broj 88 | godina 7 | besplatni primjerak petak, 19. rujna2014. vi ... · ganizacije taleb rifai....

broj 88 | godina 7 | besplatni primjerak Petak, 19. rujna 2014.

10 .rtS6 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare

PRILOG: Zbrinjavanje otpada - proces primarne selekcije kao ulog u zdraviju budućnost (str. 20-22)

Vi pitate, gradonačelnikBandić odgovara

Projekt Muzičke akademije pri kraju

Otvoren odgojno-obrazovnicentar na KajzericiNovi dom za OŠ Kajzerica, IV. gimnaziju i podružnicu dječjegvrtića Trnsko

Bandić: Ovo smo čekali višeod 95 godina

Službeno glasilo Grada Zagreba

zagreb.hr19. rujna 2014.Blic vijesti02 zagreb.hr19. rujna 2014.

U izdanju Grada Zagreba, uz surad-nju sa zagrebačkom tvrtkom Plavi partner, izašla je nova publikacija pod nazivom „Pregled europskih i hrvatskih pravila i propisa za provođenje EU projekata u Gradu Zagrebu“. Publikacija obuhvaća europski i nacionalni programski okvir za korištenje fondova i pro-grama Europske unije u razdo-blju od 2014. do 2020. godine te prikazuje temeljna pravila za pri-premu i provođenje projekata koje utvrđuje Europska unija, zatim eu-ropske fondove i programe koji su u novom programskom razdoblju na raspolaganju Republici Hrvats-koj za financiranje projekata, kao i to što se konkretno iz pojedinih programa i fondova može financi-rati.

Pregled europskih i hrvatskih pravila te propisa za provođenje EU projekata u Gradu Zagrebu

Izgradnja kanalizacije u Kozari Putevima

Od 6. do 8. studenog, Zagreb će ugostiti drugi Svjetski kongres predsjednika udruga turističkih agencija. U radu kongresa sudjelo-vat će više od tristo čelnika udruga putničkih agencija, predstavnika svjetske turističke agencije, in-stitucija te vodećih turističkih stručnjaka, a dolazak je najavio i glavni tajnik Svjetske turističke or-ganizacije Taleb Rifai.

Zagreb domaćin Svjetskog kongresa predsjednika udruga turističkih agencija

Već drugu godinu zaredom, svjet-ski turistički magazin „Luxury Travel Guide“ proglasio je zagrebački Hotel Phoenix „najromantičnijim hotelom u Hrvatskoj“. Iz TZGZ-a naglašavaju kako je priznanje sti-glo u prave ruke, što ćete primijetiti već pri samom dolasku u hotel koji u svim elementima ostavlja dojam najromantičnijeg mjesta. Hotel Phoenix smješten je u zagrebačkim Sesvetama, raspolaže s 55 supe-rior i deluxe soba, od kojih je čak sedam uređeno u skladu s posebnim „romantic“ dizajnom. Zaštitni znak svih soba i prostora u hotelu je lavanda, a osim ugodnog i toplog ambijenta, svakom se gostu pridaje puna pozornost uz ponudu raznih zanimljivih programa namijenjenih zaljubljenim, zaručenim ili upravo vjenčanim parovima.

„Romantično“ priznanje Hotelu Phoenix

Prema riječima gradonačelnika Bandića, zbog „ogromnih dopri-nosa hrvatskoj atletici i hrvats-kom sportu uopće te promociji zagrebačkog i hrvatskog sporta’’, nove stanove na korištenje Grad Za-greb dao je jednoj od najuspješnijih svjetskih atletičarki Sandri Perković i stolnotenisačici s invali-ditetom Sandri Paović. Perković će tako Maksimirsku cestu i 45 kvadrat-nih metara zamijeniti stanom od 100 kvadrata na Jarunu, a Paović će iseliti iz naselja Sopnica-Jelkovec i stana od 49 kvadrata u stan na Horvaćanskoj od 78 kvadrata.

Novi stanovi za Sandru Perković i Sandru Paović

Krajem prošlog mjeseca konačno su započeli radovi na izgradnji kanali-zacijske mreže ukupne dužine 8.300 metara u naselju Kozari Putevi, koji će osigurati priključenje na sustav javne odvodnje za otprilike 1.200 kućanstava. „Ovi građani 50 go-dina čekaju kanalizaciju, vratili smo im dostojanstvo omogućivši im legalizaciju objekata, a sada i dos-tojanstvo tako da više ne kopaju septičke jame“, istaknuo je na ot-varanju zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Kao i svake godine dosad, Kulturni centar Pešćenica krenuo je s upi-som u kreativne radionice za sve uzraste i generacije. Izabrati se može između različitih likovnih, plesnih, dramskih, jezičnih i glazbenih radionica, a iz KCP-a na-javljuju i neke potpuno nove pro-grame poput “Brainobraina”, pro-grama razvijanja životnih vještina i sposobnosti pomoću abakusa i NLP-tehnike ili “Papirnice”, u-nutar kojeg će se moći naučiti sve tehnike oblikovanja papirom. Detalji će se moći saznati i na Danu kulturnih centara Zagreba, koji se u u subotu 20. rujna, od 11 do 22h, održava u KCP-u i to pod nazivom „Vrata širom otvorena“. Građanima će biti predstavljena cijela lepeza događanja, radionica, predstava, performansa, izložbi i koncerata svih kulturnih centara grada, uključujući i KCP.

Nova „kreativna sezona“ Kulturnog centra Pešćenica

Organizator je Udruga hrvatskih putničkih agencija u partnerstvu s Hrvatskom turističkom zajednicom i Turističkom zajednicom grada Zagreba, a kongres će se održati pod nazivom “Vision 2020 – Global Changes and the Future of Travel Agencies“. Prvi Svjetski kongres predstavnika udruga turističkih agencija održan je u Cordobi u Španjolskoj.

Riječ je o već četvrtom izdanju međunarodnog festivala razvo-jnog kazališta, koji se održava u organizaciji Kulturne promjene SC-a. ,,Ganz novi festival” pred-stavlja međunarodnu platformu za prezentaciju mladih autora, kao i mjesto ispitivanja i istraživanja suvremenih tendencija i nekon-vencionalnog pristupa izvedbenim umjetnostima. Festival je dio europskog projekta pod nazivom „APAP-Performing Europe“ te se održava uz potporu „Europske komisije – Kultura 2007-2013“, INTP-e, Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Posjetitelji će, naravno, sva festivalska događanja moći pogledati potpuno besplatno.

„Ganz novi festival“ u SC-uod 17. do 21. rujna

Jesenska kolekcija prepoznatljivog talijanskog „high street“ modnog brenda u grad je donijela osvježenje koje najavljuje bogatu modnu je-sen za najmlađe. Prepun Point sho-pping centar i novootvoreno dječje modno carstvo izmamili su osmi-jehe na dječjim licima, a njihovim roditeljima predstavili vrhunsku odjeću prepoznatljivog talijanskog dizajna i to po izrazito povoljnim cijenama.

Novo dječje modno carstvo „Pizza Italia Kids“ oduševilo Zagreb

Radovi na vodoopskrbnoj mreži u naseljima Gornje i Donje Glavnice konačno su započeli. „Stanovnici Gornje i Donje Glavnice cijeli život ovo čekaju, plaćaju porez i prirez, a nikada nisu imali infrastruk-turu. Sada je došlo vrijeme da to napravimo i da ljudi dobiju gradski vodovod, kao što smo i obećali“, izjavio je gradonačelnik Milan Bandić prilikom otvaranja radova. Vrijednost radova u Glavnici Donjoj je 774 tisuće kuna, a ugovorom je predviđena izgradnja vodoopskrb-nih cjevovoda u naselju Glavnica Donja, u sedam ulica, ukupne dužine 2.038 metara.

Izgrađuje se vodoopskrbna mreža u naseljima Gornje i Donje Glavnice

Kao što je i obećao u prigodi po-sjeta obiteljima, čiji su domovi poplavljeni u nevremenu koje je zadnjih dana srpnja zahvatilo Za-greb, gradonačelnik Milan Bandić potpisao je zaključke o davanju stanova na privremeno korištenje obiteljima Kabalini, Kvesić i Ćorić. „Prenosim vam gradonačelnikove pozdrave koji je danas u Pragu na otkrivanju spomenika Nikoli Tesli“, izjavila je zamjenica gradonačelnika

Nakon kiše, dolazi sunce - novi stanovi za obitelji Kabalini, Kvesić i Ćorić

Vesna Kusin napomenuvši da je gradonačelnik inzistirao da stra-dale obitelji što prije dobiju za- mjenske stanove kako bi im se život koliko je moguće vratio u normalu.

Početkom rujna, na održanoj kon-ferenciji za novinare, Aleksandar Petrović obznanio je da su dugi i teški pregovori Cibone s vjerovnic-ima napokon uspješno okončani. „U proteklih desetak dana debloki-ran je račun kluba, plaćeni su mno-gi dugovi i sporazumjeli smo se s četvoricom vjerovnika zbog kojih je klub bio pod Fibinom blokadom. Riješena je i velika većina dugo-vanja iz protekle sezone pa Cibona punim plućima može naprijed. Pred nama je drugi korak, formi-ranje upravnog odbora kojeg će činiti mladi privrednici koji nisu opterećeni prošlošću, rekao je Aco. Na konferenciji je predstavljen još jedan povratnik, Danijel Lutz, bivši trofejni trener Cibone, sada zadužen za kompletnu omladinsku struku.

Pregovori uspješni, KK Cibona „punim plućima“ u novo poglavlje

zagreb.hr19. rujna 2014. Gost uvodničar 03

ImpressumNaručitelj:Grad Zagreb

Nakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Branka Panić

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hrGundulićeva 45, Zagrebtel.01 555 1353e-mail:[email protected]:[email protected]

Tisak:Tiskara Zagreb d.o.o.Radnička cesta 210Zagreb

Glavni urednik:Marko [email protected]

Novinari:Maja ŠpoljarecMaja Jurković

Grafička priprema i dizajn:Goran Malnar

Fotografije:Maja Špoljarecwww.zagreb.hrwww.zgh.hrArhiva poslovnih škola gradaZagreba (potpisano unutar Teme broja) Naslovnica: Arhiva Edward Bernays - Visoka škola za komunicijski menadžment

Idući broj izlazi: 10. listopada 2014.

Iz sadržaja:

Foto : Maja Špoljarec

zagreb.hr19. rujna 2014.

Piše: Marina Pavković, direktorica Zagrebačkog velesajma

Sajmovanje je put kojim grad Zagreb kroči već punih 105 godina. Obilježila su ga

tri najdugovječnija zagrebačka gradonačelnika: Milan Amruš početkom i Većeslav Holjevac sredinom 20.stoljeća te Milan Bandić početkom 21. stoljeća. Pa, krenimo redom.Početkom 20. stoljeća, zagrebački gradonačelnik Milan Amruš, za čije ere nastaju Uspinjača i Tram-vaj s konjskom zapregom, osniva Zagrebački zbor i uspješno pozi-cionira Zagreb na kartu europskih izložbi. Sredinom tog istog stoljeća, Većeslav Holjevac urbanističkom vizijom prelazi Savu i pokreće jedno od najutjecajnijih svjetskih sajamskih središta - Zagrebački velesajam. Početkom 21. stoljeća gradonačelnik Milan Bandić čini suvremenom dobu primjeren is-korak i postavlja uvjete za razvoj nove razvojne megastrukture – urbanog inovativnog područja pod radnim nazivom „Zagrebačka mreža“.Od slavnih dana Zagrebačkog ve-lesajma do danas prošlo je neko-liko desetljeća. Rušenje berlinskog zida i dizanje hladnoratovske za-vjese na jednoj strani, uzroci su „spuštanja zavjese“ na zagrebačko sajmovanje s druge strane. Vrijeme je da se i ta zavjesa trajno podigne. Vrijeme je da postojeći model Zagrebačkog velesajma doživi svo-ju transformaciju u prostornom, sadržajnom i programskom smislu.S tim u vezi, Zagrebački velesajam je ove godine domaćin poslovnog skupa pod nazivom Zagreb Busi-ness Summit „Gradovi i regije – generatori razvoja“, koji organizira Grad Zagreb pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića. Summit se u periodu od 17. do 20. rujna održava u Kongresnoj

dvorani Zagrebačkog velesajma, a u funkciji je komunikacije ciljeva, smjernica i vizije razvoja metropole i drugih hrvatskih gradova.Tema gradova i njihove uloge u raz-voju nacija i regionalnih asocijacija je nesporna i svakim danom raste. Gradovi su generatori razvoja. O načinu njihovog upravljanja ovisi njihova poslovna i društvena stvar-nost, s naglaskom na budućnost. Značaj gradova prepoznat je i u raz-vojnim platformama Europske unije koja je kroz program ,,Urban Agen-da iEurocities’’, dodatno ojačala ulogu gradova kao pokretača eko-nomija, alocirajući sredstva fondova na gradsku razinu.

Misija prvog zagrebačkog Sum-mita je umrežavanje dionika s obje strane investicijske platforme: grad-ske vlasti, gospodarstvenici, investi-tori, developeri, konzultanti, banke i slično, uključujući transfer znanja jedne gradske sredine drugoj. Sve u cilju jačanja investicijske proak-tivnosti i gospodarskog razvoja. Uz već spomenuti skup,ova jesen na

ZV donosi još nekoliko redizajni-ranih ili potpuno novih projekata. Ovogodišnja Ambienta, izmije-njenim konceptom, u fokusu ima nekoliko povezanih segmenata: Industriju, Dizajn i Outlet te ostaje važna komunikacijska platforma hrvatske drvne industrije, up-ravo uvrštene među industrije od strateškog značaja za RH.Krajem listopada Grad Zagreb na ZV-u organizira start up konferen-ciju „Zagreb Connect“ želeći profi-lacijom događanja demonstrirati svoju podršku start up zajednici i opredijeljenost za inovativan raz-voj.

O ostalim događanjima, kao i o sljedećoj sajamskoj sezoni, bit će više riječi u vremenu pred nama, ali važno je već sada znati: bit će ih puno, među njima će biti nekoliko novih i, što je potrebno dodatno naglasiti, bit će na tragu tranzicije Zagrebačkog velesajma u moder-no konvencijsko središte, odnosno svojevrsno „Ministarstvo vanjske trgovine“.

5 Ekološko-umjetnički fenomen na Otoku hrvatske mladeži 6 Otvoren odgojno-obrazovni centar na Kajzerici 9 Poslovni summit “GRADOVI I REGIJE - generatori razvoja” na Velesajmu 10 Projekt izgradnje Muzičke akademije priveden kraju 13 Treći znanstveni piknik oduševio Zagrepčane 14 TEMA BROJA: Visoko školstvo u Zagrebu sve više naginje privatnom 19 Poljska - dobrodošao “klišej” i uzor drugima u iskorištavanju EU fondova 20 PRILOG: Proces primarne selekcije otpada kao ulog u zdraviju budućnost 26 Iskra Jirsak: Najzanimljivije u Zagrebu ne nalazi se u turističkim vodičima 30 PREPORUKE: Filmska mećava sa sjevera Europe

zagreb.hr19. rujna 2014.Lice grada04 zagreb.hr19. rujna 2014.

Dragi čitatelji,

Lice grada je rubrika kojom slavimo sve ljepote Zagreba, stoga pozivamo i vas na sudjelovanje u kreiranju ovih stranica. Šaljite nam fotke vama omiljenih zagrebačkih trenutaka, a one koje nam se najviše svide objavljivat ćemo u našim narednim brojevima. Osim toga, od ponedjeljka. 22. rujna, sve fotke možete pronaći na Facebook stranici Zagreb Online. Autora/icu fotografije koja do 10. studenog skupi najviše ,,lajkova” častimo večerom za dvoje u restoranu Fort Apache. Svoje fotografije šaljite na mail adresu [email protected] Ivana

Zlatko

ZlatkoMarinko

Dorotea

Tanja

zagreb.hr19. rujna 2014. Lice grada - simboli Zagreba 05


Otok hrvatske mladeži, na zagrebačkom Jarunu, loka-

cija je zanimljive, ali neobične umjetničko-ekološke instalacije, čija namjena i porijeklo nisu pozna-ti velikom broju ljudi. Tzv. „Solarni pleksus Europe“ (2005.) skupina je litopunkturnog kamenja i pred-stavlja središnju energijsku os Eu-rope koja pulsira između Islanda i Krete. Zagreb se nalazi točno na sredini, na solarnom pleksusu, odnosno trbuhu Europe. Ideja je da ti golemi i teški monoliti pritišću „bolna“ područja te su postavljeni kao rezonacijski most prema solar-nom pleksusu Europe. Kako tumače stručnjaci (geomanti), putem u-klesanih kozmograma, odašilju poruku određenom području u središnjoj Europi te pomažu pri „energijskom iscjeljivanju“. Prema viziji autora, slovenskog umjetnika Marka Pogačnika, dva kruga u sredini predstavljaju so-larni pleksus kontinenta, a točno je naznačen i raspored drugih glavnih gradova i krajolika koji ulaze u to područje, pri čemu se Zagreb nala-zi na vanjskom obodu kruga, lijevo od centralne osi. Na 37 kamena koji predstavljaju neki europski grad ili kraj, postavljeni su kozmogrami u bronci, što na stilizirani način pri-kazuje osnovnu vibraciju prostora koji predstavlja, i simbolički pov-ezuje, to mjesto s ovim modelom.

Simbolika i mitologijaTijekom istraživanja o ovom neobičnom fenomenu, došli smo do Nevena Ivete, Zagrepčanina koji se u svom blogu „Zagreb – pri-kriveni simboli grada“ bavio sim-bolikom, značenjem i mitološkim porukama ovog, kako ga je i sam

SOLARNI PLEKSUS EUROPE

Ekološko–umjetnički fenomen na Otoku hrvatske mladežiNekolicinu naših sugrađana pitali smo znaju li gdje se u Zagrebu nalazi instalacija pod nazivom „Solarni pleksus Europe“ ili znaju li što predstavlja ono naizgled razbacano „kamenje“ na lokaciji gdje se održava InMusic. Odgovori su uglavnom bili odmahivanja glavom. Upravo iz tog razloga, fokus rubrike u ovom broju usmjerili smo prema jarunskom jezeru…

nazvao, „zagrebačkog Stonehen-gea“.

Možete li nam malo pojasniti što se zapravo skriva iza naziva „So-larni pleksus Europe“?Prvo trebam napomenuti da se je-dan od vitalno-energijskih tokova na Zemlji (Pogačnik ih je simbolički nazvao „Zmajeve brazde“), a koji Europu opskrbljuje životnom en-ergijom, proteže od otoka Krete pa sve do Islanda. Usporedimo li taj tok sa svojevrs-nom kralježnicom Europe, možemo reći kako raspoređena područja na tom pravcu zapravo funkcioniraju kao čakre kod ljudi. Tako je područje Krete korijenska čakra, Balkan je sakralna i spolna čakra, Njemačka je srčana čakra, sve do Islanda koji je krunska čakra ili Krunski centar Europe. Prema ovoj shemi, grad Zagreb nalazi se na području pupčane, ili čakre solarnog plek-susa, iz čega ovo umjetničko djelo crpi svoje ime.

Od kojih se oblika sastoji? Kako to izgleda iz zraka?Izgled Solarnog pleksusa Europe, prema mojem mišljenju, poka-zuje kombinaciju muško–ženskih simbola. On je, pojednostavljeno gledano, kružnog oblika, što sim-bolizira ciklička gibanja u Univerzu-mu koja su pod utjecajem ženskog aspekta. Međutim, zrake koje izbi-jaju iz kamenoga kruga podsjećaju na Sunce, simbol muškog aspekta u Univerzumu. Kao cjelina, ovo zdanje prenosi-poruku unije polova i ravnoteže koja je oblikom (arhetipom) ra-zumljiva elementarnim bićima svih dimenzija, uključujući i čovjeka,

koji zbog svoje ograničene svijesti tu poruku prima kroz podsvijest.

Možete li nam malo više reći o kozmogramima uklesanima u kamenju?Njihova funkcija je da kroz sve ra-zine i dimenzije prenesu arhetip-sku poruku o povezanosti ovog mjesta, kao čakre solarnog plek-susa, s ostalim dijelovima Europe. Osim toga, instalacija funkcionira i kao svojevrsna os svijeta (axis mun-

di) koju slikovito možemo shvatiti kao „štapić od ražnjića“ jer probija i međusobno povezuje nekoliko dimenzija prostora kroz koje svi mi egzistiramo. Na taj način, ovu instalaciju čak možemo shvatiti i kao prolaz između svjetova.

Jedna od linija orijentirana je prema zalasku Sunca na jedan točno određen datum? Ovdje se radi o mom osobnom zapažanju i teoriji za koju nisam siguran koliko uporište ima u au-torovoj namjeni. Ipak, poigravajući se s aplikacijom Google Earth i testirajući Pogačnikovu instalaciju kroz povezanost s ritmovima koji vladaju u prirodi, zamijetio sam da jedna od „zraka“ kamenoga kruga pokazuje smjer koji se poklapa s točkom zalaska Sunca na dan uoči blagdana Svetog Jurja. Zašto je to važno? Zato jer se u toj činjenici očituje povezanost nekoliko razina stvarnosti. Primjerice, ime Juraj je vrlo slično hidronimu Jarun, a posjećam i na to da je prema mitologiji Sv.Juraj ubio zmaja, što nas veže uz Zmajevu

brazdu na kojoj leži ova instalacija. Što ćemo otkriti ako uđemo u mitološku pozadinu ovog „zdan-ja“? Teško je ukratko odgovoriti na ovo pitanje. Recimo to ovako, kako postoje teorije prema kojima je Jarun u dalekoj prošlosti zaista bio staroslavensko kultno mjesto, čini mi se da u poruci Solarnog plek-susa Europe postoji parabola koja sve nas, fiksirane za materijalnu

razinu stvarnosti kada su ljudi još uvijek bili svjesni elementarnih bića. Mitovi o Jarilu i Sv. Jurju su pove-zani?Tako je. Temeljni staroslavenski mit opisuje dvije sile u prirodi, Peruna i Velesa, čiji vječni sukob daje energi-ju izmjeni godišnjih doba. Jarilo je Perunov sin kojeg Veles otima i on kao takav predstavlja antropomor-fnu energiju vegetacije. Mitologija kaže da je on pred proljeće odrastao i ubio Ve-lesa, čiji je simbol u Slavena bio Zmaj, te silovito krenuo de-blom stabla svijeta prema ocu koji je prebivao u krošnjama. Sve se ovo zaista i događa u prirodi kada, na proljeće, sokovi cirkuli-raju stabljikama bilja. Mit o Jarilu koji ubija zmaja tako je poslužio kao model za priču o Svetom Jurju koji je odbio odreći se kršćanstva te je stradao u Dioklecijanovim progonima. Model ubijanja zma-ja kršćanska ikonografija preuzela je kao simbol moralne pob-jede Svetog Jurja spram pogana.

Razgovarao: Marko Hodalj

zagreb.hr19. rujna 2014.Aktualno06 zagreb.hr19. rujna 2014.

„Prvi put otkad je postavljen ovaj spomenik, uredit ćemo njegov okoliš jer on nikad nije uređen u izvornome obliku u ko-jem je bilo predviđeno“, riječi su gradonačelnika Milana Bandića kojima je obilježio predstavljanje projekta rekonstrukcije okoliša spomenika kralju Tomislavu, a u konačnom izgledu Trga sudjelovali su i sami građani koji su ispunjavali

Prvog dana nove školske go-dine, gradonačelnik Zagreba

Milan Bandić, u društvu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara, otvorio je novi odgojno – obrazovni centar na Ka-jzerici – Osnovnu školu Kajzerica, IV. Gimnaziju i podružnicu dječjeg vrtića Trnsko. Naglasivši kako se radi o povijes-nom trenutku za Novi Zagreb i naselje Kajzericu, gradonačelnik je najavio da će Centar pohađati oko 1500 djece. „Zbog nepovo-ljnih vremenskih uvjeta nismo uspjeli dovršiti sve hortikulturne poslove, poput dječjeg igrališta uz dječji vrtić, ali za otprilike dva tjedna dovršit ćemo i to te ćemo pojačati rasvjetu oko škole i završiti prometnicu što izlazi na Aveniju Dubrovnik“, izjavio je Milan Bandić. „Čestitam gradonačelniku i njego-vomu timu što su, usprkos ovom recesijskom vremenu, iznašli sred-stva za izgradnju ovoga odgojno-obrazovnoga centra jer obra-zovanje je budućnost ove zemlje“, naglasio je ministar Mornar.U povodu obilježavanja 80. o-bljetnice postojanja, ravnatelj IV. Gimnazije, Boris Štimac, otvara-nje Centra proglasio je najboljim

Gradonačelnici Zagreba i Vinkova-ca, Milan Bandić i Mladen Karlić, prisustvovali su predstavljanju pro-jekta „Najveće kolo“, koje će se 21. rujna plesati na Trgu bana Jelačića. Zagrebački gradonačelnik istaknuo je najvažnije razloga zašto se glavni grad Hrvatske priključio „šokačkom kolu“: „Prema UNESCO-voj ljestvici nematerijalne kulturne baštine, Hrvatska je peta zemlja svijeta. Eu-ropu oplemenjujemo onim što na-zivamo hrvatska tradicijska kultura. Imamo svoju povijest i običaje. Mi smo stari europski narod i na to smo ponosni. Svaki oblik turističke promidžbe i afirmacije hrvatske baštine izuzetno je važan.”„Cilj Vinkovačkih jeseni uvijek je bio unijeti radost u srca svih građana te pokazati jedinstvo i zajedništvo hrvatskog naroda kroz našu bo-gatu tradicijsku kulturu, bogate nošnje i nešto što nema nijedan narod u Europi, a usudio bih se reći i u svijetu“, dodao je vinkovački gradonačelnik Karlić.„Najveće kolo“ zaplesat će se 21. rujna, u 11:45 sati, na glavnom zagrebačkom trgu, a u isto vri-jeme plesat će se i u Vinkovcima te diljem Lijepe naše.

Najavljena rekonstrukcija okoliša spomenika kralju Tomislavu

Otvoren odgojno – obrazovni centar na Kajzerici

rođendanskim poklonom te je ponosno podsjetio kako učenici ove jezične gimnazije postižu odlične rezultate na natjecanjima, uvjeren kako će rad u novim prosto-rima biti korak dalje u ostvarivanju još boljih rezultata. Citirajući poznatog pisca koji je

rekao kako škola „mora biti naj-veselije mjesto u svakomu gradu i svakomu selu“, ravnatelj Osnovne škole Igor Rukljač zahvalio je svi-ma koji su pomogli gradnju škole zaključivši kako je zadaća učitelja, profesora i djelatnika da ju pretvore u najsretnije mjesto u gradu.

,,Škola mora biti najveselije mjesto u svakomu gradu i svakomu selu” - Igor Rukljač, ravnatelj Osnovne škole Kajzerica

Vinkovačke jeseni na Trgu bana Jelačića

Povratkom školaraca na zagrebačke ulice, vratio se i jesenski vozni red u tramvajskom i autobusnom prometu. Ponovno je uspostav-ljena tramvajska linija 1 (Borongaj-Zapadni kolodvor) te autobusna linija 114 (Ljubljanica-Prečko). Iz Zagrebačkog holdinga podsjećaju na osjetno pojačan promet u gra-du, s obzirom na povećani broj put-nika u vozilima, kao i učenika koji su krenuli u novu školsku godinu. Prometna slika na koju smo navikli tijekom ljeta očekivano se mijenja, stoga iz ZG holding pozivaju koris-nike da ranije krenu prema svojim odredištima. S jesenskim voznim redom, ZET je uspostavio i novu autobusnu liniju koja od Glavnog kolodvora prometuje do Novog Jelkovca. Prvi autobus iz Novog Jelkovca radnim danom polazi u 4.30, a posljednji u 23.40 s Glavnog kolodvora. U jednom danu, ukupno se ostvaruje 46 polazaka s termi-nala Glavni kolodvor te isto toliko iz Novog Jelkovca. Dosadašnja au-tobusna linija 281, Novi Jelkovec-Žitnjak, promijenila je trasu, kao i raspored vožnje.

S jesenskim voznim redom i nova autobusna linija

anketu o izboru dekorativnog ka-mena. Uz gradonačelnika, okupljenima se obratio i arhitekt Branko Silađin koji se pritom vratio 35 godina unatrag, kada je prvi put dobio zadatak uređenja popularnog „Tomislavca“: „Bio je to zaista kom-pliciran projekt s obzirom da se radi o jednom od najreprezentativnijih trgova u gradu, koji je oduvijek bio

promatran i doživljavan kao ulaz u povijesni dio Zagreba“. Silađin je dodatno pojasnio da, tijekom osamdesetih godina, pro-jekt nije bio do kraja realiziran zbog manjka novca, a nakon inicijative gradonačelnika Bandića, 2011. se ponovno pristupilo uređenju. Pre-ma najnovijem rješenju, prvobitno zamišljene stepenice su ukinute, s obzirom da su u ovom novom vremenu postale arhitektonske pristupne prepreke, a potenciran je i slobodni vizualni kontakt s cjeli-nom prostora. „Povišenim belvedereom moći će se zaista doživjeti ulaz u grad te će to biti spektakularni urbani doživljaj“, najavio je još jednom profesor Silađin.Spomenimo još kako je, zahvaljujući Gradskom uredu za prostorno uređenje, ispred spome-nika kralja Tomislava izložen i pano s prikazom rekonstrukcije njegova okoliša kao jedne od ishodišnih točaka Lenucijeve potkove.

zagreb.hr19. rujna 2014. Aktualno 07


U Zagrebu će se i ove godine, jubilarni 15. puta, održati hu-

manitarna akcija „Terry Fox Run“, čija je svrha podizanje svijesti građana i prikupljanje donacija za istraživanja raka, a središnji događaj pod nazivom „Maraton nade“ trčat će se na Jarunu, u nedjelju 21. ru-jna, u organizaciji kanadskog Vele-poslanstva, Hrvatske lige protiv raka i drugih. Središnjem događaju prethodila je humanitarna prodaja majica s vizualima akcije, 13. rujna, ispred kafića Charlie u Zagrebu. Humanitarna utrka „Terry Fox Run“ svake se godine trči u čast mladića Terryja Foxa koji je, oboljevši od raka, izgubio nogu. Kako bi saku-pio novac za liječenje, 1980. go-dine krenuo je u utrku po Kanadi koju je nazvao „Maraton nade“. Trčao je 143 dana po 42 kilome-tra dnevno, no utrku, nažalost, nije uspio završiti jer se bolest vratila i oduzela mu život u 22. godini života. U čast hrabrom Ter-ryju, njegova obitelj odlučila je nastaviti tradiciju te je pokrenula akciju skupljanja novca za borbu protiv raka koja se održava svake godine u kanadskim gradovima. U organizaciji kanadskih vele-

Otvoren odgojno – obrazovni centar na Kajzerici

„Vrtić Trnsko, kao najstariji vrtić u Novom Zagrebu i prvi namjen-ski izgrađen objekt, dobio je novi i jedan od najsuvremenijih dječjih vrtića u kojem će se odvijati na-jvrednije - obrazovanje naše djece“, naglasila je ravnateljica Mirjana Mikovčić.

Zagrebački fitness startup imena Madbarz, iza kojeg se krije glo-

balna fitness aplikacija za treniran-je vlastitom težinom, osigurao je investiciju mađarskog fonda „Trac-tion Tribe“ kojom potvrđuju valu-aciju od 6,8 milijuna kuna. Kako su nas izvijestili priopćenjem za medi-je, dobivena sredstva namjeravaju utrošiti na proširenje tima, gdje će prioritet imati programeri. Fina-lizacija uvjeta investicije odigrala

„TERRY FOX RUN“ PONOVNO U ZAGREBU

„Maraton nade“ 21. rujna oko jarunskog jezeraposlanstava, akciju je preuzelo i 67 zemalja diljem svijeta, među kojima je i Hrvatska. „U utrci oko jarunskog jezera mogu sudjelo-vati svi zainteresirani građani - trčanjem, vožnjom bicikla, rolan-jem ili hodanjem, a prikupljena sredstva bit će donirana Institutu Ruđer Bošković i to za znanst-vena istraživanja nasljednog raka dojke i jajnika“, izjavio je pred-sjednik Hrvatske lige protiv raka, Damir Eljuga. Svoje sudjelovanje u utrci i ove godine, potvrdio je zagrebački gradonačelnik Mi-lan Bandić najavivši da će Grad,

kako bi pomogao u prikupljanju novca, tiskati dodatnih 4000 ma-jica s vizualima akcije. Veleposlanica Kanade, Louise LaRocque istaknula je da se utrka “Maraton nade” u svi-jetu održava 34. put, a dosad je pri-kupljeno više od 600 milijuna dolara koji su uloženi u istraživanje raka u zemljama u kojima se utrka orga-nizira. U Hrvatskoj je u proteklih 14 go-dina, zahvaljujući velikom interesu te doprinosu građana i tvrtki dona-tora, prikupljeno gotovo pet mili-juna kuna, doniranih ustanovama koje se bave istraživanjem raka i

Nakon što je vlasnica stana u ur-banim vilama Korito, Karmen Pračić, u eteru Radija Sljeme pozvala prvog čovjeka Zagreba da posjeti klizište koje se nalazi između Fratrovca i GK Žar ptica, gradonačelnik Milan Bandić i njegovi suradnici spremno su se odazvali. Slušateljica se požalila kako stambenom objektu prijeti odron zemlje, smještene iza pot-pornog zida, srušenog prilikom el-ementarne nepogode koja se do-godila 1. rujna. „Moram pohvaliti gradske službe koje su promptno reagirale te nastoje sanirati ovu, po život opasnu, situaciju. Iako, ve-liki radovi tek predstoje“, istaknula

Gradonačelnik se odazvao pozivu slušateljice Radija Sljeme i posjetio klizište na Fratrovcu

je gđa Pračić, objasnivši da se klizište ponovno aktiviralo prilikom nove kiše sredinom mjeseca. Miro Jukić, voditelj gradskog Odjela za sanaciju klizišta, istaknuo je rad na hitnim mjerama: uklonit će se sve što ugrožava živote ljudi, počevši s potpornim zidom i viškom ma-terijala koji prijeti odronom. Dodao je da se nakon izrađenog projek-ta, a po nalogu gradonačelnika, kreće u kompletnu sanaciju: „S obzirom da su ovdje ugroženi životi, gradonačelnik je rekao da se pripremi i izvješće za Gradsku skupštinu za pokriće troškova, jer bi sanacija mogla stajati i do dva mili-juna kuna“, zaključuje Jukić.

POD OKRILJEM ZAGREBAČKOG INKUBATORA PODUZETNIŠTVA

Startup Madbarz osigurao investiciju od 6,8 milijuna kuna

se početkom rujna, a mađarski fond će, osim početnog kapitala, ovom inovativnom projektu na raspolag-anje dati vlastito poslovno iskustvo i kontakte. Veoma pohvalno zvuči podatak da Madbarzov broj Facebook fanova i korisnika na listi čekanja nezaustav-ljivo raste – svakog dana prijavi se preko 400 novih ljudi. Osnivač Madbarza Luka Macner i njegov suosnivač Nikola Mratinić komen-

tirali su: „Skoro svaki novi startup ima problema s podizanjem inves-ticije, no zanimljivo je da je nama trebalo svega 25 dana od prvog kontakta s investitorom do rea-lizacije. Impresioniralo ih je puno toga, u prvom redu više od 30.000 ljudi na listi čekanja i to što smo testiranjem uspjeli dokazati da lju-dima stvarno treba takva aplikacija za treniranje.“ Treba istaknuti kako je valuacija postignuta za Madbarz među najvećima u početnoj fazi „fundraisinga“ za jedan startup s ovih prostora. „Madbarz je odličan projekt, dobijao je odlične ocjene većine mentora koji su ih pratili kroz ZIP-ov program i bilo je samo pitanje dana kad će neki investici-jski fond prepoznati njihov po-tencijal. Šteta da to nije učinjeno od strane domaćih ulagača, ali ovo je svakako veliki korak za Madbarz, ZIP i cijelu startup zajed-nicu u Hrvatskoj“, komentirao je suosnivač ZIP-a, Saša Cvetojević.

,,Na tržištu još uvijek nema ozbiljne aplikacije koja zado-voljava sve potrebe korisnika, a naša glavna prednost u odnosu na konkurenciju je sveobuhvat-nost – u aplikaciji imamo vrlo razrađenu društvenu funkcio-nalnost, na što konkurencija često zaboravlja, a zapravo je jako bitan dio cijele priče. Također imamo vlastite rutine za treniranje, personalizaciju treninga i praćenje statistika. Web aplikaciju trenutno testira ograničen broj korisnika (250), dok mi paralelno uz to proširujemo funkcionalnost aplikacije slušajući njihov feedback.”Luka Macner,osnivač Madbarza

zagreb.hr19. rujna 2014.Aktualno08 zagreb.hr19. rujna 2014.

„U borbi protiv debljine, koja je je-dan od glavnih uzročnika kroničnih nezaraznih bolesti, potrebna je sustavna edukacija u svim seg-mentima našeg društva i kod svih starosnih skupina, s naglaskom na mijenjanje životnih navika koje su dovele do zdravstvenih kom-plikacija“, podijelila je s našom redakcijom Sanja Njunjić, pred-sjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine. Program je krenuo u ožujku ove go-dine, kada je na vrhu Zagrebačke gore prva skupina polaznika prošla deset dana predavanja naših na-

„POKRENITE SE NA SLJEMENU U RITMU ZDRAVIH KORAKA“

Program za prevenciju prekomjerne tjelesne težine na SljemenuOd 26. rujna do 4. listopada, Udruga za prevenciju prekom-jerne težine (UTTP) po treći put organizira besplatne zdravst-vene edukacije o ljudskom tijelu i problemima s težinom. Edukacije se održavaju u sklopu projekta „10 dana do boljeg zdravlja: pokrenite se na Sljemenu u ritmu zdravih koraka”.

jeminentinijh stručnjaka - nutri-cionista, psihologa, fizioterapeuta i drugih. Od 26. rujna, Sljeme ponovno „ot-vara svoja vrata“ za sve koji žele učiti o zdravoj prehrani, kontroli težine, tlaka, kolesterola, kao i ak-tivnom, odnono zdravom načinu života.Program je iniciran i razvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Milana Bandića te Gradskog ureda za zdravstvo, a kao partneri projekta već na samom začetku „uskočili“ su Crveni križ, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb

– zdravi grad, Gradski ured za pol-joprivredu, Obrtnička komora, Turistička zajednica grada Zagreba, Hrvatska gospodarska komora, ZET, kao i gotovo svi mediji koji promiču teme o zdravlju i zdravom načinu života. Preporuku projektu dali su i Ministarstvo zdravlja, Ured Svjetske zdravstvene organizacije u RH, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te Gradski

ured za gospodarstvo. Sudjelova-nje u projektu je besplatno, a zain-teresirani se trebaju javiti na e-mail adresu [email protected] te poslati svoje podatke (visinu, težinu, eventualnu bolest i dob). Osobe koje za vrijeme trajanja programa požele prespavati na Sljemenu, trebaju se javiti u Hotel Tomislavov dom na broj 01 4560 400.

Nakon uspješne konferencije u ožujku na temu „Zapali svoju ideju“ by JCI Zagreb, Međunarodna komo-ra mladih Zagreb organizira drugu po redu konferenciju pod nazivom „Zaštiti svoju ideju“ by JCI Zagreb, s ciljem upoznavanja mladih po-

Zaštita izuma, logotipa ili dizajna na konferenciji „Zaštiti svoju ideju“ by JCI Zagreb

duzetnika, inovatora i dizajnera o potrebi i instrumentima zaštite izuma, logotipa ili dizajna. Konfer-encija će se, pod počasnim pok-roviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba, održati u subotu, 20. rujna 2014. godine, s početkom

Zagrebački Importanne centar u rujnu obilježava 20. obljetnicu od dana kada su građanima otvorena vrata prvog šoping centra u gra-du. Kamen temeljac svečano je položen 18. lipnja 1993., a godinu poslije Centar je poprimio današnji oblik.„Slavljeničko“ raspoloženje već je započelo i trajat će sve do 30. rujna, za kada je zakazana i centralna pro-slava. U tom periodu, svi koji unutar

Prvi zagrebački šoping centar Importanne slavi 20 godina

u 16.00 sati u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Zaštita inovaci-ja i patenata pomaže gospodar-skom razvoju, potiče kreativnosti u industrijskom sektoru, kao i u umjetnosti te obrtu, što pridonosi širenju komercijalne djelatnosti i izvozu nacionalnih proizvoda, kao i zaštiti robe i usluga na unutarnjem i međunarodnom tržištu.Voditeljica Samostalne službe za izobrazbu, promicanje i razvoj primjene intelektualnog vlasništva Državnog zavoda za intelektu-alno vlasništvo RH, mr. sc. Tanja Milović, otvorit će konferenciju izlaganjem o zaštiti svih oblika in-telektualnog vlasništva i primjer-ima upotrebe istog u poslovanju. Odvjetnik Mladen Vukmir održat će predavanje na temu „Prijava

prava intelektualnog vlasništva kao poduzetnički iskorak“. Partneri u arhitektonsko-dizaj-nerskom studiju Atmosfera, Ber-narda i Davor Silov, govorit će o inovativnosti. Poduzetnica Sanja Opačak na vlastitom će primjeru patenta Paprenjak objasniti što joj je donijela zaštita intelektualnog prava te koji je profit vlasnika i vri-jednost tvrtke koja ima patent. Mladi inovator Petar Jončić, direk-tor inovatorske tvrtke Genijator, ispričat će svoj put od ideje do komercijaliziranog proizvoda CO₂ Neutralizatora koji štedi gorivo, produljuje životni vijek motora i smanjuje emisiju štetnih plino-va.Ulaz je besplatan uz prijavu na stranici www.jci-zagreb.hr, zaključno s 19. rujnom 2014.

cama Antonijom Blaće i Andreom Andrassy koje će se u eter javljati iz improviziranog studija unutar Im-portannea. Spomenimo i da se, paralelno s na-gradnom igrom, odvija i Facebook nagradni natječaj, gdje se fanove animira da fotografijom požele „Sretan rođendan“ Centru, a autor ili autorica fotografije koja skupi najviše „lajkova“, također osvaja na-gradni poklon bon.

Centra (sva prodajna mjesta izuzev onih koji se nalaze u „Pothodniku“) ostvare kupovinu iznad 50 kuna, pozvat će se da ispune nagradni kupon te će na završnoj proslavi imati priliku osvojiti jedan od de-set poklon bonova od 1.000 kuna za bilo koji od prodajnih objekata unutar Importanne centra. Osim toga, za zabavu tijekom cen-tralne proslave pobrinut će se eki-pa Prvog radija, na čelu s voditelji-

zagreb.hr19. rujna 2014. Aktualno 09


Od 17. do 20. rujna, na Zagrebačkom velesajmu i pod

pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića, gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandić, Ministarstva gospodarstva, Mini-starstva poduzetništva i obrta te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, održava se poslovni summit pod nazivom „GRADOVI I REGIJE – generatori razvoja“.

Summit je zamišljen kao mjesto umrežavanja tržišnih i javnih sudi-onika s ciljem poticanja hrvatske izvozne i investicijske konkurent-nosti te uspješnog pozicioniranja u europskim i globalnim okvirima. Tijekom najavne konferencije za medije, na kojoj su, uz Mi-lana Bandića, sudjelovali još i direktorica Zagrebačkog velesa-

Poslovni summit „GRADOVI I REGIJE - generatori razvoja“ na Zagrebačkom velesajmu

jma Marina Pavković, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirka Jozić, kao i zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek, mogla su se čuti razmišljanja da su gradovi i regije nositelji snažnih gospodarskih promjena te kao takvi snažno utječu na jačanje investicijske aktivnosti, rast izvoznih resursa, povećanje zaposlenosti i razvoj na-cionalnih ekonomija. Summit predstavlja idealno „match making“ mjesto na kojem će se razmijeniti iskustva najboljih eu-ropskih praksi i prezentirati raz-vojni projekti, a koje su razvile lo-kalne samouprave i poduzetnici. Summitu prisustvuju Grad Zagreb, Grad Rijeka, Grad Osijek, Grad Split, Grad Velika Gorica, Grad Za-dar, Grad Umag, Grad Sinj, Grad

Akcija „Reci DA!“, koju su tijekom svibnja i lipnja provele tvrtke Procter&Gamble i Lidl Hrvatska, omogućila je djeci sa sindromom Down na području cijele Hrvatske najsuvremenije metode učenja i napredovanja. Hrvatskoj zajednici za sindrom Down uručena je vri-jedna donacija u iznosu od 243.247 kuna, putem koje će biti nabavljeni računalni programi Boardmaker i tableti s dostupnim aplikacijama. Završetak akcije pozdravila je i mlada voditeljica Ivana Mišerić. Donacija je, u dogovoru s Hrvats-kom zajednicom za sindrom Down,

Četvrt milijuna kuna uručenoHrvatskoj zajednici za sindrom Down

ravnomjerno raspoređena lokalnim udrugama. U Hrvatskoj živi oko 1.600 oso-ba s ovim sindromom, a oko 900 ih je u dobi do 20 godina. Njihova edukacija je od samog rođenja iznimno važna kako bi što lakše svladali vještine potrebne za uključivanje u svakodnevne ak-tivnosti. Akcija „Reci DA!“ se nas-tavlja, a bit će usmjerena prema uređenju 14 dječjih domova čiji je osnivač Republika Hrvatska. U pri-premama za početak akcije sudje-luje i Ministarstvo socijalne politike i mladih koje je pružilo potporu projektu.

Novska, Grad Petrinja, Agencija za investicije i konkurentnost, Agen-cija za javno privatno partnerstvo, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Price Waterhouse Coopers, Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda,

Institut Ruđer Bošković, Eufon-dia, Libusoft cicom, Erste banka, Hypo Banka, Energy recuperator (Italija), Dive turbinen (Njemačka), Turboden (Italija) te međunarodna gospodarska izaslanstva Kine, Tur-ske, Katara i Saudijske Arabije.

Noćni obilazak Zoološkog vrtaVeć u prvom danu prodaje planu-lo je više od pola ulaznica za ovogodišnji Abrakadabra Zoo. Noćni obilazak Zoološkog vrta grada Zagreba, namijenjen djeci i roditeljima, traje tri sata i svake se večeri od 6. do 31. listopada orga-nizira u dva termina - od 18 i 20 sati. Abrakadabra Zoo fantastična je priča u koju djeca mogu hrabro zakoračiti u društvu roditelja. Zahvaljujući tom, svake godine drugačije osmišljenom, pro-

gramu Zoološki se vrt u listopadu pretvara u jedinstveno čarobno mjesto kojim vladaju vještice, vile, čarobnjaci i raznolika mitska bića. U sklopu noćnog obilaska Vrta pos-jetitelje očekuje tradicionalni roštilj sa slasnim hrenovkama i toplim čajem te pregršt zabave na radioni-ci dubljenja bundeva.

Ulaznice se mogu kupiti u uredu edukatora u Zoološkom vrtu te Zagrebačkom životinjskom kutu.

Svi volimo maskotu Univerzijade, Zagija, no s novim Igrama dolazi i nova maskota. Uoči održavanja Europskih sveučilišnih igara 2016. godine u Zagrebu i Rijeci, ot-voren je javni natječaj u kojemu mogu sudjelovati svi zainteresirani građani. Natječaju, za prijave ot-vorenom do 1. studenog 2014., cilj je odabir i izrada službene maskote ESI 2016. – najvećeg višesportskog događanja u povijesti Hrvatske, koje će okupiti preko 5.000 studenata sportaša s preko 350 sveučilišta iz svih krajeva Europe, a natjecat će se u čak 21 sportu. Sam natječaj je i nagradnog karaktera pa će tako prva tri rada biti i financijski nagrađena, a prvonagrađeni će dobiti nagradu u iznosu 10.000,00 kuna. Nakon primitka svih prijava,

Legendarni Zagi dobiva nasljednika, a biraju ga građani

stručni žiri će izabrat tri najbolja rješenja koja će biti predstavljena javnosti, a pobjednika će glaso-vanjem putem internet stranice Igara imati priliku izabrati građani. Pravila i proces prijave na natječaj dostupni su na www.eug2016.com i www.studentskisport.com

zagreb.hr19. rujna 2014.ZG info10 zagreb.hr19. rujna 2014.

NOVA FUTURISTIČKA VIZURA TRGA MARŠALA TITA

Projekt izgradnje Muzičke akademije priveden krajuNova će zgrada na 12 tisuća četvornih metara, raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža, objediniti sve odsjeke Akademije s njezinih 150 stalno zaposlenih, nekoliko desetaka vanjskih suradnika i 550 studenata

Nova zgrada opremljena je najnovijim tehnološkim rješenjima, uključujući posebne sustave izolacije i sprječavanja širenja vibracija. Brojne prostorije za nas-tavu, individualne vježbaonice, biblioteka i čitaonica, mala dvorana i velika vijećnica u jednome, multimedij-ski studio, te još niz sadržaja poput kafića, apartmana za goste Akademije, pa čak i dvoetažna podrumska garaža, omogućit će zagrebačkoj Akademiji da po razini opreme i usluge stane uz bok najistaknutijim glazbe-nim institucijama Europe.

Krajem prošlog mjeseca, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednica Zaklade „Sierra“ Višnja Vranešić, položili su kamen temeljac za „Centar za skrb o bolesnoj djeci“ u Prečkom, prvi takve vrste u Hrvatskoj. „Dugo smo ovo čekali ali ipak smo za-jedno uspjeli realizirati. Posebno se veselim trenutku otvorenja na koji, vjerujem, nećemo čekati dulje od godine dana“, izjavio je

Položen kamen temeljac za „Centar za skrb o bolesnoj djeci“ u naselju Prečko

gradonačelnik uz zahvalu svima koji su doprinijeli gradnji Centra. „Moramo uvijek biti u službi onih najpotrebitijih i omogućiti našim mališanima što bolje uvjete za oz-dravljenje“, dodao je. „Prvi potpis za realizaciju ovog Pro-jekta stavljen je prije osam godina u Gradskom uredu za zdravstvo i socijalnu skrb, a danas smo ovdje u velikom trenutku početka grad-nje Centra”, napomenula je Višnja Vranešić, predsjednica Zaklade ,,Sierra”.

Bazen na Sveticama planiran za ljeto 2015.Nakon što je tijekom kolovoza u nizozemskom Eindhovenu održano „IPC Europsko prvenstvo u plivanju za osobe s invalidite-tom“, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i njegovi surad-nici primili su u Gradskoj upravi predstavnike hrvatske reprezen-tacije. Prijemu su nazočili trener Igor Berislavić, Marija Horvačić, Matija Grebenić, Antun Brzak, Nataša Sobočan, Tomi Braiša te Kristijan Vincetić. Upravo je po-tonji bio i najuspješniji osvojivši srebro na 400 metara slobodno te broncu na 100 metara leptir. Analizirajući uvjete u kojima tre-niraju, plivači su vrlo pozitivno reagirali na vijest da je na ljeto 2015. planirano otvaranje novog bazena na Sveticama. „Bit će to najljepši bazen u gradu i mjesto gdje ćemo vam naći termin za tre-

niranje, a sve kako bi u budućnosti postizali još bolje rezultate“, izjavio je gradonačelnik dodavši da će im Grad pomoći u rješavanju pro-blema. Uz prvog čovjeka Zagreba, prijemu su nazočili pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna, pročelnik Grads-kog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić, glavni tajnik Zagrebačkog sportskog saveza Zdenko Antunović te ravnatelj Ustanove upravljanja sportskim objektima Dragutin Kosić.

Deset godina od izrade pro-jekta te šest godina na-

kon službenog početka radova, izgradnja nove zgrade Muzičke akademije napokon je krajem kolovoza privedena kraju. Zgra-du je došao obići i zagrebački gradonačelnik izrazivši zadovoljstvo zbog zaključenja projekta. „Čekali smo više od 95 godina da Muzička akademija dođe pod je-dan krov. Zagreb, glazbenici, stu-denti i profesori mogu odahnuti“, izjavio je Milan Bandić.

Dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević, treći u nizu otka-ko se zgrada počela graditi, čestitao je arhitektu Milanu Šosteriču. „To će definitivno biti nova arhitek-tonska ikona Zagreba čija će vizura postati prepoznatljiva u svijetu”, izjavio je Cikojević, dodavši kako će novom zgradom Akademija konačno, nakon gotovo stotinu godina podstanarstva, dobiti je-dinstveno mjesto stanovanja i time konačno zgradu primjerenu njezinoj važnosti i značaju.

Prođe li objekt na tehničkom pregledu, projekt pokrenut 2008. i vrijedan ukupno 210 milijuna kuna, nakon niza poteškoća, konačno će biti proglašen okončanim te će 1. listopada studenti i nas-tavnici ući u novi prostor i tu započeti novu akademsku godinu. Ipak, do useljenja još uvijek neće biti dovršeni radovi na velikoj kon-certnoj dvorani s 300 sjedala, koja bi trebala biti završena negdje ti-jekom iduće akademske godine.Kako se najavljuje, dvorana bi

trebala biti opremljena posebno konstruiranim podiznim platfor-mama koje će omogućiti sman-jivanje i povećavanje pozornice, kao i prostora gledališta, ovisno o potrebama djela koje se izvodi. Financijska sredstva potrebna za realizaciju ovog projekta zajednički su osigurali Sveučilište u Zagrebu te Ministarstvo znanos-ti, obrazovanja i sporta (MZOS) u ime Republike Hrvatske, kao i sam Grad Zagreb.

Izgradnja Centra odvija se u sklopu projekta “Dom daleko od doma” kojim se želi pomoći u ozdravljenju kronično bolesne djece te onima koji gube bitku sa životom pomoći da žive dosto-janstveno do kraja. Centar će moći primiti maksimalno 20 osoba.

zagreb.hr19. rujna 2014. ZG info 11


Prvi zagrebački obrt za čuvanje djeceotvoren u SesvetamaPočetkom rujna, gradonačelnik Mi-lan Bandić posjetio je zagrebačke Sesvete te službeno otvorio 1. Zagrebački obrt za čuvanje djece „Zvjezdice“, vlasnice Marice Kopić. Obiteljsko čuvanje djece odnosi se na skrb o manjoj grupi djece, maksimalno njih 12-oro, za koje skrbi stručno osposobljena dadilja. Vlasnica je istaknula kako zasad brine o dvoje djece, a stan zadovoljava uvjete za njih os-mero te da u skorijoj budućnosti planira zaposliti još jednu osobu. „Ovo je ogledni primjer kako se kroz „Hrvatsku udrugu dadilja“, žene samozapošljavaju i pri-

tom pomažu drugima“, izjavio je gradonačelnik Bandić, dodavši da krajem rujna planira na Skupštinu uputiti izmjenu i dopunu odluke o sufinanciranju smještaja djece u vrtiće, koja bi vodila k tomu da ovakvi obrti imaju iste subvencije kao i privatni, vjerski i gradski vrtići.

Ljudska nesebičnost i solidarnost dolaze do izražaja u najtežim trenu-cima. Nakon katastrofalnih sviban-jskih poplava u Slavoniji, BiH i Sr-biji, brojno građanstvo krenulo je put poplavljenih područja pomoći koliko mogu ili se pak diljem zemlje udružilo u različitim akcijama i kam-panjama za pomoć unesrećenima. Veliki doprinos dali su i članovi zagrebačkih ronilačkih klubova RK HRVI Nemo Adriatic, RK Dugave i RK Geronimo. Upravo zbog iznimne pomoći koju su pružili stanovnic-ima uništenih područja Slavonije, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dočekao je zagrebačke

Odlikovanja zagrebačkim spasiteljimaronioce u palači Dverce te im uručio Medalje Grada Zagreba. „Ovo je gesta zahvale za ono što su zagrebački ronioci napravili dosad. Sva tri ronilačka kluba, Nemo Adriatic, Dugave i Geroni-mo, kao i zagrebački vatrogasci i liječnici, uvijek su na pravom mjes-tu kad je to potrebno“, istaknuo je gradonačelnik najavivši da će klubovi dobiti novu opremu. „Kako bi i dalje mogli odgovorno raditi svoj posao, u rebalansu proračuna u listopadu, naći ćemo sredstva i opremiti sva tri kluba novom op-remom - tehnikom, podvodnim kamerama i odjelima.“

Na nedavni poziv gradonačelnika Grada Praga Tomáša Hudečeka, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sudjelovao je početkom rujna na svečanosti otkrivanja spo-menika Nikoli Tesli u istoimenom parku ove češke metropole. Zasluge za podizanje spomenika pripadaju Gradskoj četvrti Prag 6, a nakon inicijative Hrvatsko-češkog društva u Zagrebu. Osim Milana Bandića, svečanosti su nazočili i gradonačelnica Grad-skog okruga Grada Praga 6 Marie Kousalíková, zatim rektor Češkog tehničkog sveučilišta u Pragu Petr Konvalinka, jedan od autora spomenika Jan Parýzek iz Češke spořitelne te predsjednik Hrvat-sko-češkog društva prijateljstva Marijan Lipovac. Osim toga, po završetku ceremoni-je, Milan Bandić potpisao je, u društvu gradonačelnice Gradskog

Milan Bandić posjetio Prag te sudjelovao u otkrivanju spomenika Nikoli Tesli

okruga Marie Kousalíková, Spora-zum o donaciji Grada Zagreba za postavljanje spomenika Tesli. Zagrebački gradonačelnik ovu je prigodu iskoristio i za protokolarni posjet Praškom gradonačelniku, kao i posjet veleposlanstvu Re-publike Hrvatske u Češkoj, gdje je dočekao i pozdravio Hrvate koji žive u Pragu.

FINALE PROJEKTA „POKRENI SE“

Zagreb poslao poruku za aktivnije i zdravije sutraStotine vježbača s Trga bana Jelačića poslalo poruku za zdraviji životProjekt „Pokreni se“ završio je svoju drugu sezonu zajedničkim vježbanjem na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Stotine vježbača po-zorno je slušalo upute trenerskog tima Kineziološkog fakulteta iz Za-greba, Ane Forko, Lane Leskovar i Fedora Kulušića koji su promovira-li poruke o zdravijoj i aktivnijoj sva-kodnevici. Zagrebačko vježbanje održalo se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Turističke zajed-nice grada Zagreba, a u partner-stvu s Kineziološkim fakultetom i Biotreningom iz Zagreba te Defini-cijom Hrane. „Zagreb šalje poruku za aktivnije sutra. Ova prekrasna slika vježbača, koja je prošlih mjeseci obilazila Hrvatsku, zaista je jasna poruka kako moramo više pažnje posvetiti vlastitom tijelu”, izjavio je prof. dr. sc. Damir Knjaz, dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. „Zadovoljstvo mi je biti dijelom ovakvog pozitivnog pro-

jekta koji promiče sve što i sama promičem te kako živim. Atmosfera u Zagrebu bila je prekrasna; kada 250 ljudi dođe vježbati, osjeća se pozitivna energija koja je nahranila sve nas koji smo radili na projektu. Bilo je ovo jedno zaista neponov-ljivo iskustvo!”, dodala je voditeljica Renata Sopek. Zagrebačku promociju zdravlja i aktivnosti podržale su i brojne os-obe iz društvenog života Hrvatske. Uz zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i pročelnika za sport Ivicu Lovrića, bili su tu i vaterpolisti Mladosti i Medveščaka, klizačice Zagrebačkih pahulji-ca, rukometaši RD PPD Zagreb, nogometaš Ante Rukavina, TV voditeljica Ana Radišić i mnogi drugi.Osim u Zagrebu, projekt „Pokreni se“ posljednjih mjeseci održavao se i u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku i Tuheljskim toplicama. Projekt se

zagreb.hr19. rujna 2014.ZG info12 zagreb.hr19. rujna 2014.

Početkom rujna, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pri-mio je u Gradskoj upravi poznatog bosanskohercegovačkog glumca Emira Hadžihafizbegovića, ko-jemu je žiri programa „Horizonti“, Venecijanskoga filmskog festi-vala, dodijelio nagradu najboljeg glumačkog ostvarenja za glavnu ulogu u hrvatskome filmu „Takva su pravila“, redatelja Ognjena Sviličića. „Dobivši ovu važnu na-gradu, izgradio si još jedan most prijateljstva između ljudi Bosne i Hercegovine i Hrvatske, odnos-no između Sarajeva i Zagreba. Hvala ti od srca na tome’’, rekao je gradonačelnik Bandić, dodavši kako je nagrada veliko prizna-nje i čast kako hrvatskoj, tako i bosanskohercegovačkoj kinemato-grafiji. „Hvala vam što ste me poz-vali da budem vaš gost, posebno zahvaljujem jer ste jedino vi, od svih ljudi na vlasti, pokazali interes i senzibilitet za ovu tematiku i pos-jetili nas na setu“, izjavio je glumac.

Prve srijede u rujnu, gradonačelnik Milan Bandić

posjetio je zagrebački park Maksi-mir gdje je u opuštenoj i veseloj atmosferi „službeno“ otvorio speci-jalni sportski park za tjelovježbu. Ideja za ovaj hvalevrijedan projekt proizašla je iz pozitivne suradnje „Doma za starije i nemoćne osobe Maksimir“ te lokalne zajednice, a za izgradnju i financiranje zaslužno je Vijeće gradske četvrti Maksimir, odnosno Grad Zagreb, na čelu s predsjednikom Vijeća, Stankom Gačićem.

Misao vodilja prilikom pokretanja projekta bila je uređenje okolice Doma te povećanje raznolikosti među potencijalnim aktivnostima za osobe starije životne dobi, koris-nike Doma, članove Gerontološkog centra Maksimir, kao i sve građane gradske četvrti Maksimir koji žele aktivno vježbati uz nove sprave te na taj način kvalitetno iskoristiti svoje vrijeme.

Emir Hadžihafizbegović u posjeti gradonačelniku

U Maksimiru otvoren sportski park s vanjskim fitness spravama

„Korisnici i članovi oduševljeni su spravama, a slobodno vrijeme pro-vode vježbajući na njima, zajedno s unucima i prijateljima. Iako su sprave namjenski napravljene za odrasle osobe, na njima vježbaju sve generacije. Korisnici također ističu važnost sprava, u smislu noviteta u njiho-voj rutini vježbanja, kao i važnost

interesa i ulaganja gradske četvrti Maksimir i Grada Zagreba u par-kove i zelene površine na dobrobit svih građana“, izjavila je Jasminka Dlesk-Božić, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Maksimir. Projekt je vrijedan ukupno 165.000 kuna, a trajao je godinu dana. Park u ovom trenutku sadrži osam spra-va.

ZAGREPČANIN OTVORIO NOVI RESTORAN

Gastronomske poslastice iz novog „Wok by Matija“ restorana u zapadnom dijelu ZagrebaU neobičnom, ali privlačnom in-

terijeru koji je uredio poznati dizajner Ivan Littvay u Jablanskoj 24, u zapadnom dijelu Zagreba, otvoren je restoran Wok by Matija, poznatog hrvatskog kuhara Matije Nikolića. Nakon dva uspješna i kulinarski privlačna gastro punkta u središtu Zagreba, Matija je u 110 m2 svog no-vog restorana smjestio 80 sjedećih mjesta u namjeri da ljubiteljima svoje kuhinje recepte ponudi u

ponešto luksuznijem okruženju.Naravno, otvorenje restorana bila je odlična prilika i za mnoge poznate osobe iz javnog i društvenog života Zagreba i Hrvatske da se pridruže i uživaju u dobro poznatim Wok specijalitetima.

Tako su priliku da među prvima isprobaju dio novog menua imali lijepa voditeljica Lana Banely, Ines Preindl, pjevačica Ivana Marić, dizajner Zoran Aragović, pjevačica

Anđa Marić, Marko Lasić Nered i dr. Kao posebno iznenađenje, osoblje restorana prisutne je raz-veselilo i „Cheese cake“ tortom s tostiranim bučinim sjemenkama, što će sigurno biti jedan od speci-jaliteta restorana.

Da ne bi sve ostalo na gotovim jelima, u restoranu je poseban kutak pronašao i poznati brand Brko&Brko u sklopu kojeg će se prodavati ručno rađena domaća tjestenina, domaći sok od bazge po starom bakinom receptu te, mnogim Zagrepčanima dobro

Zanimljiva povijest

Matija Nikolić prvi je put pro-gledao u zagrebačkoj Petrovoj bolnici, a u Zagrebu su rođena još četiri koljena obiteljske loze. Matijin pradjed je otvorio prvu mesnicu u Zagrebu, na Jordanovcu 48, a prvi kafić (također na Jordanovcu) bio je u vlasništvu njegove bake. Bilo je to 1922. godine.

Deponij Zagrebparkinga u Ninskoj ulici bb, u Sesvetama, od 15. rujna više nije u funkciji. U proteklom razdoblju, na njega su odvožena sva vozila koja su bila premještena na osnovi naloga službenih osoba iz dijela grada istočno od “Linije razgraničenja”. Ona se protezala istočno od Bukovačke ulice, Svetica, Donjih Svetica, Heinzelove ulice, Radničke ceste i sve do Domovinskog mosta. Sva premještena vozila građani će ubuduće moći preuzimati isključivo na lokaciji deponija Zagrebački ve-lesajam - servisna cesta Istok II.

Zatvoren deponij Zagrebparkinga u Sesvetama

zagreb.hr19. rujna 2014. ZG info 13


Ivana (26), studentica:

„Volim Zagreb u jesen jer je tad grad zavijen u mnoštvo smeđih i narančastih tonova, a na svakom me uglu dočeka miris upravo pečenih kestena. Svi se nakon dugog i toplog ljeta (što ove godine nije nažalost nije bio slučaj) vraćaju u grad i ponovno ga ispune. Imam dojam da nakon ljetne stanke grad napokon ponovno počinje živjeti. A osim toga, jesen je i prava mala uvertira za Božić u Zagrebu.“

Komentari građana,,Zašto volim Zagreb u jesen?’’

PRIJATELJSTVO GRADOVA ZAGREBA I BEČA

Bandić: Bogata austrijska iskustva možemo prenijeti na Zagreb!Sredinom mjeseca, gradonačelnik Milan Bandić posjetio je Beč gdje je razgovarao o projektima daljnje suradnje dvaju gradova. „Koris-timo prijateljstvo gradova Zagreba i Beča kako bismo se informirali o bogatim austrijskim iskustvima koja možemo prenijeti u Zagreb”, izjavio je Bandić hrvatskim novi-narima u hrvatskom veleposlanst-vu u Beču. Osim toga, gradonačelnik je po-sjetio tvrtku Vamed gdje je razgo-varao o projektu izgradnje terma u Zagrebu, a nakon toga sastao se s izvršnim direktorom bečke grad-ske tvrtke za marketing s kojim je razgovarao o iskustvima grada Beča u organizaciji Adventa u

U Arena Centru otvoren prvi LEGO dućan u HrvatskojPrvi LEGO Certified Store u Hrvats-koj napokon je otvorio svoja vrata. Na više od 150 kvadratnih metara prostora u Arena Centru, ljubi-telji LEGO kockica mogu pronaći nekoliko različitih vrsta, primje rice „LEGO DUPLO“ za najmanje graditelje, koji pruža sigurnost i potiče na razvoj djece već od go-dinu i pol starosti. Zatim „LEGO Friends“ za manje i veće curice, „LEGO Chima“ za ljubitelje svijeta fantazije, „LEGO Creator“ za već vješte graditelje, „LEGO Star Wars za fanove legendarnih Zvjezdanih ratova Georgea Lucasa i sl.LEGO Certified Store u Zagrebu otvorila je tvrtka Bravotel d.o.o., član mađarskog Bravogroup Hold-inga. „Hrvatsko tržište zaslužilo je originalnu LEGO trgovinu, a mi u Bravotelu prepoznali smo poten-cijal i potrebu. Prema dostupnim podacima i istraživanjima, prošle je godine u Hrvatskoj na igračke potrošeno oko 360 milijuna kuna, a ove se godine očekuje da bi ta brojka mogla narasti i na oko 400 milijuna. Za sad smo zadovoljni in-teresom koji je pobudilo otvaranje LEGO Certified Storea, a ako se takav interes i nastavi mogli bis-mo razmisliti i o otvaranju takvih trgovina u drugim gradovima u Hrvatskoj“, pojasnio je Gabor Nagy, regionalni direktor Bravo-group Holdinga.

UNATOČ NEUMORNOJ KIŠI

Treći Znanstveni piknik ponovno oduševio ZagrepčaneNakon oduševljenja 40 tisuća posjetitelja u prve dvije godine održavanja, treće izdanje Znanstvenog piknika na Zagrebačkom velesajmu ponudilo je još više atraktivnih znanstvenih događanja, interaktivnih izložaka i puno prilika za zabavu i učenje

Neumorna kiša, koja je najveću „štetu“ prouzročila tako što

je lokaciju održavanja piknika prebacila s Boćarskog doma na paviljone 10 i 10a Zagrebačkog velesajma, ipak nije zasmetala brojnim Zagrepčanima i gostima Zagreba u uživanju na trećem Znanstvenom pikniku. Posjetitelji su se vidljivo zabavljali i uživali uz više od 330 edukatora iz Hrvatske i čak deset zemalja svi-jeta. Znanstveni piknik organizira Mreža popularizatora znanosti.

Za nedjeljno druženje uz znanost odlučio se i gradonačelnik ZagrebaMilan Bandić, uz kojeg su došli i pročelnik gradskog ureda za obra-zovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić te pročelnica Gradskog ureda za turizam Ana Pandža Kunčević. „Kada mladi ljudi nešto zamisle i ostvare, onda to bude ovako kao na Znanstvenom pikniku. Iduće godine Piknik treba trajati barem dva dana, a Zagrebu ovakav sadržaj treba svaki dan. Udruga Profesor Baltazar više od četiri godine raz-vija takav projekt, prvi znanstveni centar i mi ćemo ga imati. Ovu ide-ju trebamo realizirati čim prije, zato - vidimo se u ZEZ centru za osam mjeseci“, izjavio je gradonačelnik

Bandić. Ovoj najavi doprinijeli su i mnogobrojni komentari stranih posjetitelja, predstavnika svjetskih znanstvenih centara, a koji su naglašavali važnost ZC-a u svojim gradovima. Tijekom cijelog dana, paviljoni 10 i 10a, bili su ispunjeni do zadnjeg kvadratnog metra. Na svakom kutku, roditelje i djecu dočekivali su popularizatori znanosti od Slo-venije do Japana koji su pripremili različite interaktivne demonstracije i radionice, zanimljiva predavanja i najrazličitije pokuse.Poseban punkt bio je rezerviran

za predstavljanje projekta prvog znanstvenog centra u Hrvatskoj ko-jeg Mreža popularizacije znanosti, predvođena udrugom „Profesor Baltazar“, razvija već više od četiri godine. „Jako smo ponosni što svaki Znans-tveni piknik pokazuje koliko je mjesto poput ZEZ centra potrebno Zagrebu i Hrvatskoj. Prepoznao je to i gradonačelnik Bandić, potvrdivši da zabijamo prvu lopatu za temelje ZEZ centra vrlo brzo“, izjavila je Renata Brkić iz udruge Profesor Baltazar, nositelja Znanst-venog piknika i ZEZ centra.

“Zato što je jesen u Zagrebu zapra-vo kao “proljećeu Zagrebu”, sve se ponovno budi, ljudi se vraćaju na gradske ulice i mnogo je različitih događanja koja vrijedi posjetiti. Grad jednostavno u potpunosti ponovno oživi.”

Anja (25), community menadžer:

Milan Bandić: „Vidimo se za osam mjeseci u ZEZ centru!“

Foto: Ratko Mavar, Tomy, Rafa

Beču. Nakon austrijske metropole, Bandić se zaputio prema Klagen-furtu gdje je sudjelovao na otvo-renju međunarodnog kongresa palijativne medicine, zatim posje-tio bolnicu palijativne skrbi te se naposlijetku sastao s guvernerom Koruške, dr. Peterom Kaiserom, viceguvernerkom Beate Prettner te gradonačelnikom Klagenfurta Christianom Scheiderom. U sklopu promocije Zagreba, gradonačelnici Zagreba i Kla-genfurta te direkotrica Turističke zajednice Martina Bienenfeld posjetili su štand Turističke zajed-nice Grada Zagreba. U sklopu pro-mocije Zagreba, gradonačelnici Zagreba i Klagenfurta te direk-

torica Turističke zajednice, Mar-tina Bienenfeld, posjetili su i štand Turističke zajednice Grada Zagreba.

zagreb.hr19. rujna 2014.Tema broja14 zagreb.hr19. rujna 2014.

Visoko školstvo u Zagrebu sve više naginje privatnomU Republici Hrvatskoj, prema podacima Instituta sinergije znanosti i društva, živi 17,6% visokoobrazovanog stanovništva. Najveći broj visokoobrazovanih osoba očekivano dolazi iz Grada Zagreba, koji ima 30,8% takvih stanovnika, prije svega zbog najveće koncentracije obrazovnih ustanova te popratnih sadržaja. Pa iako je potencijalnim studentima na raspolaganju velik broj javnih ustanova visokog obrazovanja, zanimljivo je da upravo privatno visoko školstvo, koje je naravno znatno skuplje, posljednjih godina doživljava pravu ekspanziju i to u vrijeme najveće krize.

Zemlja znanja - parola je koja je svojedobno obilježila Vladinu

strategiju uređenja obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Naglasak je prvenstveno bio na podizanju ra-zine visokog obrazovanja te broja visokoobrazovanih ljudi. I premda se situacija do danas znatno po-pravila, stvari još uvijek nisu bajne, a s time se uglavnom slaže vod-stvo privatnih visokoobrazovnih ustanova u Zagrebu. Našemu ja-vnom sustavu visokog obrazova-nja uglavnom se spočitava manjak prakse, nezanimljivost kurikuluma i loši tehnološki uvjeti, što je zapra-vo privatnim poslovnim školama ostavilo dosta prostora za ponuditi nešto novo i preuzeti dio stude-nata.Rad, kurikulum i zakonski okvir djelovanja visokoobrazovnih insti-tucija u Gradu Zagrebu određuje i usmjerava Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta, kao i Agenci-ja za znanost i visokoobrazovanje. Sam Grad, odnosno Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, nema nadležnosti odlučivati o radu spomenutih institucija, no sudjelu-je pojedinačnim donacijama.

Sve veći interes za privatne škole

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj djeluje 131 visoko učilište, od čega je 15 veleučilišta, 27 visokih škola te 89 fakulteta, umjetničkih akademija i visokih vjerskih učilišta. Protekle akademske godine 2013/2014., sveukupno 1.338 studenata završilo je godinu s titulom magis-tra, magistra znanosti, specijalista ili doktora.U Gradu Zagrebu je, prema po-pisu Agencije za znanost i visoko obrazovanje, prijavljeno 13 vi-

sokih škola, tri veleučilišta te dva sveučilišta (Sveučilište u Zagrebu i Hrvatsko katoličko sveučilište), no dostupni su i MBA studiji, škole američkog sustava obrazovanja i sl. Unutar samog Sveučilišta u Zagrebu, studentima je na raspo-laganju 29 fakulteta, tri akademije te Hrvatski studiji kao sveučilišni centar. Sve ovo čini pozamašnu mašineriju visokog obrazovanja dostupnu hrvatskim studentima, no unatoč činjenici da većinu ove mašinerije još uvijek čine javne ustanove, upisni podaci većine privatnih poslovnih škola pokazuju da interes studenata za privatnim obrazovanjem raste iz godine u godinu.Visoka poslovna škola Zagreb tako bilježi bolji ljetni rok od ono-ga lani, a istu stvar su nam rekli i u RRiF Visokoj školi za financijski menadžment, za čije studijske pro-grame je ove godine primijećena i veća zainteresiranost poslodavaca. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa nastava je na ne-kim studijima započela već 8. ru-jna, s time da su na ljetnom i rujan-skom roku također upisali veći broj

studenata nego lani, dok je na ljet-nom upisnom roku u Visoku školu Nikola Šubić Zrinski, upisano čak 50% studenata više nego prijašnjih godina. Kristijan Pakšec, izvršni di-rektor Odjela za komunikacije Veleučilišta VERN’, kaže da u toj instituciji, pak, po završetku upisa očekuju finalni omjer od dva zain-teresirana studenta na jedno slo-bodno mjesto.

Promatrajući presjek vi-sokog obrazovanja u Repu-blici Hrvatskoj, 62,4% ot-pada na sveučilišne studi-je, 35,6% na stručne studi-je (visoke škole, I stupanj fakulteta i stručni studiji po Bolonji), dok samo 2% otpada na doktorate. Čak 60% doktorata, pak, ot-pada na Grad Zagreb.

Autor : Maja Jurković

Foto:Edward Bernays - Visoka škola

za komunikacijski menadžment

zagreb.hr19. rujna 2014. Tema broja 15


Zanimljiv je i primjer Edward Bernays - Visoke škole za ko-munikacijski menadžment. Iz te visokoobrazovne institucije kažu nam da je interes za njihove studi-jske programe ove godine gotovo dvostruki u odnosu na prošlu, pa očekuju više od 200 studenata, u odnosu na prošlogodišnjih 120. Ako uzmemo u obzir da je ova škola startala tek prošle godine, a već prve godine upisala 120 studenata,

što nazivaju svojevrsnim rekor-dom, očigledno je da na domaćem tržištu postoji potreba za ovakvim tipom obrazovnih institucija.Dr. sc Lukša Lulić, dekan Visoke poslovne škole Zagreb, kaže da naše društvo, za razliku od razvi-jenih zemalja Zapadne Europe i SAD-a, još uvijek ne prepoznaje os-novne razlike između sveučilišnih i stručnih studija. Državni fakulteti su, naime, više okrenuti znans-

tvenim istraživanjima i znanstveno-istraživačkom radu, dok se stručni studiji prvenstveno žele približiti praksi i pripremiti studente za snalaženje u strukovnim poslovima. „To nije još prepoznao niti određen broj poslodavaca u Hrvatskoj“, dodaje Lulić.

Dodana vrijednost Privatne visoke škole studentima nude onu dodanu vrijednost koju je javni sustav obrazovanja negdje u procesu izgubio. Na tu se tvrdnju nadovezuje dekan Bernaysa, Damir Jugo: „Od prvog dana inzistiram da se studente tretira kao klijente, a to znači da im se posvećuje maksimal-na pažnja i individualno im se pris-tupa u svakom pogledu. To nipošto ne znači spuštanje akademskih kriterija. S druge strane, privatni fakulteti mnogo više pažnje pri-daju uspostavljanju suradnje s or-ganizacijama i tvrtkama iz prakse. Tako smo mi u našoj prvoj godini potpisali sporazume s više od 40 marketinških i agencija za odnose s javnošću te medijskih kuća, gdje su naši studenti već prve godine stjecali iskustvo i praktički započeli svoje karijere. Upravo je to ot-varanje vrata svijeta prakse ključno i to jednostavno mora biti zadatak svakog fakulteta, a na studentima je sljedeći korak, hoće li kroz ta vra-ta suvereno zakoračiti ili će ostati čekati ispred njih“. Ova škola svojim polaznicima nudi i mogućnost učenja stranih jezika, kao izbornih kolegija, i to španjolski, talijanski, njemački i fracuski, uz obavezni engleski.Veleučilšte VERN’, pak, svojim po-laznicima osim, naravno, samog sadržaja, kao dodatan plus nudi i mogućnost studiranja u školi koja je nositelj međunarodnog certi-fikata dodijeljenog od Agencije za znanost i visoko obrazovanje, za osiguranje kvalitete u skladu s ESG standardima. Taj certifikat je u Hrvatskoj dosad dobilo tek 11 viso-koobrazovanih institucija. Dodanu vrijednost pokazuje i primjer škole RIT Croatia, čiji po-laznici studiraju prema američkim obrazovnim standardima, a na-kon završetka studija dobivaju hrvatsku, ali ujedno i međunarodno priznatu američku diplomu. Kako nam kažu iz ove škole, oko 80% njihovih studenata pronalazi posao u roku tri mjeseca nakon diplome, većina ih je napredovala do menadžerskih pozicija domaćih i internacionalnih kompanija ili,

pak, imaju vlastite biznise, a spo-minje se i kasnija prosječna neto plaća diplomanata koja iznosi više od 9.500 kuna.Ova škola svojim studentima nudi mogućnost odrađivanja prakse u raznim sektorima i industrijama, i to u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Takva znanja omogućuju im sveo-buhvatniju perspektivu i, kako kažu iz ove škole, praktičnije razmišljanje o mogućnostima razvoja karijere.Nastava se u potpunosti održava na engleskom jeziku, a studenti dobivaju jednako kvalitetno obra-zovanje te jednako vrijedne dip-lome kao i, primjerice, studenti RIT-a u New Yorku ili Dubaiju.

Studentima nedostaje prakse

Kao što je spomenuto na početku, jedna od glavnih stvari koja se predbacuje javnom sustavu vi-sokog obrazovanja jest velik opseg teorijskog znanja, no nedovoljno prakse. Na kraju se ipak sve svede na onu „uzdaj se u se i u svoje kljuse“, odnosno ako se sam ne pobrineš za praksu, fakultet ti ju neće omogućiti. Naravno, postoje institucije koje to imaju jako dobro organizirano, no ipak se u većini slučajeva događa da diplomanti, jednom kada uđu na tržište rada, jednostavno nema-ju dovoljno iskustva pa ne mogu niti konkurirati kod poslodavaca, koji najveću pažnju pridaju upravo iskustvu.S time se slaže i Jugo, koji kaže da većina visokoobrazovnih institucija svojim studentima nudi samo teo-rijsku podlogu, a ona danas jed-

dr. sc Lukša Lulić, dekan Vi-soke poslovne škole Zagreb

„Kontinuirano radimo na kvaliteti, trudimo se pružiti našim stu-dentima kvalitetne partnere za stjecanje praktičnih iskustava, a i ubuduće ćemo nastaviti organizi-rati gostujuća predavanja s vrhun-skim stručnjacima iz gospodarstva i medija.“

Foto: Veleučilište VERN’

Foto:Edward Bernays - Visoka škola

za komunikacijski menadžment

zagreb.hr19. rujna 2014.Tema broja16 zagreb.hr19. rujna 2014.

nostavno nije dovoljna za samou-vjeren i uspješan nastup na tržištu rada. „Poslodavci nemaju vremena čekati, već traže praktički gotove ljude koji mogu samostalno ra-diti i koje nije potrebno dodatno obučavati. S druge strane, predu-go je postojao trend da studenti smo uče, polažu ispite i onda se nakon diplomiranja nađu u situ-aciji da nemaju nikakvog iskustva i zapravo niti ne znaju što žele ra-diti, niti kome se javiti. Zato smo studentima već od prve godine studija nametnuli obavezu rada u praksi koju im mi osiguravamo“, pojašnjava. Don Hudspeth, dekan škole RIT Croatia, kaže da javna sveučilišta u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju, ali pokazatelji, kao što su svjetska rangiranja sveučilišta, ipak poka-zuju da razina kvalitete nije tako visoka pa iznenađuje koliko su ljudi u Hrvatskoj još uvijek usmjereni prema njima. „Dok naši studenti posao nalaze još za vrijeme studija, studenti mnogih javnih sveučilišta muče se s pronalaskom posla i go-dinama nakon završetka. Pitate li poslodavce u Hrvatskoj što im je je-dan od problema pri zapošljavanju mladih ljudi, uglavnom će navesti da diplomantima nedostaje rad-nog iskustva. Ta je tvrdnja vjerujem više vezana uz javna učilišta nego uz privatna. Mi studente učimo da kritički razmišljaju, postavljaju prava pitanja te da se znaju snaći u traženju odgovora, a ne da memo-riraju činjenice napamet“, kaže. Visoka poslovna škola Zagreb svo-jevrsna je iznimka sustava javnog visokog obrazovanja. Naime, iako u vlasništvu Grada Zagreba, posluje

kao svaka druga privatna škola na tržištu, a financira se iz školarina koje su konkurentne. Grad Zagreb, čije interese zastupaju predstavnici u Upravnom vijeću škole, podržava VPSZ u planovima proširenja pro-grama te uvođenja novih pro-grame za kojima se osjeća potreba na tržištu, kako studenti ne bi od-lazili u inozemstvo. Dekan Lulić kaže da se trenutno radi na re-alizaciji međunarodne suradnje, kao i razvoju ponude diplomske razine postojećeg programa te proširivanju ponude prijediplom-skih studija, a ostvarenjem novih

programa imaju namjeru postati Veleučilište Zagreb.

Koliko to košta, a koliko vrijedi?

Privatne škole prije svega su „stig-matizirane“ zbog svoje cijene. Studiji koje nude privatne škole u Zagrebu kreću se u rangu ci-jena od 22 tisuće kuna godišnje, do čak 45 tisuća. Sve ovisi o školi, stupnju i vrsti studija te načinu plaćanja. Škole omogućavaju plaćanje na rate, putem stu-dentskih kredita te odobravaju popuste na gotovinsko plaćanje, a neke od njih nude i stipendije. Na Veleučilištu VERN’ svi budući studenti ostvaruju mogućnost sudjelovanja na natječaju unutar kojeg mogu ostvariti do 40% sti-pendije na školarinu za odabrani studij, a RIT Croatia svake godine odvaja više od 2,5 milijuna kuna upravo u fond za stipendije, tako da više od 60% studenata studira uz pomoć financijske pomoći ove škole. Dodatan problem s kojim se privatne škole susreću je još uvijek prisutna percepcija ove vrste obra-zovnih institucija kao mjesta gdje se „kupuju diplome“. Često se u studentskim krugovima znalo čuti da su u privatnim školama vrhunski studenti zapravo oni koji su u javni-ma bili „propaliteti“ i sl., no iskustva samih diplomanata govore sama za

U tekućoj godini Grad Zagreb sufinancirao je projekte poput organizacije međunarodne znanstvene konfer-encije „Prevladavanje fragmentacije u politici i praksi obrazovanja učitelja“ Učiteljskog fakulteta, s 3.000 kn; realizacije programskih aktivnosti Teološkog fakulte-ta Matija Vlačić Ilirik u 2014. s 25.000 kn; organizacije i provedbe projekta „Modrave 2014.“ Studentskog katoličkog centra Palma, s 15.000 kn, te organizacije međunarodne konferencije „Medijska pismenost u digi-talno doba“ Hrvatskih studija, s 15.000 kn. Osim nave-denog, pri kraju su i realizacije finacijskih potpora nami-jenjenih Filozofskom fakultetu Družbe Isusove za pro-jekt „Obiteljska škola 2014.“ te Hrvatskom katoličkom sveučilištu za opremanje laboratorija psihologije.

sebe, a onaj način razmišljanja „Ako je platio znači da će završiti bez problema“, možda bi trebalo prom-ijeniti u onaj „Ako je platio znači da će se oko njega i više potruditi“.

U RRiF-u kažu da je nužno promi-jeniti stav studenata, ali i njihovih roditelja o studiranju: „Stručni studij treba dati alate koji će omogućiti brzo zapošljavanje. Izbor studija nije modni trend, mi nismo SAD gdje se zanimanja mijenjaju svake četiri godine. Ulaganje u znanje i u Hrvatskoj je postala skupa in-

mr. sc. Damir Jugo, dekan Edward Bernays – Visoke škole za komunikacijski menadžment„Danas je imperativ započeti kari-jeru već tijekom studija. Praksa studentima omogućava stjecanje kompetencija za rad u struci i pred-stavljanje budućim poslodavcima, a olakšava im i izbor buduće kari-jere jer imaju priliku isprobati rad u medijima, agencijama i korporaci-jama te procijeniti gdje se vide u budućnosti.’’

Foto: RRiF Visoka škola za financijski menadžment

zagreb.hr19. rujna 2014. Tema broja 17


vesticija i zato od privatnih visokih škola treba zahtijevati kvalitetu i stručnost, a od studenata učenje i rad. Jer, diploma bez pokrića kad-tad bit će otkrivena prijevara“. ZŠEM, pak, savjetuje ulaganje u raz-voj vlastitih modela obrazovanja, držeći korak s vrhunskim standardi-ma obrazovanja u svijetu. To je, na kraju krajeva, ono što neku školu izdvaja od ostalih.

I Iako su predavanja na nekim školama već počela, kod nekih upisni rokovi traju još tijekom cijelog rujna, pa čak i listopada. U RIT Croatia, primjerice, kažu da su dosad upisali predviđeni broj stude-nata, no da povećanje očekuju na rokovima za proljetni semestar. Hudspeth kaže da je vidljiv kon-tinuirani rast interesa i potražnje za privatnim obrazovanjem te da su se stvari u posljednjih 10 godina promijenile nabolje, no dodaje i da ima prostora za poboljšanja. „Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta temeljitije provodi ocjene kvalitete ponuđenih programa i in-stitucija. Sve je ovo dovelo do spa-janja i/ili nestajanja nekih privatnih obrazovnih institucija i vjerujem da će toga biti još. Drugim riječima, samo oni istinski predani osigu-ravanju kvalitete mogu uspjeti na tržištu“, zaključuje.Koliko god javno obrazovanje bilo u početku “logičan izbor”, postalo je očigledno da gomilanje informacija i učenje samo zato da se prođe ispit jednostavno više nije održivo. I ne samo održivo, to nije prihvatljivo na svjetskom tržištu rada, pa takvim postaje sve više i na domaćem.Javne institucije visokog ob-razovanja, kao i njihovi profe-sori, morat će se više pozabaviti uvođenjem praktičnog rada i pružanjem iskustva svojim studen-tima, kako bi bilo konkurentni, ali kako bi i cjelokupno društvo išlo prema naprijed.

Najobrazovaniji Zagrep-čani dolaze iz četvrti Gornji grad – Medveščak, dakle iz najužeg centra, i to čak 52,9% visokoobrazovanih građana metropole, poka-zuju podaci Instituta siner-gije znanosti i društva.

Koji studij pohađaš te koju titulu stječeš nakon toga? Jesi li prije toga možda studirala negdje drugdje?Na VPŠZ-u (Visoka poslovna škola Zagreb) završavam stručni studij marketinga i time stječem titulu stručne prvostupnice marketinga i komunikacija (bacc.oec.). Nisam studirala drugdje zato što je mar-keting bio moj prvi izbor na koji sam ‘’upala’’ odmah na ljetnom roku.

Zašto si se odlučila za studiranje baš na ovoj školi?Glavni faktor je bio upravo studij marketinga, kao jedinstveni takav smjer u Hrvatskoj gdje se sve tri godine fokusiraju na menadžment marketinga. Naravno, bilo je i dru-gih faktora koji su značajno utjecali na moju odluku - lako dostupna lo-kacija u centru grada, pristupačna cijena te usmena preporuka starijih kolega.

Jesi li zadovoljna? Što bi istaknu-la kao prednosti studiranja na ovoj školi?Zadovoljna sam zato što je VPŠZ nadmašio moja očekivanja u odnosu prema studentima. Dali su nam maksimalnu slobodu u smislu da smo uz mentorstvo predavača pokrenuli internu marketinšku agenciju Promotion 307. Ona je

Ivana Brajko, polaznica Visoke poslovne škole Zagreb“Škola je nadmašila moja očekivanja, pokrenuli smo čak i internu marketinšku agenciju”

naš svojevrsni kreativni odjel gdje smo mi, studenti, mogli u praksi os-jetiti kako je to raditi u marketinškoj agenciji, na raznovrsnim pro-jektima za interne i eksterne kli-jente. Iako sada završavam ob-razovanje na VPŠZ, nastavit ću pratiti rad mlađih kolega u našoj maloj agenciji, jer se tamo ipak rađaju najbolje ideje mladih ljudi.

Imate li još kakvu praksu u sklopu studija, predavanja vanjskih stručnjaka i sl.?Osim u našoj internoj marketinškoj agenciji, imamo praksu i u surad-nji s brojnim drugim PR i marketing agencijama. Što se predavanja tiče, često nam dolaze renomirani gosti predavači koji nam daju realnu predodžbu kako teorija iz knjiga izgleda u praksi.

Kako usklađuješ predavanja s po-slom i ostatkom obaveza?Predavanja mi nije bilo problem uskladiti s poslom i obavezama jer su uvijek bila ujutro, do ranog prij-epodneva, tako da bi ostao dobar dio dana za druge obaveze. Čak je bilo i nekoliko semestara kada smo imali tako složen raspored u ko-jem nije bilo predavanja petkom ili ponedjeljkom pa smo mogli uživati u produženom vikendu. S druge strane, postoje i popodnevna pre-davanja za one koji rade ujutro.

Što bi navela kao najveći problem konvencionalnog visokog obra-zovanja u Gradu te koje su tvoje preporuke za unaprjeđenje?Problem visokog obrazovanja je forsiranje studenata na učenje gomile bespotrebnih i zastarjelih činjenica dok bi se to vrijeme mo-glo iskoristiti za savladavanje novih vještina i konkretnih znanja u praksi. U Hrvatskoj je teško dobiti posao zbog manjka radnog iskustva, pa zašto onda jednostavno ne izbaciti koju knjigu iz kurikuluma i pružiti studentima mogućnost prakse kod kvalitetnih poslodavaca.

Samo kvaliteta opstaje na tržištu

Foto: Edward Bernays - Visoka škola za komunikacijski menadžment

zagreb.hr19. rujna 2014.Vi pitate, mi odgovaramo18 zagreb.hr19. rujna 2014.

Zanima me zašto kamioni Čistoće u pojedinim dijelovima grada (ovdje konkretnije mislim na Novi Zagreb - Siget, Trnsko i dru-ga naselja) izlaze na teren kupiti smeće ujutro oko 7-8h, u vrijeme kada svi idu na posao? U tim nas-eljima ima puno jednosmjernih uličica i stvaraju se velike gužve jer zbog kamiona Čistoće nitko drugi ne može proći automobi-lom, pa se zna dogoditi da po 10-15 minuta čekate utovar smeća i zbog toga zakasnite na posao. Može li se njihov izlazak na teren prebaciti za, primjerice, 2 sata kasnije? Smatram da bi to bilo puno učinkovitije i, najvažnije od svega, građane Zagreba ne bi ometalo u odlasku na posao.

Sakupljanje i odvoz miješanog ko-munalnog otpada od domaćinstava na području Grada Zagreba započinje u prvoj smjeni u 6 sati ujutro. Zbog obima posla nismo u mogućnosti imati pauzu u periodu najgušćeg prometa po Gradu u jutarnjim satima od 7.00 do 9.00. Obraćamo posebnu pozornost na vrijeme kad najveći broj građana odlazi na posao izbjegavajući ulice s najgušćim prometom kako bi ometanje bilo što manje i kraće. Također, vodimo brigu da u tom vremenu vozila Čistoće ne prometuju u blizini škola i vrtića. U slučaju kad se upiti građana od-nose na konkretnu prometnicu, stojimo na raspolaganju u razma-tranju mogućnosti promjene ter-mina odvoza.

Što se događa sa Studentskim gradom, je li u planu njegova pre-namjena jer ti prostori trenutno propadaju? Hoće li se oni možda dati na korištenje primjerice um-jetnicima, studentima, IT entuzi-jastima ili nekome za društveno koristan rad pa da se prostori is-

Dragi čitatelji, rubrika „Vi pitate, mi odgovaramo“ omogućava vama, stanovnicima grada Zagreba, da dobijete odgovor na pitanja i probleme koji vas muče, koje primjećujete u vašoj okolini i na ulicama grada. Što god da komentirate u društvima i na kavama, a nije vam jasno i nikako ne možete doći do odgovora ili pojašnjenja, slobodno nam pošaljite na [email protected], a mi ćemo za vas od Grada, gradskih ureda i institucija zatražiti relevantne informacije i objaviti ih.

koriste za nešto dobro i konačno dobiju svrhu koju zaslužuju?

Hostel Grad mladih uspješno djeluje u sklopu podružnice Zagrebačkog holdinga Vladimir Nazor te nije točna informacija da je devastiran budući da se u njegovim objektima redovito održavaju pro-grami i sadržaji namijenjeni djeci (primjerice škola u prirodi). Smještaj korisnika moguć je u većem broju različitih samostojećih objekata, namjenski građenih za prihvat djece u organiziranom boravku. Postoji i posebno izgrađen školski objekt s učionicama, kabinetima, kino dvoranom sa 120 mjesta i po-zornicom. Više informacija o hoste-lu možete pronaći na www.nazor.hr.

Vesna (60), diplomirani ekonomist

ODGOVOR DAJE:Služba za odnose s javnošću Zagrebački holding d.o.o. podružnica Čistoća

Maja (28), PR menadžer

ODGOVOR DAJE:Senka Knežević, odnosi s javnošću Zagrebačkog holdinga

Lidija (56), diplomirani politologZašto namirnice na gradskim tržnicama nisu klasificirane u nekoliko kategorija, odnos-no zašto nemaju deklaraciju kvalitete? Na ovaj način se često događa da skupo platimo nešto što je, u principu, vrlo loše kvalitete, a događa se i da nam se nudi nešto što se uopće ne bi smjelo prodavati. Ljudi bi morali u svakom trenutku znati što ku-

ODGOVOR DAJE:

Tržnice Zagreb imaju program „Certificirani proizvodi hrvatsk-og seljaka“ koji jamči upravo to Vašu čitateljicu muči. Trenutno, na tržnicama Dolac, Utrine i Trešnjevka, imamo prodavače koji prodaju samo svoje proizvode, svježe i visoke kakvoće, prepoznat ćete ih po žutim majicama, ka-pama i zelenim pregačama i nara-vno, imaju izložen CERTIFIKAT. Za sada ih imamo 39, a slijedeće godine će ih biti preko stotinu. Naša namjera je da tržnice budu mjesto gdje će se, u najvećem

Miro Bakrač, glasnogovornik Tržnica Zagreb

dijelu, tržiti svježi domaće i visoko kvalitetni proizvodi. Što se tiče kategorizacije „unutar“ određene vrste voća ili povrća na našim tržnicama, tu odluku donose naši prodavači i ona je isključivo njihova, a ne naša. Podružnica Tržnice Zagreb im iznajmljuje prostor za prodaju, a oni sami formiraju način kako će prodavati svoje proizvode. Cijena, npr. jabuka, određuje i njenu kategoriju. Što je veća ci-jena, viša je i kategorija jabuke. Inače, tržnica je mjesto gdje se najbolje očituje zakon ponude i potražnje, kao i odnos između cijene i kvalitete. Razlog je što na malom prostoru ima jako puno različitih ponuđača koji se moraju prilagoditi kupcima jer u pro-tivnom neće opstati.

Foto: Maja Špoljarec

puju, a smatram da to trenutno nije slučaj.

zagreb.hr19. rujna 2014. Zanimljivosti izvana 19


POZITIVNI „SLUČAJEVI“ IZVANA

Poljska – dobrodošao „klišej“ i uzor drugima u procesu iskorištavanja kohezijskih fondova Europske unijePoljska je između 2007. i 2013. bila poznata kao „veliko gradilište“, ali je za isti period povukla čak 67 milijardi eura iz kohezi-jskih fondova

Reći „Poljska je jedan od na-jboljih primjera iskorištavanja

fondova Europske unije“ već je pomalo klišej. S druge strane, neki će podsjetiti da isticanje primjera koji su pozitivni i poučni nikako ne može otići „u zastaru“, posebno ako živite u Hrvatskoj. Upravo je Poljska jedna od rijetkih zemalja koje se, po dinamičnost i turbu-lentnosti svoje povijesti, mogu us-porediti s Hrvatskom. Ime Poljska, odnosno Polska, prvi put pojavljuje se sredinom 11. stoljeća i dolazi od drevnog slavenskog plemena „Polanie“ („oni koji žive na polju“ ili doslovno – Poljaci). Kao svoje „zlatno doba“ Poljaci pamte 16. stoljeće kada je, ujedi-njena s Litvom, Poljska predstav-ljala jednu od najjačih europskih sila. Nakon što je 1572. propala dinastija Jagelovića, Poljska ulazi u veoma dugo razdoblje ratova i pro-padanja. Zemlja je između 1772. i 1795. doslovno raskomadana na dijelove, pri čemu su najveće „mr-vice“ dobili Rusi, Prusi i Austrijanci. Kao neovisna država, ponovno je uspostavljena nakon Prvog svjetskog rata, ali je uoči, odnos-no početkom Drugog svjetskog rata ponovno podijeljena između Njemačke i Sovjetskog saveza. Nakon rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je neusporedivo više izgubila na is-toku.

Parlamentarna demokracijaDo 80-ih godina bila je dio komunističkog Istočnog bloka i pod kontrolom Sovjetskog saveza, ali tada je krenuo pokret „Solidar-nost“ koji je 1989. pobijedio na parlamentarnim izborima i uveo parlamentarnu demokraciju. Poljska je 1999. pristupila NATO savezu, a Europskoj uniji konačno je pristupila 2004. godine.Nakon teške povijesti, Poljska je krajem 20. i početkom 21. stoljeća postepeno upadala u krizu, ali značajniji gospodarski pad izb-jegnut je upravo zbog pametnog i strateški učinkovitog korištenja EU sredstava. Još početkom 2013. godine, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potvrdio je za jedan

hrvatski portal kako je Poljska na-jbolje odgovorila na ponuđeno od EU fondova, u prvom redu za gos-podarski razvoj, razvoj poslovne in-frastrukture i podršku poduzetnici-ma.

Griješili su u početku i PoljaciPoljska je između 2007. i 2013. bila poznata kao veliko gradilište. No, gradilo se mudro, strateški i s vizijom. Ipak, nije sve teklo bez problema. Korijeni potječu još iz 1998. godine kada je, osnivanjem regionalnih vlasti, pokrenuta nova politička dinamika između središnje vlasti i regija što je, u većoj ili manjoj mjeri, utjecalo na koheziju vladajućih sve do 2007. godine. U početnom programskom razdo-blju, između 2004. i 2006., dionici na nacionalnoj razini radili su s ciljem što manje apsorpcije sredstava, što je pak vodilo uspostavljanju strožih kriterija u izboru projekata. No, zanimljivo je da, iako su središnje vlasti ustrajale na složenim proce-durama i zahtjevima koji su često bili mnogo stroži od procedura same Europske unije, vrlo često se događalo da sredstva idu projek-tima koji su besprijekorni. Jednako je zanimljiv podatak da, iako su poljske stranke na lokal-

noj razini bile relativno slabe, gradonačelnici prilikom traženja rješenja nisu „trčali“ nacionalnim političkim strankama, već upravo lokalnim izbornim odborima. Određena politizacija ukupnog procesa je postojala, no intenzivan proces učenja i prikupljanja pozi-tivnih iskustava doveo je do pot-pune decentralizacije regionalne komponente europskih fondova za razdoblje između 2007. i 2013. Jedinstveni operativni plan po-dijeljen je na 16 „manjih“ opera-tivnih planova, što je regije učinilo nezaobilaznim čimbenikom u rješavanje problema razvoja u Poljskoj, a sve je naposlijetku rezul-tiralo iskorištavanjem čak 67 mili-jardi eura iz kohezijskih fondova tijekom navedenog razdoblja.

Ulaganja u obnovljive izvore energije i znanostStručnjaci u Poljskoj često ističu kako je tajna njihova spasa, odnos-no uspjeha, upravo članstvo u EU, strukturni fondovi, izravna strana ulaganja, dodatna pomoć dobive-na od EU u vremenima krize te sredstva za izgradnju energetske infrastrukture. Analiziramo li detaljnije poljska iskustva, dolazimo do zaključka da su za učinkovito „izvlačenje“

sredstava iz kohezijskih fondova najvažniji administrativni kapaciteti te usklađenost nacionalnih zakona s europskim. Dva su primjera projekata koji, kvalitetno pripremljeni i implemen-tirani, odskaču. Prvi projekt je „Obnovljivi izvori en-ergije – transfer znanja i tehnologije za regionalne strategije inovacije“ koji je 3/4 potrebnih sredstava dobio iz strukturnih fondova. Projekt je također naišao na poneke probleme, a zanimljivi su sav-jeti koje iz Poljske šalju prilikom implementacije sličnih projekata: organizacija dobre promotivne kampanje projekta prije početka treninga, čim uža i kvalitetnija su-radnja s medijima i, kombinacijom jednog i drugog, prevladavanje pa-sivnog stava okoline. Drugi projekt koji je potporu dobio iz strukturnih fondova EU je izgrad-nja znanstvenog centra Kopernik u Varšavi koji je financiran kroz Operativni program za infrastruk-turu i okoliš. Projekt je iznosio oko 80,5 milijuna eura, ali je kroz EU fondove izvučeno gotovo 51,7 milijuna. Izgradnja Centra je bila i ostala jedna od najvećih investicija u kulturnu infrastrukturu, kako u Poljskoj, tako i u Srednjoj Europi u posljednjih nekoliko godina.

zagreb.hr19. rujna 2014.PRILOG20 zagreb.hr19. rujna 2014.

PUT KA UČINKOVITOM I PRAVILNOM GOSPODARENJU OTPADOM

Proces primarne selekcije otpada kao ulog u zdraviju budućnostPravilno gospodarenje otpadom ili njegovo zbrinjavanje, oduvijek je bila „vruća“ tema u Hrvatskoj, a poseban naglasak je, očekivano, redovito bio na gradu Zagrebu. Uostalom, kako i ne bi – kamo i kako sa smećem jedno je od onih neizbježnih pitanja koje će nas vjerojatno pratiti zauvijek, s čime će se morati pomiriti sve buduće Vlade i lokalne vlasti. Njihova će se stručnost uvijek djelomično gledati kroz prizmu planova i poteza koje čine kako bi se pozabavili ovim problemom.

Mnogi stručnjaci ističu da je smeće „neprijatelj br. 1“ zdra-

vog okoliša, pa je samim time gospodarenje otpadom jedno od najzahtjevnijih područja zaštite okoliša i ne trpi ništa drugo i ništa manje od prioritetnog i kontinu-iranog rješavanja.

Podloga za budućnost

Pa krenimo ispočetka. Kako je naznačeno u „PLANU GOSPO-DARENJA OTPADOM U GRADU ZAGREBU za razdoblje do 2015. godine“ iz siječnja 2013., pravno područje gospodarenja otpadom uređeno je Zakonom o otpadu (NN, 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), međunarodnom Konvencijom o kontroli prekograničnog prometa opasnim otpadom i njegovu od-laganju – Baselska konvencija (NN – Međunarodni ugovori 3/94), Pravilnikom o gospodarenju otpa-dom (NN, 23/07 i 111/07) te više podzakonskih propisa koji reguli-raju postupanje s posebnim kat-egorijama otpada. Tako je, skladu s legislativom, gosp-darenje otpadom zapravo skup ak-tivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, uporabu te nadzor nad tim djelatnostima, kao i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje do 2015. go-dine tek je jedan od dokumenata iz područja gospodarenja otpadom

koji su u procesu nastajanja i nado-punjavanja još od 80-ih godina prošlog stoljeća, međutim, također je i prvi u nizu što će proizaći temeljem obveze iz Zakona o ot-padu. PGO Grada Zagreba za razdoblje do 2015. godine naglašava ak-tivnosti koje je potrebno učiniti do te godine, ali se isto tako nastoji pripremiti podloga za ono što se namjerava provesti u idućem plan-skom razdoblju. Primjerice, kako nas je izvijestila Sandra Tucak Zorić, pomoćnica pročelnika Grad-skog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, u Nacrtu prijedloga Plana navedeno je da je u 2012. dostignut udio izdvajanja određenih vrsta komunalnog ot-pada od 25,6% (podatak preuzet iz Bilance otpada za Grad Zagreb za 2012.) s trendom rasta kojim se u 2020. godini planira dosegnuti udio izdvajanja od 50%, što je u skladu s Okvirnom europskom di-rektivom o otpadu. Plan također predviđa nadopun-javanje sustava primarnog saku-pljanja otpada u Gradu Zagrebu izgradnjom novih reciklažnih dvorišta, postavljanjem spremnika za odvojeno sakupljanje otpada te uspostavom sustava informatičkog praćenja istog.

Gdje je Zagreb danas?

Zakon o otpadu je, u obliku u kakvom je predstavljen, u međuvremenu prestao važiti pa tako danas govorimo o Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN, 94/13), donesenom u srpnju 2013. godine. Početkom ovog mjeseca, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor, u jednom je domaćem dnevnom listu zamjerio što odmah nakon usvajanja Zakona o održivom gos-podarenju otpadom nisu doneseni i odgovarajući podzakonski akti.Isti list pisao je kako je nedav-no Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u javnu raspravu (koja bi po svemu sudeći trebala trajati do 1. listopada) uputio prijedlog Uredbe o komunalnom otpadu, a koja bi lo-

kalnim samoupravama dala smjer-nice kako organizirati odvojeno sakupljanje otpada i naplaćivati ga po volumenu. Kosor je tada također najavio da će na dnevnom redu sjednice Grad-ske skupštine, zakazane za 25. rujna, biti usvajanje „Plana gospo-darenja otpadom Grada Zagreba“, a u završnoj fazi je i javni natječaj za nabavu spremnika u vrijednosti od 60 milijuna kuna. „Očekujem da ćemo u rujnu us-vojiti Plan gospodarenja otpa-dom, da će do 1. siječnja završiti natječaj za nabavu spremnika te da će Zagrebački holding od nove godine biti spreman na odvoz i naplaćivanje otpada prema količini, a ne više prema kvadraturi”, poručio je tada Kosor.

No, da se vratimo na Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Prema spomenutom Zakonu, od 24. srpnja ove godine sve općine i gradovi „zaduženi“ su započeti s projektom odvojenog prikupljanja sedam iskoristivih komponenti ot-pada: papira, metala, stakla, plas-tike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada. Kako? Postavljenjem i uporabom jednog ili više reciklažnih dvorišta, kao i postavljanjem odgovarajućih spremnika za odvojeno saku-pljanje navedenih vrsta otpada na javnoj površini. Kako bi „uho-dao“ svoje građane, Grad Zagreb je dosad pripremio čak 37 „zele-nih otoka“ i posebne kontejnere diljem grada, a uoči 24. srpnja po

Autor: Marko Hodalj

Konačni nacrt prijedlo-ga Plana gospodarenja otpadom u Gradu Za-grebu trebao bi biti na dnevnom redu sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba 25. rujna 2014.

zagreb.hr19. rujna 2014. PRILOG 21


ulicama grada već je od prije post-avljeno čak 1.865 spremnika za pa-pir i karton, 1.400 za staklo, 1.004 za plastičnu i metalnu amabalažu, 337 za stare baterije, 23 za lijekove, a uspostavljeno je i devet reciklažnih dvorišta, s namjerom da se do kraja godine postavi još šest te da ih do kraja 2015. bude ukupno 17. U svakom od reciklažnih dvorišta postavljen je spremnik za odvojeno sakupljanje tekstila, a u postupku

nabave su još 92 takva spremnika.Naravno, provesti u potpunosti proces primarne selekcije otpada nije baš tako jednostavno kako zvuči.

Potrebna kvalitetna logistika

U jednom nacionalnom poslovnom dnevnom listu, resorno ministarst-vo je još u srpnju upozorilo kako uvođenje primarne selekcije ne ide preko noći i ne završava time da građani određene vrste smeća odlože u odgovarajuće spremnike. Logistiku je potrebno posložiti od prve do posljednje aktivnosti, što znači točno precizirati korake koji će uslijediti nakon prikupljanja ot-pada. Nakon početnog sakupljanja, potrebno je osigurati vozila koja će razvrstani i prikupljeni otpad odvesti do mjesta gdje se pre-daje na reciklažu. Tako je za biootpad, primjerice, nužno osigurati i odgovarajuću kompostanu. Sve su to stavke koje su gradovi ili općine dužni navesti u vlastitom Planu gospodarenja otpadom i to na način da je iz Plana jasno vidljivo da je ispunjenje određenih ciljeva moguće postići u zadanim rokov-

ima. Iz Gradskog ureda za energe-tiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj naglašavaju kako upravo Plan gos-podarenja otpadom u Gradu Zagre-bu do 2015., u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom Europske unije, a posredstvom Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, oživotvoruje cjeloviti sustav gospo-darenja otpadom kombiniranjem različitih metoda obrade i oporabe otpada poput recikliranja, kom-postiranja i termičke obrade. Glavni prioriteti zacrtani Planom su uspostavljanje funkcionalnog, isplativog, odnosno održivog cjelo-vitog sustava gospodarenja otpa-dom do 2018. godine. Osim izgradnje Zagrebačkog cen-tra za gospodarenje otpadom, sus-tav obuhvaća i zatvaranje (sanaci-ju) odlagališta Jakuševac, izgradnju reciklažnih dvorišta za građevinski otpad na lokacijama Ostrovci i Kostanjek, izgradnju kompostane na Obrešćici, uz korištenje već postojećih kompostana na lo-kacijama Jankomir, Markuševec i Jakuševec/Prudinec uz kontinu-iranu edukaciju i komunikaciju s javnošću. Osim toga, uključuje izgrad-nju Zagrebačkog centra za gos-podarenje otpadom čiji su sas-tavni dijelovi sortirnica za otpad, otpremna skladišta za otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, skladišta za problematičan otpad iz kućanstava, PTOO (kogeneracijsko postrojenje), lagune privremeno odloženog mulja iz CUPOVGZ-a i odlagalište neopasnih ostataka termičke obrade otpada i mulja.

Primjenom ovog Plana, Grad Za-greb namjerava dosegnuti udio izdvajanja određenih vrsta komu-nalnog otpada od 50%, u odnosu na sadašnjih 25,6%, što je u skladu s Okvirnom europskom direktivom

o otpadu (2008/98/EC).

Za nespremne prvo opomena,zatim kazna

Iako je ove godine postignut evi-dentan napredak u odnosu na, primjerice, razdoblje do 2012. go-dine kada je tek 39,5% jedinica lo-kalne samouprave imalo neki oblik primarne selekcije (do srpnja 2014. barem jedan oblik primarne sele-kcije uvelo je čak 71,6% jedinica), kazne za eventualni „neposluh“ su prilično drastične. Za početak, gradovi i općine koji kasne ili još uvijek nisu uveli odva-janje, dužni su inspekcijskom tijelu dostaviti popis aktivnosti i cjeloku-pan plan koliko točno reciklažnih dvorišta, „zelenih otoka“ i spremni-ka za otpad na javnim površinama i pred kućama građanima namjer-avaju postaviti. Prilično rigorozno zvuči informaci-ja da, ako se koja od jedinica lo-kalne samouprave ogluši na nalog dostave plana rokova i financijske konstrukcije, kazna iznosi između 100.000 i 300.000 kuna za pravne osobe, a za odgovornu osobu u istoj između 15.000 i 25.000 kuna. Onima koji „kaskaju“ u pomoć uskače i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je do sada u 319 gradova i općina sufi-nancirao projekte primarne selek-cije i to u vrijednosti većoj od 400 milijuna kuna. Najavljeno je kako će se sufi-nanciranje projekata izgradnje reciklažnih dvorišta nastaviti do lis-topada, a pripremnu dokumentaci-ju za to financira Fond u stopostot-nom iznosu. Prema informacijama koje smo dobili iz FZOEU-a, za reciklažna dvorišta dosad je pristi-glo 129 zahtjeva gradova i općina, s ukupno 134 projekta reciklažnih dvorišta.

U Hrvatskoj je samo u 2013. godini bilo proiz-vedeno 1.670.000 tona ili otprilike 370 kilo-grama komunalnog ot-pada po glavi stanovnika godišnje, dok je europski prosjek čak i viši: oko 500 kilograma otpada po os-obi godišnje. Međutim, stopa recikliranja u EU iznosi 39%, dok je hrvatski prosjek 4%.



zagreb.hr19. rujna 2014.PRILOG22 zagreb.hr19. rujna 2014.

Ususret rokovima Europskeunije

Neovisno o nerijetkim komentari-ma i kritikama struke ili političara o načinu na koji se Hrvatska, pa i Grad Zagreb, odnose prema problema-tici smeća koje se gomila, može se zaključiti kako je proces pametnog i učinkovitog gospodarenja otpa-dom napokon započeo te su prve konture strategije, koja bi trebala zadovoljiti uvjete nametnute nakon pristupa Europskoj uniji, postupno sve vidljivije. Kako u Zagrebu, tako i u ostalim hrvatskim gradovima. Naravno, uvijek postoje dijelovi koji zaostaju, ali - upravo zbog rokova i rigoroznih kontrola, prvo nacional-nih inspekcijskih tijela, a zatim i tijela EU - svi će se ubrzo “dovesti u red”, a u Hrvatskoj će zaživjeti jedinstvena strategija gospodarenja otpadom. Modernizacija upravljanja otpadom nužnost je za koju, ma koliko kritični bili prema vladavini ovih ili onih, ni-kada nije kasno. Ipak, svi su složni u ocjeni da vizija i namjera nisu dovoljni te je potrebna dugoročna strategija i njeno kontinuirano provođenje i nadopunjavanje. Rokovi su postavljeni i, ma koliko „daleko“ zvučali, problem otpada nažalost sa sobom vuče i „proklet-stvo“ sveprisutnosti i činjenice da je uvijek aktualan. Primjerice, Hrvatska zbog ulaska u europsko društvo mora uvesti odvojeno pri-kupljanje i recikliranje otpada te na-jkasnije do 2020. smanjiti odlaganje biorazgradivog smeća za okruglih 100.000 tona (s trenutnih 140.000 na 35.000), što nipošto nije brojka koju treba olako shvatiti. Prema Pla-

Kako to radi Grad Zagreb?U tijeku je i postupak nabave oko 22.650 spremnika za miješani komunalni i biootpad i više od 900 spremnika za odvojeno pri-kupljanje otpada (papir, staklo, plastična i metalna ambalaža) koje će Čistoća u skladu s mogućnostima i raspoloživim resursima u što kraćem roku dostaviti građanima i postaviti na zelene otoke. Grad Zagreb ima i organizirano sakupljanje biootpa-da sa 17 tržnica na području gra-da, kao i od građana na dijelu Ses-veta, Donje Dubrave te područja Horvatovca i Voćarske. Planirana je nabavka 41 specijalnog vozila za odvojeno sakupljanje otpada čija je ukupna vrijednost 61.5 mili-juna kuna, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira 40%.

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ističu kako do 1. siječnja 2015. treba osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, ot-padnih guma, otpadnog ulja, otpadnog tekstila i obuće te medicinskog otpada. Nakon 31. prosinca 2017. zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu, a postojeća neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju se 12 mjeseci od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom. Svi centri moraju biti izgrađeni do 31. prosinca 2018., a do 1. siječnja 2020. nužno je osigu-rati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva u minimalnom udjelu od 50 posto mase otpada. Usporedbe radi, u 2012. godini u Hrvatskoj se recikliralo 16 posto otpada.

nu gospodarenja otpadom, Grad Zagreb bi u rješavanje problema otpada trebao uložiti približno čak 1,94 milijarde kuna, od čega bi 1,4 milijarde trebalo otići za energanu u kojoj bi se spaljivanjem otpada proizvodila struja i toplinska en-ergija. Do kraja 2015. godine, za zbrinjavanje otpada planirano je 174,4 milijuna kuna od gore spo-menutog iznosa, no, svakako tre-ba istaknuti da će usvajanje plana značiti i početak lobiranja za ugov-aranje unosnih poslova. Isplate li se ili ne navedena ulag-anja zapravo uopće nije upitno jer, ako se ijedna investicija može nazvati ispravnom i pametnom,

onda su to upravo oe povezane s rješavanjem problema smeća, odnosno ulaganja koja bez ikakve sumnje svakodenvno pridnose čišćoj, zdravijoj i produktivnijoj za-jednici.

Spalionice – da ili ne?

Niti jedna temeljita priča o zbrin-javanju otpada ne može proći bez osvrta na potrebu za spalionicama iliti Centrima za gospodarenje ot-padom. Krajem kolovoza, Gradska skupština Grada Zagreba rasprav-ljala je o Planu gospodarenja ot-padom Grada Zagreba za razdo-blje do 2015. godine, kao i gradnji

spalionice, odnosno energane na Resniku. Iako je pitanje spalionice u Resniku uzburkalo vode u Gradu Zagrebu, Gradskoj skupštini te Ministarstvu graditeljstva i prostor-nog uređenja, koje je Gradu Zagre-bu odbilo dati lokacijsku dozvolu za izgradnju postrojenja, jednoglasno je odlučeno da bi Zagreb do 2018. godine trebao dobiti prvi Centar za gospodarenje otpadom. Izgradnja ovakvih postrojenja rastuća su „po-java“ u Europi. Grad Beč ih ima čak četiri, imaju ih i velegradi poput Berlina, Kopenha-gena, Pariza i Londona, a u planovi-ma je izgradnja još 14 postrojenja diljem Europe.


zagreb.hr19. rujna 2014. Volim životinje 23


Postoji li išta plemenitije od spašavanja života? Udomiti

ljubimca je upravo to! Pružajući dom napuštenoj životinji, uistinu spašavate živo biće i nedvojbeno obogaćujete vlastiti život. No, o odluci uzimanja kućnog ljubimca treba dobro promisliti, neovisno kupujete li ga ili udomljujete iz azila. Kućni ljubimac nije igračka niti hir, ne bi smio biti stvar prestiža i nikako nije idealan “poklon iznenađenja“, već je velika odgovornost i zaista je nužno dobro se educirati prije uzimanja životinje. Članovi kućanstva odluku trebaju donijeti zajednički, dobro procijenivši

Budite plemeniti - udomite kućnog ljubimcaimaju li dovoljno prostora, volje, vremena te na kraju i financijskih sredstava za brigu o ljubimcu. Uzimate li psa, trebate biti svjesni kako ta obaveza podrazumijeva 10-15 godina predanosti živom biću, brigu o njegovom zdravlju i higijeni, dovoljno svakodnevnog kretanja i vježbe, adekvatan smještaj i društvo u slučaju vašeg odsustva te, naravno, rad na odgoju i socijalizaciji ljubimca. Stoga, ako ste odvagnuli sve argumente i donijeli čvrstu i savjesnu odluku da želite kućnog ljubimca, savjetujemo da budućeg najboljeg prijatelja potražite u

svjetski trener za obuku pasa. Da bi ostvario svoj san, s navršenih 21, ilegalno je ušao u SAD te se, ne znajući engleski jezik, zaposlio u salonu za uljepšavanje pasa. Jedan od poslo-va kojim se bavio kako bi preživio

Skloništu za nezbrinute životinje grada Zagreba gdje s pravom ističu – „Udomite psa i mačku, nemojte kupovati živa bića, jer ljubav se ne kupuje!“ Tako su akcijom „Udomljavanje je fora“ organizatori Grad Zagreb, Ured za poljoprivredu i šumarstvo te Sklonište za nezbrinute životinje Dumovec u suradnji s udrugom Prijatelji životinja potaknuli građane na udomljavanje napuštenih životinja te odgovorno postupanje s kućnim ljubimcima. Akcija se održala se u subotu, 13. rujna na Trgu bana Jelačića i pozivala je građane da posjete štand, prošeću s psima i saznaju sve što ih zanima o radu skloništa, kako pomoći životinjama koje žive u našem gradu i trebaju pomoć te kako udomiti svog budućeg kućnog ljubimca. Veliki ljubitelj životinja, naš gradonačelnik Milan Bandić, također je posjetio ovo događanje. Iz Dumovca doznajemo kako je akcija uspješno prošla, mnogo se ljudi raspitivalo za pse iz azila, kao i za Oggyja i Jinglea – dva prekrasna psića koji su toga dana bili prezentirani kao „top kandidati“ za udomljenje. Oggy je imao više sreće i našao potencijalne udomitelje. Jingle se pak vratio u Dumovec te tako i dalje, unatoč uspješnoj akciji, nažalost ostao „nevidljivi pas“.

Najpoznatiji svjetski stručnjak za pse u zagrebačkoj Areni 1. listopada

bio je i vožnja limuzine. Tako je upoznao američku glumicu i pro-ducenticu Jadu Pinkett Smith koja mu je postala mentor za engleski jezik i pomogla mu u razvoju tele-vizijske karijere. U međuvremenu je otvorio Centar za psihologiju pasa i specijalizirao se za rad s velikim pasminama. Danas je poznat po svojoj hit seriji “Cesar Millan – Šaptač psima” te novoj seriji “Cesar To The Rescue”. Kroz ovu zabavno-edukativnu predstavu, Cesar će s publikom po-dijeliti svoju filozofiju povjerenja, poštovanja i ljubavi. Zanimljiva je najava da će Cesar ovom prilikom odabrati pse iz Hrvatske, što je jedinstvena prilika za vlasnike pasa da riješe probleme koje imaju sa psima te uključe svoje ljubimce u najpopularniji show takve vrste.

S obzirom da se show odvija na engleskom jeziku, za sve pos-jetitelje koji ne razumiju jezik, bit će omogućen simultani prijevod.

Rubriku uredila: Maja Špoljarec

Jingle je, možemo reći, “pravo srce” od psa - miran je, privržen, odlično se slaže s drugim psima i djecom - što se i pokazalo na ti-jekom održavanja akcije na Trgu. U sklonište je stigao još kao štene u veljači ove godine i zbog svoje nenametljivosti, nažalost, još do sada nije pronašao svoje udo-mitelje.Iako, djelatnici azila koji ga poznaju o njemu govore samo najbolje i svakako ga preporučuju kao savršenog kućnog ljubimca. Stoga dopustite da vas Jingle razoruža svojim umilnim pogle-dom i sklupča se u vašem srcu - zauvijek.

Njegove poučne i zanim-ljive TV serije, često smo

očekivali s velikim nestrpljenjem, potajno priželjkujući da nam poku-ca na vrata i riješi probleme našega ljubimca, a sada ćemo imati priliku gledati ga uživo! Cesar Millan, na-jpoznatiji svjetski stručnjak za pse, koji je svojom filozofijom i tehnika-ma pomogao milijunima vlasnika pasa, svoje će umijeće predstaviti hrvatskoj publici kroz predstavu ‘Vođa čopora uživo’, 1. listopada u zagrebačkoj Areni.No, tko je Cesar Millan odnosno kako je postao šaptač psima?Za Cesara volimo reći da ima neobičan dar za komunikaciju sa psima. Njegov cilj je naučiti

Njegove poučne i zanimljive TV serije očekivali smo s nestrpljenjem potajno priželjkujući da nam pokuca na vrata i riješi probleme našega ljubimca, a sada ćemo imati priliku gledati ga uživo

vlasnike pasa da shvate prirodne potrebe svojih kućnih ljubimaca, kako bi se na ispravan i miran način psu mogli nametnuti kao vođe čopora. Prioriteti u njegovom radu su vježba, disciplina i ljubav. Dru-gim riječima, obveza vlasnika je ispuniti psa pozitivnom energijom i izazovnim vježbama naučiti ga pravilima ponašanja. Rođen je 1969. godine u Meksiku, a najranije djetinjstvo proveo je na djedovoj farmi s životinjama. Već tada, zbog toga što se stalno družio s psima, dobio je nadimak „dječak pas“. U ranoj dobi Cesar je postao svjestan svog dara i već tada je majci rekao da će jedno-ga dana postati najpopularniji

zagreb.hr19. rujna 2014.Zdravlje24 zagreb.hr19. rujna 2014.

Uređuje: dr. Ivo Belan

1. Budite kuhinjski inspektor Odstranite iz kuhinje preostale slatkiše i hranu s puno masnoća. Unesite u kuću hranu s malo masnoća. Jasno, ne smijete zabo-raviti na voće, povrće i perad, ali s oguljenom kožom.

2. Iskoristite kućanske poslove Proljetno pospremanje počnite rano (pranje prozora, ribanje po-dova, čišćenje tavana i podruma). Pola sata ručnog pranja suđa, namještanja kreveta ili spremanja večere dnevno, može sagorjeti do 500 kalorija tjedno. Ponovo aktivi-rajte neke stare „ljubavi“, primjerice kuglanje, obrađivanje vrta, plivan-je, ping-pong, ples.

3. Smanjite ili se odreknite alko-holaSa sedam kalorija po gramu, alko-hol deblja gotovo jednako koliko i masti. Osim toga, nakon jednog ili dva pića, procjene osobe o preh-rambenim vrijednostima pojedinih namirnica počinju zakazivati i post-aju nepouzdane.

4. Pripremite nešto za prigristi Čekate li da jedete tek kad jako ogladnite, vrlo lako se može do-goditi da navalite na hranu s puno masnoća. Stoga, neka bude pri ruci nešto lagano za prigrist (npr. voće), kako bi se malo popunio želudac i ponešto utažila glad.

5. Svoju želju prema slatkišima zadovoljavajte opreznoEksperti su običavali govoriti da je šećer onaj koji deblja, ali prizna-ju da su i masti kalorijski krivac. Problem sa slatkišima nije jedino šećer, nego i mast koja obično ide s njima. Umjesto s voćnim tortama, pokušajte s voćnom salatom.

6. Pokušajte prevariti apetit Jedan od načina da smanjite unos kalorija je servirati nešto manje obroke. Pijte vodu prije i za vrijeme obroka – to pomaže osjećaju sitos-ti. Salate također mogu biti dobra hrana za gubitak tjelesne težine, samo pripazite da se izbjegnu

Kilograme koje ste nakupili za vrijeme godišnjeg možete i izgubitiNakupiti kilograme ne znači da ste postali pretili, ali možete osjetiti da su vam hlače postale uske te da morate nešto učiniti. Uz malo kreativnosti, do Valentinova se možete opet vratiti na svoju kilažu.

začini koji sadrže puno masnoća. Pokušajte s vinskim octom, nemas-nim jogurtom, senfom, sokom od soje, češnjakom i đumbirom.

Trebat će nešto vremena prije nego počnete gubiti kilograme. Važite se samo jednom tjedno ili se uopće ne važite. Procjenjujte uspjeh svoje prehrane po tome kako vam pris-taje odjeća. Nemojte nikad odlaziti od kuće gladni, imat ćete više snage odupri-jeti se izazovu obroka brze hrane. Prehrana s malo masnoća može smanjiti i rizik srčanog oboljenja, moždanog udara, raka te šećerne bolesti, četiri najčešća uzroka smrti.

Što osoblje hitne pomoći želi da znateVrlo često, kad ekipa hitne pomoći dođe na mjesto nesreće, nitko od prisutnih ne poduzima ništa, ili viču ili plaču. Donosimo upute kako bi se svatko trebao ponašati ako se nađe na mjestu nesreće:

Naučite postupak oživljavanja. Nakon što je osoba prestala disati i srce prestalo kucati, srčano-plućno oživljavanje, koje se sastoji od dis-anja metodom „usta na usta“ i pri-tiskom na grudni koš je od vitalne važnosti.

Vodite brigu o svom životu. Držite se podalje od automobila na koji je pala električna žica. Vičite ljudima u automobilu neka tamo i ostanu dok pomoć ne stigne. Bilo koga, za koga mislite da je žrtva električnog udara, nemojte doticati (osim ako ga je pogodio grom) dok je u doticaju s električnom strujom. tj. dok struja nije isključena.

Pozovite hitnu pomoć odmah. Postavite broj hitne na svakom telefonu u kući. Ako živite sami, smjestite telefon blizu kreveta. Ako ste sami s nekim kome je potrebno srčano-plućno oživljavanje, prvo nazovite hitnu pomoć, opišite što se dogodilo, a onda počnite s pružanjem umjetnog disanja. Olakšajte ekipi hitne pomoći da što

lakše dođe do vas. Pobrinite se da je broj vaše kuće, zgrade lako vidljiv s ulice, i danju i noću. Ako se hitan slučaj dogodio noću, upalite van-jsko svjetlo pred kućom.

Ako žrtvi pružate oživljavanje, nemojte s time prestati sve dok to ne preuzme ekipa hitne pomoći. U slučaju automobilskog sudara ili nekog pada, objasnite im kako se to dogodilo, jer to može pomoći ekipi u procjeni koje su se u-nutarnje ozljede mogle dogoditi. U slučaju otrovanja, dajte ekipi ostatke te tvari da je odnesu u bolnicu. U slučaju životinjskog, zmijskog ili paukovog ugriza, točno opišite o kojoj vrsti se radilo. Držite popis lijekova koje troši vaša obitelj, alergije na lijekove, krvnu grupu, ime i broj telefona, u ormariću za lijekove ili svom novčaniku.

Ne stavljajte zavoj koji zateže. Ako stavite kravatu, pojas ili plahtu na ud iz kojeg krvari, izlažete se riziku da taj ud bude izgubljen, jer prekidate krvnu cirkulaciju u njemu. Umjesto toga, krvarenje se može kontrolirati podizanjem uda te čvrstim i stalnim pritiskom na ranu, upotrebljavajući neko čisto platno. To čime ste pritisnuli ranu ne smijete podizati u želji da vidite što se događa s ranom. Ako krv probije platno, stavite još platna na ranu.

Ako je vratna ili leđna kralježnica slomljena, nepravilni pokreti mogu oštetiti kičmenu moždinu, što može rezultirati paralizom udova ili smrću osobe. Slomljena kost može razderati krvnu žilu. Osim ako nije pitanje života ili smrti – nema pulsa i potrebno je srčano-plućno oživljavanje ili će se auto zapaliti (što se rijetko događa) – držite žrtvu nepokret-nom. Rukama stalno fiksirajte glavu i vrat dok ne stigne pomoć.

Odstranite oštre predmete iz bli-zine i otkopčajte odjeću oko vrata. Kad grčevi prestanu, okrenite osobu na bok kako bi tekućina i pjena istekli iz usta. Ne stav-ljajte jastuk ispod glave žrtve. To otežava njezino disanje, poseb-no ako je osoba bez svijesti, a jezik se opustio i pao na stražnju stranu ždrijela.

Bilo kakvo srčano-plućno oživlja-vanje je bolje nego nikakvo, ali samo ako ga žrtva treba. Čak i propisno obavljeno, oživljavanje može slomiti rebra, razderati unutarnje organe i prouzročiti povraćanje. Dakle, prije pružanja pomoći uvjerite se da žrtva ne diše, odnosno da nema pulsa.

Pomažite ekipi u radu.

Nemojte ništa gurati u usta osobi s grčevima.

Ne izvlačite ozlijeđenu osobu iz automobila.

Ne obavljajte srčano-plućno oživljavanje nepotrebno.

zagreb.hr19. rujna 2014. Sport 25zagreb.hr19. rujna 2014.

Domagoj Antolić u nogometu je od svoje šeste godine, a prve ko-rake napravio je na travnjaku NK Ponikve. Skauti Dinama nisu dugo čekali te su ga već s navršenih de-set „ljeta“ povukli prema Maksi-miru. Iako još uvijek vrlo mlad (24), Domagoj je danas jedan od stožernih igrača u momčadi Zorana Mamića. Kao pravom zagrebačkom momku, potražili smo ga i pitali što fanovi kluba mogu očekivati u mo-droj budućnosti.

Skupina Europa lige je teška, ali prolazna. Što možeš obećati navijačima i ljubiteljima kluba, što nas očekuje u narednih šest utakmica u Europi?Radi se o kvalitetnim protivnicima i sigurno nam neće biti lako. Celtic i Red Bull su itekako poznate i kvalitetne momčadi koje svake godine uspješno nastupaju u Eu-ropi, dok je Astra u velikom us-ponu, osvojili su rumunjski kup, a do skupina su došli preko Slovana i Lyona; to dovoljno govori koliko su opasni. Kažem, sve tri momčadi su kvalitetne, no i mi smo te vidimo svoje šanse protiv svakoga. Ono što možemo obećati navijačima

DEČKO IZ PONIKVI STOŽERNI IGRAČ MODRIH

„Veseli nas što se u gradu ponovno priča o Dinamu!“Uredio: Marko Hodalj

jest da ćemo svaku utakmicu ići po pobjedu, a uz njihovu pomoć na Maksimiru možemo dobiti svakoga. Ova momčad je već puno puta po-kazala karakter i kvalitetu, a mislim da ćemo s vremenom biti samo još bolji.

Zagreb kao da se malo-pomalo “vraća” Dinamu? Ne samo na tribinama, sve se više i priča o karakternom i vrlo kvalitetnom Dinamu?Da, to se zaista primijeti i jako smo sretni zbog toga. Svugdje po gradu priča se o Dinamu, gdje god dođemo teme su naše utak-mice i to nas stvarno jako veseli. Ljudi su prepoznali da smo prava momčad, da zaista dajemo sve od sebe za dobar rezultat i Dinamo; uostalom, mislim da stvarno lijepo igramo. Naravno, rezultat ne može uvijek biti idealan, to je ipak sport, ali mislim da navijači vide koliko se trudimo i da nam je zaista stalo. Ne moram niti reći koliko meni kao domaćem dečku iz Zagreba, koji je cijeli život u Dinamu, to znači i za-pravo je dodatni motiv da pružim još više te nađem one posljednje atome snage.

Slijede dva gostovanja, od toga jedno u Rijeci. Očekujemo li bor-bu do zadnjeg kola između vas i momčadi Matjaža Keka? Rijeka se diže iz godine u godinu i to je odlično za naš nogomet jer i nas, kao i sve ostale, tjera da budemo bolji. Sigurno nam neće biti lako na Kantridi, uvijek je tamo bilo teško, posljednjih par gostovanja poseb-no, no vjerujemo u sebe i svoje mogućnosti. Ako odigramo pravu utakmicu, na razini na kojoj smo igrali ove sezone, onda vjerujem da ćemo imati razloga za slavlje. Što se tiče raspleta prvenstva, još je daleko govoriti o tome jer je tek počelo, no Rijeka je odlično krenula

u sezonu i ako ovako nastave – bit će zanimljivo. Naravno, mislim da ćemo mi, kako će sezona ići dalje, igrati samo sve bolje, a onda ćemo uzeti i jubilarni deseti naslov zare-dom. Ipak smo mi Dinamo.

Unatoč iznimno lošem vremenu, ovogodišnji Hanžekovićev memo-rijal u potpunosti je ispunio očekivanja. Ostat će zapamćene velike pobjede Sandre Perković i Ane Šimić na natopljenom sta-dionu Mladosti na Savi, utrka na 100 metara u kojoj su Asafa Powell i Kemar Bailey-Cole podijelili prvo mjesto s identičnim vremenom, ali i trijumf Novozelanđanina Toma Walsha u bacanju kugle kod fon-tana u centru grada. Upravo je ta besplatna atrakcija usred grada ove godine popularni Hanžek pret-vorila iz jednog od najpopularnijih mitinga u svijetu u istinski spektakl koji, unatoč kontinuiranom sman-jivanju budžeta, svake godine us-pijeva otići korak dalje.„Bacanje kugle na atraktivnim gradskim lokacijama vrlo je popu-larno u svijetu i drago mi je što je i zagrebački miting napravio is-korak upustivši se u organizaciju ovakvog natjecanja. Iako nam je smetala kiša, odlična atmosfera i glasna publika pomogli su nam da ipak imamo odlično natjecanje“, rekao je zadovoljni pobjednik na fontanama, Tom Walsh.

UNATOČ KIŠI

Hanžek ispunio sva očekivanja

U društvu dugogodišnjeg ka-petana seniorske ekipe, Anđelka Cigrovskog, kao i njegova sina Gabrijela, gradonačelnik Milan Bandić otvorio je sredinom rujna novouređeno pomoćno igralište s umjetnom travom, u sklopu Sportskog centra NK Vrapče. Grad je u projekt uložio oko 3,5 milijuna kuna, a radovi su obuhvatili nasi-pavanje postojećeg nogometnog

NK Vrapče napokon dobilo igralište s umjetnom travomigrališta površine 6600 m2, ugrad-nju drenažnog sustava te postav-ljanje umjetne trave. Pozdravivši prisutne uz poruku „Više igrališta, manje gledališta“, gradonačelnik je kao osobitu vrijednost istaknuo činjenicu da igralište obogaćuje sadržaje ovog dijela grada i što će se na njemu moći okupljati sve generacije, od najmlađih sportaša i učenika pa sve do rekreativaca

starije životne dobi. „Za nas igrače, umjetna trava je uvi-jek bila znak ozbiljnih klupskih am-bicija. Ne moramo više razmišljati o vremenskim uvjetima i možemo se usredotočiti na našu igru. Kao i svake godine dosad, Vrapče je oku-pilo izvrsnu ekipu i namjera nam je boriti se za vrh lige,, izjavio je jedno od najjačih ovogodišnjih pojačanja prve momčadi, Mario Galešić.

Sportsko-poslovna suradnja Prvog plinarskog društva i rukometnog kluba ZagrebDana 11. rujna, u svečanom ozračju Hotela Esplanade, potpisan je ge-neralni sponzorski ugovor između Prvog plinarskog društva i RK Za-greb. Stoga će rukometni klub Za-greb u sljedeće dvije sezone nositi ime RK Prvo plinarsko društvo Za-greb te će u sva sportska natjecan-ja ulaziti s podrškom jedne od vodećih hrvatskih tvrtki koja se bavi uvozom, prodajom, opskrbom i distribucijom prirodnog plina. U povodu početka nove rukometnog

prvaka Hrvatske, direktor RK PPD Zagreb Ante Ančić izjavio je: “„Naša sportska obitelj snažna je koliko i prijatelji koji nas podupiru. Mogu slobodno reći da dolaskom Prvog plinarskog društva kao gene- ralnog sponzora otvaramo novo poglavlje našeg sportskog djelovanja. Siguran sam da ćemo zajedničkim snagama ostvariti vrhunske rezultate.” ,,Društveno odgovorno poslovanje te ulag-anje u zajednicu i sport neke su od

ključnih vrijednosti naše tvrtke, a u rukometnom klubu Zagreb, koji svojim uspjesima promiče sportske vrijednosti naše zemlje, prepoznali smo izniman potencijal u čijem smo budućem razvoju željeli sudjelova-ti”, izjavio je Pavao Vujnovac, direk-tor Prvog plinarskog društva.

zagreb.hr19. rujna 2014.Kultura26 zagreb.hr19. rujna 2014.

Dva dana ARTichoka - umjetničkog festivala za mlade

Prvo izdanje Festivala ARTichoke održat će se u Zagrebu, 26. rujna na Ribnjaku i 27. rujna u parku Zrin-jevac. Riječ je o umjetničkom festi-valu za mlade od 15 do 30 godina. Festival ARTichoke ima za cilj

Emilio Moreno izvodi “Akrobacije s kamenjem”U Galeriji Miroslav Kraljević 18. je rujna otvorena izložba Emilia Morena, naziva “Akrobacije s ka-menjem”, a ostaje otvorena do 11. listopada. Kakvu točno vrijed-nost ima kamenje ako nije drago ili poludrago, odnosno daje li mu vrijednost isključivo kontekst un-utar kojeg se nalazi? Emilio Moreno se osobito zain-teresirao za materijalne ostatke, odnosno spomeničku baštinu, koja preseljenjem, odnosno postupkom anastiloze, biva izmještena iz vlastite lente vre-mena. Njegov prvi filmski uradak “Stone Acrobatics” (2014.) nastoji sagledati ova pitanja, a filmski narativ gradi oko slučaja anas-

Iskra, zašto voliš Zagreb?Zagreb je moj rodni grad, ali neovisno o tome, mislim da ga je nemoguće ,,ne voljeti”. S obzirom da sam tu odrasla, imala sam pri-like i vremena istražiti ga i mislim da grad krije bezbroj zanimljivih, intrigantnih i tajnovitih lokacija. Turistička ponuda je super, ali nije sve u njoj, najzanimljivije je upravo ono što se ne nalazi u klasičnim turističkim vodičima.

Jesi li imala prilike puno snimati u Zagrebu?Snimala sam dosta, ponajviše kada sam snimala „Fleke“. Tada smo koris-tili oko 25 različitih lokacija u gradu. Bilo je tu još nekoliko drugih pro-

Iskra Jirsak: Najzanimljivije u Zagrebu je ono što se ne nalazi u turističkim vodičimaOva zagrebačka glumica sve je prisutnije lice na domaćoj glumačkoj sceni, a publika ju može pogledati u nekoliko vrlo interesantnih kazališnih „komada”

jekata, a snimala sam i po peri-feriji grada, koja je također vrlo lijepa i omogućava pregršt lijepih i interesantnih kadrova.

S obzirom da toliko voliš i poznaješ Zagreb, na kojoj lokaciji u gradu bi voljela sni-mati, da ti se ponovno ukaže prilika?U Dubravi – definitivno! To je moj kvart, odlično ga poznajem i stvarno je jako lijep, unatoč „gla-su“ koji uživa (smijeh). Također bih voljela snimati nešto i na Sljemenu, to je tek idealna kulisa za različite scene. Bilo bi fora neki akcijski film tamo snim-iti.

Kakvom ti se čini ponuda zagrebačkih kazališta?Ponuda je super, vrlo raznovrsna i nudi ponešto za svačiji ukus. Ljubitelji klasike i drame imaju što pogledati, kao i oni koji više naginju humoru ili eksperimentalnom kazalištu. Osim toga, Zagreb ima i vrlo dobru „un-derground“ scenu, postoje kazališta koja zasad još nisu emancipirana, a nude odlične predstave. Osobno bih voljela da se više prilika ponudi nekim mladim redateljima, kao i glumcima. Zagreb skriva jako puno talenata koji bi, sigurna sam, osvojili Zagrepčane „na prvu“.

Što bi posebno izdvojila?Svoje predstave (smijeh). Ne, ozbiljno sad, ,,Žrtve zemljopisa 2“ i „Svratište kod Alberta C.“ u Teatru ITD, „Žena bez tijela“ i „Mirni dani u Mixing Partu” u ZKM-u, predstava „Pa može se i tako reći“ u Vidri, ,,ThisCasting“ u Lisinskom, a odlična je i „Amerika“ u Gavelli, koprodukcija s riječkim HNK…

pružiti mladima mogućnost izra-ziti svoju kreativnost i talent u svim oblicima umjetnosti: glazbi, plesu, kazalištu, likovnim umjetnostima, fotografiji, pjesništvu, itd. Inspiraci-ja je potekla iz Češke gdje se Festi-val mladih “Youth to Youth” održao već četiri puta. Na festivalu će, između ostalih, nas-tupiti plesna skupina Apsaradhe iliti Nebeske plesačice, koja se bavi trbušnim i indijskim plesom, a pos-jetitelje očekuje još pregršt nastu-pa i izložbi različitih umjetnika. Festivalu je prethodila interdis-ciplinarna izložba u galeriji Stu-dentskog centra u Zagrebu, koja je okupila autore grafika, fotografija, ilustracija, slika, skulptura i poezije.

tiloze srednjovjekovne španjolske crkve koja je proglašena nacionalnom baštinom.

AkTer fest – izložba akvaristike i te-raristike i ove se godine održava u Kineskom paviljonu Zagrebačkog velesajma.Od 1. do 5. listopada, na više od 4.500 m2, bit će izloženo preko 300 terarija s jedinstvenim primjercima guštera, zmija, paukova, insekata i kornjača, ukupno više od 600 egzotičnih ljubimaca, a u stotinjak akvarija bit će izloženo nekoliko tisuća jedinki riba, koje dosad nisu viđene u Hrvatskoj, kao što su mor-

Akterfest: Zmije i gušteri na Zagrebačkom velesajmu od 1. do 5 listopadaski konjici, pirane, tropske, morske i zmijoglave ribe.Posjetiteljima će na raspolaganju biti stručni edukatori, a u sklopu izložbe održat će se i svjetsko natjecanje za Betta ribe, regio-nalna izložba Diskus riba, kao i demonstracija umjetnosti slaganja i uređivanja akvarija na svjetskom Biotop i Aquascape natjecanju. Najavljena je i burza egzotičnih životinja i prateće opreme, a u subotu 4. listopada od 21:00 sati

u Pogonu Jedinstvo, održat će se humanitarni koncert slovenskih roc-kera Zaklonišče prepeva i Septice. Za najmlađe posjetitelje organizirat će se radionice, mađioničarski šou i lutkarska predstava. Sav prihod od ulaznica namijenjen je Domu za ne-zbrinutu djecu, Kuća Svete Terezije od Malog Isusa, na zagrebačkom Vrhovcu.

Radno vrijeme izložbe je svakim danom od 9.00 do 20.00 sati.

zagreb.hr19. rujna 2014. Kultura 27


Kao i svake godine dosad, popu-larni Festival svjetskog kazališta ponovno u metropolu dovodi geni-jalne kazališne umove i majstore režije. Tako će publika, po prvi puta u Hrvatskoj, moći pogledati pred-stave jednog od najvećih njemačkih kazališnih redatelja Martina Kušeja te britanskog filmskog i kazališnog redatelja Declana Donnellana. Kušejevu predstavu, „Gorke suze Petre von Kant“, izvest će kazalište „Residenztheater“ iz Munchena, dok će britanski teatar „Cheek by Jowl“ odigrati Donnellanovu pred-stavu „Kralj UBU“.

DVANAESTA GODINA U NIZU

Festival svjetskog kazališta u Zagrebu od 19. do 28. rujna

Gradsko kazalište „Žar ptica“ na-javilo je u sezoni 2014./2015. četiri premijera te devetnaest re-priziranih naslova. U listopadu će sezonu premijera otvoriti pred-stava „Kako živi Antuntun“, u režiji Helene Petković, nastala prema istoimenoj pjesmi Grigora Viteza, koja govori o svima onima koji se iz nekog razloga smatraju ili osjećaju „drugačijima“ pa stoga i uči tole-ranciji te prihvaćanju. U veljači će svoju premijeru doživjeti i jedan od najljepših dječjih povijesnih romana – „Kraljević i prosjak“, spisatelja Marka Twaina. Režiju i dramaturšku obradu potpisuje Iva-na Čoh. Treća premijera, planirana za svibanj 2015., jest predstava „Hrabrica“, autorice Željke Horvat Vukelja, a u režiji Ivice Kunčevića.

GK „ŽAR PTICA“

O sposobnosti tolerancije i prihvaćanja u Vitezovu Antuntunu

U povodu obilježavanja Europskog dana jezika, 26. rujna, Europska komisija (Glavna uprava za pismeno prevođenje), Francuski institut (In-stitut Français de Zagreb), Talijanski institut za kulturu (Istituto italiano di cultura), Goethe Institut (Goethe-Institut Kroatien) i Austrijski kul-turni forum, zajednički organiziraju natjecanje u pisanju pjesama te „rap“ koncert za učenike osnovnih i srednjih škola u zagrebačkom Vintage Industrial Baru. Zanimljivo je da će se natjecanje održati uz pomoć mentora i repera iz Austrije, Francuske i Italije, kao i pod budnim okom simpatične voditeljice Remi, iz benda „Elemental“. Osim toga, pr-igodni reperski instrumental spre-ma i hrvatski producent Koolade. Prijave su još u tijeku, a potenci-jalni se natjecatelji pozivaju da osmisle i napišu stihove na talijan-skom, njemačkom ili francuskom, zaokruže ga scenskim nastupom te prezentiraju na pozornici Vintagea uz pomoć školskih kolega i profe-

U VINTAGE INDUSTRIAL BARU

Natjecanje mladih „repera“ povodom Europskog dana jezika

Tu je još i australski „Back to Back Theatre“ koji će izvesti predstavu „Ganeš protiv Trećeg Reicha“, u režiji Brucea Gladwina te belgi-jsko kazalište „Peeping Tom“ koje će uprizoriti komad naziva „Otac“, redatelja Francka Chartiera. Spomenimo i da će predstava „Ti si moja sudbina (Otmica Lukre-cije)“, redateljice Angelice Liddell, imati svoju svjetsku praizvedbu u zagrebačkom HNK, a izvest će ju glumci španjolskog kazališta „Atra Bilis Teatro“.Osim u HNK-u, Festival se održava i u ZKM-u te Sceni Travno, kao i na ot-vorenom prostoru u središtu grada.

Kroz niz situacija, vrlo poznatih prosječnom „prvašiću“, koji se prvi puta susreće sa životnim izazovi-ma, priča progovara o tome kako se trudom i upornošću mogu sav-ladati različiti problemi i poteškoće. Pred kraj sezone, započet će se pripremati i predstava „Pinokio“ Carla Collodija, u režiji Želimira Mesarića, a premijera se očekuje u rujnu iduće godine. Osim nave-denih premijera, GK „Žar ptica“ i u sljedećoj sezoni nastavlja s tradi-cionalnim akcijama besplatnih predstava, okupljenih pod nazivi-ma „Dobrodošli dragi prvoškolci u Vaše kazalište“, „Osmijehom do zdravlja“ i „Nema zime u Žar ptici“, kao i s organizacijom 15. međunarodnog „Naj,naj,naj festi-vala“, koji će se održati u vrijeme

sora jezika. Svi oni koji žele prisus-tvovati koncertu i podržati svoje kolege, pozivnicu trebaju zatražiti putem web stranice volimjezike.hr. Projekt je ostvaren uz pomoć Eu-ropske komisije, Goethe-Instituta, Francuskog instituta, Talijanskog instituta za kulturu i Austrijskog kulturnog foruma.

Poznata hrvatska glumica te dugogodišnja članica glumačkog ansambla Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), Ksenija Marinković, u rujnu je preuzela poziciju v.d. ravnateljice kazališta.Mjesto je ostalo “prazno” nakon odlaska Dubravke Vrgoč na mjesto intendantice zagrebačkog HNK. Kako se može čuti iz kazališnih kru-gova i prijatelja ZKM-a, Marinković

Ksenija Marinković v.d. ravnateljica ZKM-abi ulogu v.d. ravnateljice mogla igrati sigurno nekoliko mjeseci jer Kazališno vijeće tek teba raspisati natječaj za novog ravnatelja. Nakon što razmotri prijave, Kazališno vijeće upućuje prijed-log Gradskoj skupštini koja ima završnu riječ u imenovanju nove osobe kao ravnatelja ili ravnatelji-ce ovog cijenjenog zagrebačkog kazališta.

zagreb.hr19. rujna 2014.Kultura28 zagreb.hr19. rujna 2014.

Legenda hrvatske glazbene scene Davor Gobac nova je zvijezda radi-jske postaje Antena Zagreb. Jedan od najpopularnijih hrvatskih rock glazbenika od 4. rujna slušatelje za-bavlja u novoj emisiji pod nazivom „Strip Show“, svakog četvrtka od 21 do 23 sata. „Strip Show emisija potpuno je drugačija od ostalih jer se u njoj oslanjam na svoja životna isku-stva i vlastiti glazbeni ukus. Cijela

Davor Gobac novo pojačanje Antene Zagrebprodukcija je na vrlo visokom nivou. Izbor pjesama je moj, pričam doživljaje iz svog života i svijeta glazbe te imam odličan tim koji stoji iza mene. Trenutačno je to je-dina emisija ovakvog tipa u Hrvats-koj“, izjavio je Gobac te za kraj upu-tio još jedan motivirajući poziv: „Dragi slušatelji, spasite svoje već ionako načete mozgove, ispunite svoje snove, ovdje je Dado Gobac! Dođite u moj svijet!“

Više od 300 radova Julija Knifera u Muzeju suvremene umjetnosti

RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA VELIKOG HRVATSKOG UMJETNIKA

Od 20. rujna do 6. prosinca pos-jetitelji Muzeja suvremene umjet-nosti imaju priliku pogledati prvu retrospektivnu izložbu hrvatskog umjetnika Julija Knifera (1924. – 2004.), za kojeg se često može čuti da je svojim nekonvencional-nim pristupom slikarstvu obilježio drugu polovicu 20. stoljeća. MSU će ugostiti dosad najveću Kni-ferovu izložbu, s više od tristo ra-dova od kojih će neke domaća publika vidjeti po prvi put. S obzirom da je velik dio njego-va stvaralačkog opusa vezan uz inozemstvo, mnogi su radovi za potrebe izložbe posuđeni iz privat-nih, ali i najpoznatijih svjetskih zbirki moderne i suvremene um-jetnosti poput MoMae u New Yor-ku, Centra Georges Pompidou u

Parizu te Mamca u Ženevi. Koristeći se jezikom stroge geometrije te posebno forme meandra, kojom je i stekao prepoznatljivost, Knifer je kontinuirano privlačio pozor-nost umjetničkih krugova. Tijekom stvaranja, svrstavan je u različite pravce svjetske poslijeratne umjet-nosti, ali upravo je stoga sudjelovao na brojnim velikim izložbama diljem svijeta. Ipak, njegov je rad uvelike obilježila pripadnost neoa-vangardnoj zagrebačkoj grupi Gor-gona koji su inspiraciju za rad pro-nalazili u filozofiji egzistencijalizma, apsurda i žena, što je kasnije dovelo i nekih novih pojava u umjetnosti. Osim slika, na izložbi će se još moći razgledati Kniferovi crteži i skice za slike i murale, kao i originalni auto-rovi dnevnički zapisi i performansi.

Sonja (30), PR menadžer„Zagreb mi je uistinu romantičan, naročito zimi kada padne snijeg. Volim šetati Gornjim gradom kod kojeg su mi posebno drage starin-ske svjetiljke i njihov romantičan narančasti odsjaj. Nakon ugodne šetnje Strossmayerovim šetalištem, posebno volim u društvu svog

dragog sjesti u neki od brojnih zagrebačkih kafića i popiti uku-sno kuhano vino. Ljeti obožavam uživati u brojnim parkovima, Za-greb ih stvarno ima puno. A tek šetnja uz Jarun, Bundek ili maksi-mirska jezera... Zapravo ni ne znam koji mi je omiljeni trenutak, cijeli Zagreb je meni čista romantika. “

Petak navečer tradicionalno je vrijeme za ples, zar ne? A gdje bolje zaplesati nego u jednom od najljepših i najromantičnijih par-kova u Zagrebu. Plesne večeri na Zrinjevcu traju do 3. listopada, a održavaju se u sklopu projekta „Zagrebački vremeplov“, pokrenu-

PETKOM NAVEČER

Plesne večeri u parku Zrinjevactog od strane Turističke zajednice Grada Zagreba kojim se nastojalo „uskrsnuti“ duh zagrebačkih ple-snjaka. Manifestacija je dosad priv-ukla veliki broj Zagrepčana koji su se poželjeli vratiti u svijet glazbe minulih vremena, a pridružuje im se i sve veći broj turista.

Combichrist će s ponešto izmi-jenjenim i osvježenim zvukom u Zagrebu nastupiti u Tvornici kul-ture, 15. studenog i to u sklopu promocije najnovijeg albuma znakovitog imena “We Love You”. Organizatori najavljuju da publiku očekuje nova i izuzetno uzbudljiva doza plesnih hitova zapakiranih u šesti studijski album. Od podrške na Rammsteinovim nastupima diljem Europe i SAD-a pa do skladanja glazbe za velik broj film-ova i video igara, Combichrist neu-moljivo korača stazom koja im je već odavno priskrbila status kultnih

Combichrist na jesen ponovno u ZagrebuČetverac iz Norveške, vrlo često klasificiran kao „electro/in-dustrial teroristi“, predstavljaju jedan od najenergičnijih ben-dova današnjice, a njihov posljednji koncert u Hrvatskoj 2011., brojni domaći mediji proglasili su jednim od najupečatljivijih nastupa godine

umjetnika koji uspješno spajaju un-derground i mainstream utjecaje. Podsjetimo, ovaj je sastav 2009. održao potencijalno najkaotičniji koncert ikada zabilježen u kult-nom klubu Aquarius, a sličan scenarij se ponovno i 2010. go-dine kada je ispred 13.000 ljudi u zagrebačkoj Areni bend nastu-pio kao predgrupa Rammsteinu. Godina 2011. nije bila iznimka, a sada već bivši Boogaloo postao je poprištem audio-vizualne destruk-cije koja je i najkonzervativnije fanove natjerala na kaotično ple-sanje.

zagreb.hr19. rujna 2014. Kultura 29


Jedan od najvećih slovenskih glazbenika, Vlado Kreslin, u

četvrtak, 2. listopada, nastupa u zagrebačkoj Tvornici kulture, a kao posebni gosti koncerta nastupit će njegovi prijatelji, Neno Belan i Massimo. Kreslin je već više od 30 godina jedna od najvećih zvi-jezda u rodnoj Sloveniji i gotovo jednako dugo nalazi se u Top 5 izvođača na slovenskim radijskim postajama. Ipak, hrvatska ga pub-lika još uvijek otkriva. Kreslin se ovim „problemom“ pozabavio al-bumom na hrvatskom jeziku. „Al-bum na hrvatskom jeziku snimio sam iz romantičnih, ali i praktičnih razloga. Vidio sam da su se ljudima u publici svidjele moje pjesme, ali često su mi govorili da im je žao što ih ne razumiju jer su na sloven-skom jeziku. Više puta krenuo sam snimati hrvatski album, no uspio sam ga realizirati tek kad sam prije nekoliko godina svirao s Radom

Krajem mjeseca, Hrvatsku će po drugi put posjetiti Il Divo, klasična „crossover“ grupa koja kontinu-irano obara sve rekorde prodaje i dosad je prodala više od 26 mili-juna albuma diljem svijeta. Nakon 2008. godine, kada je pulska Arena bila poprištem jednog od njihovih spotova, Il Divo će 30. rujna u zagrebačkoj Areni održati nastup pod nazivom „IL DIVO - A MUSI-CAL AFFAIR: NAJBOLJE PJESME S BROADWAYA UŽIVO”. Na pozor-nici će ih pratiti slovački simfoni-jski orkestar, a posebna gošća bit će Lea Solanga, dobitnica nagrada Tony. Četvorka se u Hrvatskoj i svi-jetu proslavila milijunima prodanih primjeraka albuma, a fascinantan je podatak da su dosad imali čak

IL DIVO

Najbolje pjesme s Broadwaya u Areni Zagreb 30. rujna

Svake godine, osmog dana u mjesecu rujnu, obilježava se Međunarodni dan pismenosti, a ove godine inicijativi su se pridružili poznati hrvatski glumci Robert Kurbaša, Goran Grgić i Petra Težak. U zamračenom pro-storu knjižnice Grada Zagreba Tin Ujević, u Vukovarskoj 14, glumci su, u društvu slijepih i slabovidnih osoba, čitali stihove na Brailleovom pismu. Ovaj mrak-događaj, provo-kativnog naziva „Tko pismen čita u mraku?“, po prvi put organizirala je Hrvatska udruga za promicanje i razvoj tiflotehnike (HUPRT), s ciljem naglašavanja širokog raspo-na mogućnosti za slijepe osobe, posebno u svrhu cjeloživotnog učenja. Međunarodni dan pismenosti obilježava se od 1966. godine, a brojke govore da je danas u svi-jetu oko 775 milijuna nepismenih ljudi, što čini 16,1 % stanovništva

Poznati glumci čitali Brailleovo pismo

Izložba fotografija Ive Pervana na Autobusnom kolodvoruPočetkom rujna, čekaonica na Au-tobusnom kolodvoru postala je poprištem izložbe fotografija pod nazivom „Zagreb kroz objektiv foto-grafa Ive Pervana“. Fotografije prikazuju motive grada Zagreba nastalih krajem 90-tih go-dina prošlog stoljeća. Splićanin Ivo Pervan najnagrađivaniji je hrvatski turistički fotograf posljednjih 20-ak godina, a nekoliko njegovih mono-grafija uvrštene su među deset najljepših monografija na svijetu. „Odabrani motivi većim dijelom prikazuju detalje koje mi, stanovni-ci Zagreba, u svakodnevnoj žurbi rijetko uočavamo, a naš grad ima toliko prekrasnih pojedinosti, zbog

POSEBNI GOSTI NENO BELAN I MASSIMO

Vlado Kreslin u Tvornici kulture 2. listopada

Šerbedžijom i njegovim pratećim bendom Zapadni kolodvor“, ističe. Album „Umjesto koga roža cveti” objavljen je krajem prošle go-dine i donosi prepjeve Kreslinovih najvećih pjesama, raritetne snimke te mnogobrojne suradnje s vrhun-skim hrvatskim glazbenicima pop-ut Parnog valjka, Indexa, Rade Šerbedžije, Nene Belana, Lidije Bajuk i Šajete, a neki od njih pridružit će mu se i u Tvornici. Osim s Malim bogovima, Kreslin je poznat i po suradnji s legendarnim slovens-kim etno sastavom Beltinška banda, koji potječe iz njegovog sela Beltin-ci. „Svirao sam više puta u Tvornici, mislim čak i s Beltinškom bandom, ali s bendom Mali bogovi još ne. Zato se jako radujem nastupu“, zaključuje Kreslin. Karte za koncert mogu se kupiti u zagrebačkom Dal-las Music Shopu i u Dirty Old Shopu. Cijena do 1. listopada iznosi 70 kn, dok je na dan koncerta 90 kn.

starijeg od 15 godina. Prema po-dacima Državnog zavoda za statis-tiku, dobivenih zadnjim popisom stanovništva 2011. godine, u Hrvatskoj je nepismeno 32.302 osobe, što čini 0,8 % stanovništva starijeg od 10 godina. Osim toga, u Hrvatskoj je danas više od 6.000 slijepih osoba, a onih s oštećenjem vida gotovo 18.000. Brailleovo pismo osmislio je Louis Braille u 19. stoljeću, a danas je dostupna i pripadajuća kompjuterska oprema koja, uz govorne čitače, za slijepu osobu znači pismenost i samostal-nost u svakom smislu riječi.

50 „broj jedan“ hitova te su primili 160 zlatnih i platinastih nagrada. Album „A Musical Affair“ inspiriran je svjetski poznatim predstavama s Broadwaya poput „Phantom of the Opera“ i „Carousel and West Side Story“, a na albumu gostuju Barbra Streisand, Kristin Chenoweth, Ni-cole Scherzinger, Heather Head-ley i Michael Ball. Snažnim i emo-tivnim interpretacijama, dodali su novi štih poznatim klasicima poput „Some Enchanted Evening” (South Pacific), „Bring Him Home” (Les Miserables) i „Tonight” (West Side Story). Ulaznice za koncert kreću se između 404kn i 996kn, a u prodaji se nalaze i VIP paketi koji uključuju i druženje s izvođačima. Dostupni su isključivo preko www.ildivo.com.

kojih se strani turisti dive našem gradu“, kaže Krešimir Rašan, direk-tor Službe za usluge posjetiteljima TZGZ-a, koja je organizator izložbe.

Izvrstan izložbeni prostorProstor Autobusnog kolodvora do sada je u više navrata korišten za organizaciju raznih događanja, što se svaki put pokazalo kao izvrstan odabir. Naime, s obzirom na iznimnu frekventnost lokacije, ali i obilje dnevne svjetlosti koju osigu-rava prizmasti stakleni svjetlarnik smješten na krovu zgrade, niti jedno događanje dosad nije prošlo nezapaženo.

zagreb.hr19. rujna 2014.Preporuke30 zagreb.hr19. rujna 2014.

Knjiga koja na ukupno 282 stran-ice pokriva mnoštvo tema u ko-jima se jedan „prosječni“ pojedi-nac „današnjice“ može pronaći. Veoma filozofsko djelo, ali u gotovo jednakoj mjeri zabavno, pitko i, za-pravo, prilično jednostavno. Pazite sadržaj: U bliskoj budućnosti, nakon neobjašnjivog izumiranja pčela, petero mladih postaje predmetom medijske pažnje i znanstvenog istraživanja jer su prvi ljudi koje je nakon pet godina ubola pčela. Za Zackom, farmerom iz Iowe, uskoro slijede Harj sa Šri Lanke, Samantha s Novog Zelanda, Diana iz Kanade i Julien, koji stanuje u Parizu, ali uglavnom živi u igri World of War-craft. Ova neobična skupina pada u zarobljeništvo tajne organizacije predvođene čovjekom po imenu Serge, koji ih odvodi na udaljeni otok i nalaže im da jedni drugima pričaju priče kojima će izliječiti sebe i svijet. Ako vas ovo nije dovoljno zaintere-siralo, budite uvjereni da ćete se uvući u trenutku kada glavni likovi započnu sa svojim pričama. Cou-

KNJIŽEVNA PREPORUKA - knjiga za razmišljanje...Preporuku daje: Marko Hodalj

Douglas Coupland: ,,Generacija A”plandova „Generacija A“ jedna je od onih knjiga o kojoj ćete rado raspravljati u društvima, ponajviše iz razloga što su neke od tema koje dotiče tako karakteristične za današnju mladež – sveprisutna i gotovo „svemoćna“ tehnologija te njezin nepredvidljiv razvoj, od-nos kolektiva prema pojedincu i obratno, pitanje introvertiranosti, odnosno ekstrovertiranosti os-obe, problemi ovisnosti te mnoge, mnoge druge.

FILMSKA PREPORUKA: ,,Filmska mećava sa sjevera Europe”

Medvjedi dočekuju Ilju Kovaljčuka i njegov SKA dvaput u tri dana!Ilja Kovaljčuk jedan je od najboljih hokejaša na svijetu te nesumn-jivo najjače ime u KHL-u. Prošle godine, prilikom gostovanja SKA Petersburga u Zagrebu, hrvatski mediji doslovno su se raspametili nad dolaskom Rusa, a zagrebačka publika u Domu sportova imala je priliku vidjeti dva majstorska gola, ali i neiskorišteni kazneni udarac kojeg mu je „skinuo“ vratar Mark Dekanich. Medveščak je na kraju slavio 4:3, nakon raspucavanja, i to

upravo zahvaljujući Dekanichevoj obrani. Ove godine, Medvjedi su prilično loše otvorili sezonu, ali uopće ne sumnjamo da nas i ove sezone čeka mnogo proslavljenih golova i pobjeda, kao i da ćemo u ove dvije uzastopne domaće utak-mice vidjeti još pokoju majstoriju fenomenalnog Kovaljčuka. Utakmice između Medveščaka i SKA iz Petersburga na rasporedu su u Domu sportova 29. rujna i 1. listopada.

Foto: vebidoo

Roboti, svjetski DJ-i i domaće zvijezde na ovogodišnjem BundekfestuPočetak jeseni i ove je godine rezer-viran za dobru zabavu i ukusnu hranu. Na zagrebačkom Bundeku, od 25. 9. do 5. 10. održava se Bundekfest. Festival će otvoriti Hladno pivo i grupa Silente, a osim njih posjetitelje će, između ostalih, zabavljati i Colonia (26.9.), Danijela Martinović (26.9.), Tony Cetinski (27.9.), Dino Merlin (3.10.) te skupina La Fiesta (4.10.), koja predstavlja DJ-e Dannyja Wadea,

Kida Crissa, House South Brother-sa, Manuela Moorea i Alexandera Soma, Miguela Larea na violini, vratolomne akrobacije u zraku i ples na svili Nastye Nasridinove, pole dance act, balerine, dva ve-lika LED robota i druge zanimljive atrakcije. Grad Zagreb, organiza-tor festivala, najavljuje najbogatiju glazbenu i gastronomsku ponudu dosad, a neke će se delicije moći probati i po prvi puta.

Preporuku pet izvrsnih filmova norveške kinematografije s našom redakcijom podijelio je Vladimir (30), komunikolog iz Zagreba.

1) Headhunters (2011), redatelj: Morten Tyldum

2) Max Manus: Man of War (2008), redatelji: Joachim Rønning, Es-pen SandbergDojmljivi prikaz čovjeka, koji se u vrijeme nacističke okupacije Norveške ne može pomiriti sa gu-bitkom slobode, realistično je upot-punjen njegovom unutarnjom bor-bom, strahovima i strepnjom nad sutrašnjicom.

3) The Bothersome Man (2006), redatelj: Jens LienAndreas dolazi u naizgled idealan grad, gdje ga je čekao dobro plaćen posao i gdje upoznaje djevojku. Međutim, sve se oko njega odvija rutinirano, a njegova egzistencija ubrzo biva lišena bilo kakvog smis-la, ukusa, mirisa, pa čak i smrti.

Roger Brown svoj ekstravagantni životni stil lovca na glave (u karijerističkom smislu, naravno) redovito upotpunjava krađom um-jetnina. U trenutku kada se Brown domogne vrijedne Rubensove slike, sve postaje i suviše relativno, pa čak i njegov opstanak.

4) King of Devil’s Island (2010), redatelj: Marius HolstMladić Erling dolazi u zatvor za mlade gdje nailazi na nehumane uvjete i nasilno ponašanje zatvor-skog osoblja. Propitkivanje granica čovječnosti, odnosno opravda-nosti nasilnih metoda u ostvarenju humanih ciljeva utkano je u tmur-nu atmosferu koju upotpunjava naizgled spokojna, ali nemilosrdna norveška zima.

5) Trollhunter (2010)redatelj: André ØvredalRadnja ovog ,,mockumentaryja” prati skupinu studenata koja, pota-knuta misterioznim događanjima, dolazi do još misterioznijeg lovca Hansa, za kojega se ispostavi da lovi trolove, izrazito osjetljive na kršćane i neotporne na Hansovo oružje koje emitira snažne UV zrake. Pretpostavka je da ćete se uz ovaj film prije dobro nasmijati nego prestrašiti.

31vodič

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJAZa dječje bolesti

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses. milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

Za dječju kirurgiju- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica,

Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av.

Gojka Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro,

Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva

19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC

Šalata, Šalata 2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica,

Vinogradska 29, 3787 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh,

Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb

- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12,

2333 233- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar,

Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac,

Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJAHitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Črnomerec, Medveščak, Trnje, Susedgrad,

Zaprešić i Trešnjevka - DZ Zagreb Centar Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6528 755

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKBC SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrKLINIČKA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111,www.kbsd.hr

PSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: [email protected]. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)

SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:[email protected]. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, [email protected] BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: pon-pet

četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: [email protected] ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:[email protected] TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJ Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; [email protected];Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, [email protected]ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: [email protected] tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: [email protected] PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159ZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)

GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz

PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured grado-načelnika i sve ostale gradske uredeOdbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, [email protected]

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA GRADA ZAGREBA-Ignjata Đođića 26/I fax.6585060

4863 279

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE GRADA ZAGREBA, Đorđićeva 26 tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30-20.00,sub. 7.30-15.00h)

POLIKLINIKA ZAGREB, Argetinska 2, 3832-354

od 16-19 sati(petkom – samo za udomitelje)01/3887-025

01/610-1919

- Srebrnjak bolnica, 01/6391-100

098/738-576

RADIO TAXI: 060/800 800, 1777EKO TAXI: 060/7777, 1414CAMMEO: 1212TAXI ZAGREB: 091/570-6455, 099/333-3628

teško pokretnih i nepokretnih osobatel. 098/275-130

19. rujna 2014.zagreb hr

zagreb.hr19. rujna 2014.Gastro nostalgija32 zagreb.hr19. rujna 2014.

Što je jesen bez „opipljivog“ mirisa štrudle od jabukaKako nam polako pristižu jesenski dani, s njima stiže i sezona jabuka. Treba znati kako ovo „rajsko voće“ pripada porodici ruža te da u svijetu postoji približno 20.000 vrsta koje se međusobno razlikuju po boji, okusu, slatkoći i kiselosti te konzistenciji i sočnosti.

Kroz tisuće godina uzgoja jabuka je dobila svojstva koja poznaje mo danas, pa predstavlja najraspros-

tranjeniju voćnu vrstu na svijetu. Jedno je od najpopularijih, a ujed-no i najhranjivijih voća današnjice. Bogata je vitaminima A, B i C te mineralima poput željeza, kalija, fosfora, silicija i dr. Jabuka potiče imunološki sustav organizma i veoma je učinkovita u borbi protiv virusa, bakterija i razor-nog utjecaja slobodnih radikala. Upravo zbog toga štiti od prehlade, kao i u borbi protiv zloćudnih stanica. Potiče i regulira probavu jer sadrži pektin i celulozu, stabi-lizira crijevnu floru te pomaže kod poteškoća s probavom, posebno proljeva i opstipacije, odnosno za-tvora.

Jabuka pozitivno djeluje i na srce i krvožilni sustav. Onemogućuje nakupljanje štetnih tvari u krvi, snižava povišeni kolesterol u krvi i sprječava začepljenje krvnih žila pa tako smanjuje rizik pojave tromboze i ateroskleroze, a pozi-tivno djeluje i na rad srca. Kako sadrži mnogo kalija, jabuka potiče izlučivanje suvišne tekućine iz or-ganizma te na taj način pogoduje i mršavljenju. Bogata je vlaknima koja bubre u želucu te tako stvaraju osjećaj si-tosti i smanjuju apetit, stoga je ne-zaobilazna u svim dijetama s ciljem smanjenja kilograma. Ukratko, “Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van“, narod-na je mudrost koju svakako treba uvrstiti u našu dnevnu rutinu.

Prvo jelo koje vežemo uz jabuku svakako je svima znana štrudla od jabuka, tradicionalan i jednosta-van desert, toliko udomaćen u zagrebačkim kuhinjama. „Strudl“ je originalno njemačka riječ koja u slobodnom prijevodu znači „vir“ - slikovito nam opisujući savijene punjene kore. Možemo reći kako su „Zagrepčanci“ prigrlili originalno austrijski re-cept za štrudlu, koji je svoju popu-larnost stekao u 18. stoljeću, za vladavine habsburške monarhi-je. No, taj desert svoju povijest počeo je pisati mnogo ranije. Naime, ideju same štrudle Austri-janci su preuzeli iz Otomanskog Carstva, točnije od najpoznatijeg turskog deserta s tanko vučenim korama – baklave. Tako najstariji poznati recept za

štrudlu datira iz davne 1696. go-dine, a taj vrijedni rukopis čuva se u biblioteci gradske vijećnice u Beču.

Recept koji predstavljamo ovoga puta klasični je recept za štrudlu od jabuka, uz dodatak sjeckanih oraha i nezaobilaznog cimeta. Zaista ne postoji ništa slađe od gotovo opipljivog mirisa jabuke i cimeta koji se iz pećnice širi prosto-rijama. On budi naša čula prizivajući nostalgično raspoloženje. Vraća nas u djetinjstvo, na „sprženi jezik“ zbog nestrpljivosti, na ljepljive ručice i „štaub“ šećer ispod nosa. Koliko smo samo puta poslušno pojeli razne gulaše, čušpajze, špinate i jetrica, samo kako bi na taj način ostvarili pravo na desert, jer red se mora poštivati i „Nema deserta dok ne pojedeš prvo sve s tanjura“!

Štrudla od jabuka jelo je poznato svakoj zagrebačkoj domaćici i zasigurno svaka ima svo-

ju malu varijaciju. Neki štrudlu rade s ribanim jabukama, neki ih režu na kockice, mnogi dodaju i suhe grožđice, limunovu ko-ricu, sjeckane orahe, krušne mr-vice... Vrsne domaćice mogu se pohvaliti i kako same umijese tijesto i potom razvlače kore. No, ova naša verzija, prilagođena današnjem užurbanom tempu života, poslužit će se kupovnim

Potrebni sastojci su:- jedan paket tankih kupovnih kora – točnije 12 kora- otprilike kilogram i pol neočišćenih jabuka- dvije velike šake nasjeckanih oraha- dva paketića vanilin šećera- četiri ravne žlice kristal šećera- jedna vrhom puna čajna žličica cimeta- dvije jušne žlice krušnih mrvica- pola čajne žličice praha limunove korice (ili sastrugana korica polovice limuna)- 60 grama rastopljenog maslaca (za premazivanje pleha i kora)- malo vode (za prskanje štrudle)- šećer u prahu (za posipavanje štrudle).

korama koje uvelike štede na vre-menu. Također ako niste vješti u pravljenju domaćih kora, s kupovn-ima nećete naići na kritike poput; „Tijesto je predebelo razvučeno, malo mi je tvrdo nekako“ ili „Tu ti je gnjecavo, vjerojatno je tu deblja kora pa se nije dovoljno ispeklo“. Priprema:Zagrijte pećnicu na 180°C. Veliki pleh za pećnicu premažite masla-cem. Jabuke ogulite i očistite te narežite na kockice. U većoj zdjeli pomiješajte nasjeckane jabuke,

šećer i vanilin šećer, nasjeckane ora-he, limunovu koricu i cimet. Doda-jte krušne mrvice i promiješajte.Uzmite prvu koru te ju ravnom-jerno premažite maslacem. Na to stavite još jednu koru te i nju premažite maslacem pa po njoj ravnomjerno posipajte nadjev od jabuka, otprilike 3 velike žlice. Zaro-lajte te stavite u pleh. Eventualne dijelove kore koji vire iz pleha samo podvucite, odnosno presavijte is-pod štrudle. Jednako tako uradite i s preostalim korama. Nakon što ste poslagali sve kore u

pleh, obilno ih odozgora premažite maslacem te stavite peći do zlatno-žute boje, što je otprilike kojih 30 minuta, ovisno o pećnici. Kad su kore poprimile boju, pomiješajte preostali rastopljeni maslac s ot-prilike pola decilitra vode te tom mješavinom poprskajte štrudlu i vratite u pećnicu na još 5-10 minu-ta.Gotovu štrudlu ostavite kratko da se ohladi, pa zatim posipajte šećerom u prahu. Topla štrudla odlično prija servirana uz kuglicu mliječnog sladoleda.

Foto : Maja Špoljarec

Uredila: Maja Špoljarec

broj 88 | godina 7 | besplatni primjerak petak, 19. rujna2014. vi ... · ganizacije taleb rifai....

Documents