broxura - komisaun nasional unesco (tetun)
TRANSCRIPT
“Tamba mosu
funu iha ema nia
hanoin, tenki
harii mos dame
iha ema nia ha-
noin”
Konstituisaun UNESCO
Komissaun Nasional UNESCO iha Timor-Leste:
Ministériu Edukasaun, Vila-Verde, Dili, Timor-Leste
Tel: (670)3339663, Selulár: (670) 77774063,
Fax: (670) 3322864
Email. [email protected]
UNESCO Dili Antenna Office:
UN Agency House, Rua Caicoli, Dili, Timor-Leste
Tel: (670) 33322863, Fax: (670) 23322864
Website: www.unesco.org
UNESCO iha Timor-Leste
Timor-Leste hanesan Estadu Membru UNESCO nian
ne’ebé nurak liuhotu, no tama-iha 2003. UNESCO nia
kooperasaun ho Timor-Leste, ne’ebé hahú tiha ona
antes-de paíz ne’e tama-tan iha organizasaun ne’e,
UNESCO nia eskritóriu/sede iha Jakarta mak hala’o no
liu mós husi nia Eskritóriu Antena iha Dili hamutuk ho
Komisaun Nasional Timor-Leste nian ba UNESCO.
Sira na’in rua, UNESCO nia Eskritóriu Antena no
Komisaun Nasionál Timor-Leste nian ba UNESCO, servisu
hamutuk hodi alkansa avansu dezenvolvimentu ida
ne’ebé inkluzivu, ekuitativu, justu, ekilibradu, buras no
sustentável ba Timor-Leste. Ezemplu tuir mai ne’e kona-
ba intervensaun ne’ebé hala’o durante tinan ualu nia
laran, hatudu momoos diversidade no relevânsia
UNESCO nia servisu iha Timor-Leste.
Edukasaun: UNESCO servisu hodi hadi’a liután programas literasia naun-formál liuhusi dalan hasa’e kapasidade iha planeamentu, implementasaun, monitorizasaun no avaliasaun, nune’e mós dezenvolve kapasidades Ministériu Edukasaun iha Sistema Informasaun Estatístika Edukasaun. Siênsias: UNESCO fó tulun maka’as tebes ba Timor-Leste iha Edukasaun kona-ba Siênsia, inklui liuhusi Projetu Eskola Internet Ázia ka School of Internet Asia (SOI) Project no dezenvolvimentu Ensiklopédia Multimédia ba Siênsia no Matemátika dahuluk nian iha lian Tétun. Kultura: Liuhusi formasaun no treinu lubun ida no atividade kapasitasaun, UNESCO tulun Timor-Leste proteje nia eransa/patrimóniu kulturál ne’ebé tanjível no intanjível katak bele haree ka kaer no la haree, inklui kria Muzeu Nasionál ida. Komunikasaun no Informasaun: Atu apoia média independente ida, UNESCO fornese kapasitasaun (atividades treinamentu jornalizmu kona-ba páz no rádiu komunidade), asesoria téknika (hanesan fó konselhu kona-ba étika) no ekipamentu ba Organizasaun Média nian (hanesan ekipamentu impresór).
UNESCO nia Objetivus ne’ebé todan liu mak hanesan
define ona iha nia Estratéjia ba Médiu-Termu hanesan:
> Alkansa Edukasaun ho kualidade ba ema hotu;
> Mobiliza konhesimentu sientífiku no polítika kona-ba
siênsia ba dezenvolvimentu sustentável;
> Hatán ba dezafiu kona-ba etika ne’ebé mosu daudaun;
> Promove diversidade kulturál no diálogu interkulturál;
> Harii sosiedade ho konhesimentu inkluzivu liuhusi
informasaun no komunikasaun.
UNESCO mak hanesan únika Ajênsia Nasoens Unidas nian ne’ebé iha rede servisu iha mundu tomak ne’ebé liga órgaun kooperasaun nasional sira, ho naran National Commissions for UNESCO ka Komisaun Nasionál ba UNESCO. Komisaun Nasionál sira sai hanesan ajênsia konsulta no ligasaun ida ne’ebé mobiliza no koordena servisu hamutuk ho sosiedade sivil. Komisaun Nasionál Timor-Leste fó kontribuisaun boot tebetebes hodi alkansa objetivu UNESCO nian no implementasaun ba nia programa sira.
KONTAKTU ba UNESCO iha TIMOR-LESTE:
The United Nations Educational Scientific and Cultural
Organization (UNESCO) ka Organizasaun Nasoens
Unidas ba Edukasaun, Siênsia no Kultura servisu hodi
kria kondisaun ba diálogu entre sivilizasaun, kultura
no povu hotu-hotu, bazeia ba respeitu ba valor ne’ebé
ema hotu komunga. Objetivu ne’ebé hodi harii
UNESCO iha 1945 sei relevante nafatin haree tuir
kontextu dezenvolvimentu globál ohin loron nian.
Vizaun ne’ebé artikula iha preâmbulu Konstituisaun
ka Lei Inan hanesan
“Harii Dame iha Ema
hotu nia Hanoin” bele
dehan hanesan buat
ne’ebé importante
liuhotu agora. Iha mundu
ida ne’ebé diferensa
sosioekonómiku sa’e buras maka’as, UNESCO harii
daudaun ponte hodi liga parte hotu-hotu iha
sosiedade laran, no dezenvolve aprofunda ka
hakle’an liután kompreensaun ba malu,
rekonsiliasaun no diálogu liuhusi mensajen kona-ba
dezafiu global ne’ebé umanidade tomak hasoru.
Liuhusi diálogu ida ne’e, mak mundu bele hetan
vizaun global kona-ba dezenvolvimentu sustentável,
inklui respeitu ba direitus umanus, respeitu ba malu
no hamenus kiak, buat
hirak ne’e hotu mak sai
hanesan sentru atensaun
iha UNESCO nia misaun
no atividade tomak.
UNESCO iha Asaun
UNESCO, iha nia atividade hotu-hotu, orienta tuir prinsípiu tolu ne’ebé labele haketak : Universalidade, Diversidade no Dignidade. Prinsípiu hirak ne’e iha ligasaun metin ho valor hanesan justisa, solidariedade, tolerânsia, partilha no ekuidade, respeitu ba direitus
u m a n u s n o p r i n s í p i u demokrátiku.
Finalidade boot no objetivu k o n k r e t u k o m u n i d a d e internasionál nian – hanesan define tiha ona iha objetivu dezenvo lv imentu ne ’ebé
internasionalmente iha ona akordu, inklui Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu – mak hanesan baze ba UNESCO nia estratéjia no atividade tomak.
UNESCO promove kooperasaun internasionál entre nia Estadu Membru 193 no Membru asosiadu 7 iha área edukasaun, siênsia, kultura no komunikasaun.
Ohin, UNESCO servisu hanesan laboratóriu ideias no estabelesedór-padraun hodi asegura no hametin akordu universai kona-ba kestaun étika sira ne’ebé mosu daudaun. Organizasaun ne’e, serve mós hanesan banku dadus ida ka “clearinghouse” – ne’ebé fahe informasaun no konhesimentu hodi tulun Estadu Membru sira hodi harii rasik sira nia kapasidade umanu no institusaunal.
UNESCO nia MISAUN
Hanesan ajênsia espesializada Nasoens Unidas nian ida, UNESCO kontribui ba konstrusaun páz, halakon pobreza ka fokit sai to’o abut moris kiak, dezenvolvimentu sustentável no diálogu interkulturál liuhusi Edukasaun, Siênsias, Kultura, Komunikasaun no Informasaun.
Alkansa Objetivus Miléniu
Liuhusi nia estratéjia no atividade sira, UNESCO kontribui maka’as atu Timor-Leste bele alkansa Objetivus Miléniu iha tinan 2015, liu-liu iha:
> Hatún proporsaun populasaun ne’ebé sei moris kiak-rabat rai
> Atinji edukasaun primária universál > Halakon disparidade jéneru iha edukasaun/eskola primária no sekundária > Kombate HIV/AIDS, malária no moras sira seluk
> Asegura sustentabilidade ambientál
Kestaun Lian ka Línguas
UNESCO iha kometimentu boot tebes kona-ba diversidade kulturál nia folin no importansia. Deklarasaun Universál UNESCO nian kona-ba Diversidade Kulturál kona-loloos ba importânsia lian ba promosaun diversidade kulturál. UNESCO tulun Timor-Leste promove Língua Materna ka Lian Inan nian iha edukasaun hanesan instrumentu atu kombate iliterasia (la hatene lee no hakerek) ho rekoñese no respeita diversidade kulturál.
Kontribui ba Páz (Prémiu Houphouete-Boigny)
UNESCO nia prémiu, kria atu hodi fó onra ba ema hotu nu’udar individu no órgaun ka instituisaun públika ne’ebé halo kontribuisaun boot hodi promove, buka tuir, salvaguarda ka prezerva dame tuir Karta Nasoens Unidas no Konstituisaun UNESCO nian. Iha 2002 nia prémiu ne’ebé ho prestíjiu boot, entrega ba Kay Rala Xanana Gusmão tanba rekoñese nia luta ne’ebé lori povu tomak nia naran, promove direitus umanus, liberdade no justisa. Sira seluk ne’ebé uluk manán ona mak hanesan mós Nelson Mandela ho Frederik W.De Klerk (1991), sira hotu simu Prémiu Nobel ba Páz depois-de hetan UNESCO nia Prémiu ba Páz hanaran Houphouete-Boigny Peace Prize.
© UNESCO/ Cyril Bailleul