k ojega e mnogo nadaju. pisaše nam da e porazumimo oko li ta, pošto bi i njima mor-ao ua ~) u.li i da im bude \"Otli l: i drao-ocij i njeno sred~t"VD

ozaoja radničkih masa našega jezika u Puli i Istri.

Dok n Ye eli to probudjenje hrvat-skih socij al . ta u Puli, želimo im najbolje u pjehe u borbama koj će d a počmu d o ­no• imo ovo priznanje i ocjenu našeg li ta . koj nijedi ne to vi •e nego slučajne i pro­zirno žučljiv e haj ~e kaJao kili cb.ngnba.

Politički odbor jugo lavenske ekcije n ~e tranke u Puli medju o talim. pi~e

nam:

"Mi se sada vrlo sjećamo onog "uspješnog rada Glasa Radnog Na­"roda, jer je za sobom ostavio mnogo "boraca proletarske klase, pa se na­"damo da je" (Crveni Barjak) "naj­"bolja garancija za napredak". ( naime

radničkog pokr ta u Puli.)

-

d š

s