broj 52. godina ii. 23. rujna 2005. ... · slavonska avenija 2, 10 000 zag reb, (za: sluæba za...

28
Broj 52. Godina II. 23. rujna 2005. BESPLATNI PRIMJERAK w w w . h r v a t s k i - v o j n i k . h r 2,10•CAD 3,00•AUD 3,30•USA 2,00•CHF 3,50•SIT 430,00•SEK 17,00•NOK 17,00•DKK 15,50•GBP 1,30 ISSN 1330 - 500X PRINTED IN CROATIA K r i l a O l u j e S l u æ b e n a a k r o b a t s k a s k u p i n a H r v a t s k o g r a t n o g z r a k o p l o v s t v a

Upload: others

Post on 23-Oct-2020

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • Broj 52. Godina II. 23. rujna 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

    €2,

    10•C

    AD

    3,0

    0•A

    UD

    3,3

    0•U

    SA 2

    ,00•

    CH

    F 3,

    50•S

    IT 4

    30,0

    0•SE

    K 17

    ,00•

    NO

    K 17

    ,00•

    DKK

    15,

    50•G

    BP 1

    ,30

    ISSN

    1

    33

    0 -

    50

    0X

    PRIN

    TED

    IN C

    ROA

    TIA

    “Krila Oluje” Sluæbena akrobatska skupina Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

  • J edan kineski ribar je poginuo, ajoπ su dvojica ranjena kada jebrod indonezijske ratne mor na -rice Tanjung Dalpele zapucao nakineske ribarice zateËene u krivolovu.Incident se dogodio u indonezijskimte ritorijalnim vodama, u Arafurskom moru uz Novu Gvineju. Prema navodi-ma iz indonezijske mornarice, Tanjung je zatekao Ëetiri ribarice. Tri supob jegle, a Ëetvrta, Fu Yuan Yu, koja je nosila kinesku zastavu, nije odgo-varala na radio i svjetlosne pozive da stane. Nakon tri hica u zrak, ratnibrod je otvorio vatru na samu ribaricu, prema njenom niæem dijelu, “posvim procedurama”. Stradala su trojica ribara, a joπ trinaestoricu je mor -narica zatekla na brodu.Kineski veleposlanik u Jakarti joπ se nije izjasnio o incidentu.

    O d petka, 23. rujna, novi prvi Ëasnik Eu ro corp -sa u iduÊe dvije godine bit Êe belgijski gene -ral bojnik Charles-Henri Delcour (na slici). Tuduæ nost dosad je obavljao Francuz Jean-Louis Py. Eu -ro corps, paneuropska obrambena sila, uspostavljenje 1992. godine na inicijativu Francuske i NjemaËkekao prvi korak prema europskoj vojsci. Godinu dana

    poslije potpisan je sporazum o suradnji s NATO-om, stoga je general Pyod kolovoza 2004. do veljaËe 2005. bio zapovjednik postrojbi ISAF-a. Uafganistanskoj misiji sudjelovao je i novoimenovani Delcour.

    2

    WASHINGTON

    P rinc Charles od Walesa 18. je rujna sveËano otkrio novi spomenikposveÊen onima koji su pridonijeli pobjedi u bitci za Britaniju prije65 godina. Spomenik je postavljen na inicijativu povijesne udrugeBitka za Britaniju, a nije posveÊen samo pilotima, nego i svima koji su ihpodræavali na zemlji: mehaniËarima, tvorniËkim radnicima, inæenjerima...Impresivni komad granita dugaËak 25 metara umjetniËki je uobliËio kiparPaul Day, a postavljen je izmeu Memorijalnog centra RAF-a i legen-darnog Big Bena.

    P iπuÊi za ameriËkiposlovni list WallStreet Journal, aus-tralski predsjednik vladeJohn Howard (na slici) poz-vao je na bliskiju meuna -rodnu suradnju u spre Ëa -vanju πirenja oruæja zamasovno uniπtenje. Raz -log tome je briga da Uje -dinjeni narodi dosad, pa niti na nedavnom samitu, nisu uspjeli pridonijetinekom Ëvrstom sporazumu ili programu koji bi se ticao tog problema. Ukontekstu UN-ovih problema “uspjeh meunarodne zajednice u borbi pro-tiv ovih prijetnji ovisi o volji vlada da surauju kako bi poduzele konkretnemjere”, ustvrdio je Howard, pri tome pohvalivπi inicijativu o spreËavanjuπirenja koju je 2003. inicirao ameriËki predsjednik Bush.

    N akon πto se rus -ki lovac Su-27sruπio proπ logtjedna nad Litvom do-π lo je do diplomat skihtrzavica izmeu dvijuzemalja. Naime, ruskoministarstvo vanjskihposlova poslalo je notusvojim litvanskim kole -gama u kojoj se navodi da su olupina zrakoplova i pilot, koji se sigurnokatapultirao, pod ruskom jurisdikcijom i da ih tamo treba i vratiti. Litva jena te navode protestirala, a tajnik litvanskog MVP-a je izjavio da su Lit van -ci pokuπali uzeti u obzir sve ruske æelje, ali “ovo je bilo previπe”. Pilot, kojije zadræan u Litvi do kraja istrage, trebao je letjeti u neutralnom podruËjuizvan BaltiËkog mora, ali je siπao s pravca zbog zasad nepoznatih razlo-ga. Nije imao ovlasti letjeti iznad Litve.

    Z apovjednik ruske baltiËkeflote admiral Vladimir Va-lujev proπloga je tjednanajavio da Êe u iduÊe dvijegodine u njoj porasti broj pod-mornica. Bit Êe formirana pod-morniËka brigada u kojoj Êe par-

    ticipirati πest do devet podmornica nastalih u sklopu Projekta 677 Lada.Zasad u baltiËkoj floti postoje tri podmornice od kojih su dvije u stalnojborbenoj spremnosti. Do smanjenja broja podmornica doπlo je nakon ras-pada SSSR-a 1991. godine.

    Pucnjava na ribaricu

    23. rujna 2005.

    Spomenik pobjednicima

    MOSKVA

    LONDON

    JAKARTA

    Novi zapovjednik EurocorpsaSTRASBOURG

    Pripremio D. VLAHOVIΔ

    Rast podmorniËke flote

    ProblematiËni padVILNIUS

    SVIJET

    Howard kritizira UN

  • Fregate klase Formidable

    U HRZ-u se od poËetka πkolo-vanja novih naraπtaja vojnihpilota velika pozornost prida -vala i akrobatskom osposo -b ljavanju pilota u vojne svrhe,a ove je godine ideja ustrojava -nja sluæbene akrobatskeskupine HRZ-a poprimila i kon-aËni oblik

    “Vaπa obuËenost i uvjeæbanostje najvaænija u ostvarivanju naπihmisija i zadaÊa te u prihvaÊanjuNATO standarda. Vi, mladi, kojiste se pridruæili HRM-u i oruæa -nim snagama, doπli ste u pravusredinu..., poruËio je ministarRonËeviÊ hrvatskim mornarima

    IZ SADRfiAJA

    IMPRESUM

    3

    Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

    Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici rubrika: Marija Alvir([email protected]), Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

    Novinar: Leida ParlovFotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041

    Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

    Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

    Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

    Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

    djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

    Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 6000 primjeraka

    U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

    Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2005.

    Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

    Od proπlog tjedna 200 pripadnika 3. gardijsko--oklopno-mehanizirane brigade s raspoloæivommehanizacijom radi na ËiπÊenju kanalske mre -æe u tri slavonske æupanije. Pripadnike Hr vat -ske vojske koji rade na ËiπÊenju u Privlaci kod

    Vinkovaca obiπli su premijer Ivo Sanader,predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir ©eks

    te ministar obrane Berislav RonËeviÊ

    S t r a n a 4

    S t r a n a 1 2

    Kada svih πest fregata Formidable ue u operativnu uporabu, singapurska

    Êe ratna mornarica od lokalne prerasti u snagu sposobnu djelovati na otvorenim

    morima daleko od matiËnih luka

    S t r a n a 2 2

    S t r a n a 8

    U Puli obiljeæena 14. obljet-nica i Dan Hrvatske ratnemornarice

    Naslovnicu snimio Igor SKENDEROVIΔ

    TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

    Sluæbena akrobatska skupina HRZ-a

    Vojska ukljuËena u obranu od poplava na podruËju Slavonije

  • D e set bro do va flo te Hrvat skerat ne mor na rice, pred voenoraket nom top ovnjaË om “Dmi -tar Zvon im ir”, up lov i lo je prot ek logvi kenda u pul sku luku us id rivπi sena gatu “Ri jeka” kako bi, ove go di -ne iz van ma ti Ëne luke Lo ra, bi li diosveË an og obil jeæ av an ja 14. obl jet -nice Hrvat ske rat ne mor na rice. Iakoje pro gram om sveË an o sti bi lo pred -vieno da mjes to srediπnjeg do -gaan ja bu de pul ski gat i za tu jepri go du post avlje na po zor ni ca na“Faus tu Vra nË iÊu”, zbog kiπnog i

    vjet ro vit og vre me na srediπnja sve -Ëan ost od ræ ana je u pre li je pom zda -n ju pul skog Do ma hrvat skih bra ni -te l ja. Iz os tao je sa mo na joË ek i van i jigost sveË an o sti, preds jed nik ivrhov ni zap ov jed nik OSRH Stje panMe siÊ, Ëi ji zrak o plov zbog ol uj nebure ni je mo gao slet je ti na pis tupul ske zraË ne luke. No, un a toËtome sve Ëar ski ugoaj ni je iz os tao,a meu ugled nim gos ti ma bi li sumin i star obrane Ber i slav Ron Ëev iÊ,dræav ni taj nik MORH-a Mate Ra bo -teg, naË el nik GSOS-a RH gen er al

    zbo ra Jo sip Lu ciÊ, zap ov jed ni cigrana i kor pu sa, æu pan Is tar ske æu -pan i je Ivan Jak ov ËiÊ, os ta li æu panipri mor skih i dal ma tin skih æu pan i ja,pred stav ni ci gra da, te os ta li vi so kivoj ni i ci vil ni du æ nos ni ci.

    Poz dravlja juÊi sve na zoË ne zap ov -jed nik HRM-a vi cead mi ral Zdrav koKar dum pods jet io je na slav nu, tri-naest stol jeÊa du gu po mor sku pov i -jest i vel iki do pri nos HRM-a u Do -mov in skom ratu, is tak nuvπi kakodan as HRM in ten ziv no ra di natrans for ma ci ji, pri prem a juÊi se za

    OBLJETNICA

    4 23. rujna 2005.

    U Pu li obil jeæ e na 14. obl jet ni ca i DanHrvat ske rat ne mor na rice

    Na javljeno per son al no i ma te ri jal no jaË an je HRM-a

    Ves na PIN TA RIΔ, snim io Æeljko STI PAN O VIΔ

    “Vaπa obu Ëen ost i uv jeæ ba nost je naj vaæn i ja u ost var iv an ju naπih mis i ja i za daÊa te uprih vaÊ an ju NA TO stand ar da. Pose bi ce sam za do vol jan po Ëet kom an gaæ ir an ja no vogos obl ja, πto je vel iki usp jeh cjel ok up nog obram ben og sus ta va. Vi, mla di, ko ji ste seprid ruæ ili HRM-u i or uæ an im sna ga ma, doπli ste u pra vu sred inu. MORH Êe uË in i ti svekako bi bio po æel jan pos lo da vac a vi ste naπ naj bol ji mar ket ing”, por uË io je min i starRon Ëev iÊ hrvat skim mor na ri ma

    Na javljeno per son al no i ma te ri jal no jaË an je HRM-a

  • preuz im an je svog di jela za daÊezaπtite in tere sa na moru. Na pom e -nuo je i kako HRM oË ek u je kval i -tet no poz i cio nir an je u or uæ an imsna ga ma i druπtvu uo pÊe, kako jeveÊi dio re for mi usp jeπno prov e dente kako Êe teæiπte u raz vo ju HRM-au bud u Ê nos ti bi ti na per son al nom ima te ri jal nom jaË an ju. Is tiË uÊi kakoje naπe Jad ran sko more naπ pon os ine pre kin u ta ve za sa svi jet om, vi -cead mi ral Kar dum je pods jet io danar od ko ji rasp ol aæe i di je lom mor -ske obale ni je nes re tan bez vlas titekrivnje te je u tom kon tek stu por u -Ëio kako Êe hrvat ski mor na ri prid o -n i je ti da hrvat ski Jad ran bu de pok -re taË na pret ka i bla gos tan ja, moremi ra i pri jat eljstva, more hrvat skogpon o sa i pre poz natlji vos ti.

    Zah val ivπi se πto je Is tar ska æu -pan i ja i Pu la iz a bra na za mjes toovo go diπnjeg obil jeæ av an ja Danamor na rice ri jeËi do bro doπlice upu tioje mor na ri ma i svi ma na zoËn i ma iæu pan Ivan Jak ov ËiÊ.

    Pot om se Ëes tit ka ma prid ruæ io inaË el nik Glav nog stoæ era OSRHgen er al zbo ra Jo sip Lu ciÊ ka zavπikako je HRM sim bol naπe dræav -nos ti na moru i pon os svih nas.“Danaπnji naraπta ji mor na ra da li susvoj do pri nos iz gradn ji mod erneHrvat ske rat ne mor na rice i bud uÊeobal ne straæe. Za jed ni Ëka re for maOSRH u pot pun os ti je prov e de na,uË in jen je snaæ an zaok ret od proπlo -sti pre ma bud u Ê nos ti, a bud u Ê nost

    je HRM-a os ig u ra ti hrvat ski dioJad rana”, ka zao je gen er al Lu ciÊ,do davπi kako mo ra mo po Ëe ti mis li ti,ali i ost var iv a ti viπi os ob ni stand ardhrvat skih mor na ra. “Sto ga”, ka zaoje, “sljed eÊa je za jed ni Ëka za daÊaMO i GS-a pok re nu ti pro ces mo -dern iz a ci je i stand ard iz a ci je, stan o -gradn je, πko lov an ja ibol jeg na graivan ja ra -da naπih djel at ni ka”.

    Na kra ju Ëes tit ke jeupu tio i min i star obraneBer i slav Ron Ëev iÊ pod -sje tivπi ovom pri god omna 1991. ka da je JNAblo ki ra la hrvat ske lukei po mor ski prom et. I utako teπkim tre nuc i mapri pad ni ci tek us tro je neHRM su prot stav ili suse ne pri jat el ju i namoru i u pri mor ju iz -vevπi dan as leg end ar nu ak ci juMale Bare te zauz im an je skla diπtau Tat in ja ma, a na pros to ru πiben -skog ak va tor i ja zar obl je na su 34 ne -pri jat eljska bro da. Svo ju borb enu iop er a tiv nu spos ob nost pok a za la jeti jek om Do mov in skog ra ta i op er a -ci je Ol u ja onem o guÊ ivπi dje lov an jene pri jat eljskog bro dovlja u pod ruË jujuæ nog Jad rana. Dan as je, is tak nuoje min i star, cjel ok u pni naπ na porusm jer en na ubrza nu iz gradn ju ka -pac ite ta i dos ti zan je pot reb nih spo -so b nos ti kako bis mo mo gli odg ov o -ri ti nov im si gur nos nim iz a zov i ma,

    do davπi kako Êe se zaπti ta su ve re -nite ta i uku pnih hrvat skih na cion al -nih in tere sa na naπem di je lu Jad -ran skog mo ra re al iz i ra ti teæiπnoprov ed bom za daÊa obal ne straæe.

    OBLJETNICA

    23. rujna 2005. 5

    Min i star obrane Ber i slav Ron Ëev iÊ uiz ja vi nov in ar i ma krat ko se osvrnuona prob lem a tiku stam ben og zbrin ja -van ja djel at ni ka MO i OS-a ka zavπi

    kako MORH ni je u mo guÊ nos ti za sa -da ri jeπiti sve zaos tat ke iz proπlo sti,veÊ Êe se fok u si ra ti iskljuË ivo na os i -gu r av an je za do vol jav a juÊ ih stam be -nih uv je ta za djel at nike sus ta va ko jiÊe po pot rebi sluæ be bor av i ti iz vanmjes ta pre biv a liπta. To znaËi da Êestan o vi bi ti os ig u rani sa mo za sluæ be -ne pot rebe i u tu svrhu se tre nu taËnodovrπava nek o liko ob jek a ta. Zgra daDo ma hrvat skih bra nitel ja, kao iZgra da ad mi ral ite ta, neÊe bi ti pre -dane na up ravljan je ci vil nim struk tu -rama, veÊ Êe ih, po glav i to Dom hrvat -skih bra nitel ja, MORH ra bi ti za pro -tok o larne ak tiv nos ti i druge pot rebeOS-a, πto ne iskljuË u je i mo guÊ nostsur adn je i us tu pan ja pros to ra za pot -rebe ci vil ne za jed nice. Stan je HRM-amin i star je oci je nio do brim, iako imajoπ mno go pros to ra i pot reba u njez i -noj daljnjoj iz gradn ji i jaË an ju. Po -boljπana je tehn i Ëka is prav nost ka -pac ite ta HRM-a, a pit an je re mon taplov i la treb a lo bi se ri jeπiti du go go -diπnjim ugov or om s nek im od hrvat -skih bro do grad iliπta o Ëe mu su raz -gov o ri u ti jeku. Bit no je is tak nu ti daima ka pac ite ta i bro do grad iliπta ko jamo gu obav i ti tu za daÊu i ne ma ra zlo -ga da no sit el ji re mon ta i od ræav an jane bu du hrvat ska pod u zeÊa, is tak nuoje min i star.

    Dom hrvat skih bra nitel ja i zgra dazap ov jed niπtva neÊe se pre dav a tici vil nim struk tu rama

    Ministar obrane Berislav RonËeviÊ obavio je smotru sveËanogpostroja mornara ispred Doma hrvatskih branitelja

  • “Vaπa obu Ëen ost i uv jeæ ba nost je naj -vaæn i ja u ost var iv an ju naπih mis i ja iza daÊa te u prih vaÊ an ju NA TOstand ar da. Pose bi ce sam za do vol janpo Ëet kom an gaæ ir an ja no vog os obl ja,πto je vel iki usp jeh cjel ok up nogobram ben og sus ta va. Vi, mla di, ko jiste se prid ruæ ili HRM-u i or uæ an imsna ga ma, doπli ste u pra vu sred inu.MORH Êe uË in i ti sve kako bi bio po -æel jan pos lo da vac a vi ste naπ naj bo -lji mar ket ing”, por uË io je min i star

    Ron Ëev iÊ upu tivπi joπ jed-nom Ëes tit ke svim pri pa -dnic i ma HRM-a na nji hov ojvi so koj pro fe sion al nos ti ido mol jubl ju.

    Na kra ju sveË an o sti uru -Ëe ne su poh vale i na gradete pro mak nuÊa u viπiËin, a min i star Ron -Ëev iÊ uruË io je i od -luke o pro mak nuÊ i maËet vor i ci gen er a la.Ovom pri god om u Ëinvi cead mi ra la pro mak -nut je Zdrav ko Kar -dum, zap ov jed nikHRM-a, u Ëin ge -

    n e ral boj ni ka Mate Obra do-viÊ, zap ov jed nik 4. kor pu saHKoV-a i Vik tor Ko privnjak,zap ov jed nik HRZ-a i PZO-a,te u Ëin ko mo do ra An te Ur liÊ,naË el nik stoæ era HRM-a.

    U pri go di ove obl jet nice u Do muhrvat skih bra nitel ja post avlje na je iizloæ ba make ta pov i jes nih bro do vaJure Lukete te sli ka s mo tiv i ma mo -ra ©ime Do brote, dok su bro do viflo te HRM-a bi li ot vo re ni za pos jetgraana, a u veË ern jim sat i ma slu -æe na je u mor na riËk oj crkvi Gos peod mo ra i sve ta mi sa.

    Vi cead mi ral Zdrav ko Kar dum is ta k nuoje kako bi se u id uÊ em de set o go di -πnjem raz dobl ju u veÊ oj mjeri treb a ligrad i ti no vi bro do vi, i to teæiπno za za -

    daÊe u miru, po glav i to za obal nu stra -æu. Is tak nuo je da oË ek u je kako Êe seobal na straæa for mi ra ti u sklo puHRM-a, i to tako da bi uz flo ti luHRM-a kao borb en og di jela bi la iobal na straæa s teæiπnom za daÊ omzaπtite in tere sa u miru. Do noπen je Za -ko na o obal noj straæi oË ek u je se u lis -to pa du i treb ao bi jas no od red i ti tko jeglav ni au tor itet i no sit elj ak tiv nos ti iodg ov or nos ti u od raivan ju za daÊaobal ne straæe.

    Iz gradn ja nov ih bro do va za za daÊe u miru

    OBLJETNICA

    6

    SveËanosti su nazoËili visoki vojni i civilni duænosniciMORH-a, Istarske æupanije i grada Pule

    23. rujna 2005.

  • ZNANSTVENI SKUP

    723. rujna 2005.

    Z nanstveni skup pod na zi vom“CBMTS In dus try IV” - 3.svjet ski kon gres o ke mij skom,bi o loπkom i ra di o loπkom ter or iz mu,od ræ an je od 17. do 23. ruj na u Du -brov ni ku. To je Ëetvrti znanstveniskup i treÊi kon gres u ni zu CBMTSIn dus try ser i je, a or gan i za to ri suhrvat sko Min is tarst vo obrane i am e -ri Ëka tvrtka ASA (Ap plied Sci enceand Anal y sis Inc.).

    Na kon gresu sud jel u je 140znanstven i ka i struËn jaka iz 39 ze -mal ja svi je ta. Svi oni rade na spre -Ëav an ju πiren ja znan ja o or uæ ju zamas ov no uniπten je i tehn ol o gi je nje -gove proiz vodn je, te na pos tup ci masuvremene detekcije i iden ti fik aci jeke mij skih i bi o loπkih agen sa i ra di o -ak tiv nih tvari, kao i na os ob noj i ko -lek tiv noj zaπti ti, de kon tam i na ci ji tena pro sud bama mo guÊ ih posl jed i ca imed i cin skom tret manu u sluË a junuk lear no-ke mij sko-bi o loπkog ter o -

    riz ma. Ti jek om kon gre sa od ræ a ne su itehn i Ëke dem on stra ci je na ko ji ma suspon zo ri pri ka za li naj nov i ja dos ti gnu -Êa u tom pod ruË ju.

    Uvod u kon gres bi la je pred kon -gres na ra di on i ca pod na zi vom“Neπiren je or uæ ja za mas ov nouniπten je”, na ko joj su sud je lov a liem i nent ni struËn ja ci iz tog pod ruË jaiz mno gih meun ar od nih vlad in ih inev lad in ih or gan i za ci ja. Ti jek omdvod nev ne ra di on ice raz mot ren jeprob lem spreË av an ja πiren ja or uæ jaza mas ov no uniπten je, a su di on i ci suim a li pril iku steÊi znan ja iz pod ruË janaj su vre me ni jih pos tu paka i mjera zaspreË av an je πiren ja znan ja o or uæ juza mas ov no uniπten je, tehn ol o gi jenje gove proiz vodn je te nji hove mo -guÊe up or abe u ter or is ti Ëke svrhe. Usklo pu ra di on ice pri ka za na su i is -kust va am er iËk ih tim o va u spaπav a -nju nas trad al ih u tsu na mi ju u ju go is -toËn oj Az i ji pot kraj proπle god ine, πto

    je iz az va lo os o bi -to za nim an je.

    Kon gres je ot -vor io po moÊn ikmin is tra obraneza obram benupol i tiku Igor Po -kaz, preds je dateljHrvat skog or -gan i za cij skogod bo ra u Ëi jemsu sas ta vu pred -stav ni ci Min is -tarst va obrane idru gih ti jeladræav ne up rave,

    te znanstven ih in stit u ci ja, a za pred -sje dav a juÊ im su sto lom, kao hrvat skipred stav ni ci, bi li i bri ga dir ZvonkoOre hovec i puk ov nik Slav ko Bok an.U ime Meun ar od nog izvrπnog od -bo ra okupljen i ma se obra tio preds je -datelj Rich ard Price iz SAD-a, a su di -on ike kon gre sa poz drav ili su i am e -riËki gen er al Da vid Poy thress te vel e -pos lan ik Rog el io Pfirt er, gen er al ni di -rek tor Or gan i za ci je za za bra nu ke -mij skog or uæ ja, na kon Ëe ga je us li je -dio rad u sek tor i ma. Tehn i Ëke de -mon stra ci je od ræ a ne su u voj nomkom plek su u Ku par i ma u sklo pu sce -nar i ja spreË av an ja trans por ta or uæ jaza mas ov no uniπten je, a uz spon zo rekon gre sa na nji ma su sud je lov a li pri -pad ni ci spe ci jal ne pol i ci je MUP-a teGran i Ëne pol i ci je i pos troj be AB KO-aGlav nog stoæ era OSRH-a, 33. in æe -njer ij ske bri gade HKoV-a te am er i -Ëk og 4. ti ma za ci vil nu pot poru kodNBK ter or iz ma iz At lan te, Geor gia.

    TreÊi svjet ski kon gres o ke mij skom,bi o loπkom i ra di o loπkom ter or iz mu tepred kon gres na ra di on i ca i tehn i Ëkedem on stra ci je izvrsna su pril i ka zaus va jan je znan ja i razmjenu is kus ta vau sklo pu naj su vre me ni jih pos tu paka imjera za spreË av an ja πiren ja znan ja oor uæ ju za mas ov no uniπten je i tehn o -lo gi je nje gove proiz vodn je, kao i po -stu paka su vre me ne de tek ci je i iden ti -fik aci je svih po ten ci jal nih ke mij skih ibi o loπkih agen sa i ra di o ak tiv nih tvari,os ob ne i ko lek tiv ne zaπtite, de kon -tam i na ci je i med i cin skog tret mana, asve ra di spreË av an ja i uman jen japosl jed i ca NKB ter or iz ma.

    U Du brov ni ku od ræ an znanstveni skup CBMTS In dus try IV

    TreÊi svjet ski kon gres o NKB ter or iz muKon gres je izvrsna pril i ka za us va jan je znan ja i razmjenu is kus -ta va u sklo pu naj su vre me ni jih pos tu paka i mjera za spreË av an jaπiren ja znan ja o or uæ ju za mas ov no uniπten je, kao i pos tu pakasu vre me ne de tek ci je i iden ti fik aci je svih po ten ci jal nih ke mij skihi bi o loπkih agen sa i ra di o ak tiv nih tvari, os ob ne i ko lek tiv nezaπtite, de kon tam i na ci je i med i cin skog tret mana, a sve ra dispreË av an ja i uman jen ja posl jed i ca NKB ter or iz ma

    Mar i ja ALV IR, snimio Tomislav BRANDT

    Kon gres je ot vor io po moÊn ik min is tra obrane za obram benu pol i tiku Igor Pok az

  • 23. rujna 2005.

    OSRH

    8

    P rem i jer Ivo Sa nad er i pred-s jed nik Hrvat skog sab o raVlad im ir ©eks s naj bliæ imsur ad nic i ma, meu ko ji ma je bioi min i star obrane Be ri slav Ron -Ëev iÊ, pos je ti li su 17. ruj na pri -pad nike Hrvat ske voj ske ko jirade na ËiπÊen ju kan a la dræav neka nal ske mreæe 3. i 4. re da uPriv la ci kod Vink o va ca.

    Naime, od proπlog tjed na, a uskla du s od luk om Vlade RH, 200pri pad ni ka 3. gar dij ske oklop no--me han iz i rane bri gade s rasp o -loæ i vom me han i za ci jom ra di naËiπÊen ju ka nal ske mreæe u tri

    slav on ske æu pan i je, i to u Brod sko--pos av skoj, Os jeËko-ba ranjskoj i Vu -ko var sko-sri jem skoj. Uz vel ike ko li -Ëine obo ri na up ra vo su se ne oËiπÊenii u pot pun os ti za puπteni kan a li navo -d ili kao jed an od glav nih uz ro ka ne -dav nih pop la va ko je su prouz roË i legol eme ma te ri jal ne πtete i ko je su upo jed in im kra jev i ma po prim i le raz -mje re el e men tarne ne po gode. Hrvat -ska voj ska tu za daÊu prov o di u su -radn ji s Min is tarst vom pol jo pri vrede,πum arst va i vod nog gos po darst va teHrvat skim vod ama, ko ji su i od red ilipri or ite te u ËiπÊen ju. Za prov ed bu ci -

    je le ak tiv nos ti for mi rane su nam jen -ski or gan iz i rane snage ko ji ma je naËe lu puk ov nik Stje pan Kul iÊ, naË el -nik stoæ era 3. gombr. Tre nu taËno sera di na tri lok aci je. U mjes tu Don jaVrba u Brod sko-pos av skoj æu pan i ji iu Podg or aËu u Os jeËko-ba ranjskojæu pan i ji ra di po 50 pri pad ni ka me -han iz i rane boj ne 3. gombr, a u Priv -la ci kod Vink o va ca an gaæ ir a no je 100pri pad ni ka to pni Ëko-raket ne boj ne 3.gombr. Ri jeË je o iz nim no teπkom izahtjev nom pos lu, jer se neki kan a linisu Ëis ti li i viπe od 20 god i na takoda su zar a sli i u pot pun os ti su ne pro -hod ni. Os im buj nog ras lin ja, pa idrveÊa, u kan al i ma ima sve ga, odstar ih πtedn jaka, boj lera, do olu pi naau to mo bi la. Kan a li su strmi, a tu su iko mar ci. Ra di se got ovo ci jeli dan, apri pad ni ci Hrvat ske voj ske su i ov ojza daÊi, ko ju je treb a lo re al iz i ra ti u iz -

    nim no krat kom roku, pris tu pilioz biljno, or gan iz ir a no i pro fe -sion al no. “Æe lim Ëes ti ta ti Hrvat -skoj voj sci. Pon o sni smo na njujer i ovu za daÊu ispun ja va uË in -ko vi to. Kao preds jed nik hrvat skeVlade æe lim iz raz iti za do voljstvoon im πto smo vid jel i”, re kao jeprem i jer Sa nad er na kon obi las kakan a la ko ji je bio glav ni uz rokpop lave u Priv la ci.

    Dod ao je i da Êe Vla da u skla -du sa svo jim pro raË un skim mo -guÊ nos ti ma do dat no po moÊi dase ta ak ci ja usp jeπno nas ta vi, πtose pon aj pri je od no si na in ve sti -ran je u opre mu pot reb nu zaËiπÊen je. Min i star Ron Ëev iÊ je re -kao da Êe ra do vi tra ja ti dok legod to bu du do puπtale vre men -ske pril ike, te je na pom e nuokako je Hrvat ska voj ska uvi jeksprem na da ti svoj do pri nos zado bro bit hrvat skog nar o da.

    U sa mo Ëe ti ri dana oËiπÊeno je 10km kan a la, a ci je na ËiπÊen ja po kmtako za puπten ih kan a la iz no si 50 000kn. Kan a la 3. i 4. re da, ËiπÊen je ko jihje u nad leæn os ti lok al ne za jed nice,ima 26 000 km.

    Ovak ve su ak tiv nos ti, uo biË aj ene uvoj ska ma svih ze mal ja, a moæe seoËe k i va ti da to post ane i traj na za -daÊa Hrvat ske voj ske u sklo pu njez i -nih ci vil nih ak tiv nos ti kao πto je toveÊ post a la prot u poæ ar na zaπti ta.

    Nek o liko dana pri je sve tri lok aci jena ko ji ma su u ti jeku ra do vi obiπli sui gen er al puk ov nik Slav ko Bar iÊ,zam jen ik naË el ni ka GSOS-a RH ige nar al puk ov nik Mlad en Krul jac,zam jen ik zap ov jed ni ka HKoV-a. Ti -jek om obi las ka sas ta li su se i s pred -stav nic ma lok al nih vlas ti ko je su, kaoi mjes no stan ov niπtvo, oduπevljenian gaæ ma nom Hrvat ske voj ske.

    Napisala i snimila Leida PARLOV

    Od proπlog tjed na 200 pri pad ni ka 3. gar dij ske oklop no-me han iz i rane bri gade s rasp ol oæ i -vom me han i za ci jom ra di na ËiπÊen ju ka nal ske mreæe u tri slav on ske æu pan i je. Pri pad nikeHrvat ske voj ske ko ji rade na ËiπÊen ju u Priv la ci kod Vink o va ca obiπli su prem i jer Ivo Sa -nad er, preds jed nik Hrvat skog sab o ra Vlad im ir ©eks te min i star obrane Ber i slav Ron Ëev iÊ

    Vojska ukljuËena u obranu od poplava na podruËju Slavonije

    Hrvatska vojska za dobrobitcivilne zajednice

    Nakon angaæmana Hrvatske vojske

    Ri jeË je o iz nim no teπkom i zahtjev nom pos lu, jer se neki kan a li nisu Ëis ti li i viπe od 20 god i natako da su zar a sli i u pot pun os ti su ne pro hod ni

  • M ul ti na cion al nasat ni ja voj ne po li -ci je MN MP COYje is pla ni ra la, or gan iz i ra lai prov e la tem eljni teË aj zavoj ne pol i caj ce sa Ëas nic i -ma i doË as nic i ma ANA-e(Af ghan is tan Na tion al Ar -my) i KCP (Kab ul CityPo lice) u KJSCC-u (Kab ulJoint Se cu ri ty Co op er a -tion Cen ter). VeÊ treÊidan na kon do las ka 6. HRCON-a u Kab ul po Ëela jedvot jed na obu ka u ko jojsu sud je lov a li pri pad ni civoj nih pol i ci ja Hrvat ske,Bu gar ske, Ita li je, Nje maËke iRumunjske, a ko ja je im a la za ciljobu Ëi ti raz vo jaË e ne pri pad nike af -gan is tan skih voj nih pos troj bi. Po laz -ni ci obuke su pe de se tor i ca Ëas ni ka idoË as ni ka pod i jel jenih u tri sku pine,ko ji se uv jeæ bav a ju za tem eljne voj -no-pol i cij ske za daÊe, os ig u ran je,krim i nal is ti Ëke is trage, us pos ta vuzaus tav nih punk to va.

    An gaæ man hrvat skih voj nih pol i ca ja ca

    TeË aj je os miπljen tako da se sas to jiod Ëe ti ri mo da lite ta obuke, ko ji tra jupo πest sa ti dnev no. Ra di se u sku -pin ama ko je se meus ob no ro tir a jupo rad nim toËk a ma. Hrvat ski voj nipol i caj ci, ko ji su an gaæ ir a ni na pro -ved bi teË a ja, nat por uË nik An te Ci -cva r iÊ, nad nared nik Vat ro slav Trgo v -ËiÊ, nared nik Draæ en Hudil uk, na -red nik Du brav ko Gla vaπ i raz vod nikMir o slav Mnu oË ek, svak od nev no od -laze u KJSCC gdje s pri pad nic i maos tal ih voj nih pol i ci ja prov ode obu -ku. Nared nik Du brav ko Gla vaπ i raz -vod nik Mir o slav Mnou Ëek s bu gar -skim voj nim pol i caj ci ma prov ode

    obuku iz tem eljnih za daÊa voj ne po -li ci je, tehn ike vez iv an ja, pre tra gaoso ba i voz i la, te upa da u ob jek te.Pri pad ni ci nje maËke voj ne pol i ci jeprov ode obuku iz pratnje kon vo ja,kon trole prom e ta, os ig ur av an ja mjes -ta do gaaja, post avljan ja mo bil nih ista cion ar nih blok ad nih punk to va, tepis an ja voj no-pol i cij skih izvjeπÊa.TreÊu sku pinu Ëine pri pad ni ci ta li -jan skih kar a bin jera ko ji prov odeobuku VIP os ig u ran ja. Obu ka tra jeukup no dvan aest dana iz na ve den ihte ma iz ko jih po laz ni ci na kra ju teË a -ja po laæu zavrπni is pit. U nek o likosa ti up oz na ju se i s el e men ti makrim i nal is ti Ëk ih is tra ga i up or abesluæ ben ih pa sa, πto takoer prov odepri pad ni ci hrvat ske voj ne pol i ci je,krim i nal is ti Ëki is traæ it elj, ujed no ivod it elj na cion al nog krim i nal is ti Ëk ogti ma nat por uË nik An te Cic var iÊ, za -jed no sa nad nared ni kom Vat ro sla -vom Trgov Ëi Êem i nared ni kom Dra -æen om Hudil uk om, dok obuku up o -rabe sluæ ben ih pa sa prov ode vod iËisluæ ben ih pa sa nared nik Dav or Pav -lov iÊ, sku pnik Mlad en ©pol jar iÊ iraz vod nik Stri bor Im per.

    Vi so ka mo ti vi ra nost po laz ni ka teË a ja

    Pros tor za prov ed buobuke nal a zi se u bivπemgar ni zonu Kab ul, ko ji sesa da zove KJSCC. Un a toËsloæ en os ti obuke, ko ja jedo dat no ot eæ ana vi so kimtem pe ra tu rama, po laz ni citeË a ja pok a zu ju zav id anan gaæ man i za nim an je zarad, jer in struk to ri prov odeprak ti Ënu obuku na os no viprim jera iz prak se za prak -su. Ka da smo raz go var a li snaπim in struk tor i ma o te -Ëa ju, re kli su nam da nisu

    oË ek i va li ovak vo za nim an je i æel ju zarad om po laz ni ka teË a ja, pose bi ce dokrade s hrvat skim in struk tori ma, za ko -je po laz ni ci kaæu da su naj pro fe sion al -ni ji i najstrpljiv i ji. »ak su nam priz na lii to da ka da obuku prov ode druge na -ci je, po la ih ni je na njoj. Ka da obukuvode hrvat ski in struk to ri, ta da su svido jed no ga na njoj i mak sim al no mo ti -vi ra ni. Da sve ni je sa mo te or i ja, pok a -za lo se veÊ na kon Ëet ri dana obuke,ka da smo im a li pri go du vid je ti njez inerez ul tate. Pri pokuπaju ulas ka u vo jar -nu de se tak civ i la, po laz ni ci teË a ja æur -no su re gi ra li te na kon krat ke in ter -ven ci je svlad a li, pre gled a li i udal jiliciv ile iz vo jarne. Do gaaju su na zoË ilii hrvat ski in struk to ri ko ji su os ta lizateË eni reak ci jom po laz ni ka, jer nisuoË ek i va li da Êe tako brzo i kval itet norea gi ra ti. U pos jet su doπli i zap ov jed -nik mul ti na cion al ne sat ni je voj ne pol i -ci je (PM MN MP COY) ta li jan ski boj -nik Ste fano Tos ca no, sa svo jim zam -jen i kom boj ni kom Ivan om Ho dak om.Bi li su viπe ne go za do voljni prov ed -bom teË a ja, pok a za nim znan ji ma ipro fe sion al nim od nos om, kako po laz -ni ka teË a ja tako i in struk to ra.

    923. rujna 2005.

    Iz Afganistana Tomislav KASUMOVIΔ

    Polaznici teËaja iz afganistanskevojske i policije

    VeÊ treÊi dan na kon do las ka 6. HR CON-a u Kab ul po Ëela jedvot jed na obu ka u ko joj su sud je lov a li pri pad ni ci voj nih pol i ci -ja Hrvat ske, Bu gar ske, Ita li je, Nje maËke i Rumunj ske, a ko jaje im a la za cilj obu Ëi ti raz vo jaË e ne pri pad nike af gan is tan skih voj nih pos troj bi. Po laz ni -ci obuke su pe de se tor i ca Ëas ni ka i doË as ni ka pod i jel jenih u tri sku pine, ko ji se uv jeæ -bav a ju za tem eljne voj no-pol i cij ske za daÊe

    Obu ka iz voj no-pol i cij skih za daÊa©ESTI HRV CON U MISIJI ISAF VIII

  • N e znam kako bih za poË eopriËu o æiv otu i ra du voj nihpro mat raËa u pod ruË ju odg o -vor nos ti Raw al a kot ti ma, ne bez ra -zlo ga zvan og “ZOO”, jer je smjeπtenu pod ruË ju u ko jem je mno go zel e ni -la i raz nih vrsta vel ik ih i mal ih æi vo -tin ja, ra zliË it ih vrsta ku kaca, bu ba,pauk o va i sli Ëno. Zbog to ga je vrlovaæno bi ti jako opre zan na svak omko raku, jer neki i nisu bez a zleni. No,u svak om sluË a ju mno gi pro mat raËivole ovu post a ju, iako su ovdje vjer o -jat no naj loπije so be, ku hin ja, ceste...U voj nom smis lu ovo je vaæno po -druË je ko je je omeeno s dvi je veÊeri jeke od ko jih je jed na (Poonch) svo -jim naj veÊ im dije lom crta razdva ja -nja, te raz no lik im ge o grafs kim zna -Ëaj ka ma, od ko jih su na ju peË atljiv i jivrho vi plan ina ko ji dos eæu i 3900 mnad mor ske vi sine. Neki od njih su ci -je le god ine pre kriv e ni sni je gom. Is totako se is ti Ëe nek o liko slik o vit ih, tip i -Ë no kaπmir skih grad i Êa, iz graen ihna “is ti ka lup”, us kih ul i ca, troπnihkuÊ i ca s mnoπtvom trgov i na u ko ji mase mo gu ku pi ti raz ne ko pi je svihvrsta proiz vo da za ko je Êe pro dav aËireÊi da baπ u nje gov oj trgo vini moæeπ

    ku pi ti po naj pov oljni jojci jeni.

    Pokuπaj oph odn jeKao i svak o ga dana, tim

    se spre ma za pla nir a nudnev nu za daÊu: prov je -rav a ju se voz i la, ko mun i -kacij ska opre ma, zemljo -vidi, te os ob na opre ma,na kon Ëe ga sli jedi pok retna road rec ce ili u op -hod n ju, u pod ruË je ko jeje veÊi dio god ine za tvo -re no zbog sni je ga i ne -pro hod nos ti ces ta. Sve jeto uz rok ov ano od ron i mazemlje i pro pad an jemceste, ko je pon ek ad zna

    jed nos tav no iz bri sa ti i 50 me ta ra di -on ice kao da je ni ka da ni je bi lo. Sveide veÊ uo biË a jen im ti jek om. Prva trisa ta op hodn je pro laze bez prob le ma.Moj su put nik Ko re an ac kaæe da Êeovo bi ti joπ jed na mir na, du ga op-h odn ja do bro poz na tim pod ruË jem pouæ a snim ces tama. Po lako ali si gur no,iz minute u min utu, us pin juÊi se naviπe od 2000 m prim jeÊ u jemo da seobla ci nav laËe vel ik om brzi nom.Prom je na vre me na je neizbjeæ na, alito ni je niπta Ëud no, tenas tavlja mo dal je. Od -jed nom se u dal jinizaË u je tutnja va sliË nagrmlja vini, toËno napod ruË ju ko jim treb a -mo proÊi. Ubrzo dol az i -mo na mjes to s ko jegsmo Ëu li buku i na ko -jem je nek ad bi la ces tako ja je sa da zatrpanago mi lom ka men ja izemlje.

    Vrt ko ji to ni ka da viπe neÊe bi ti

    S djel o mice neusp je leoph odn je vra tili smo se

    dru gim, ma lo si gur ni jim pu tem zah -val ju juÊi sreÊi i voz aËu ko ji ni je brzovoz io, a ko ji sa da pro mat ra ces tu πi -rom ot vo re nih oË i ju. Udal jav a juÊi sepo lako iz trus nog pod ruË ja spuπta mose do slik o vit og mjes ta zvan og Bagh,πto bi u pri jev o du znaË i lo vrt, ko ji tona æa lost ni ka da viπe neÊe bi ti, jerime na pon ek ad laæu, a ovaj “vrt” ni -Ëim ne oprav da va na ziv. Ri jeË je o jed -nom u ni zu tip i Ë nih mjes ta na ovompod ruË ju poz nat om po ul i Ën im pro -dav Ëi ma, prom et nim guæv ama u jed -noj jed i noj ces to pro hod noj ul i ci, ka -nal iz a ci ji ko ja teËe mal im, nar av no ot -vo re nim kan al iÊ i ma uz duæ te iste ul i -ce, niË im ne pods jeÊ a juÊi na lok al nuleg endu. A leg enda kaæe da je jed nomdav no u ovo mjes to doπao jako mu dari pam et an Ëov jek, ko jeg je pos lao Bogda u nje govo ime ovdje iz gra di vrtovena lik on im raj skim, pa on tako i uË ini,ali naæ a lost od to ga sa da os im ime naniπta ni je os ta lo, os im nek o liko neu -gled nih riæ in ih pol ja i pok o je sta blo.Gle da mo sve to nas tavlja juÊi dal je,dok vje tar oko nas raz no si smeÊe poces ti, a sve odiπe zad a hom om il jen ogna cion al nog zaË i na ma sale. ©to bi re -kao moj pri jat elj SAS - sve je to li va dane pokoπena …

    10 23. rujna 2005.

    Iz Pakistana Zlatko SUDIΔ

    DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

    Sve ide uo biË a jen im ti jek om. Prva tri sa ta oph odn jepro laze bez prob le ma. Od jed nom se u dal jini zaË u jetutnja va sliË na grmlja vini, toËno na pod ruË ju ko jimtreb a mo proÊi. Ubrzo dol az i mo na mjes to s ko jeg smo Ëu li buku i na ko jem je nek adbi la ces ta ko ja je sa da zatrpana go mi lom ka men ja i zemlje...

    Raw al a kot, neπto kao ZOO

    Odroni na cesti Ëeste su pojave

    Ulice prepune trgovina

  • Pre thod ni tjed an je bio, ono πto sekaæe, spa jan je ugod nog s ko ris -nim ili pre ciz ni je, spa jan je sluæ -ben ih ob ve za s di je lom od mo ra. Kakose æiv ot voj nih pro mat raËa ne bi sveosa mo na prov ed bu za daÊa, pon ek adse pre ko G5 sek ci je or gan iz ir a ju isports ka nat je can ja. U mis i ji se nal a ziot pril ike dvi je sto tine voj nih os o ba, teje pot reb no prov es ti sel ek ci ju kako bina fi nal nim nat je can ji ma u po jed in imspor tov i ma ip ak sud je lov a li naj bol ji.VeÊ trad i cion al no se u MIN URSO-uor gan iz i ra nat je can je u stol nom te -nisu. Prvo se prov e du kval i fik aci je poTS-ovi ma, Ëi ji pred stav ni ci, od nos nodva naj bol ja su di on i ka, od laze u za -pov jed niπtvo sek to ra gdje se od ræa vaizluË no sek tor sko nat je can je. Nar av -no, na kon to ga, sl jed eÊa, i fi nal nanat je can ja, od ræav a ju se u sjediπtumis i je u Laa y oun eu. Ured Ëas ni ka zavezu u Tin dou fu, iako je bro jËano is -pod sek to ra, funk cio ni ra kao zaseb nacje li na te ima sta tus sek to ra. Kako bise prikljuË ili nat je can ju, i kod nas jeprov e de na sel ek ci ja u ko joj su sud je -lov a la sed mor i ca od os mo ri ce voj nihpro mat raËa. Na kon zavrπet ka nat je -can ja od luË eno je da dva prvo pla sir a -na nat je cat el ja, ta li jan ski sat nik Pas -qua le i ja, pred stavlja mo LO Tin doufna smot ri u Laa y oun eu. Bi la je to do -bra pri go da da se ma lo ode u civ il iz a -ci ju i od mo ri od svak od nev nih za -

    daÊa. Os o bi to je to ve sel i lo me -ne, jer um jes to da se na kon nat -je can ja vra tim u Tin douf, pro -duæ av am sa svo jim jed not jed nimod mor om.

    Naj viπe kin es kih nat je cat el jaNa kon okupljan ja svih nat je -

    cat el ja, osam u po jed i naËn ojkon kur en ci ji te Ëe ti ri para, tur -nir je sveË ano ot vor en. Kakosmo i pret pos tavlja li, naj viπe jenat je cat el ja bi lo iz kin es kogkon tin gen ta. VeÊ to bio je do vo -ljan znak kako i nem a mo neke

    πanse. »ast da ot vo ri tur nir im ao jesat nik Pas qua le, ko ji je naæ a lost iz -gu bio prvi meË od ko lege iz Egip ta.Sljed eÊi meË bio je moj, pro tiv Kin e -za, ali naæ a lost ni ja nis am bol jeproπao. Na kon to ga nas je valjda isreÊa po ma zi la tako da smo u po jed i -naËn oj kon kur en ci ji zauz eli do broËetvrto i peto mjes to. Naæ a lost u parusmo proπli mno go loπije, kon aËno kaoËetvrti. »etvrti od Ëe ti ri para, alimno go bol je zvuËi ne go posl jedn ji.Na kon cjel od nev nog nat je can ja, tur -nir je u or gan i za ci ji G5 Laa y ounezakljuË en sveË an om veË er om u ho te -lu za sve su di on ike uz pod je lu pe ha -ra i priz nan ja.

    Lo gis ti Ëka kon fer en ci jaVeÊ sut ra dan sam po Ëeo od -

    mor ko ji sam prov eo u Laa y -oune jer me na kon od mo ra Ëe -ka la i G4, lo gis ti Ëka kon fer en -ci ja. Pri pre ma za kon fer en ci juza me ne je po Ëela joπ u Tin -dou fu, gdje sam pri prem aomul ti med i jal nu prez ent a ci ju zaos tale su di on ike. Tak va mul ti -med i jal na prez ent a ci ja im a laje za daÊu pok a za ti su di on ic i -ma naË in op skrbe i kako to svesku pa iz gle da u po jed in im se -k tor i ma. Iako je ovo bi la voj nakon fer en ci ja, Ëi ji su su di o ni cibi li G4 os o bl je sa svih TS-a

    i iz svih sek to ra, kao gos ti bi li supoz vani i ci vil ne odg ov orne os o beko je nas opskrblju ju sa svim πto namje pot reb no za rad i æiv ot. Od hrane,opreme, gor i va, gen er a to ra i os tal ihstvari bez ko jih se ne moæe. Svat ko jeun a pri jed pri prem io pit an ja i prob -leme s ko ji ma se sus reÊe, a odg o -vorne os o be treb ale su da ti odg ov orili po nu di ti rje πen je. Mis lim da je utome kon fer en ci ja zak a za la, jer ni -sam Ëuo ni ti jed an odg ov or u ko jembi bi lo pre ciz ir a no tko, πto i do ka damo ra urad i ti. SreÊ om, u naπem Ure -du za vezu nis mo im a li veÊ ih prob le -ma, jer smo jako do bro lo gis ti Ëkiopskrbljeni, kako od ci vil ne, tako i odvoj ne kom po nen te, ali i od lok al nihal æir skih vlas ti. No, bi lo kako bi lo,ovo je ip ak bi la do bra pri go da da seuv jer i mo kako æive i rade naπe ko -lege na TS-ovi ma dil jem Za pad neSa hare. Kako se ovak va kon fer en ci jaor gan iz i ra svak ih nek o liko mjes e ci,moæ da se stvari i pom je re s mrtvetoËke do id uÊ eg sus re ta G4 os obl ja.U svak om sluË a ju, moj je od mor odπest dana pot ra jao do brih dvan aest.Na kon to ga, nar av no, pov rat ak uTin douf svak od nev nim za daÊ a ma doid uÊ eg od mo ra ko ji Êu prov es ti uHrvat skoj, jer mi je odo bren prod uæ e -tak man da ta u mis i ji do oæ uj ka id uÊegod ine.

    23. rujna 2005. 11

    DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

    Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

    U MIN URSO-u se veÊ trad i cion al no or gan iz i ra nat je can je u stol nom ten isu. Prvo sukval i fik aci je po TS-ovi ma, za tim se u zap ov jed niπtvu sek to ra od ræa va izluË no sek tor -sko nat je can je, a na kon to ga sl jed eÊa, i fi nal na nat je can ja, od ræav a ju se u sjediπtumis i je u Laa y oun eu. Bi la je to do bra pri go da da se ma lo ode u civ il iz a ci ju i od mo riod svak od nev nih za daÊa

    Nat je can je u stol nom ten isu

    LogistiËka konferencija u Laayouneu

    Rekreacija i odmorod svakodnevnih

    zadaÊa

  • 12

    REPORTAÆA

    Akro bat sko let en je u svim voj nim zrak o plovstvi ma i dal je zauz i ma vrlo vaæno mjes to u le -taËk oj obu ci kao jed na od tem eljnih le taËk ih dis ci pli na. Ono se u obu ci pi lo ta smat ravrlo vaæn im i neza o bi laz nim za raz vi jan je dis ci pline u zraku, mak sim al ne psi ho-mo to ri Ëkeko or di na ci je, pre ciz nos ti u reak ci ja ma, te lak oÊe up ravljan ja let jel i com u ek strem nim uv -jet i ma na raz nim vis in ama i pri ra zliË i tim opt er eÊ en ji ma. U Hrvat skom rat nom zrak o -plovstvu se od po Ëet ka πko lov an ja nov ih naraπta ja voj nih pi lo ta vel i ka po zor nost pri da va -la i akro bat skom os pos obl jav an ju pi lo ta u voj ne svrhe, a ove je god ine id e ja us tro jav an jasluæ be ne akro bat ske sku pine Hrvat skog rat nog zrak o plovstva po prim i la i kon aËni ob lik

    A kro bat sko let en je od uv i jek sesma tra lo naj viπom i naj -zahtjev ni jom raz i nom le taË -kog um i jeÊa, i moæe se reÊi kakomeu le taË i ma ima kult ni sta tus,ko jem veÊ i na teæi kao svom naj ve -Êem iz a zovu. Tak av naË in let en jasvo je ko ri je ne vuËe iz vre me na I.svj. ra ta ka da su za poË e le prvezraË ne bor be. Ta da je um i jeÊe os ta tiæiv, od nos no obo ri ti pro tiv ni ka ti je -kom zraËn ih bor bi, uz per form anseav i o na, uvel ike ovis i lo up ra vo oakro bat skom um i jeÊu pi lo ta. Moæese reÊi i to kako je ti jek om I. svj. ra -ta roena veÊ i na danaπnjih akro bat -skih ma ne vara i fig u ra, ko je su seti jek om nared nog raz dobl ja usa -

    vrπav ale i pril a goav ale for ma ci ja -ma av i o na ko je ih iz vode.

    Kao naj poz nat i ja akro bat ska fig u -ra nas ta la u po Ëec i ma zraËn ih du elaspom in je se fig u ra „Im mel mann“,ko ja je do bi la na ziv po Maxu Im -mel man nu, slav nom nje maËk omzraËn om asu iz tog raz dobl ja ko ji juje os mis lio, iako je on u bi ti ni jeprvi iz veo. Uz tu fi guru veæe seprvo iz voen je borb en og zaok re ta irav ers mana u svrhu prom je nesmjera le ta i do las ka u pov ol jan po -loæ aj za na pad u zraËn oj bor bi ili zabrzo udal jav an ja iz zraËn og okrπaja.Kako se leg enda s vre me nom πir i la,tako je i borb eni zaok ret post ao po -lu val jak na vrhu petlje ko ji se dan as

    na zi va „Im mel mann“.U danaπnje vri jeme mlaz nih bor -

    ben ih av i o na nove gen er a ci je, ka dase usp jeh zraËn ih op er a ci ja uvel iketem el ji na od lik a ma nji hov ih ra da rai nao ruæ an ja ko jeg nose, akro bat skolet en je u svim voj nim zrak o plovstvi -ma i dal je zauz i ma vrlo vaæno mjes -to u le taËk oj obu ci pi lo ta, kao jed naod tem eljnih le taËk ih dis ci pli na.Ono se u obu ci pi lo ta smat ra vrlovaæn im i nez ao bi laz nim za raz vi -janje dis ci pline u zraku, mak sim al -ne psi ho-mo to ri Ëke ko or di na ci je,pre ciz nos ti u reak ci ja ma, te lak oÊeup ravljan ja let jel i com u ek strem nimuv jet i ma pri raz nim vis in ama i op -ter eÊ en ji ma.

    23. rujna 2005.

    “Kri la Ol u je”

    Igor SKEND ER O VIΔ, snim ili Ivan LU KAN i Igor SKEND ER O VIΔ

    Sluæ be na akro bat ska sku pi na Hrvat skog rat nog zrak o plovstva

  • Ples u zrakuAkro bat sko let en jedan as se prak ti ci raavi on i ma, akro bat -

    skim jed -ril i ca -

    ma, ri jet -kim he -

    lik op ter i -ma, a u

    nov i je vri -jeme javlja se Ëak i u pa -

    do branstvu u for mi akro ba ci ja ti je -lom ili u for mi el e men tar nih akro -ba ci ja pa do bra nom. Uz obuku voj -nih pi lo ta, akro bat sko let en je imavrlo vaæ an i vel ik po ten ci jal u pro -midæ bi vlas tit ih or uæ an ih sna ga idræave, a uz to od sam ih po Ëe takados ta se prak ti ci ra i kao dem on stra -ci ja ma ne var skih mo guÊ nos ti zrak o -plov ne tehn ol o gi je te le taËk og um i -jeÊa na raz nim aer o mit inz i ma di -ljem svi je ta, kako u svrhu obil jeæ a -van ja od reen ih obl jet ni ca, tako iradi pop u lar iz ir an ja zrak o plovstvauo pÊe. Ta da uz po jed i naË ne ili „so -lo“ nas tupe svoj pro gram iz vodesku pine av i o na u for ma ci ja ma od 4do 10 av i o na, te se nji hov nas tupsmat ra vrhuncem ko or di nir a nogakro bat skog let en ja ko je dos lov nona lik u je pra vom plesu u zraku. Ne -dav no je prim je ri ce o at rak tiv nos titih nas tu pa po Ëet kom ruj na svje -doË i lo viπe od 200 000 pos jet itel jazrak o plov ne feπte u ba zi ta li jan skograt nog zrak o plovstva u Ri vol tu, gdjeje ta li jan sko rat no zrak o plovstvo or -

    gan iz i ra lo pro sla vu 45-tog roen -dana jed ne od naj bol jih akrosku pi -na na svi jetu „Frec ce Tri col o ri“, nako joj su nas tu pi la i broj na dru garat na zrak o plovstva sa svo jim akro-sku pin ama.

    At rak ti van “vel e pos lan ik”U Hrvat skom rat nom zrak o -

    plovstvu se od po Ëet ka πko lov an janov ihnaraπta javoj nih pi -lo ta vel i -ka po -zor nostpri da va lai akro bat -skom os -pos obl java -n ju pi lo ta uvoj ne svrhe(zraË na bor ba, bor-beno dje lov an je po pro tiv ni Ëk im ob -jek ti ma na ko pnu i na moru iz raz -nih ma ne vara i uv je ta le ta). Prit omje meu naπim broj nim vrsnim nas -tav nic i ma let en ja, kao prve meujed nak i ma teπko zao biÊi ime naVlad im i ra ©uman ov ca i Mir o sla vaFran ji Êa, ko ji su svo jim viπego -diπnjim pred an im rad om u Pi lot skojπko li uË iliπta Hrvat skog rat nogzrak o plovstva „Rud olf Pereπin“ nje -gov a li vjeπtinu akro bat skog let en ja,ali i id e ju us tro jav an ja sluæ be neakro bat ske sku pine Hrvat skog rat -nog zrak o plovstva. Ta id e ja je ti je -kom ove god ine po prim i la i kon aËni

    ob lik ka da jezap ov jed nikHrvat skog rat -nog zrak o -plovstvabri gad nigen er alVik tor Ko -privnjaknal oæ io for -mir an je akro-sku pine, æel eÊi da naπerat no zrak o plovstvo i nataj naË in pri do nese obil jeæ av an juDana pob jede, od nos no de sete ob -ljet nice os lo bod il aËke voj no - re -darst vene op er a ci je Ol u ja. Ta je pri -go da ut je ca la i na ime akrosku pine„Kri la Ol u je“, a ime je oda bra laËlan i ca sku pine sat ni ca Di ana Do -boπ. Akrosku pinu Hrvat skog rat nogzrak o plovstva „Kri la Ol u je“ Ëini petËlan o va. Voa je boj nik Mir o slavFran jiÊ, li je vi prat it elj je nat por u -Ënik Dam ir BariπiÊ, des ni pra tit elj jesat ni ca Di ana Do boπ, re pni prat it eljje sat nik Saπa Jok ov iÊ, dok kao pi lotsol ist nas tu pa nat por uË nik Mat i jaVruka.

    Dak ako, nak ana pri us tro jav an junaπe akrosku pine bi la je æel ja daOSRH, uz pri god no obo jan ogMiG-a 21UMD, do bi ju joπ jed nogsvog iz nim no at rak tiv nog „vel e pos -lan i ka“ ko ji bi ih uz nas tupe priobil jeæ av an ju raz nih obl jet ni ca,pred stavljao i na broj nim dru gimpri god ama u zemlji i u svi jetu, on i -ma voj ne ili ci vil ne vaæn os ti.

    23. rujna 2005. 13

    REPORTAÆA

  • 23. rujna 2005.

    Dru gi meun ar od ni sim poz ij“Mul ti na cion al ne pos troj be voj nepol i ci je u meun ar od nim op er a ci ja -ma podrπke miru” or gan i za to ri supred stav ili kao “do sa da naj veÊistruË ni skup voj nih pol i ci ja ik a daod ræ an u svi jetu”.

    Tak va oc je na Up rave voj ne pol i ci jeni je bi la pret jer ana. Naime, za gre -baËk om sku pu od 12. do 16. ruj na udvor ani »as ni Ëk og do ma na »rno -mer cu na zoË i lo je 33 pred stav ni ka iz15 dræav nih iz as lan sta va (14 iz Eu -rope + Ka na da) i jed nog me un a -rod nog (Op er a tiv no zap ov jed niπtvoNA TO-a u Brun su mu). Os im broj ki,vaæn ost sim poz i ju dao je i nje gov

    sad ræaj. Pre ma ri jeË i ma boj ni ka Bo -æen ka –evoi Êa, ko or di na to ra zameun ar od nu voj nu sur adn ju u Up -ra vi voj ne pol i ci je, od sam og ot vo -ren ja (a to je sluæ beno uË i nio zam -jen ik naË el ni ka GS-a gen er al pu -kov nik Slav ko Bar iÊ) do kra ja skupje bio vrlo “in ten ziv an”, jer su nje -go vi cil je vi bi li konk ret ni: rasp rav i tias pek te dje lov an ja multinacionalnihpos troj bi voj ne pol i ci je, te ih na os -no vi do ne sen ih zakljuË aka i nau Ëe -nih lek ci ja un a pri jed i ti. Rad i ti umul ti na cion al noj pos troj bi vrlo jezahtje van pos ao, hrvat ska voj na po -li ci ja sus rela se s tim u ISAF-u.Mul ti na cion al nost ta mo po Ë in je veÊu oph odn ji, a lo giËno je da svakana ci ja ima svo je poseb nos ti u dje lo -van ju ko je je pot reb no pod i jel i ti iob jas ni ti ko le ga ma, kako bi se bu -duÊe mul ti na cion al ne pos troj be πtobol je pri pre mile za mis i je i nau Ëi lejed ne o dru gi ma ono πto je pot reb noda mo gu za jed no funk cio ni ra ti. Npr.net ko ne zna rad i ti sa stra nim or u -æjem, net ko s voj no po li cij skim psi -ma, net ko ne zna voz iti od reeneter ence... Tak ve prob leme pot reb noje sves ti na min i mum i otud ova in i -ci jat i va naπe voj ne pol i ci je. U skla du

    sa cil jev i ma sku pa, svako je iz a -slanstvo im a lo svo ju prez ent a ci juko jom je ob jas ni lo vlas tite naË ine ra -da, po glede, prob leme... Na konprez ent a ci ja us li je di le bi za jed ni Ëkerasp rave, a na kra ju sim poz i ja os ni -vane su grupe ko je su iz raivalezakljuË ni ma te ri jal.

    Sim poz ij je u pot pun os ti us pio, pai viπe od to ga. Naime, iz nje ga se iz -rod i la in i ci jat i va ko ja i ni je bi lapred viena, a ko ju su svi su di on i cipod ræ a li. Poz na to je da u struk tu riNA TO-a ne post o ji krov na or gan i za -ci ja voj ne pol i ci je ne go su njez i niele men ti “raπtrkan i” po raz nim vo -jar na ma. Su di on i ci sku pa (got ovosvi iz ze mal ja Ëlan i ca NA TO-a) doπlisu do zakljuËka kako bi bi lo po -æeljno da se ona us pos ta vi, jer u me -un ar od nim op er a ci ja ma NA TO-avoj na pol i ci ja ima jed nako odg ov or -nu za daÊu kao i u dræav nim voj ska -ma, a ne ma “jed instvenu, struË nuus prav ni cu”. U reË en oj in i ci ja ti viiz raæ e na je pot reba za tak vom struk -tur om, a dek lar a ci ja nas ta la na os -no vi nje bit Êe raz mat rana u svak ojdræa vi Ëi je je iz as lanstvo bi lo nasku pu, pa i u sam om NA TO-u.

    Dom a goj VLA HO VIΔ

    OSRH

    Meun ar od ni sim poz ij voj nih pol i ca ja ca

    »lan o vi Voj no-dip lo mat skog zbo rapos je ti li su 14. ruj na boj nu za spe ci -jal na dje lov an ja u Del ni ca ma, gdjesu se up oz na li s njez i nim tem eljnimak tiv nos ti ma, kao i smjer ni ca ma zadaljnji rad.

    Pos jet VDZ-a za poË eo je mul ti me -di jal nom prez ent a ci jom o boj ni ko juje od ræao zap ov jed nik, puk ov nik Ni -ko la Æu pan iÊ. Prak ti Ëan dio us li je dioje ne pos red no na kon prez ent a ci jedem on stra ci jom vjeπti na i dri lo va.Pos jet itel ji su pred voeni nje maËk imvoj nim iz as lan i kom puk ov ni komWolf gang om Schult zom, u na zoËno -s ti po moÊn i ka min is tra obrane zaobram benu pol i tiku Ig o ra Pok a zaim a li pri go du vid je ti ub a civ an je pot -por nog ti ma me to dom brzog kon o paiz hel ik op tera, rjeπav an je tal aËke si -tua ci je u stam ben om ob jek tu, pa do -bran ski skok slo bod nim sti lom,

    rjeπav an je tal aËke sit ua ci je uvoz i lu, te izvlaË en je pot por -nog ti ma. U nas tav ku dem on -stra ci je pri pad ni ci BSD-a is -ka za li su se i u iz ra di zam ki,us pos ta vi oph od ne ba ze i taj -nog skro viπta, in stink tiv nomgaan ju ju riπnom puπkomAK-74, borb en om dri lu, kao iu sit ua cij skom gaan ju piπto -ljem HS 2000, te snaj pe rom.Na posl jet ku, Ëlan o vi maVDZ-a prez en tirane su bor i -laËke vjeπtine, spuπtan je al -pin is ti Ëk im uæ et om s torn ja, te tak ti -Ëko-tehn i Ëki zbor boj ne za spe ci jal -na dje lov an ja. Na kra ju dem on stra ci -ja, sveË an om pos tro ju BSD-a obra tiose po moÊn ik min is tra Igor Pok az is -tak nuvπi za do voljstvo vien im i Ëes -ti ta juÊi svim pri pad nic i ma na ulo æ en -om tru du i is ka za nim rez ul tat i ma. I

    puk ov nik Schultz prid ruæ io se Ëes tit -ka ma i re kao kako pri ka za no zas i -gur no svo jom kval ite tom pri d on o siost var en ju im ple ment a cij skih part -ner skih cil jeva, te ocrta va sprem nosti uv jeæ ba nost ne sa mo ove pos troj be,veÊ i Hrvat ske voj ske u cjel ini.

    A.DE»AK

    14

    Voj no-dip lo mat ski zbor u pos jetu BSD-u

    Ar h

    i va

    Up r

    ave

    VP

    -a

    snim

    io T

    omis

    lav

    BR

    AN

    DT

  • 23. rujna 2005.

    OSRH

    Rav nat elj Dræav ne up rave za zaπtitu ispaπav an je –uro Pol dru gaË i po moÊn ikrav nat el ja i glav ni vat ro gas ni zap ov jed -nik Mlad en Jur in pos je ti li su prot u po -æarne nam jen ske snage HRZ-a i PZO-a uvo jar ni “Ze mun ik”.

    Goste su prim ili puk ov nik Ivan Perk o -viÊ, zam jen ik zap ov jed ni ka PP NOS-aHRZ-a i PZO-a i puk ov nik Dam ir Ju riπiÊ,zap ov jed nik 855. PPE.

    Ti jek om pos je ta raz go var a lo se o dos a -daπnjem ti jeku prot u poæ arne se zone, teplan o vi ma funk cio nir an ja cjel ok up nogsus ta va prot u poæ arne zaπtite u bud u Ê nos -ti. Rav nat elj Dræav ne up rave Pol dru gaËup oz nao je na zoË ne s plan o vi ma te in -stit u ci je glede pro grama raz vo ja prot u -poæ arne zaπtite, is tak nuvπi kako prot u -poæ ar na es kad ri la i dal je os ta je u ovomob liku, s nek im prom jen ama, i to u smis -lu jaË eg zraËn og smot ren ja i vid e on adz o -ra, kako bi se bræe i uË ink o vit i je rea gi ra -lo. ©to se tiËe pov eÊ an ja flo te u id uÊ emraz dobl ju ni je pred viena na ba va do dat -nih let jel i ca, ali bi se od reeni broj heli -kop tera nam jen ski dod i jel io za prot u po -æar nu se zonu. Ulo ga prot u poæ arne es ka -d rile u gaπen ju po æ ara i opÊe ni to u an ga -æ ir an ju zraËn ih sna ga de fi nir a na je i u

    no vom Za konu o zaπti ti i spaπav an ju, arav nat elj Pol dru gaË pose bi ce je is tak nuoto da Êe se um jes to ni za dos a daπnjih do -kum e na ta iz r ad i ti jed an pod na zi vomStand ard ni op er a tiv ni pos tup ci za dje lo -van je svih sna ga u gaπen ju po æ ara.

    Glav ni vat ro gas ni zap ov jed nik Mlad enJur in iz raz io je za do voljstvo dos a daπnjimpris tu pom i an gaæ ir an jem prot u poæ ar nihsna ga. Dos a daπnji broj po æ ara u od nosuna pet o go diπnji pros jek os tao je is ti, ali jeoko 45% man je iz go re nih povrπina. To jepri je sve ga rez ul tat kval itet nih pri pre ma ize maljskih i zraËn ih sna ga, a od ove go -dine dio pos a da pre baË en je i na ot okekao kri tiË na po ten ci jal na mjes ta nas tan kapo æ ara. “MORH je takoer sprem ni ji ne goik a da, svi su Ca nad ai ri is prav ni, hel ik o -pte ra moæ emo i do dat no an gaæ i ra ti ako seukaæe pot reba, i to je sve sku pa prid o ni -jelo ovak vim rez ul tat i ma. Nar av no, joπ jepreur an jeno do no si ti kon aË ne za klju Ëke,prot u poæ ar na se zo na joπ tra je, no ovaj semod el pok a zao do brom os no vom za dalj -nju na do gradn ju i u tom prav cu mi smo uZe mun i ku htjeli Ëu ti raz miπljan ja lju di ko jisu jed an od naj vaæn i jih seg me na ta prot u -poæ arne zaπtite”, zakljuË io je Jur in.

    M. KA RA» IΔ

    V I J E S T I

    Pos tro jav an jem po laz ni ka πko la usas ta vu Zap ov jed niπtva za zdru -æ enu iz o braz bu i obuku “Pe tarZrin ski” 14. ruj na u vo jar ni na za -grebaËk om »rno mer cu sveË ano jeobil jeæ en po Ëe tak iz o braz be nov ihnaraπta ja. Uz nad reene zap ov -jed nike, sveË an o sti su na zoË ili po -laz ni ci 8. naraπta ja Rat ne πko leOSRH “Ban Jo sip Jel aË i Ê” te 14.re dov nog i 4. iz van red nognaraπta ja Zap ov jed no-stoæ erneπko le “Bla go Zad ro”, meu ko ji masu po jed an pri pad nik nje maËk ih imake don skih or uæ an ih sna ga, kaoi 4. naraπta ja Viπe doË as ni Ëke πko -le te 20. naraπta ja ©ko le stra nihjez i ka, ko ju po haa i po laz nik izSrbi je i Crne Gore.

    Tom pri god om okuplje ne je poz -drav io dræav ni taj nik Mate Ra bo -teg te je u svom obraÊ an ju po laz -nic i ma is tak nuo vaæn ost iz o braz beu sus ta vu or uæ an ih sna ga, uka -zavπi prit om na ob vezu sus ta va da

    na kon zavrπet ka iz o braz be os ig u rasvi ma odg o var a juÊa post avljen ja ipro fe sion al ni nap re dak, dod a juÊikako je u tom po gle du bi lo od -reen ih prob le ma, te da se natome joπ mo ra po rad i ti. Usp jeπnuiz o braz bu u ZZIO-u “Pe tar Zrin -ski” po laz nic i ma su zaæ el jeli i iza -s lan ik naË el ni ka Glav nog stoæ erabri gad ni gen er al Dra go Mat an o -viÊ, te zam jen ik zap ov jed ni kaZZIO-a bri ga dir Frane Tom iË iÊ, amis no slavlje up ril i Ëeno tim po -vod om pred vo dio je don AnelkoKaÊ unko. Zavrπetak iz o braz besvih naraπta ja bit Êe trad i cion al noobil jeæ en sveË an om pro sla vom uVuk o varu na Dan dræav nos ti idu -Êe god ine.

    Mar i ja ALV IR

    SveË ano obil jeæ en po Ëe tak iz o braz be u ZZIO-u “Pe tar Zrin ski”

    15

    U SzOP-u Ko priv ni ca 9. ruj na obavlje naje sveË ana pri mop red a ja du æ nos ti iz meudos a daπnjeg zap ov jed ni ka bri gad i ra Fil i -pa AraË i Êa i no vog zap ov jed ni ka bri gad i -ra Dar ka Ke reπe.

    SveË an oj pri mop red a ji du æ nos ti uz za -pov jed ni ka ZIO HKoV-a bri gad i ra Mar -jana Biπki Êa na zoË ili su zap ov jed ni ci pos -troj bi ZIO HKoV-a, te pred stav ni ci lok al -ne up rave i sam ou prave æu pan i je i gra da,kao i pred stav ni ci Up rave za obra nu Ko -priv ni ca.

    Pred ci je lim pos tro jem Srediπta dos a -daπnji zap ov jed nik Srediπta pred ao je sti -jeg pos troj be no vom zap ov jed ni ku. Na konpri mop red a je du æ nos ti na zoËn i ma seobra tio dos a daπnji zap ov jed nik bri ga dirAraË iÊ ko ji je is tak nuo pos tig nuÊaSrediπta u zadn je dvi je god ine zah val ivπise svim djel at nic i ma Srediπta na sur adn ji.

    No vi zap ov jed nik SzOP-a Ko priv ni cabri ga dir Ke reπa u svom gov oru is tak nuoje: “Up oz nav a juÊi se u prot ek lih nek o liko

    dana sa Srediπtem, uv jer io sam se da jeono pos ti glo vi soke stand arde na svimraz i nama, od obuke roËn i ka, iz gle da vo -jarne, meul jud skih od no sa do ci vil no-voj nih od no sa, a sve zah val ju juÊi dos a -daπnjem zap ov jed ni ku bri gad iru AraË iÊu,kao i svim djel at nic i ma Srediπta. Novudu æ nost zap ov jed ni ka Srediπta prim iosam s uv jer en jem da Êemo u sva kom tre -nut ku zad ræa ti pos tig nu te standarde, ali is na dom da Êemo ih pod iÊi na viπu raz i -nu uz po moÊ i podrπku naπeg nad re e -nog zap ov jed niπtva.”

    OJI

    Brigadir Darko Kereπa, novi zapovjednikSzoP-a Koprivnica

    Manje opoæarenih povrπina

  • 23. rujna 2005.

    VOJ NIK bu duÊ no sti bit Êe oprem-l jen mno gim elek tro ni Ë kim ure aj i -ma. Osob ni ra dio u re aj, ure aj zana vi ga ciju, ra Ë u na lo, op tro ni Ë kiure a ji za dnev ne i noÊ ne uv je te,na glav ni za slon... sa mo su ne ki odure aja u ra zvoj nim proj ek ti ma bu -duÊe voj ni Ë ke opre me. Pro blem skoj im se voj ni ci opreml je ni no vimure aj ima suo Ë a vaju jest os igu ra -van je elek tri Ë ne en er gije pot reb neza na paj an je tih ure aja. Pro blemse za sad rjeπ a va no π en jem ba te ri ja,obiË no li tij ion skih, koje os igu ra vajupot reb nu en er giju.

    Pro blem s ba te rij ama je u to me πtosu pre teπ ke i imaju ogra ni Ë en ka pa -ci tet pa se mo raju re do vi to do pun ja -va ti. Uko li ko ba te ri ja ima ve Êi ka pa -ci tet, ima i veÊe di men zije i ma su.Istraæi vaËi u broj nim la bo ra to rij imapo ku π a vaju rij eπ i ti pro blem i ra zvi tiπto man je i snaænije ba te rije. Sku pi -na istraæi vaËa na stoji ra zvi ti su stavza jed no stav no pun jen je ba te ri ja ute ren skim uv jet ima. Za to su raz vi linaprtnja Ëu-gen era tor ko ja pro iz vo dielek tri Ë nu en er giju.

    Ide ja po Ë i va na Ëin je ni ci da Ëov -

    jek tij ekom ho da ima pros jeË nuver ti kal nu am pli tu du ku ko va od 5cm za sva ki ko rak. To se ver ti kal nogi ban je pre no si i na naprtnja Ëukoju Ëov jek no si na le i ma. Istraæi -vaËi su raz vi li naprtnja Ëu ko ja imain te gri ra ni ure aj ko ji meha ni Ë kogi ban je pre tva ra u elek tri Ënu en er -giju. Ure aj je spoj en na ne po mi Ë niokvir naprtnja Ëe opru ga ma kojeomo gu Êa vaju gi ban je ure aja tij e -kom ho da. Kre tan je go re-dol je sepre ko po seb nog prij enos ni ka rabiza po kre tan je gen era to ra ko ji pro iz -

    vo di elek tri Ë nu en er giju. Naprtnja Ëa ima ma su od 38 kg i

    pro iz vo di do 7 Wat ta elek tri Ë neen e r gije. OË i to je ka ko Êe prije bi lokak ve voj ne upo rabe naprtnja Ëe-gen era to ra tre ba ti oz biljno po ra di tina sman jen ju mase. U sva kom slu-Ë aju, rij eË je o za niml ji voj ide ji ka korij eπ i ti opskrbu en er gi jom elek tro ni -Ë kih ure aja u te ren skim uv jet imakad ne ma slo bod ne uti Ë ni ce u kojumoæe mo spoj iti pun jaË i na pu ni tiba te rije.

    M. PE TRO VIΔ

    16

    ISTRAÆI VA» KO sre di π te ame ri Ë kemor na ri ce (US Na val Res earch La -bo ra to ry) na dav no je pred sta vi lopro to tip no ve mi nij atur ne be spi lot -

    ne let je li ce. Rij eË je o mi nij atur nombe spi lot nom he li ko pte ru, na mij en je -nom za spe cij al ne mi sije.

    Iz nim no je ma lih di men zi ja te se

    po skla pan ju moæe bez teπ ko Êa po -spre mi ti u put nu tor bu. Za po gonlet je li ce ra bi se ma li elek tro mo tor, amak si mal na brzi na koju moæe po sti -Êi je 85 km/h. Au to no mi ja le ta jeade k vat na nje go vim di men zij ama,od no sno u zra ku moæe bo ra vi ti sve -ga 30 mi nu ta. Iz me u ski ja moæe sepo sta vi ti 2,3 kg “ko ris nog te re ta” πtose od no si na raz ne sen zo re, od no -sno ka me re na mij en jene iz vi an juiz zra ka. Pro to tip let je li ce dos ad je suspjehom oba vio vi πe od 90 prob nihle to va, a pret po stavl ja se ka ko Êecij ena ko na Ë ne inaË i ce let je li ce bi tioko 50.000 ame ri Ë kih do la ra.

    I. SKEN DE RO VIΔ

    Novi minibespilotnihelikopter

    NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

    NaprtnjaËa generator

    Can

    adia

    n D

    ND

  • 1723. rujna 2005.

    TVRTKA Po ly mer Vi sion, ina Ëedio kor po ra cije Phi lips, pred sta vi laje je dan od prvih funk cio nal nihflek si bil nih za slo na. Za slon je pred -stavl jen na dæep nom vi π e nam jen -skom ure aju Re a di us ko ji je pre -dvi en za pri ka zi van je raz nih elek -tro ni Ë kih do ku me na ta. Re a di us usloæe nom stan ju iz gle da kao ve Êi naruË nih ra Ë u na la. No, des na se stra -na ure aja moæe iz vu Êi van a pri to -me za so bom vuËe za slon ko ji je na -mo tan u lij evom dij elu ku Ê i π ta. Tomse jed no stav nom ope ra ci jom po vrπi -na za slo na znat no po ve Êa va. Po vrπi -na za slo na uo Ël ji vo je ve Êa od po vr -π i ne sa mog ure aja. Za slon je mo -no kro mat ski, pri ka zuje Ëe ti ri nij an -se si ve. Dij ago na la mu je 12,7 cm apri ka zuje sli ku re zo lu cije 320x240to Ë a ka.

    Za slon omo gu Êa va jed no stav no Ëi -tan je bez na po ra, Ëak i na dnev nojsvjet lo sti, jer ima do bar kon trast.

    Po ly mer Vi sion na vo di ka ko je za -slon po go dan za pri ka zi van je tek -

    sta, gra fi ke i di gi tal nihzeml jo vi da. Tro πi vrlo ma loen er gije. Kad ga ko ris nikvi πe ne ra bi, za slon se na -ma ta, a cij eli ure aj sasklopl je nim za slo nom imadi men zije 100x60x20 mm.

    Ia ko je pri ka za ni za slonci vil na inaË i ca, na mij en je -na je is pi ti van ju mo guÊ egtræiπ nog uspjeha, ne tre ba smet nu tis uma ka ko Êe upra vo voj ni ko ris ni -ci sa vitl ji vih za slo na bi ti vrlo Ëe sti.

    Nai me, mno gi ra zvoj ni pro gra mitzv. voj ni ka bu duÊ no sti pre dvi ajuopre man je voj ni ka osob nim ra Ë u na -lom. Dos ad je ve li ki pro blem bio za -slon. Ve Êi na dos ad pri ka za nih kon -ce pa ta voj nih osob nih ra Ë u na la ba -zi ra na je na ko mer cij al nim ruË nimra Ë u na li ma (PDA ili dla nov nik).Naj ve Êi pro blem za voj nu upo ra buje re la tiv no ma len za slon, oso bi toako tre ba pri ka za ti di gi tal ni zeml jo -vid ili vi de os li ku s npr. be spi lot nelet je li ce. Dos ad je za slon uglav nom

    bio odre en di men zij ama ra Ë u na la,a voj no ruË no ra Ë u na lo ipak mo rabi ti πto man je. Ele gant no rjeπ en jetog pro ble ma je flek si bi lan za slonko ji se moæe na mo ta ti kad nije pot -re ban i ta ko sman ji ti di men zije ra -Ë u na la na mi ni mum. Dos ad je po -ka za no ne ko li ko voj nih kon ce pa ta sflek si bil nim za slo nom, ali sa mo kaoma ke ta. Po ly mer Vi sion je me uprvi ma po ka zao stvar ni, upo rabl ji viza slon, ko ji ko merc ji al no neÊe bi tido stu pan joπ naj man je dvi je go di ne,ali je do ka zao ka ko je kon cept mo -guÊe pre tvo ri ti u stvar nost.

    M. PE TRO VIΔ

    ©PAN JOL SKA ar ma da pot pi sa laje 11. srpnja ugo vor vrij edan 256,5mi lij una US do la ra s bro do gra di li π -tem Na va tia za iz gradn ju no vogopskrbnog bro da, naz va nog Can -tab ria. Ovaj ugo vor je vrhu nac ugo -vo ra pot pi sa nog 20. svibnja za iz -gradn ju jed nog F-100 ra za ra Ëa, Ëe -ti ri iz va no bal na ophod na bro da te45 he li ko pte ra ti pa NH90. Ukup na

    vrij ed nost na ve de nih pro gra ma iz -no si 3,3 mi lij ar di US do la ra i uskla du su s mo der ni za ci jom πpa -n jol skih oruæa nih sna ga te os igu -ran jem po slo va za πpan jol sku bro -do gra ev nu i pra te Êu in du striju. Svipro gra mi pla ni ra ni su u pro ra Ë u numi ni star stva ob rane za 2005. go di -nu. Brod Can tab ria bit Êe sliË nogdi zaj na kao kla sa opskrbnih bro do -va Pa ti no ko ji su uπ li u sluæbu 1995.go di ne, no u proj ekt Êe bi ti ukl juË e -ni ci vil ni stan dar di kao i zahtjev zadvos tru kom opla tom tru pa. No vibrod za opskrbu proj ek ti rat Êe se ubro do gra di li π tu Pu er to Re al(vlas ni π tvo Na van tie) kojeni ka da prije nije iz gra di lobrod tak ve vrste i ve li Ë i ne.Primo pre daja bro da oË e -kuje se tij ekom 2008. go di -ne. S Can tab riom Êe bi timo guÊe opskrblji van je bro -

    do va iz rav no na mo ru ukl juË uj uÊimo guÊ nost ver ti kal ne opskrbe he li -ko pte ri ma, a na krmi Êe ima ti sta ni -cu za opskrbu go ri vom. Tehni Ë korjeπ en je bo Ë ne sta ni ce za opskrbu jepo bol jπ a no i poj ed no stavl je no u od -no su na is tu na bro do vi ma Pa ti noklase.

    Te sta ni ce ukl juË uju jed no mjes toza opskrbu teπ kim kru tim te re tom(no si vo sti do 2 tone), jed no mjes toza ukr caj te kuÊ eg te re ta (go ri vo islat ka vo da) te Ëe ti ri mjes ta za ukr -caj la ga nog te re ta.

    M. PTIΔ GRÆELJ

    Koncept fleksibilnog zaslona

    ©panjolska mornarica naruËila opskrbni brod

    NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

    Pol

    ymer

    Vis

    ion

  • NOÆE VE obiË no moæe mo po dij eli -ti na one s fiks nom i one sa sklo pi -vom oπ tri com. Ta ko smo ih mo glipo dij eli ti sve dok ame ri Ë ka tvrtkaSOG nije pred sta vi la ino va tiv ni noæpod ime nom Re vol ver. Rij eË je onoæu ko ji kao i fiks ni uvi jek imaspre mnu oπ tri cu ali ima i rez er vnuoπ tri cu (ili alat) koje jed no stav nomro ta ci jom ko ris nik do ve de u rad nipo loæaj.

    Rij eË je o po seb noj pa ten ti ra nojtehno lo gi ji. Noæ na prvi po gled iz -gle da kao obi Ë ni fiks ni noæ. Na dru -gi po gled u oËi upa da oso vi na kaou prek lop nog noæa. Oπ tri ca jeustva ri je dan ko mad Ëeli ka s dvi jeod voj ene oπ tri ce, jed na je va ni adru ga skri ve na u drπ ci. U sre di niblok-oπ tri ce pro buπ e na je ru pa krozkoju je pro ve de na oso vi na ko jaomo gu Êa va ro ta ciju i izmje nu oπ tri -

    ce. Oπ tri ca se za mak si -mal nu si gur nost ko ris ni ka bra vipo seb nim utvri vaË em u krajn jempo loæaju. Oπ tri ca se moæe za ro ti ra tinakon πto se pri tis ne po seb na si gur -no sna po lu ga ko ja oslo ba a utvri -vaË. U drπ ku, ko ja je od um jet nogma te rij ala Zy tel, ugra e na su ËeliË -na poj aË an ja ka ko bi bi la πtoizdrælji vi ja.

    Oπ tri ca je iz ra e na od kva li tet nognehraj uÊ eg Ëeli ka AUS 8 tvrdoÊe57-58 HRC. Po stoji ne ko li ko inaË i camo de la Re vol ver, SE AL Re vol verima kom bi na ciju kla si Ë ne oπ tri ce ti -pa Bowie i pi le. Hun ter Re vol ver ta -ko er nu di pi lu te po seb nu inaË i cuoπ tri ce pri la go e nu lov ci ma i oso ba -ma koje bo ra ve u pri ro di. Ko na Ë no,inaË i ca Doub le Ac tion Re vol ver nu -di dva ti pa oπ tri ce, Bowie i Tan to,ta ko ko ris nik u jed nom noæu do bi va

    mo guÊ -nost iz bo radva naj po pu lar ni -ja obli ka oπ tri ce.

    Oπ tri ca (ili alat) je du ga Ë ka 12 cm ideb ela 4 mm, ukup na duæi na noæaiz no si 25 cm. Ma sa noæa je 168 gra -ma, πto doi sta nije mno go ako se znada se na ne ki naË in do biju dva noæa.

    Uz noæ se is po ruË uje tok od sin te -t iË kog ma te rij ala Ky dex, inaË i caHun ter do la zi s koænim to kom, apro iz vo aË u pro mo tiv nom ma te ri-j alu na vo di ka ko daje doæi vot nojam stvo za noæ. Do stu pan je i u Hr -vat skoj pu tem za stup ni ka SOG-a,tvrtke Ma es tral prom.

    M. PE TRO VIΔ

    TIJ EKOM ko lo vo za ta lij an skomrat nom zra ko plov stvu is po ruË e nasu prva dva avio na Aer macchiSF-260EA, na mij en je nih πko lo van juta lij an skih pi lo ta. Rij eË je o zadn jojinaË i ci iz SF260 πkol skih avio na,ko ja se te mel ji na SF260E inaË i ci,na koj oj su pro ve de na raz na po bol j -π an ja pre ma traæen ju ta lij an skograt nog zra ko plov stva. Ta lij an sko rat -no zra ko plov stvo na ruË i lo je ukup -no 30 avio na SF260EA, a pret po -stavl ja se ka ko se vrij ed nost te na -ba ve kreÊe oko 33 mi lij una eura.

    Avio ni ko ji su na mij en je ni za se -lek ciju i te meljnu ob uku ta lij an skihka de ta upuÊ eni su u 70. zra ko plov -ni puk, ra di pre ob uke na stav ni kale ten ja, od no sno ka ko bi tij ekomiduÊe go di ne avio ni mo gli bi ti uk -l juË e ni u re do vi to πko lo van je ta li -

    j an skih pi lo ta. Tre nu ta Ë na inaË i caSF260E ko ja se ra bi u ta lij an skomzra ko plov stvu te mel ji se na avio nuSI AI - Marchet ti SF260, ko ji je svojprvi prob ni let imao 1964. go di ne.Dos ad je pro da no vi πe od 870 avio -na SF260. Avion SF260E je ni sko -

    kri lac s uv laË i vim tra pom, mak si -mal na teæi na na po lij etan ju mu je1200 kg. U avion se ugra uje Ly co -min gov mo tor AE IO-540-D4 A5 ja -ko sti 190kW, ko ji po kreÊe dvo kra kuHart zel lo vu eli su.

    I. SKEN DE RO VIΔ

    18

    NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

    23. rujna 2005.

    SOG Revolver

    IsporuËen prvi SF260EA

    SO

    G

  • 19

    UGO VOR vrij edan 199,5 mi lij unaUS do la ra do dij el jen je AN ZACShip Al li an ce za prvu fa zu opseænemo der ni za cije su sta va za pro tuz ra Ë -nu bor bu na fre ga ta ma AN ZAC au -stral ske kral jev ske rat ne mor na ri ce.

    Au stral ski mi ni star ob rane Ro bertHill iz ja vio je da je ob ra na rat nihbro do va od na pa da pro tub rod skihproj ek ti la os nov ni ele ment au stral -skih po mor skih sna ga. Ta ko Êe mo -der ni za ci ja su sta va za pro tuz ra Ë nubor bu os igu ra ti po bol jπ a na ob ram -be na svoj stva fre ga ta klase AN ZACs ob zi rom na mo der ne pro tub rod ske

    proj ek ti le. Pot pi sa niugo vor je prva fa zapro gra ma uku pnevrij ed no sti 383 mi -lij una US do la ra ko -ji je ob javl jen u pro -sin cu 2003.

    Mo der ni za ci japro tub rod skih pro-j ek ti la za fre ga teklase AN ZAC ugo -vo re na je s AN ZACShip Al li an ce itvrtka ma Te nix i Sa ab Sy stems. Tedvi je tvrtke vo dit Êe ve Êi dio sa mog

    proj ek ti ran ja i in te gra -cije su sta va u svoj impo go ni ma u Mel bour -neu i Adel ai deu iuj ed no Êe bi ti nad zor.

    AN ZAC Ship Al li an -ce mo der ni zi rat Êebrod ski za pov jed nisu stav i su stav up rav-l jan ja te Êe ugra di tisu stav traæen ja i pra-Ê en ja me te na ba zi in -fracrve nih zra ka ko ji

    Êe os igu ra ti po bol jπ a no ot kri van je ipraÊ en je avio na na ma lim vi si na mai pro tub rod skih proj ek ti la ka da subli zu kop nu. Mo der ni za ci ja Êe uk-l juË i ti iz ra du stu dije i prom jene zakrme ni ver ti kal ni lan ser.

    Prve mo der ni zi rane fre ga te klaseAN ZAC bit Êe pre dane au stral skojkral jev skoj mor na ri ci 2008. go di ne.Osta li bro do vi bit Êe mo der ni zi ra niod 2009. do 2012. Sve ra do ve obav-l jat Êe iskljuË i vo au stral ska in du stri -ja u svoj im po go ni ma na is toË noj iza pad noj oba li.

    M. PTIΔ GRÆELJ

    U GO DI NI ka da se moæe sla vi tiprva ve Êa obl jet ni ca, od no sno des etgo di na Jo int Stri ke Fighte ra, cij elipro gram pro la zi kri zu s kak vom sesvoj edob no suo Ë io pro gram ra zvo jaF-22. Nai me, protek lih mjes eci tvrt-ka Lockhe ed Mar tin ulaæe znat nena po re ka ko bi oËu va la „na æi vo tu“ra zvoj sve tri inaË i ce vi π e nam jen -skog bor be nog avio na no ve gen era -cije F-35 Jo int Stri ke Fighte ra. Uodre e nim kru go vi ma ame ri Ë kogmi ni star stva ob rane sve su glas ni jastaj ali π ta ka ko ra di sman jen ja tro -πko va tre ba pre ki nu ti s daljnjim ra -zvoj em jed ne od tri inaË i ce avio na.To se od no si na F-35A, od no snoCTOL (Con ven tio nal Ta ke-Off andLan ding) inaË i cu.

    Pre po ruË uje se USAF-u da mo di fi -ci ra svoju na rudæbu avio na ta ko daum jes to na ba ve F-35A no vË a na

    sred stva usmje ri na na ba vu F-35Cili na F-35B, ar gu men ti raj uÊi ta kavstav Ëin je ni com ka ko se mor na ri Ë -ke/ma rin ske inaË i ce avio na mo gula ko pri la go di ti za upo ra bu i u dru -gim gra na ma oruæa nih sna ga, πtonije sluË aj s avio ni ma ar mij skogzra ko plov stva. Pred stav ni ci Lockhe -ed Mar ti na upo zo ra vaju na Ëin je ni -cu ka ko se pre ki dan jem ra zvo ja jed -ne od tri inaË i ceJSF-a tro πko vi ra zvo -ja neÊe pro por cio nal -no sman ji ti za jed nutre Êi nu, ka ko se oË e -kuje u ame ri Ë kommi ni star stvu ob rane,jer je u od no su naosta le, F-35A io na konaj jef ti ni ja inaË i ca.Uz po li ti Ë ku i fi nan -cij sku pre pre ku tak -

    vim raz mi πl jan jima, zeml je part ne riu ra zvoju JSF-a po naj vi πe su za in te -re si rane upra vo za F-35A inaË i cu,izuz ev zra ko plov stva Uj edin je nogKral jev stva, od no sno da se pre maprethod no usu glaπ e nim ra zvoj nimpla no vi ma do pro sin ca ove go di nemo ra pred loæi ti ko na Ë ni di zajn iz -voz ne inaË i ce JSF-a.

    I. SKEN DE RO VIΔ

    23. rujna 2005.

    NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

    Napreduje modernizacija ANZAC fregata

    Prekida se razvoj jedne od inaËica JSF-a?

  • VOJSKE SVIJETA

    GrË ku smo izab ra li kao vrlo raz -vi je nu zeml ju u re gi ji, a Ëla ni -ca je go to vo svih me u na rod -

    nih i europ skih or ga ni za ci ja krozkoje se za laæe za us po sta vu sta bil -no sti, si gur no sti i oËu van ja mi ra uokruæen ju. Za us po sta vu tih cil je vau tij eku je re or ga ni za ci ja i mo der ni -za ci ja oruæa nih sna ga i njiho vo pot -pu no uvo en je u europ ske in te gra -cije. U tak vom okruæen ju mo der ni -za cije oruæa nih sna ga ve li ki oslo nacje sek tor grË ke ob ram bene in du -strije. Mno gi pro gra mi mo der ni za -cije oruæa nih sna ga de fi ni ra ni su ta -ko da u njima u naj ve Êoj mo gu Êojmje ri moæe par ti ci pi ra ti do ma Êa ob -

    ram be na in du stri ja s mak si mal nimukl juË en jem offse ta. No va vla da de -fi ni ra la je pla no ve mo der ni za cijeoru æa nih sna ga uz dra stiË no sma-n jen je pro ra Ë u na za 40% u od no suna 2004. go di nu. Ta ko je za 2005.go di nu za ob ram be ni pro ra Ë un na -mij en je no oko 1,6 mi lij ar di euraum jes to pla ni ra nih 2,6 mi lij ar dieura. I uz sman jen je pro ra Ë u na svo -j im su pla no vi ma zacrta li kva li ta tiv -no po bol jπ an je po stoj eÊe voj ne opre -me uz is to dob no po ve Êan je bor benemo Êi oru æa nih sna ga. Na me u na -rod noj iz loæbi na o ruæan ja u Ate ni(De fen do ry 2004), mi ni star ob raneSpi lios Spi lio to po u lus je u iz la gan ju

    o po sti zan ju cil je va naj avio in ten ziv -nije prak ti ci ran je offse ta uz otvo re -nu i iz rav nu ko mu ni ka ciju sa svimstra na ma u offse tu te stro gim nad zo -rom re a li za cije sklopl je nih ugo vo ra.U tom kon tek stu naj avl je no je ipreis pi ti van je poj edi nih ugo vo ra ra -di πto veÊe par ti ci pa cije offse ta. Spi -lio to po u lus je is tak nuo in ten ziv nijeukl juË en je offse ta ra di ovla da van jagrË ke ob ram bene in du strije vi so komtehno lo gi jom za pro iz vodn ju so fi sti -ci rane voj ne opre me te veÊe an gaæi -ran je ob ram bene in du strije uop Êe.

    Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

    23. rujna 2005.20

    U grËkom primjeru offset regulative znakovito je da nije

    ukljuËeno ministarstvo gospodarstva veÊ je za offset

    nadleæno ministarstvo obrane. Ako se uzme u obzir da je

    grËka obrambena industrija “pokretaË” rasta proizvodnje,

    onda je i logiËno da se ministarstvu obrane povjeri zaπtita nacionalnog interesa poveÊanja participacije domaÊe

    industrije u procesu opremanja oruæanih snaga

    Offset u GrËkoj

    Josip MARTIN»EVIΔ MIKIΔ

  • VOJNA TEHNIKA

    23. rujna 2005. 21

    In dij sko-ru ska voj no-tehni Ë ka su -radn ja (ko ja je po Ë ela sre di nom60-ih go di na pro π log stol je Êa) re -

    zul ti ra la je pot pi si van jem ugo vo rana oko 33,3 mi lij ar de USD, pri Ëe -mu su ru ske ob ve ze po kri vene za29,8 mi lij ar di USD. Od li sto pa da1994. ra di stal na ru sko-in dij ska ko -mi si ja za voj no-tehni Ë ku su radn ju.Tij ekom 2000. go di ne, Ru si ja jeIn di ji pre da la zra ko plo ve MiG-29,Su-30K i Su-30MKI, PZO su sta ve“Tun gu ska-M”, tan ker, dvi je pod -mor ni ce proj ek ta 877EKM, trifre ga te i he li ko pte re Ka-31, tedru gu voj nu opre mu. Tij ekom2001. - 2002. go di ne ugo vo ri s In di -jom su pro π i re ni na no vu pro dajuhe li ko pte ra Ka-31, pro daju i li cenc -nu pro iz vodn ju ten ko va T-90S i ter -mo vi zij skih ciljni ka “Es sa”, te mo -

    der ni za ciju zra ko plo va Il-38 ire mont pod mor ni ca proj ek ta877EKM. Ma lo vi πe od po la go di neunat rag raz ma tra na je mo guÊ nostzaj ed ni Ë kog ra zvo ja zra ko plo va V.gen era cije. Ina Ëe, u In di ji je tre nu -ta Ë no na raz ma tran ju vi πe od 350ugo vo ra iz po druË ja ru sko-in dij skevoj no-tehni Ë ke su radn je, me u ko -j ima su li cen ca za pro iz vodn ju pod -mor ni ca klase “Amur”, na ba vaVBR-a ti pa “Sme rË”, strel ji va i pro-j ek ti la za rat ne bro do ve.

    Za raz li ku od voj no-tehni Ë ke su -radn je s Ki nom, ko ja se za saduglav nom svo di na ku po pro daju na -o ruæan ja i voj ne opre me, te u naj -bol jem sluË aju li cenc nu pro iz vod -n ju, su radn ja s In di jom vi πe je kon -ci pi ra na na part ner stvu u zaj ed ni Ë -kim proj ek ti ma kao πto su ra ket ni

    su stav oba la-mo re “Jakhont” (zapro iz vodn ju tog ra ket nog su sta vaIn di ja i Ru si ja os no va li su zaj ed ni Ë -ko po duz eÊe pod na zi vom “Bra -Mos”), zaj ed ni Ë ki pro gram ra zvo jano vog te ret nog zra ko plo va Il-214(no si vo sti do 20 to na), a pret po -stavl ja se da bi In di ja mo gla rav no -prav no par ti ci pi ra ti i u ra zvoju lov -ca V. gen era cije. Ta kav oblik su -radn je pred stavl ja tran sfor ma ciju iztrgo vaË ko-eko nom ske ka te go rije upo li ti Ë ko-stra teπ ku Ëi me se do bi vano va kva li te ta bi la te ral nih od no sa.

    S In di jom je Ru si ja sklo pi la “po saostol je Êa” pro daj om nos aËa zra ko plo -va “Ad mi ral Go rπ kov” i kom plet nezra ko plov ne sku pi ne za nje ga.

    Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

    Perspektive ruskog vojno-industrijskog kompleksa (II. dio)Perspektive ruskog vojno-industrijskog kompleksa (II. dio)

    Uz Kinu kao jednog od veÊih

    ruskih partnera vaæno mjesto

    zauzima i Indija. JaËanje indijske

    vojske obavlja se u znatnom

    dijelu uz rusku suradnju

    Marinko OGOREC

  • Dræa va Sin ga pur vje roj at no jenaj veÊe gos po dar sko Ëu dodru ge po lo vi ce XX. stol je Êa.

    Os no va li su ga Bri tan ci 1819. go di -ne kao vaænu trgo vaË ku lu ku i od -sko Ë nu to Ëku za daljnji pro dor u is -to Ë nu Aziju i na Pa ci fik. Go di ne1867. do bio je sta tus kral jev ske ko -lo nije ko ji mu je os tao sve do 15.vel ja Ëe 1942. ka da ga je oku pi raoJa pan i pro mij enio mu ime u Sy -onan-to. Nakon oslo bo en ja od ja -pan ske oku pa cije u ruj nu 1945. Sin -ga pur je po nov no po stao bri tan skako lo ni ja, πto je os tao sve do ruj na1963. ka da je, od lu kom na re fe ren -du mu, uπ ao u sa stav Ma le zije. Unu -tar nje je os tao vrlo krat ko, te je veÊ7. ko lo vo za 1965. Sin ga pur pro gla-s io od cjepl jen je od Ma le zije i dvada na ka snije (9. ko lo vo za) pro glas iosa mo stal nost. Od tog tre nu tka kreÊene zadræiv gos po dar ski ra zvoj gra da-dræa ve ko ji da nas ima 4 425 720sta nov ni ka stis nu tih na po vrπ i nu odsa mo 692,7 km2. Una toË ne do stat kubi lo kak vih ve Êih pri rod nih res ur sa(Ëak je 69% po vrπ i ne ne ob ra di vo),na cio nal ni je doho dak po sta nov ni -ku u 2005. go di ni ve Êi od 28 000do la ra.

    Ne pre sta ni gos po dar ski rast do nioje Sin ga pu ru i ve lik po li ti Ë ki ut je -caj, ko ji se, iz me u osta log, ogle da i

    u ve li kom ja Ë an jusin ga pur skih oruæa -nih sna ga. Ma la po -vrπi na i pren apuË e -nost znat no ogra ni-Ë a vaju ra zvoj ko p -nene voj ske ko ja jepri la go e na spe ci fi Ë -nim uv jet ima dje lo -van ja, ali se za to oso -bi ta po zor nost po sve -Êuje ra zvoju rat nogzra ko plov stva, po se -bi ce rat ne mor na ri ce.Kao ne ka da Ven eci ja,

    Sin ga pur je da nas pot pu no okre nutsvoj im trgo vaË kim(po mor skim) pu te vi -ma ko ji mu os igu ra -vaju bo gat stvo i gos -po dar ski rast. Za da Êunjiho vog os igu ran jana sebe je preuz elasin ga pur ska rat namor na ri ca ko ja zad -n jih tri des et go di napro la zi kroz ubr za nira zvoj u snaænu po -mor sku si lu spo sob nudje lo va ti i da le ko odsvoj ih ma ti Ë nih ba za.

    Prvi ko rak u stva ran ju rat ne mor -na ri ce otvo re nog mo ra Sin ga pur jena pra vio kraj em osam des et ih go di -na pro π log stol je Êa na bav kom πestkor ve ta klase Vic to ry (vi di Hrvat skivoj nik broj 22), koje una toË re la tiv -no ma loj is tis ni ni imaju vrlo dob rebor bene mo guÊ no sti. Ra zvoj je na -stavl jen kraj em de ve des et ih go di napro π log stol je Êa gradn jom Ëe ti ri ve -li ka des ant na bro da klase En du ran -ce. Ti bro do vi pune is tis ni ne 8500to na pruæi li su sin ga pur skoj rat nojmor na ri ci mo guÊ nost dje lo van ja da -le ko od ma ti Ë nih lu ka. Ta ko su tribro da te klase (En du ran ce, En de a -vour i Pe ri sten ce) sud je lo va li u hu -ma ni tar noj ope ra ci ji zbrin ja van ja

    un es reÊ enih u ra zor nom tsu na miju.U is to vrij eme u ©ved skoj su kup-l jene i Ëe ti ri po lov ne pod mor ni ceklase Sjöor men, Ëi ja je te meljna za -da Êa stva ran je struË nog ka dra spo -sob nog za upravl jan je naj suv re me -nij im pod mor ni ca ma.

    Gradn ja Ëe ti ri bro da klase En du -ran ce potvrdi la je mo guÊ nost sin ga -pur skih bro do gra di li π ta da iz gra desuv re mene ve li ke rat ne bro do ve, teje po kre nu ta po tra ga za od go va ra-j uÊim proj ek tom ko ji Êe od sin ga -pur ske rat ne mor na ri ce stvo ri ti si luspo sob nu dje lo va ti na Pa ci fi ku i In -dij skom oce a nu. Na posl jet ku je

    oda bran fran cu ski prij ed log ko ji sete mel jio na prov je re nom proj ek tufre ga te klase La Fa y et te, ali ko ji jeznat no mo der ni zi ran ka ko bi se do -bio suv re me ni vi π e nam jen ski rat nibrod. Ugo vor o proj ek ti ran ju i grad -n ji πest fre ga ta klase For mi da blepot pi san je u oæuj ku 2000. i pre dvi -ao je da fran cu ska tvrtka Di rec tiondes Con struc tions Na va les (DCN)iz gra di prvu fre ga tu u fran cu skombro do gra di li π tu, te da os igu ra tehni -Ë ku po drπ ku za gradn ju pre o sta lihpet fre ga ta u sin ga pur skim bro do -gra di li πt ima.

    Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

    22 23. rujna 2005.

    Fregate klase Formidable

    RATNA MORNARICA

    Kada svih πest fregata Formidable ue u operativnu uporabu, singapurska Êe ratna mornarica od lokalne pre-

    rasti u snagu sposobnu djelovati na otvorenim morima daleko od matiËnih luka Tomislav JANJIΔ

  • Po Ë et kom 1942. go di ne naj ve Êidio fran cu ske flo te ko ji nije us -pio preb je Êi Sa vez ni ci ma, ba -

    zi rao se u lu ci Tou lon, na fran cu skojme di te ran skoj oba li. Ta da πn ji za -pov jed nik fran cu ske mor na ri ce ad -mi ral Fran co is Dar lan ob eÊao je Ve -li koj Bri ta ni ji da Êe fran cu ski rat nibro do vi bi ti po topl je ni uko li ko bu depo stoj ala i naj man ja sumnja da bimo gli pa sti u nje ma Ë ke ru ke.

    U to vrij eme za pov jed ni π tvo nadpo dij el je nom flo tom u Tou lo nu dij e -li li su ad mi ra li De La bor de i ad mi -ral Marqu is. La bor de je za po vi je -dao tzv. flo tom vi so kog mo ra, kojusu Ëi nili no vi boj ni brod Stras bourg,tri teπ ke krsta ri ce, dvi je la ke krsta -ri ce, des et ve li kih ra za ra Ëa i tri es -kort na ra za ra Ëa. Pod za pov jed ni π -tvom ad mi ra la Marqu i sa bio je sta riboj ni brod Pro ven ce, brod za pri -j evoz zra ko plo va Com man dant Tes -te, dva ra za ra Ëa, Ëeti ri tor ped naËam ca i des et pod mor ni ca. Os im tedvi je flo ti le u po mor skoj ba zi bio jei oπ teÊ eni boj ni brod Dun kerqe,dvi je krsta ri ce, osam teπ kih ra za ra -Ëa, πest es kort nih ra za ra Ëa i joπdes et pod mor ni ca. Svi su tu bi li in -ter ni ra ni pod uv jet ima mi rov nogspo ra zu ma, koje je s Nje ma Ë kom

    pot pi sa la vla da u Vichyu.Os im 64 bor be na bro da, u ba zi je

    bio i ve li ki broj po moÊ nih bro do va,pa trol nih Ëa ma ca, mi no lo va ca, tan -ke ra za go ri vo i vo du, spe cij al nihbro do va za prij evoz strel ji va, itd.Sve u sve mu u Tou lo nu se ba zi ra lamoÊ na flo ta, ve Êa od ukup nih efek -ti va ve Êi ne rat nih mor na ri ca to gado ba. Po Ë et kom stu de nog ad mi ralDar lan za pov je dio je La bor deu dasvoje bro do ve prem je sti u fran cu skuko lo nij al nu lu ku Da kar u Sen ega lu.

    La bor de ga nije po sluπ ao jer jesma trao da se Nij em ci neÊe usu di tiprekrπ i ti odred ni ce ugo vo ra koj egsu pot pi sa li s Pe te no vom vla dom uVichyu. Ne po π ti van je za po vi je di iosob ne za blu de od ve le su ve li ki diofran cu ske rat ne flo te u pro past, unes ret no ali Ëa sno sam opo ta pan jesliË no onom kak vo je iz ve la in ter ni -ra na nje ma Ë ka flo ta u