broxura - komisaun nasional unesco (tetun)

2
“Tamba mosu funu iha ema nia hanoin, tenki harii mos dame iha ema nia ha- noin” Konstituisaun UNESCO Komissaun Nasional UNESCO iha Timor-Leste: Ministériu Edukasaun, Vila-Verde, Dili, Timor-Leste Tel: (670)3339663, Selulár: (670) 77774063, Fax: (670) 3322864 Email. [email protected] UNESCO Dili Antenna Office: UN Agency House, Rua Caicoli, Dili, Timor-Leste Tel: (670) 33322863, Fax: (670) 23322864 Website: www.unesco.org UNESCO iha Timor-Leste Timor-Leste hanesan Estadu Membru UNESCO nian ne’ebé nurak liuhotu, no tama-iha 2003. UNESCO nia kooperasaun ho Timor-Leste, ne’ebé hahú tiha ona antes-de paíz ne’e tama-tan iha organizasaun ne’e, UNESCO nia eskritóriu/sede iha Jakarta mak hala’o no liu mós husi nia Eskritóriu Antena iha Dili hamutuk ho Komisaun Nasional Timor-Leste nian ba UNESCO. Sira na’in rua, UNESCO nia Eskritóriu Antena no Komisaun Nasionál Timor-Leste nian ba UNESCO, servisu hamutuk hodi alkansa avansu dezenvolvimentu ida ne’ebé inkluzivu, ekuitativu, justu, ekilibradu, buras no sustentável ba Timor-Leste. Ezemplu tuir mai ne’e kona- ba intervensaun ne’ebé hala’o durante tinan ualu nia laran, hatudu momoos diversidade no relevânsia UNESCO nia servisu iha Timor-Leste. Edukasaun: UNESCO servisu hodi hadi’a liután programas literasia naun-formál liuhusi dalan hasa’e kapasidade iha planeamentu, implementasaun, monitorizasaun no avaliasaun, nune’e mós dezenvolve kapasidades Ministériu Edukasaun iha Sistema Informasaun Estatístika Edukasaun. Siênsias: UNESCO fó tulun maka’as tebes ba Timor-Leste iha Edukasaun kona-ba Siênsia, inklui liuhusi Projetu Eskola Internet Ázia ka School of Internet Asia (SOI) Project no dezenvolvimentu Ensiklopédia Multimédia ba Siênsia no Matemátika dahuluk nian iha lian Tétun. Kultura: Liuhusi formasaun no treinu lubun ida no atividade kapasitasaun, UNESCO tulun Timor-Leste proteje nia eransa/patrimóniu kulturál ne’ebé tanjível no intanjível katak bele haree ka kaer no la haree, inklui kria Muzeu Nasionál ida. Komunikasaun no Informasaun: Atu apoia média independente ida, UNESCO fornese kapasitasaun (atividades treinamentu jornalizmu kona-ba páz no rádiu komunidade), asesoria téknika (hanesan fó konselhu kona-ba étika) no ekipamentu ba Organizasaun Média nian (hanesan ekipamentu impresór). UNESCO nia Objetivus ne’ebé todan liu mak hanesan define ona iha nia Estratéjia ba Médiu-Termu hanesan: > Alkansa Edukasaun ho kualidade ba ema hotu; > Mobiliza konhesimentu sientífiku no polítika kona-ba siênsia ba dezenvolvimentu sustentável; > Hatán ba dezafiu kona-ba etika ne’ebé mosu daudaun; > Promove diversidade kulturál no diálogu interkulturál; > Harii sosiedade ho konhesimentu inkluzivu liuhusi informasaun no komunikasaun. UNESCO mak hanesan únika Ajênsia Nasoens Unidas nian ne’ebé iha rede servisu iha mundu tomak ne’ebé liga órgaun kooperasaun nasional sira, ho naran National Commissions for UNESCO ka Komisaun Nasionál ba UNESCO. Komisaun Nasionál sira sai hanesan ajênsia konsulta no ligasaun ida ne’ebé mobiliza no koordena servisu hamutuk ho sosiedade sivil. Komisaun Nasionál Timor-Leste fó kontribuisaun boot tebetebes hodi alkansa objetivu UNESCO nian no implementasaun ba nia programa sira. KONTAKTU ba UNESCO iha TIMOR-LESTE:

Upload: kirstygusmao

Post on 02-Dec-2014

125 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Page 1: Broxura - Komisaun Nasional UNESCO (Tetun)

“Tamba mosu

funu iha ema nia

hanoin, tenki

harii mos dame

iha ema nia ha-

noin”

Konstituisaun UNESCO

Komissaun Nasional UNESCO iha Timor-Leste:

Ministériu Edukasaun, Vila-Verde, Dili, Timor-Leste

Tel: (670)3339663, Selulár: (670) 77774063,

Fax: (670) 3322864

Email. [email protected]

UNESCO Dili Antenna Office:

UN Agency House, Rua Caicoli, Dili, Timor-Leste

Tel: (670) 33322863, Fax: (670) 23322864

Website: www.unesco.org

UNESCO iha Timor-Leste

Timor-Leste hanesan Estadu Membru UNESCO nian

ne’ebé nurak liuhotu, no tama-iha 2003. UNESCO nia

kooperasaun ho Timor-Leste, ne’ebé hahú tiha ona

antes-de paíz ne’e tama-tan iha organizasaun ne’e,

UNESCO nia eskritóriu/sede iha Jakarta mak hala’o no

liu mós husi nia Eskritóriu Antena iha Dili hamutuk ho

Komisaun Nasional Timor-Leste nian ba UNESCO.

Sira na’in rua, UNESCO nia Eskritóriu Antena no

Komisaun Nasionál Timor-Leste nian ba UNESCO, servisu

hamutuk hodi alkansa avansu dezenvolvimentu ida

ne’ebé inkluzivu, ekuitativu, justu, ekilibradu, buras no

sustentável ba Timor-Leste. Ezemplu tuir mai ne’e kona-

ba intervensaun ne’ebé hala’o durante tinan ualu nia

laran, hatudu momoos diversidade no relevânsia

UNESCO nia servisu iha Timor-Leste.

Edukasaun: UNESCO servisu hodi hadi’a liután programas literasia naun-formál liuhusi dalan hasa’e kapasidade iha planeamentu, implementasaun, monitorizasaun no avaliasaun, nune’e mós dezenvolve kapasidades Ministériu Edukasaun iha Sistema Informasaun Estatístika Edukasaun. Siênsias: UNESCO fó tulun maka’as tebes ba Timor-Leste iha Edukasaun kona-ba Siênsia, inklui liuhusi Projetu Eskola Internet Ázia ka School of Internet Asia (SOI) Project no dezenvolvimentu Ensiklopédia Multimédia ba Siênsia no Matemátika dahuluk nian iha lian Tétun. Kultura: Liuhusi formasaun no treinu lubun ida no atividade kapasitasaun, UNESCO tulun Timor-Leste proteje nia eransa/patrimóniu kulturál ne’ebé tanjível no intanjível katak bele haree ka kaer no la haree, inklui kria Muzeu Nasionál ida. Komunikasaun no Informasaun: Atu apoia média independente ida, UNESCO fornese kapasitasaun (atividades treinamentu jornalizmu kona-ba páz no rádiu komunidade), asesoria téknika (hanesan fó konselhu kona-ba étika) no ekipamentu ba Organizasaun Média nian (hanesan ekipamentu impresór).

UNESCO nia Objetivus ne’ebé todan liu mak hanesan

define ona iha nia Estratéjia ba Médiu-Termu hanesan:

> Alkansa Edukasaun ho kualidade ba ema hotu;

> Mobiliza konhesimentu sientífiku no polítika kona-ba

siênsia ba dezenvolvimentu sustentável;

> Hatán ba dezafiu kona-ba etika ne’ebé mosu daudaun;

> Promove diversidade kulturál no diálogu interkulturál;

> Harii sosiedade ho konhesimentu inkluzivu liuhusi

informasaun no komunikasaun.

UNESCO mak hanesan únika Ajênsia Nasoens Unidas nian ne’ebé iha rede servisu iha mundu tomak ne’ebé liga órgaun kooperasaun nasional sira, ho naran National Commissions for UNESCO ka Komisaun Nasionál ba UNESCO. Komisaun Nasionál sira sai hanesan ajênsia konsulta no ligasaun ida ne’ebé mobiliza no koordena servisu hamutuk ho sosiedade sivil. Komisaun Nasionál Timor-Leste fó kontribuisaun boot tebetebes hodi alkansa objetivu UNESCO nian no implementasaun ba nia programa sira.

KONTAKTU ba UNESCO iha TIMOR-LESTE:

Page 2: Broxura - Komisaun Nasional UNESCO (Tetun)

The United Nations Educational Scientific and Cultural

Organization (UNESCO) ka Organizasaun Nasoens

Unidas ba Edukasaun, Siênsia no Kultura servisu hodi

kria kondisaun ba diálogu entre sivilizasaun, kultura

no povu hotu-hotu, bazeia ba respeitu ba valor ne’ebé

ema hotu komunga. Objetivu ne’ebé hodi harii

UNESCO iha 1945 sei relevante nafatin haree tuir

kontextu dezenvolvimentu globál ohin loron nian.

Vizaun ne’ebé artikula iha preâmbulu Konstituisaun

ka Lei Inan hanesan

“Harii Dame iha Ema

hotu nia Hanoin” bele

dehan hanesan buat

ne’ebé importante

liuhotu agora. Iha mundu

ida ne’ebé diferensa

sosioekonómiku sa’e buras maka’as, UNESCO harii

daudaun ponte hodi liga parte hotu-hotu iha

sosiedade laran, no dezenvolve aprofunda ka

hakle’an liután kompreensaun ba malu,

rekonsiliasaun no diálogu liuhusi mensajen kona-ba

dezafiu global ne’ebé umanidade tomak hasoru.

Liuhusi diálogu ida ne’e, mak mundu bele hetan

vizaun global kona-ba dezenvolvimentu sustentável,

inklui respeitu ba direitus umanus, respeitu ba malu

no hamenus kiak, buat

hirak ne’e hotu mak sai

hanesan sentru atensaun

iha UNESCO nia misaun

no atividade tomak.

UNESCO iha Asaun

UNESCO, iha nia atividade hotu-hotu, orienta tuir prinsípiu tolu ne’ebé labele haketak : Universalidade, Diversidade no Dignidade. Prinsípiu hirak ne’e iha ligasaun metin ho valor hanesan justisa, solidariedade, tolerânsia, partilha no ekuidade, respeitu ba direitus

u m a n u s n o p r i n s í p i u demokrátiku.

Finalidade boot no objetivu k o n k r e t u k o m u n i d a d e internasionál nian – hanesan define tiha ona iha objetivu dezenvo lv imentu ne ’ebé

internasionalmente iha ona akordu, inklui Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu – mak hanesan baze ba UNESCO nia estratéjia no atividade tomak.

UNESCO promove kooperasaun internasionál entre nia Estadu Membru 193 no Membru asosiadu 7 iha área edukasaun, siênsia, kultura no komunikasaun.

Ohin, UNESCO servisu hanesan laboratóriu ideias no estabelesedór-padraun hodi asegura no hametin akordu universai kona-ba kestaun étika sira ne’ebé mosu daudaun. Organizasaun ne’e, serve mós hanesan banku dadus ida ka “clearinghouse” – ne’ebé fahe informasaun no konhesimentu hodi tulun Estadu Membru sira hodi harii rasik sira nia kapasidade umanu no institusaunal.

UNESCO nia MISAUN

Hanesan ajênsia espesializada Nasoens Unidas nian ida, UNESCO kontribui ba konstrusaun páz, halakon pobreza ka fokit sai to’o abut moris kiak, dezenvolvimentu sustentável no diálogu interkulturál liuhusi Edukasaun, Siênsias, Kultura, Komunikasaun no Informasaun.

Alkansa Objetivus Miléniu

Liuhusi nia estratéjia no atividade sira, UNESCO kontribui maka’as atu Timor-Leste bele alkansa Objetivus Miléniu iha tinan 2015, liu-liu iha:

> Hatún proporsaun populasaun ne’ebé sei moris kiak-rabat rai

> Atinji edukasaun primária universál > Halakon disparidade jéneru iha edukasaun/eskola primária no sekundária > Kombate HIV/AIDS, malária no moras sira seluk

> Asegura sustentabilidade ambientál

Kestaun Lian ka Línguas

UNESCO iha kometimentu boot tebes kona-ba diversidade kulturál nia folin no importansia. Deklarasaun Universál UNESCO nian kona-ba Diversidade Kulturál kona-loloos ba importânsia lian ba promosaun diversidade kulturál. UNESCO tulun Timor-Leste promove Língua Materna ka Lian Inan nian iha edukasaun hanesan instrumentu atu kombate iliterasia (la hatene lee no hakerek) ho rekoñese no respeita diversidade kulturál.

Kontribui ba Páz (Prémiu Houphouete-Boigny)

UNESCO nia prémiu, kria atu hodi fó onra ba ema hotu nu’udar individu no órgaun ka instituisaun públika ne’ebé halo kontribuisaun boot hodi promove, buka tuir, salvaguarda ka prezerva dame tuir Karta Nasoens Unidas no Konstituisaun UNESCO nian. Iha 2002 nia prémiu ne’ebé ho prestíjiu boot, entrega ba Kay Rala Xanana Gusmão tanba rekoñese nia luta ne’ebé lori povu tomak nia naran, promove direitus umanus, liberdade no justisa. Sira seluk ne’ebé uluk manán ona mak hanesan mós Nelson Mandela ho Frederik W.De Klerk (1991), sira hotu simu Prémiu Nobel ba Páz depois-de hetan UNESCO nia Prémiu ba Páz hanaran Houphouete-Boigny Peace Prize.

© UNESCO/ Cyril Bailleul