UEKOVITO BIUE

. k .. . 4 OVOJ J IZ I ............. .. ........... ................. .. .. ........ ... Zeleno lago u pri rodt ............... .............................. ............. 6 Kreativna uporaba ljekovttog iiJa .................. .................. 10 Vrste ................... ............ .................................................... 14

Ljekovito ilje juznog d jela Evrope ................................ .. 208 Kaza lo ................................................................................. 218

Ptezeto tt .>~

~trrroo

kl juc z a pre p oznavanje LJekovlto I

Bijeli cvjetov1

~ w

@ ~

Zuti cvjetov1

+

~ +

+ il

najvlse 4 latlce

51atlca

vlse od 5 latlca

dvostruko slmet rlcnl cvjetovl

najvlse 4 latlce

5 1atlca

vlse od 5 fatlca

dvostruko sfmetrfcni cvjetovl

najvlse 4 latlce

latlca

vlse od 5 latlca

najvle 4 latlce

5 1atfca

vle od 5 latfca

dvostruko slmetrlcnl cvjetovl

Zeleni 111 slabo vldiJivl cv]etovi

' +

cetinjace

najvlse 4 latlce

latlca

vlse od 5 latica

ljke sa sporangUima (sporama)

str. 14 - 23

str. 24- 57

str. 58- 70

str. 71- 78

str. 79 - 86

str. 87- 104

st r. 105 - 116

str. 117 - 122

str. 123 - 129

str. 130 - 139

str. 140 - 145

str. 146 - 159

str.160

str. 161 - 165

str. 166 167

str. 168 - 177

.,

str. 178 - 182

str. 183 - 190

str. 191 - 193

str. 194 - 202

str. 203 - 207

Nekl vaznljl botanlckllzrazl

zile

~--- cvijet -=------- caska -------- stajika

.Y't,___ _____ njuska ------- vrat

- -... ~--- tucak --1- - latica

"--+--- prasnik

~--- ---- -- ocvjecje

~~.-::r--- prasnica 11--- - - filament

Oicl rasta

Trajnica

Patuljasti grm (do 80 cm)

Polugrm (do 80 cm)

Grm (do m)

Penjacica (do 15 m)

Jednogodisnja

Puzavica (do 15 cm)

.,

Drvo (do 40 m)

D zelen odrvenjeli d 111

Od pupoljka do ploda

Njuska Prasni k Lalica Lap ., LIC k sa sj 111 nlm /fl lncLkom

1 f' 11 ;; ' 1 i 1\)

l t tt':Hk ~r l ::, ]t 1))('111111 /rll ))o \1

U knjizi stJ od str. 14 predstav-ljenc dokazane ljekovite i farma-ceutske biljke. Vrste s

asporedene prema boji cvjero-va. Zbog promjene u vrije-me cvjetanja (kao kod divlje macuhice) ili pojave razliCitih varijanti ( crni gavez), por-rebno pogledati pod ijelim, crvenim ili plavim cvjerovia. Slijedece obiljezje olik cvi-jeta, s objasnjeno u kljucu za odredivanje ljekovitog bilja. Biljke unutar skupina i

olika navedene su pre-ma oitelji. Zelena sku-pina sadrzi vrste sa slabo vidljivim, smedkastim ili zeleno-zutim cvjerovima

matskih iljaka uspijeva samo u vrtu i jako rijetko posranu divlje. Druge biljke s s drge strane vec dugo vremena sastavni dio domace flore. Neke od navede-nih vrsta su zasticene. Zbog roga se ne smiju prikupljati u prirod-nom okoliSu, mog se nabaviti u ljekarnama. Nakon roga slijede upute za porabu: osim korisnih dijelova

i neke ljke sa sporangi- 11>- Spirala ljaka odlina za uzgajanje ljaka u vrtu. jima (sporama) koje ne razvijaju cvijer. U stupcu s informacijama mogu se pronaCi najvaznijc osobine vrste, oblik (jednogodisnja ili dvogodisnja blljka, trajnica, grm ili drvo ), visina (prosjecna visina izrasle biljke, samo kod ljaka puzavica navedena dzina, ne visina), vrijeme cvjetanja i prisutnost u srednjoj Europi. Ve-lik broj vrijednih ljekovitih i aro-

4

biljke navedena su i podrucja primjene. Neke ljekovite iljke u isto vrijemc:: su zaCinske iljke, mogu se spravljati kao po-vrce ili kao salate. A.ko pri-sutna upura "biljka nije priklad-na za samolijecenje!", blljka se moze upotreljavari samo pod nadzorom lijecnika i pravilno dozirana, nikako bez nadzora lijecnika.

~::IC - koje se upotreljas:.:::o homcopatiji -::t~tx-~ . prikladne za upor-

:::z ::dzora lijecnika. l:::=:!crJ~- - iografija i crtez -mw~- yornet navedene vr-

-:.. se mozc smatrati ;u::~J::;:;.c'"':n samo ako se sva

1ezja podudaraju s slikom. Ako niste si-

- .A.-u se ne smjelo =r:=-t.~ _ .-ari kod lijecenja ili u

-- reks navedene _... .,,.; sasravne i aktivne

--..--~ i glavna podrucja ""'::i:::;:;..-~. Kod biljaka prildad-

s:t:::lijecenje navedene d:;;.i~ :z.::.. spravljanje preven-

&bl>ig . Biljni

cajevi ne smiju se predozirati, piri u vecim koliCinama (vise od 3 salice dnevno) i konzu-mirati dugotrajno (ne vik od 14 da-na). Izbor ilja predstavljen knjizi osim g nudi i i raznovr-snost, tako da se slucaju potrebe kao

zamjena mogu upotrijeblti i druge vrste sa slicnim djelova-njem. Popratni tekst kod nekih vrsta navodi i botanicke i klrno povijesne detalje, time se bilj-ka moze jos bolje upoznati. Na-kon dijela odrelivanju ljeko-vitog bllja navedene su i neke ljekovite blljke koje se mogu pronaCi dvije velike europske turisticke regije, sjeveru Europe i Mediteranu. stranice (str. 208 - 217) trebale potaknuti bavljenje raznovrsnim ljekovi-tim blJjem europskog iljnog svijeta. Biljke su za ljude hrana, direkt-no indirektno. Put od blljne produkcije tvari do direktne

5

konzumacije kod svjeze salate, mastovito spravljenog povrca i svakodnevnog kruha relativno

kratak. Drvo namjestaja, vlakna tekstila ili stta.ica uve knjige su takoder ptimjeri ma-tei"ijala koje proizvode biljke ili koji su proizvedeni od biljaka. S

iljkama se uvijek moze dozivjeti tzv. zeleno cudo. Biljke ipak n isu samo vrijedna

i masa koja se moze jesti ili tehnicki upotrijeblti. Listovi, cvjetovi, korijenje i plodovi sa-drze i zanimljive sastavne tvari koje na poseban naCin djeJuju na razne procese u tijelu: biljne tvari mogu utjecati na procese i

Opasnost zato sto su neke bllj-ne tvari bloloski toliko aktivne da mogu ostet:it:i ili cak paralizi-rati neke fun.k.cije tijela -uoblcajcn naziv : ottov. Velika sreca su, jer ispravljaju ili izjed-nacavaju manjkavost organiz-ma, pokrecu ili jacaju obrambe-ni sustav i jer djelotvorno po-dupiru uoblcajene tjelesne funkcije. Biljne tvari pomaiu i . Biljke su istovremeno i izvor lijekova u prirodnom okoliSu. "Sve livade i brezuljci, sva brda l brdske livade su velike ljekar-ne svijeta", vec 1520. godine napisao znacajan lijecnik i pr-

irodoslovac Parecelsus .

~ Livde- prema Paracelsusu dio naj,ece ljekarne u svijetu.

..- Korisna raznovrsnost Sigurno nije slucajno to sto ve-lik broj biljaka isto vrijeme oba-vlja vise funkcija.

postupke koji biljkama uopce nisu prisutni. Ova podrucja dje-lovanja istovremeno predstav-ljaju i srecu i opasnosr.

6

Uzmimo zacinsko bilje kao primjer. One su za zdravlje dvosrruko korisne - do-bar okus i bolje iskoristavanje

:....;..~~..-.;;;_ :U.:insko bilje prema -::::J::~r -=~ kod neukusne hrane. ~~ F"- r ljekovito bilje i m-

- ~ i medu zacinima i ..._ .1ekovi ma. Granica ~-~ ... ~jekovitog i zaCinskog

_ :- ~ moze se n odrediti. ~ ..... ~ prema tome ljudima vHk-

... pomazu. Daju nam ;:,:;: mirise, njegujuca ulja,

~~ liekovite supstance i velik drugih prirodnih

:: ~erackih snaga. Iako razvija-:znimno zacudujucc

:. =.ovanje, nisu cudotvorna L-=dva. Zdrava prchranu i ra-::-.:::nan naCio zivota nikako se ::.= :nogu zamjeniti s dovoljno

~~ranja i odricanjem od nikoti-::...o i alkohola.

~ Prlkupljanje 1 ublranje ~jiga velikoj mjeri uzima obzir prcma za5tiCenim vrstama . zastiti prirodnog okoliSa. Rosi-.:a, sumarica, vunasti bodalj i ' elecvjetni kukurjek u knjizi ::lisu preporuceni, neke druge ste samo ako se uzgajaju u suncanom kutu u vrtu. Samoni-klo biljc nikada se nc smijc pri-kupljati u zasticenim podrucji-

ma! Molim vas da u prirodnom okoliSu ne prikupljate prevelikc koliCine. Vecinom su dovoljne samo male kolicine, prikuplje ne blljke nakon dugotrajnog eu

~ Kadulja zacinsko i ljekovito bllje. vrtna rutvica nije prikladna za samolijeenje.

vanja ionako izgube kvalitetu. Za tehniku ublranja postoji ne-koliko jako jednostavnih pra-vila. Biljke vlazne zbog rose ili kise veCinom su neupotrebljive. Kod ublranja u svakom slucaju moraju iti suhe. Dijelovi blljke najaromaticniji su nakon duzeg

razdolja toplog vremena bez vecih oborina. Ljekovitim i

7

zacinskim biljkama na prozor- jeljeni podanci ili lukovice skoj dasci ljeto prakricki uvi- omogucavaju lagan u7.goj bilja-jek. Cesto se preporucuje ubl- ka. Biljke se osim u vrtu mogu ranje zelcni prije cvjetanja. Raz- uzgajati i u lonCiCima ili posu-likc aktivnih tvari u cvjetajucim dama na prozorskoj dasci i necvjetajutim dijelovima bll- balkonu. jke su neznatne. Upotreljavari Vrtni borovnjak jedina se nc mogu samo odrvenjeli zacinska biljka kod koje se

IJI> Ublru se samo suhe iljke.

djelovi ljekovitih i aromatskih biljaka koje rastu kao polugrm. JednogodiSnje biljke (ili jedno-godisnji izdanci visegodisnjih biljaka kao s SLt divlji pelin, estragon, vrti pelin) odsjeku se oko 5 - 10 iznad tla (

cpati!). Kod viscgodisnjih bl-ljaka s ndrvejelim djjelom prj-kuplja sc najvise treCina gornjih grancica.

uporreljavaju samo mladice. One se ubiru vec n.akon *dan dana. Mladicama nije potrebno previse da uspiju i do ubiranja uspjevaju cak i bez zemlje - za neisksne uzgajace biljaka sa-vrsen materijal za prve uspjehe. Kod uzgajanja drugih 1jekovitih biljaka potrebo rnalo vi.k strpljenja jer se ubiru najranije dva do rri mjeseca nakon sad-

je. Ako se nekome zuri, vlasti-ti v mogu opremiti iznutra ili izYana s mladim biljkama iz vrt-nog cencra.

~ Konzerviranje blljaka NajsLariji i u is vrijeme najjednosravniji postupak kon-zerviranja ssenje biljaka. Cvjetove, lisve, plodove i sje-~ Biljke u vrtu i loncicima menke rasporede se na novins-Sadnke, izdanci , mladice, pudi- kom papiru gazi. Susenje

8

Smrzavanje podnose i najosjetJjivije aktivne tvari i arome. Primjena korisne ljeko-vite zeleni ne mora za-poceti tek kod pojave promklog glasa, pokva-

r. : .;, se dobro mogu uzgajati u loncicima ili posudama. renog zelca kod bol-

~ ~c:no kad dijelovi biljke Jag-- ~sk. Nakon s5cnja ne--- ~ 90 % koliCine vode, time

---~c:ni djelovi iljke postaju :porne plijesa i gljivict. _:tke porcije zeleni objese se u ~ _kcrima ili snopovima na sje--orom prozracnom mjestu. 1d zagrijavanje veCinom ,-:1anjuje kolicinu aktivnih tvari. :..tstavi i cvjetovi se poslije toga ?azljivo odstranjju od staljika t uv limcnkama ili casama zbog odrzavanja arome. Sve ..:b rano se nakon prikpljanja 'Jdmah etiketira: na ctikctama 'U navedeni vrsta biljke, podri-JC:rlo i datm. :--Jeke zeleni ne mogu se kon-zervirati sSc:njem (npr. bosil-jak). Onda pomaze samo zamr-zavanje, najbolje odmah podije-liri u porcije pri.kladne kolicine.

nih zglobova. Ljekovito bilje kao zacin i zbog svojih lje-kovitih svojstava jako vazno u

khinji, jednim od najvaznijih podrcja primjene ljekovite ze-

.,. Veee kolicine blljaka kod su5enja se mora ju objesiti.

leni. Ljdi koji mirkovalnoj podgrijavaj samo industrijske smrznte prehrambcne namir-nice, nikada ncce upoznati l-

9

gorvorno djelovanje. Osim spe-cijalnih savjeta oko primjene kod pojedinacnih vrsta, ovdje su navedene i neke posebne ideje.

..,. Biljne mjesavine Zajedno su ponekad jos : zaCinsko bllje tek mjesavini ( ot-prilike isti udio) dolazi do v tzrazaJa. Kod jela od mesa, povrca, juha, umaka i jela od tjestenine preporuCljivi su:

..,. timijan, ru2:marin, komorac, maiuran, bosiljak ( Herbes de Provence)

IJI> Salata od samonikle zeleni moze se spravl-jati od koprive, maslacka, dragusca i medvjedeg luka.

1.0

.... luk vlasac, mazan i krabu1ji-ca

..,. brdski vrisak, estragon i ruzmarin (Pines s)

Uz salate idu komblnacije:

..,. ljekoviri volujak, luk vJasac, kopar, vodea metvica (malo) ..,. persin, estragoo, mazura, ti-

mJJa

..,. rzmarin, brdski vrisak, luk vlasac, persin ..,. vrtni borovnjak, perSin, ljupcac, krabljica

Za rostilj, i variva o:ebali isprobati slijedece mjesavine:

..,.. mz, kopar ( origano)

.... bosak, zmari11

..,.. brdski vrisak, ljekovita kadulja Sve gore predlozene mjesavine mogu se zamrznuti u kocke prik-

lade velicine (pordje). Sitno isjecea zele pomje8a se s malo vode zbog mecl:usobnog ve-zanja, zamrze se i zapakira u foliju.

..,.. Biljno ulje Aktivne tvari prisutne u biljkama se

l1t 1 ko nzerviranja 111 rnogu !agano

II.Vttti maslinovim ili ~111\COkretovim uljem. N.t 1:1 naCin doblve-"'' amatiena ulja ptlkl:tdna su za lttl',m-azviti da stoji vise ifeda-111 /1/ tiiJC.'O.

Varijadje: t od bosiljk.a, od kaduljc, od CSt:fa!,'()na, od kopra.

..,. Biljni maslac "Sve u najboljem redu" nije tako losa deviza za konzervira-

Biljna ulja, ocat ili rakije mogu se sasvim lako pripremiti.

nje i uporabu biljne arome. Bilj-ni maslac se nakon ublranja ze-lcni moze spraviti raznim okusima i srnrznuti u po.rcijama.

:11.

Osnovni recept: 4 - 5 ilica usitnjen e mjesavie zeleni temeJjjto mijesiti 1 g maslaca. Varijacije: Masla.c s persinom i lu-kom vlascom, maslac s estragonom, maslac s kaduljom i miloduhom, maslac s lukom vla.scom i

cinjakom.

...,. Biljna sol Sol (natrijev klorid) prastaro sredstvo za konzerviranje koje se moze upotrijeblti za ocuvanje zacinskih aroroa blljaka.

Osnovni rcccpt: Svjeir1 neusitnjenu zelen samo listovc p.rekriti s viSe slojcva kuhinjske soli. ijelovi hi-ljke nakon tri do pet tjedana pustaju svoju aromu mogu se odsc.raiti. Varijadjc: Sol s cesnja.kom i persi-nom, sol s rim1jaom i uimarinom, sol sa celcrom i ljupccom.

.... Senf s dodatkom zaclna Okus senfa moze s poboljsari dodatkom zacinskog bilja. Jedna od slijedeci mjesavina moze se dodati senfu u puno prilika.

Osnovn i recept: 1 g scnfa (lagi jako i) temeljito pomjcsati s 4 - 5 :ilica svjeie usitnjene zeleni. Va.rijacije: senf s estragonom, scnf s

12

bosiljk om, sef s kaduljo senf s k oprom.

.... Biljni zele Biljni zeJei sigurno su neoblcni, ali ih u svakom slueaju vrijedi probati. Ovisno aromi mogu se konznirati kao namaz ili uz jela od peradi, rie, mesa ili divljaci.

Osnovni recep t: iele od jabuke, duje ili groiaa, a1i ielci od boro-vice bazge spravljaju se od svjezih p lodova prema. standardnom receptu. Arom aticnc biljke kuhau masu dodaju se pri kraju ( 4 - 5 ca/kg), zaprema sc

vuce. Varijacijt:: Zt:lt:t: od melise i mervi-ce, iele od bosiljka, ielee od konca-re i Jazarkinje

.... Biljni Oparak klasicna primjena lje-kovitog bilja i kod u knjizi nave-denih vrsta cesto se preporueu-je kao kucni lijek.

OsovnJ reccpt: svjei i .~i i usitjeni djclovi biljke, vcCinom 1 - 3 :iJIOce/SaJica, prcliju sc vrclom vodom, ostave da odstojc miuta. Nakon toga. '-'

, fllocljcdi. Biljni niJcada se ne 1111/l' piti svakodncvno veam ,,fll'fn:tma od 2 - salict:: dnevno. 1\ 111 xnmjena se osim kamilice lllr'll' i

(.) >/) Trajnica 11> Od svibnja do 1 ipnja 11> 5-80 cm

11>- Oblljezja staji ka gola. supUa. puzava u donjem dijelu, pLJSta korjjen iz nodija: li:;tu vi SJ)i 1 l11i, 11 ~11 li, zimzeleni

11> Staniste rijet.ko tJ sku pjnama z potoka jaraka, u iljn im zajednjcama oko vrela: veci nom prjsuta n u mocvarnjm mjestjma

11>- Uporaba svjj ezj ljstjci prije cvat-nje, eventualno susenj \jstjcj. proljetne kure, disni putovi; samoniklo povrce

1.4

Dragusac,potocarka Nasturtium officinale Dragl!sac se u p1irodi r ijetko moze i i zbog toga iz p ri ruu g okol is;J c iJalo ll7.i 1 illi rlevelik ll ko lil' illll. l jka (1$ im , kao k l 1ivi111a Ll Llat~jc v1 i : prisa 11 cije-lom svi jciLI," k11lti1'iari moie $\':tlko jeJnost:tVil ll ll C Lil U

p last ic i m pos uclama balkonu ter

11 lorovnjak, sjetvena grbica 1 ,.,,;,/ium sativum lltljl 1 1 .111IOI110na u zapatl-l 11 "' ''1' Aziji. no jos lt tljt iiH 11111 ikt: LIZ~a

jt l1 11 1 l ll S::-1 tllllll/t r. Od

Hllll ]r l1lljka m 1 IIINkt t vrtova

lt 11 tl r1Jtt 1 '' 1 ''' 1 ,l,tnasnjc vrijeme biljku

11 Jlllrrt 11 papirnatim kutijama , "'"'' i S\ugdje na tr:l.nicama

1111 \1" 1111.1 111. Lagan() ljut oks

Cvjetovi. listovi i plodovi

1 1 11 111 1 J.likozidagosiCina uJja. Sadice jako tgatc 1 ti1IIII I II 1 :rnaju tako ljut okLtS kao do kraja izrasli

1 ltt '' 1 1 ~is1:

(.)

>(./)

r~ ...... jaca \ /11. 11in petiolata

111111 1 / r1 ckacl Ll arodnoj medicini cesro koristila 1" lf\ 1 kt ; r me, danasje vrijeme rijetko se ~ 111 1 ~ 1 1 l1.1o ljckuvi to bllje. Biljka potice -t 1 1'11 po rt~cljiva ~ kuhanje . Sitno 1 11 1111 IINtovi daju iz raz iro k, ali 11 1 1 tl t) , l gotrajntr i prodornu ,, tfllt k Jtvi bljeli lk.

~ 11 ' 1\t' 1 V:ll' i CCS11jace i 11je11i ,, 1111 tt ~ ~ 1 sasjci koji sc sasjc

1 ,. l l~m.kl :t gorsiCinog ulja kemi-L 1 ,, t r, J ,p nis t l srodstv s ijelim

1 1~1111 1 f-.. l s ti se pri aromatizaciji bilj-ltll t llt k .t 1 )cla ud krnpira. Cvjetove

1 '" " ' '' I ()<

(") 1

IJo Jedno ili dvogodisnja IJo Od travnja do svibnja IJo 40-100 cm

IJo Oblljezja stajika uspravna i veci-nom nerazgranjena; listovi srcoliki, pri trljanju ugod-nog intenzivnog m irisa: cvjetovi u gustim izduzenim grozdovima

IJo Stanlste cesto i u velikoj kolicini u

ljnim zajednicama ru bovi ma suma, sumskih puteva, na proplancima ili gmovitim mjestima

IJr> Uporaba

:1.7

svjeza zelen; podrucje usta i zdrijela, disnih putova: samoniklo povrce

.... Trajnica .... Od svibnja do srpnja .... 70.100 cm

.... Obl ljezja jaka trajnica s zadeja-nim korijenjem; listovi veliki, s dugjm peteljka-ma. lagano valovjti. sa stavljeni. goli

.... Staniste vecinom kao samonjkla biljka na neobradenom tiLJ , na s1r~etlistima

ruovima puteva. esto u vrtu

.... Uporaba korijen; probavni organi; zacinska biljka

18

Hren Armoracia rusticana Hren potjece iz j goi!>rncne F:u rope i zapacJoe Az ijc. 1 vrste "arsno r" u

pijevodo IIIOJ'tl i zvc.:

ilkjak r , f 1 / ria ocinalis ll r , k 1 ltj Od svibnja do llpnja 11> 10-30 cm

..,.. Obiljezja staijjka ra zgranjena, krajevj ma polegla li ; ljstovj srco\jko -okrug\astj, sjajni. tamno zeleni. malo mesati

11> Staniste najvjse u livadama na slan-om tlu ili u zajednjcama uz slane obale, u zagorama kao iz vrta djvfja ljka ~ Uporaba

1.9

svjeza cvjetajuca ili osusea zelen; proljetne kure; upale zubnog mesa: salata od samonjkle zelenj, zacinska ljka

> (/) w --.

: >

.,. Zizeleni patuljasti gr

.,. Od svibja do kolovoza

... 5-15

.,. Oblljezja listovi spiralni, koznati, donja strana listova s

tamni tockama: cvjeto-vi u visecim, gust im grozdovima

.,. Stanlste biljka izbjegava vapnenac u borovi i smrekovim sumaa, u

ocvara te u livada-ma s patuljasti grmovi-llla ili u groviti jesti

a u brdia .,. Uporaba

listovi, plodovi; upalni procesi u mokracni putovima; samoniklo voce

20

Brusnica Vaccinium vitis-idaea

Lisrovi brusnke isto kao i listovi medvjerkc sadrzavaju ljekovitu tvar arbuti (glikozicl) i zbog roga se kod

inft:kcija kr putova ili r smijc tlpOtreljavati samo pod nadzorom l ijecika. Grimizne Li

Sll jako bogarc viraminima. Prijesne i imaj jako kiscl, nakon sto se

od n. pripremi kompot imaju jako ugo-dan okus. Osim jela od divljaCi i Ka.ise:schmarrcn postuji cijtli iz drgih jako preporucljivih nacina uporabe, r zajeclo s

izriairn hrenorn llZ fi(e Od SUSCllC pastrve, zajedo s prepeceim Carnembert sirom

ili s pecenim jabukama. Na listovima se takodcr mogll pmaCi i crvee izrasline izazvane od jedne vrste

Listovi i cvjetovi

Rljiva.

l .a~arkinja ,,,,1/um odoratum

111~ 11, jiikO ugodna sirOkO poznata aroma Jazark-ll 1111/lt :tjc pri sS

> '()

:: :

.,_ Trojnica

... Od svibnja do lipnja liJJ. 30-100 Cll l

liJJ. Oblljelja staji ke jako razgranje-ne, etverouktne; listovi izduzeni, uski, siljasti, do 8 listova u jednom ru kav-cu

liJJ. Staniste jako esta na livadama, pasnjacima, na rubovi-ma (sume, putevi, itd.), grmovitim mjestima, preferi ra gl inasta tla bogata hranjivim tvarima

liJJ. Uporaba osusena zelen; rijetko u homeopatiji kod izras-lina i oboljenja koze

22

Divlja brocika Galium mollugo Jako raspstranjena divlja broCika isro kao i

lisko srodan prilip dttgo vr satraa kao dje-lotvorno ljekovito sredstvo kod l raka. i isuazivanja nistt ogla potvrd iti v iz aro(ille edicie

p ril1vace r1, tako da ljkc u danasje vrijeme vi5c isu s }Hisu tc koJ

r djelocvornih ljeko-vit'i iljaka. Cvjetovia jako bogata divlja broCika medo-rsna !k i privlali isekte koji prikttpljaju nek-tar. Sastavne tvari nekad SLJ se zbog slicnog djelovanja kao cymosin koristile kod proizvo(lnje siia.

Listovi i Cl'jetovi

1\oztkovina, zelenika 1/ \ Juifolium 1 1111~ '' ( ija ja.ko dekorativna sta!jika moze a.rasti

.". Jednogodisnja

.". Od lipnja do ruj .". 20-50 cm

.". Oblljezja staijika uspravna, raz-gra njena; listovi visestru-ko perasti sa uskim lis-kama; cvjetovi ijeli, na vrhovima svjetloplavi

.". Staniste stara kultivirana iljka. rijetko na smetl istima ili neobradenom zernljistu kao iz vrta d ivlja bi lj ka

.". Uporaba zrele sjemenke; tegoe s zelucem zucnim mjehu-rom

24

Crnjika, crni kim Nigella sativa

~ , Crnjika podrijcrlom iz zapadne ~ ~k , Azije, posebno preportJClji,,a 7.tl blljn i ~~ ~\\i~~}-: vrt ila vcc vrije.e u;dbe

~t' ~)! --)--: scoskim imajima Karla Veliko~. 0 (1 ',~1 , , ; jez!le dekoratiYne blljke koris t t s~ J1111\"t ' . k )" .. \i' : s. crne SJeme papre!lO J1HOg

Listovi plod

okLJSa. U ekim podrucjima koriste se kao zacin za spravljanjc kruha.

Oparak od izmrvljcnih Rjemellki (1 cajna zliCica/salica) djelotvoran kucni ijek koji istjeruje vjetrove, djeluje kod

proljeva ili kao sredstvo koje optlSt:a ~rceve , kod boJova tl zeltrCtl ili zucnih kolika. Prevelike koliCine i1i stalna upor-aba RU ipak opasni - sastavne tvari otro-

vne stJ Ll veCim koliCinama. Iznad bljclih latica alaze se tani prasici.

111),11 sljez \ltl1.1t'il officjnalis

lt 1 , , kor : rtjva iljka u vrtu uspijeva na mjestima 1 1 l llf l\1 Nunce duboknm Y)aznum tlu. d 11 11 11111\0 pr~::porucljivill blljaka 7. grcdice zeleni i ''""VII lg.ate vrstaa. Kijenje ili lisvi ijelog lj 11 111u se upotrijt:iti kao aljev oparak (1 !11 ' ~ l l1 :/salica) kod katara i hl'i-1 , ' .rlr 1 kod nadrazenih sluznica

lr.r ilt crjjcva. Slicno djeluje i lt 11 l hjjclog sljeza, kuji ~

11''' vlj.r otl kohanog korijcna ili l1 '""'' pom ijesan sa 11Vt 1'tilllko v ko\jcinom 111t 1111 . . k1..r porahLt

lt

w >N ::> 0:::

IJII> Trajnica IJII> Od svibnja do lipnja IJII> 10-20 cm

IJII> Oblljezja podana k krata k , drven-ast; izdanci pustaju kori-jen iz nodija, listovi priku-pljeni tJ rozetu, dlakavi

IJII> Staniste rasi rena na otvorenim tlima bogatim hranj ivim tvarima uz rubove suma, uz sumske puteve na proplancima

IJII> Uporaba osuseni mladi listovi, svjezi. zreli plodovi; obo-ljenja proljeva; samoni-klo voce

26

Sumska jagoda Fragaria vesca 1z listova koji sadze trjeslovine priprema se oparak (2 cajnc Cice/salica, ostaviti da odsroji 5 mina). Osseni listo;ri rnogu se korisltti kao adojestak za cri . Listovi c.Jomace jagode rnogu se upotrehljavati za

. S::, jako kn jagode nisu p ravi plodovi. Cvj-etiste se kod saijevanja plodova jako izboCi i postane mesnato. Pravi plodovi na]aze se povrsinj kao sitni orasciCi. Oprez kod konzumi-ranja svjcze ubranih jagoda na licu mjesta- na plodovima se rnogu nalaziti jajasca lisicje ili p re-tincaste traka,rice sita kao prasina. Uvijek najprije temeljito v

., ~ .. r .. oprat1. 1 ,. Listovi, cvjet0\11

plod

Jr vtt koncara l llff!l' llclula ulmaria

Bi ljka u svim dijelovima, pogovo cvjevima sadrzi slobod1 salicill kiselir i razliCite spojeve salicile kiseline - aktivne tvari kojc su j7.mcdt1 ostalog

obrazlozenje uspjeha lijeka aspirina. Koncat"a ime doblla svo jako sladujavoro i jako

dugotrajnom m jrisu. Oparak (1 -2 :f.licice cvjeva 1 salica. osta-

viti da odstaji 5 inuta) kao kueni lijek koristi se za spl1stanje tc.:p et"ature kod oboljenja .i 11 vtuCicom, kao sredst.vo koje potice

i'l.lttc iva njc rnokracc, kod reume ili gihta. Nrkol iko mirisljavih cvjetova moze se 1, ( r i ~ l Li za amatiziranje slatkih jela, i t lc-:r, sokmra vocill via.

:: N<

11> Trajnica 11> Od lipnja do srpnja ... 100-150

11> Oblljezja podanak puzav; stabjlika odrvenjela, razgranjena samo u gornjem dijelu, listovi rno perasti

11> Staniste esto prisutna i esto u skupinama na vlaznim livadama, uz jarke ilj u grmovjtim mjestjrna na adama jJi naplavinama uz tekucice

11> Uporaba

27

osuseni cvjetovj, rijetko gornj listovi; sredstvo za

uJazavanje vrucice; reu-matske t.egobe; zacinska biljka

w >N

:: Q::

""' Penjacjca ""' Od lj pnja do srpnja ... 50-200

""' Oblljezja staijjke polegle, uzdjg-nute jli objesene, jako bodlj jkave, ljstovj zjmze-leni; veljk broj oi jka listova

""' Stanlste CeSt.O lJZ puteve, U (V

kanlenolornjma, neobraoenom zenl lj jstu, uz ru bove grova zivi-

... Uporaba osusenj ljstovi, svjezi plodovi kao sarnon jklo voce; oboljenja proljeva upale

28

Kupina Rubus frutkosus Ovo ime predstavlja jcdan tako 7.van i skpni azi\' za. mogobrojne vrsre kllpina, koje sc medusobno

azJikuj samo u siticama. Strtrcno poznavanje ove kompliciranc I'St

aallnu /'11l111.'> /(/aeus 1 11 ' 111 IINIJvi malinc s

w >N :::>

:

.,_ Listopadno drvo

.,_ Od travnja do svibnja

.,_ do 15rn

.,_ Oblljezja listovi spira lni. siroko oval ni . zasiljeni. odozgo lagano dlakavi. dodozdo vecinom lagano pusten-asti

.,_ staniste potjeee od domaee divlje jabuke. danas se uzgaja kao kulitivirana iljka u raznim vrstama

.,_ Uporaba zrele i nezrele jabuKe; proljev; voce;

30

Jabuka Malus domestica

Samo nezrele jabukc sadrze vece kolicine pekti n;.r. koji svoje djeJo-

vajc pokazuje kod zatvaranja proljeva i zastit

IIIJtli ~~()~ t . 11. 'f.(IIS monogyna

111 lr1v 1 bl jclog gloa os jm osta lih aktivnih cvari l t 1 ' . l l ( j t

w >N

: Q::

11> Grm ili drvo 11> Od svibnja do lipnja 11> do 18m

11> OIIjezja listovi jajoliki, samo u prednjem nejasno trola-pi; cvjetovi (skoro) uvijek s dva tucka

11> Stanlste cest jako rasiren u pro-rije Uporaba osuseni listovi cvjetovi, svjezi plodovi; tegobe sa srcem; samoniklo voce

32

Crveni glog Crataegus laevigata ; ili Jijekovi od gloga povecavaju aktivnost srca i poboljsavaj krvOtOk i CeSC

( ' ttn, trina, trnjina f ' tlllll l.'i spinosa 1 1 , 11l vi)ctov i djciLJjtl kao laksativ i poticu izltJCi !11 ,, 11\i lk 1 .' 1

>N :::>

::

~ ~ ~

~

....

....

w Listopadno drvo Od svibnja do lipnja 5-15m

OI)ezja krosnja otvorena i nerav-nomjerna; listovi nepar no perasti, liske otprilike iste velicine. nazujene, mat zelene Staniste cesta vrsta u sumama i sumarcima: cesto kao

krasno drvo u vrtovima, parkovima il i uz ulice Uporaba osuseni cvjetovi. svjezi ili osuseni plodovi; poti

nje metabol izma; laksativ; samoniklo voee

34

Jarebika Sorbus aucuparia Jareblka bogara razbljtjm olicjma i zasadcna u vrtoYima nije samo dekora-t.ivna, nego i korisna u puno pogleda. Od osusenih cvjcva p lndova spravlja se s agim laksativJJim djeloYaojcm koji takoder potice i i:r.lucjvanje mokrace (1 7.Jicjcafsalica, ostaviti da odstojj 10 minuta) . Plodovi se ne mogu

konzmirati prije prvog mraza, 110 akon utjecaja hla.t.lnoce odliCni su za Listovi. cvjetovi 1 plodovi spravljanje kompota i mamelada. Parasorblnska kise lina koja prisutna u p lodovima nadrai tJjC slzllice un istava se pri kuhanju ili susenj . Ponekad st: za ,,r ijee vec zrelih plo

1i- kiselica, sumski cecelj ('i, ,.~ ,,1ctosella

1 111 ltivl bl ljk', porod icc iljkc . Odgovorna za kiscl-

' .~ 11 Jl11tova. BiljkLJ ne [)i trealo upotrcbljavati ' 1 ! h11l l1' i zL)()g opasnosr.i pojavljivanja

t tlt 11 1 1 zi k. Nekoliko listova kao , 11"'' ' .111 t l la tak salati ipak nisu stetni. -

1 al L t 111 lit 111:1 pripravkc upotrejava kod smctnji ! ,,,( 1 111 ). t' i i j

w ~ :: ()

~ Jednogodisnja ~ Od srpnja do kolovoz ~ 3050 cm

~ OIIJezja stabUika uspravna, okrugta. naborna. listo-vi podijeljeni u uske

duoko zarezane liske ~ Staniste

stara kultivirana Uka: veeinom samo u vrtu: u zemljama Sredozemlja se ugaja i poljima ~ Uporaba

zreli ptodovi: oooljenja disnih putova. probavnl organl

36

Anis Pimpiella anisum

' Anis prastara kultivirana h l jka i uspijeva u srednjoj Europ

na suncanim i z.asriceim mjcsrj Plodovi sadr'l.c ereriCno uljc s anct l kuji blljcj daje karakteri:.tica

oks miris. Djeljc sekrcroliric. razrjedjc guste sluzi i potice

iskasJjavanje, to iskoristcno 1 veliko bmjtt kucnih lijekova. na primjer i bonbonima za

iskasljavaje, ccsto i u kombl 11:1 ciji s drugim ljckovitim biljcm.

Listovi i Oparak (pola cajne Zlicice izrv cvjetovi ljenih ploduval salica, ostaviti da

odsji 5 minuta) purice prohav 1 sli6 nacin kao kumorac kim. Ulje od anisa t1po1

rc:java se za arumatiziranje veHkog broja pripravaka, izmedu ostalog i u blljni likeria.

. ( '('Vac , .,opodium podagraria 1 @' '11 l1)Ni liske s prednjc ~trane koji izgledajll

~li kao noga od jarca. Biljka St: vec ll srednjcm vijeku poueljavala za

lijccenje podagre. Dan.as sastojak velikog broja homeopatskih pripra-

vaka (oparak, dodatak kupki, kom-presijski zavoj) za aazavanjc retJ-matskih tegoba. Mladi listovi pri-kapljeni prije cvatnje, peteljke lisrova staljlka mogu se spravljati kao ukusno samoniklo povrcc. Aroma stariji dijelova iljkc pods-jeca lagao na periiin. Pripaziti mogucnosr zamjene iljke s dru-gim, djt:lomicno otrovnim pred-sravnicima ovc o!Jitelji!

.,.. Trajnica .,.. Od svibnja do srpnja .,.. 50-80 cm

11> Oblljeija podanak tanak; stajlka uspravna, razgranjena, suplja, izbrazdana, gola; Jistovi parno trobrojni

.,.. StaniSte cesto na tlima bogatim hranjivim tvarima u grmlju, UZ ruove Suma. puteva, itd.; prisutan u cijeloj Europi

.,.. Uporaba

37

osSena ili svjeze cvjeta-juca zelen; reumatska oboljenja; samoniklo povree

::s::: Q:: (/)

11> Dvogodisnja 11> Od svibnja do srpnja 11> 60-100 cm

11> Oijeija staijika uspravna, bri-dasta. razgranjena u donjem dijelu; listovi slicni onim od mrkve; dvostruko perasti s na-suprotno prekrizenim uskol isnatim parnim liskama: cvjetovi ijel i ili svjetloruzicasti

11> Staniste rasirena u svjeze gnoje-nim livadama

11> Uporaba zreli plodovi; tegobe s probavnim organima

38

Kim

!

Carum carvi

Listovi i cvjetovi -.

Plodovi lagano pastog oiika sadrze etricno ttlje koje se sasto)t

od karvona koji l daje karak 1' stica miris i drugill djelotvorni~t

sastujaka. ! tjera vjetrove, uiazava grceve te djelttje sekret Jiticno. ove osoine iskorista-vajLt se piotiY osjecaja apultt t sti i drgi tegoba u podrucjtt 7.cltlca i crijcva, pogovo nako konzumiranja masnih jela. Prek1 d se sazvace par plodova kim se pije oparak (1 - 2 cajne zlic ic iz.rvljenih plodoYa/salica, ostaviti da odstoji 5 minuta). Pomocu kit vog ulja mogu se takoler aromati /.1

ati proizvodi od mesa, salame, sit. p

lc t JI/IJI/1 aveolens

'' 111111111 k l)i ljke s mali zelenkasto-bljdim 1 '"' l1tt.1 t lptcna sta koja uspijeva na slanom 1 IH I/ 11 tl 11 oiJalim podcjima i tt Njernackoj

,, 1! 1 1 IHJ t: p 1i$utna. Celer kao pm>rce t "' 11 11 Jll ,. pm.ata blljka. Svi dijelovi blljke "" , 11 1 1 1' 11 11lj t: Ll k se nalaze ll 1 11 ,tpl11l. karvcol i druge sasta- ~~

"1 1 ! - a_gu potice 1 ~ 1 1 k ~4*::

::s:: :::

l' llk l>edrenika 1 1!111'/tlln major

1 1~ , '"' ' ovc l1 iljkc ili njoj 11 111 rlr l rl rt: ikc (mpi:lltc~ /1 1) 1 rrl.r r :r:-1

w ::s::: 0::: ()

.". Jednogodisnja

... Od ljpnja do kolovoza

... 30-60 cm

.". Oblljezja staj ika cvrsta. usprav-na, komapaktna: donjj ljstovi perasti do dvostru-ko perastj. okruglastog ruba; gornj 1 jstovi vise-strlJko perasti, s uskim liskama

.". Staniste vrtna ilj ka. samo povre-rneno prosirena kao podivljala uz smetlista

... Uporaba zreli plodovi: poboljsanje apetita i poticatlje pro-

ave; samoniklo povrce

42

Korijandar Corjadrum sativum Kijandar s ijelirn ili svijetlo r u7.jcastjm cvjevia autoh-ton u Sredozeljt1,

istoco od Alpa uzgaja se vec od raog s:djeg vjjcka. SYjeza iljka ncgodnog

irisa (avodno rnirisi kao stjenice) u plodovia sadrzi jako aroa.ricno

IJJ(t\va kukuta f , 11111111 maculatum t 11 1 ~ 1 l tr tlog mirisa u sebl sadr'l.. i alkaloid koni

11 Pll 1tl l~. l 1 a 7.ivcc. On ponajprijc zat"i u podrucju 11 \ 11

w ~

:: (/)

..,. Jed110 ili dvogodisnja ..,. Od lipnja do rujna ..,. 20100 cm

..,. OIIJezja listovi visesl.ruko perasti,

L l1stova sl lan vrtno111 pers1nu. d strana listova sjaJrla, pri triJanju oslobada neLJgodan mjrjs

..,. Stanlste prO~iren i cest UZ rubove grmova, t1 bl1n1m zajcd nicama, na rusevinama 1 na neobrade11jm poljima

..,. Uporaba svjeza cvjetajuca zelen; sa mo Ll hnmP.npatij i kod povraeanja s proljevom

proiema s proizvod njom mlijeka za dojencad, njje za samoli-jeenje!

44

Divlji persin Aethusa cynapium

U svjezoj iljcj i korjen su polini koji :;tvarajt Lrpak oktJ:-. i i :.:azi,aj crvenilo koze, bolove trbhu, proljev, u s reskim slucajevi ma i

g rceYe s ncsvjesticu m ili zastoj dis-nog sustava. S donje stranc

l istoYa divljeg persi11a nisu jcdina stvar ro kojem ga mozemo razlikovati '

vrrnim pcr~ i n: svaki sti tasti cvijet ima tri prcma dolje okre-

ntJta ovojna listica. Ova aohtona orrov11a ljka nikako I prikladna za

Cvjetov plodovi samolijecenje. lzYorno p od i-jctlo biljke Sredozemlje, sred-

njoj Europi prisuran od broncanog doba.

nplk, aV

w ::s::

:: (/)

IJi> Trajnica IJi> Od lipnja do kolovoza IJi> 50-150 cm

IJi> Oiljezja podanak zadeijan , supalj, podijeljen iznutra poprijeko: listovi s dvo-struko zarezanim sje-decim liskama. s du-gackim, nazuijen im djelovima na kraju

IJi> Stanlste ne tako cesta mocvarna ili vodena t>iljka oko jezera i raka

IJi> Uporaba podanak; samo u homeopatiji kod greva ili zivcanih smetnji; nije za samolijecenje!

46

Trubeljika Cicuta virosa

.Jako djelotvoe sastojke tl ovoj biljci zn pronaci prije s\rega Lt debelom podanku, oni pola sata

. nako konzt1macije mogLt ~ izazvatj povracanje, l''\ u trbuhu, jake grceve i sr 1

izazvanu obamiranjcm disnog sustva. Biljk zbog toga ikada smi-

jcmo uzirati sai bez konzultacije sa lijec ikom. Moguca zamijea s gooljom celera (sliCan miris) ili korjcnom pastaka (slica k), ali zato listOYi biljke viza1o prepoz.atljivi. Malei goolji rnogll

Listovi i cvjetovi plutati zbog koora apujenih zrakom i :t.og toga se kroz \'odt1 krecu kao plutajuce bove. Na k

sti taste cvjeto,,e slijec prije svega osolike rnuhe.

1 jkinja lr lf./.1 media

11 1 pm.r:1 jos od ranog kamenog dol)a i it v r l jc r: moit: st: svttgdjc prOlaCi. Cvjetove

11111 vl t li~ ti ti jeknm cijclt; godine i LL jcdt10j .. ,, lllt~)c rrocvati i do 1 get1er-acija cvjctova.

1 ' 11 111 "IIC I rP protiv Ll ov;.r u misiCima 1 1 1 tll< :k Od (1 Cajna zjJj ( jca isitnjene

1 111 ''' ,, ) Ovu :zahtjc:vnu i ccsto prisntt 11 '""'r r1111 koris titi i kao samoi -1 " 011 ~vjcze

1 l llt ll '''' l1 ll jkC 111 1111 1 l 1 ~ 1ovi. lagao se

j l 1 1111 t ll . t 'l l . ,, i ok.us se l "l l'lll tJitJ C' ~okor od

11'"'"' 1 11 ra rloblja jakn ,, 1 111lltl/'. t l v: za

1 lto 11 1 1 l.t 1 tl .:~. Ui-1 1 1 rr~ll lt: ri jckom

IJ 1, " l11 Listovi i cvjetovi

.". Jednogodisnja

.". Od sijecnja do prosinca

.". 50 -150 cm

.". OIJezJa stajika polegla ili penjaci-ca, cvjetne stapke dlakave; listovi ovalni, zasiljeni, s peteljkama. listovi krosnje duboko razdijeljeni

.". Stanlste jako cesta na propusnim tlima ogatim hranjivim tvarima; u vrtovima, na poljima i ispod grmova u parkovima

.". Uporaba

47

svjeza cvjetajua zelen; samo u homeopatiji kod reumatskih tegoba; kao samoniklo povrce

.,. Trajnica

.,. Od lipnja do rujna

.,. 30-80 cm

.,. OI)ezja $tjika uspravna, ne-razgranjena, podzemnl izdanci: listovi duguljasti, nasuptrotni

... Stanlite prisutna na sred nje su him propusnim tl ima, na branama i obalama rije-ka; jako dekorativna u vrtu

.,. Uporaba podanak; samo u homeopatiji kod preh lada i depresija

48

Obicna sapunika Saponaria officinalis u korijenu blljke s ijelim ili lagano zica5tim cv ovima mogu Re pronaCi saponini, kojima i l) ljka doblla ime, te koji isto kau i sapun imaju anti baktcrijsko djelovanje. Izmljeveno korijenje

sapunike vcc u dalekoj proslosti slublo ka ~ sredstvo za pranje. Saponini

razrjeduju gustu sluz i poticu isk . ljavanje, njihova ljckovita djelot vornost se koristi u sredstvima za

ublazavanje kaslja i kod kat bronhija. od sapunike ( cajna zliica usi tnjenog i

osuseno~ korijena/salica, r staviti hladno i ostaviti da

odstoji nekoliko sati, tek o11da 1 ' uhati i iscijediti) se kod kaslja sm piti najvisc dva puta dnevno i .:

Listovi i predugo. Biljka prcporucljiva -; .. vrt u kojem se uzgaja divlje cvij

kllrolist, trolistica, gorka trava lt ll} '.llltiJes trifoliata

li l )k l, vrcmena ko.ristila 1 1 v> iv vruCice iako lo 1 1 V.trl kojc.: ju

1 1111 Cork i trolist t ljil 11.1 c l10~a s gorkim tl 1 ~ " ' ' ~.: koristi ::

11 '"' ' . 1p c: ri1 i puboljsa-''1 Jl l oi ll,l\'\ l l p rirodi

1~ 1 l'll " zhog t is-li t t llli lill a i 11 crvc::noj

111 1 ~1 it co1l1 l>iljaka. lz 1 1 11 l .. li J kLI se ne smije ''~ pll,tl l tu 1 irocl i. Got'ki trolisc

t ' 1 ~ 1 111 k. mocvarna biljka tl 1! ' .11 1 ~~" ''""Jctog jczcrca u vr

1 ~1111 111 11 1 1'111111 ~ pro izvodima za 1 1 ' 1' 11 .1 1. I J:orkog 1 rolista

Listovi 1 cvjetovi

jll111jt lljiiJI 1of ~o1l zc.:I LICan iJl [ probavnih SCtnji . 1 ,.,,, 11 .1 Ji," .1 i ~ i1 11j c.:i l1 lisrova, pomijesani s 1"' 1111111 1111 " 11 t1 om jc.:rtt 1 :1 /Salica, ostaviti da 1 I 11 11111 11 .1).

--1 :::0

r

--1 (")

.... Trajnica ..,.. Od svi bnja do li pnja .... 20-30 cm

..,. OIJezja listo\i, tri komada, liske s cjelim rubom, duguljaste, gole vecinom okrenute prema gore

..,. Staniste rijetko prisutan i ne u sku pinama uz ru bove presusu jucih jezera, u livadama na

movarnom tlu, u movari; zasticena iljka

.... Uporaba

49

svjezi ili osu5eni listovi; slab apetit, probavne smetnje

w > w

z

:

111> Trajnica penjacica 11> O 2-4m

111> Oiljezja listovi peterolapi razlici ti h duzina, sred nji znat-no veci od nazujenih, cekinjavih rubnih

11> Staniste u grmovitim mjestima; uz ogrDdc ili umarl Uporaba podanak; samo u homeopatij i kod reu-matski h tegoba; nije za sa molijecenje!

50

Bijeli ljustac Bryonia alba ijcli ljustac za razliku od crvenng ljustca ijt: precesta jedoodona vrsta. Od srpnja nosi mat l' '" plodove vc:: liCine graEka i jako \g okusa koji sadrzc tritcrpeske glikozide koji i:Gazivaju jako nad razivanje probavnih organa, pnprace11o s prulr vom i povracanje. Mcdicinski se u homcnpatiji kuristi samo podanak. U antici su se pripravci od od podanka upotrc:javali kao jak laksativ. Biljka istO kao i njoj srodni dvodoni crvenj ljusrac niposto nijc p rikladna za samo-lijccenje. Zeknkasr.o bljele cvjetove vcci-nom oprasujt kukci.

Lislovi i cvjeto11 .

lt ilclljkc (Niabljika, lisrovi) sadrzc:: -~''' 1 mok koji za razliku od oicnc _, . ,,.,,, 1 1111\ IJik t: tljc ltljtl na tanko I~"\ii) 1 j.c l '' l . ck ~a ti ~11o. Biljka s''a. Rasruci izdanak biljke oko svo-111" '' ' . 11 k r :i.t'C

> ({)

-,

: >

111> Zimzeleni patuljasti grm 111> Od svibnja do lipnja ... 20-60

111> Oblljezja staijj ke polegle hvata-ju korijen; listovi koznati , odozdo s mrezastim nitjma i bez tamnih tocki

111> Staniste rijetko u prorijeden im smrekovim sumama, pasnjacima s patulja-stjm grmljem u brdima u Skandinaviji; zastjcena

iljka 111> Uporaba

osuseni listovi; infekcjje mokracnih putova

52

Medvjetka, uva Arctostaphylos uva-ursi McdYjet.ka s l jca brusicj, razlikujemo ih jt: r

lisyjma odozdo nemaju prisutne mrlje, gla\ 1 1 aktivna tvar iljke bakteriostaticki djelujuci gbl

zbl arbutin. Pripravci se zbog ; , 11 od o.adraziyaja bubrcga sll1zi t '

ne trcbali koristiti dze vrcmcna, tijekom trudnoce IJr ' ' se trebalo izbjegavati. Biljktl

takoder sjeli prikuplja1 i sami ~

1 ~ 1 1lu i 11 opa n~kc alkaloide (pr ijc svcga hios-'" '" Nk t' i ''' l : e m i i acropin) koji izazivajtl grceve

t "''1111111 1\ ;t j :.tk nije pr ik i ~L

w (.)

z '(.)

~ 0...

.". Jednogodjsnja

.". Od Jjpnja do kolovoza

.". 20-80 cm

.". Oblljezja staijjka uspravna, raz-granjena; Jjstovj spjralnj,

nazuijen s ravnj m rubom, lagano dlakavj

.". Staniste jako cesta u i lj n jm za-jednjcama poljima, u vrtovjma na padjnama: porjjeklom jz Sredozem-lja, danas prisutna u cjjelom svjjetu

.". Uporaba svjeza cvjetajuca zelen; napadajj vrtoglavjce, glavobolja grcevj

54

Crna pomocnica Solanum jgrum Zclci djclovi iljke i mat crni plodovi sadrze sa 11 1 , manjc koliCine alkaJoida. Vjerojatno postoje razliL ' , geografske vrste s razliCitom kolicinom aktiv i h tvari. Biljka u sjevernoj Americi dLtgo vremcna

zgajana kao boblcasto voce, na Kreti se i danasje vrijee koristi kao povrce. Bilrl "

Cvjet.ovj. listovi plodovi

zbog zablljeienih slucajeva trovat ' l' ipak nc rrcbalo jesti u

gri koliCini. Ptice na pocetkll z], kasije zute i 11: kraj crne plodove jedu bez ikak

vih egativih posljedica. Homeopatska edici t pripravke korisri kocl tegoba slicnih migre tll ' napadaja vtoglavice.

111kovina \,,," , opulus . t", 1 \lc lll p lodovi (kost-

1 ) IMV Ija jll SC iz h1alih tttll '' jl l 1 cvjc rova. lako al t l ~tj l l p 1 v l ano. plo-

1 " I,IIIO Oti"O''fli i 1\1 J;tko povracaje

.. ,. ,, 1 1 ol!:tvni l1 organa. pt .lll llt ll il preostale

1

1 \ t l lickom zime cak i lt 1i1 jc-1 lio or1da kada n

ilt l1vtl t lane. Hoeopatska 11, lill k rvari iz kore upot-II IVI 111 1 1l\ l azavaje grceva.

1 tljl ,, ~tiJt pr i k l ad a za :;amoli-lljl H11i1ni cvjetovi upadljivo Sl1 , 1111 1 ~ l tt :i.c za l isekata ~ Jli!JII ttl1t l jll ,

Listovi i cvjetovi

;:s::: N ;:s::: :::0 < z ()

1

.,. Listopadni grm

.,. Od svibnja do lipnja

.. 1- m

.,. OII]ezja listovi nasuprotni, trolapi ili peterolapi, nejednako

nazujeni ili vijugavi, odozdo samo slabo dlaka vi; petelj ke 1 istova sa ze-lenim zlijezdama

.,. Stanlste ljka uspjeva u polusjen i na svjezim tlima ogtim h ranjivi m tvarima u grmovi tim mjestima na adama ili naplavinama uz tekucice i u zivicama

.. Uporaba

55

svjeza kora; samo u homeopatiji, propisano od lijecnika kod zenskih tegoba; nije za samolijecenje!

UJ ()

z > 0:::: :::s:::

N

:::s:::

~ Grm ili drvo ~ Lipanj ~ 7-10 m

~ OIIJezja listovi nasuprotni, nepar-no perasti, 5 liski nejed-nake velicine; peteljke plodova crvene u vrijeme rrelosti plodova

lt> StaniSte 'asirena cesta tl ima )Ogatim hranjivim tvari-11a uz ru bove suma, uz )Uteve ili u grmovitim 11jestima

lt> Uporaba usen i cvjetovi azge; :>lodovi kao samoniklo voce; potice znojenje kod prehlade

56

Crna bazga, zova Sambucus igra Cvjctovi sa(1rzc flavonoide, etericno l i trijeslo vinc. Oparak (2 cajne zliCice cvjetoYa 1 salica) z.as

lalen tnedo pije se vrc i pouzda kucl1i lijck kod prelada s vrucico. Hoeopatski pripravci

iljk koristc -a slican i , korll kao laksati\r. S i vrijedno su divlje voce bogato vicamiima. Koriste se za spravljanje vocno~ soka, vina od zove, zelea, armelada ili kompota. Cvjetovi se mog prepcCi 11 tijcsru za palacinjke. Grm jako prepott1cljiv za kLLcni vrt.

Li~tovi i cvjetovi

l~elovinat apta 1111lmcus ebulus

'""' ,tve l iJ..: s l ice 1 11 l lt lll lt;l ;r.~

(.) z >

:: ~ N

~

"" Trajnica .... Od ozujka do travnja "" 7-10 m

"" OIJezja podana k puzav; 1 istovi prizemn , dlanasto pera-sti; sest do sedam latica

"" staniste jako cesta rasirena na humusnim tljma boga-tim hranjivjm tvarjma u bjelogorjcnjm sumama grmovitjm mjestjma

"" Uporaba svjeza zelen prije cvat-nje, samo u homeopatjjj

prjje svega kod zenskih tegoba; njje za samolj-jecenje!

58

Sumarica, sasa nemorosa Biljka se cesto pojav]jtijC u veliki koliCinama i jedan od ajpo:i:natijih vjesnika proljeca. Njei i:t.n utra cisto hijeli, '\ i:i:vaa cesto pla,rkasto -ljuhicasti cvjetuvi imaju dugacku petcljku i izbljaju iz iz trodjelnog pazllska vrs-nih prsljeastih listova. Svjeii zelei dijelovi biljke sadrze otrovni alkaloid aetnonin, or.rovan i za Ljstovi cvp ,,, zivotinje, 110 ipak se unistava kod susenja. Stilaj c se nekad upotrejavala kod brohitisa i tegoba s zglobovima, no blljka ipak nijc prikladna za sl jecenje. Homeopatski pripravci nadrazjuce djelo vanje na slzice iskoristavajtl kod n te~u l1. 1 maternice.

1 tev kamilica f /, '""'milla recutita

1 ~ 1 ~1 ' ' ' 111cd u domaci m ljck()viti biljt:ro 11 , 1111v 11i'l. p1t:pOICljivih primjt:na: oparak (2

1 lt lt 1 :;ii < (")< ;

1

.". Jednogodisnja

.". Od svibnja do kolovoza

.". 20-50 cm

.". Oiljelja stajika uspravna, raz-granjena. gola; glavice cvjetova iznutra suplje, izvana s jeli t11 prema van okrenutim srcolikim, izn utra s zutim sjedecim laticama na pi:>Castoj osi

.". Stanlste veclnom u veli~om broju prisutna na sv. ezim ruse-vinama i rubo~ima polja, preferira otvorena tla boga-ta hranjivim Mrima

.". Uporaba

59

osusene glavice cvjetova; kod grceva ili upala

>() > 4:

_ (9

..,. Trajnica

..,. Od srpnja do kolovoza 11> 10-40 cm

..,. OIIjezja glavice cvjetova ispunje-ne srikom, s ijel im i zutim sjedecim laticama na ploastoj osi, esto kao lltivlrana iljka u prikrivenim oicima samo s bijelim srcolikim laticama

..,. Stanlste porijeklom iz JUgozapad-ne Europe; veci n srecemo u uzga)alistima, rijetko kao podivljala

ljka u ljnim zajedni-cama

..,. Uporaba osusene glavice cvjet-ova; kod greva ili u la

60

Rimska kamilica Chamaemelum noblle Samo slabo izboccne glavice cvjetuva u sporecl l pravom kamilicum izgledaju jaku ravne i osim ~ lih aktivnih tvari sadrze u medicini jak.u cijenjcn

kaazulen. Biljka za razliku od pravc kamH icc Yikgodisnja ljka i zato i puno ] za uzga1a rc zlg toga u Lradicionalnnm seosko YrtLr r :r

sadena. Od cvjctova pripravlj:r " ~, uparak (1 - 2 cajnc ~'11 ~ffj ~ ~l icice/Salica) koji se_l1P011

\ ~ !Java :r.a prevenavno 1Spm111 ~ ~' . proriv infekcija u ustima ~ .~ -k- ' i drijelu ] kao porjcaj r

-}

at l lcica 11, 11/ pt>rcis

Jl" 11.11 .1 podrujima s agom zimom tije , 111 l1 f',Ot l

)11> Trajnica )11> Od lipnja do listopada )11> 5-15 cm

)11> Oijeija sta/jika uspravna, vrsta, nerazgranjena j/i razgranjena; listovi spi-ralni, rub jzduzen, dvo-struko ilj trostruko ureza-ni uski lapovi

)11> Staniste jako rasprostranjena i cesto prjsutna na pas-njacjma bogatjm hranjj-vim tvarima, na neoradenom zemlj istu, uz rubove puteva, uz obale na kosinama

)11> Uporaba osusena cvjetajuca zelen cvatovi; /jstovj kao samoniklo povrce; tegobe u podrucju zeluca crijeva

62

Obicni stolisnik, hajducka ' ' ' \''-' Achillea millefolium

Listovj cvjetovi

Ravne glavice cvjetova s l 1 jezicastim i ~ackasrim sjc< lc.

camanaplocastoj osi pri 11 1J.Ic .. lagano neugodnog miJi:-;:t. 11 tog mirisa etericno uljc ~ 1 1 .. , terpenima (pinen, s 11 . 1 for, born ilacetat) koji d jc l11 p 1 cajno na ap etit, stimuli :t JII nastanak i otjccanjc 'l.l1 l' i. 11 izluCivanje mokracc. {)( / prolema s probavom ttp< 11 1 ljava se oparak (2 cajn

,,,,, l , el < ()<

; 1

IJI> Trajnica IJI> Od lipnja do kolovoza IJI> 25-60 cm

IJI> Oblljeija staijika uspravna, grmovi-to razgranjena; listovi spi-ralni, dvostruko ili trostru-ko urezani lapovi s uskim elipticnim krajem listova; glavice cvjetova sirine do 2,5 cm; aromatinog miri-sa

IJI> Stanlste porijeklom iz istonog Sre-dozemlja; u srednjoj Europi u vrtu povremeno kao divlja iljka

IJI> Uporaba

63

cvjetajuca zelen ili glavjce cvjetova; ze nske tegobe, smetnje u podrucju zeluca i crijeva

z

tftJt lvt t l111 clicc sadrze srcane glikozide (karde-} L.r,ll :> iJ tlpo t rejavaj - samo na preporuku ~ u 1 11 ~o10vi 11 pripravcima gdje koliCina

Rlli 1\'11 1 1 r; 1:11.l aidizirana- kod slabosti srca, kro-~~~ 11ltrt' r 1 : i drugih raznih tegoba krvo-

ll i11FII j1111 Ski pripravci durdicu takoder u.pot-& l Lo1 l /, lvcanihsetnjisrca.

Listovi plodovj

'--

'--)> z

IJio' Trajnica IJio' Od svibnja do lipnja IJio' 10-30 cm

IJio' Oblljezja listovi prjzemnj, vecinom samo dva lista u paru, sjroko ovalni, s rubom, jzbrazdani duzjni; cvjet-ovj aromaticnog mirisa

IJio' Staniste vecinom u skupjnama u hladnovjtim bjelogoricnim sumama bogatim humu-som; jako rasprostranjena u Europi i sjevernoj Amerj-ci; takoder kao ukrasna vrtna ljka

IJio' Uporaba

65

listovi cvatovi; slabost srcanog misica; nije za samol jjecenje!

... Trajnica

... Od svibnja do lipnja

... 10-20 cm

..,.. Obltjezja listovi prizemni, pojavlju-ju se tek u jesen; usko linearni sa svijetlom sredisnjom zilom, latice sa zelenom sredisnjom zilom

..,.. Stanlste preferira propusna i duboka tla bogata hranji-vim tvarima; vinogorje, grmovi, obradena polja

... Uporaba listovi i lukovice; nekad u narodnoj medicini kod srcanih tegoba

66

Pticje mlijeko Ornithogalum umbellatum U Sredozemlju autohna, u Nje-mackoj udomacena ili iz vrta podi-vljala vrsta od koje najcesCi pred-stavnik pticje mlijeko, u svim dije-lovima iljke sadr7.i iste srcane gli-koz ide (kardenolide) kao l:urdica. Danas se fitomedicinski vise ne

upotreljavaju zbog postojanja dje-lotvornijih sastavnih tvari u drugim blljkama. N eoblcne su zelene uz-duzne pruge na vanjskoj strani cvjetova. Slicne tvorevine mrlja s ohicnom klorofilom na Cisto bljeloj boji mogu se pronaCi kod visiabc i proljetnog drijemovca.

Listovi, cvjclo\ lukovic

rl 1111 11 ljc s 1 i i n d jelotVorni l ltljc l o IL1ka iz kojeg se proiz-

111 1 v lt i li cio s tipicim mirisom r 1111. ,, ( ) sc u tijelu 1111)t "t lt llc spojeve s djclo-

''' llt "H'H it1il11 miris()m. Anti-' r IJ \ tl tl VIJ )Sf va i pOticanje pr0-

1 ~ 1111 /t l , tv .t se vec od davnina. 11 1v1 1l bl jclog luka mogu se

t '' il l / 111111 orovim priprav-1 11 .. , pv c. ntivno koriste pro-1 "~.'. k 1 v 1, rlaka i arteroskleroze.

' ,,, , ,, " ' " 1 cinja ccsnjaka zaCin '' . llt . t~ c i l . pripravljena od

1 1\ 111111 .. l)i jc log luka uspjesno se 111 lll t . t l l i'. ll':i limuom ili

Listovi, cvjetovi i lukovica

'--

'--):> z

Jll> Trajnica Jll> Od lipnja do kolovoza .. 2Q-60

Jll> Oblljezja /ukovica podjeljena u vise cesnjeva, iz srednjeg raste

staijika, ostali cesnjevi cine reznjeve cesnjaka; listovi plosnati, dugacki 2 -

siroki do 30 Jll> Stanlste

stara kultivirana blljka iz centralne Azije; u srednjoj Europi s kao jednogo-disnja ljka u vrtu

Jll> Uporaba

67

reznjevi cesnjaka; slab apetit, smetnje u crijevima, arteroskleroza; zacinska

iljka

z

rl ceinerika 1 ~ 1111111 albuin

''''''' ' v ra jcdna od najrasprostra-flllt jr- ll t :t cki autol1tonih otrovnih

, k 1 1 'l,i vocinje na ispasi uvijek izb-\ , 11 1 'tll l'i~ i alkaloide proveratrin i t t lll ~~~! t lrasticno snizavaju tlak i

lt.l i. t t j ~ lu znice . Biljka se danas ~~ o\Jtt c l > ljava zbog nemoguceg

ut t lo% iranja. Izmljeveni poda-1' ltlrt vrr jt' iH

1- z :::)

.... Trajnica

..,. Od sijecnja do ozujka

..,. 10-20 cm

..,. OIJezja listovi plavkasto-zeleni, linearni, sjroki do 4 mm, iz svake lukovice 2 ljsta; cvjetovi pojedjnacni, vjse

lagano objesenim stajikama

..,. Staniste na vlaznjm propusnjm tlima u rijetkim bjelogo-rjcnim sumama na adama ili naplavjnama uz tekucice; cesto kao ukrasna vrtna biljka kao podivljala iz vrta; zastjcena iljka!

..,. Uporaba svjeze cvjetajuca iljka; samo u homeopatijj kod srcanjh tegoba; za samol jjecenje!

70

Visibaba Galanthus nivalis Svi dijelovi visiabe sadrze nekoliko alkaloi (l.t 1 ,, probavnim organima izazivaju jake reakcijt::. < ), otrovna biljka nijt:: prikladna za samolijecenjc < ovi se sastoje od tri vanjskc strsece latice i rri ''1 . , krace unutrasnje latice s jako zclenom mrljo111 .. 1

oblcnog klorofila. Prvi sakupl ,.11' nektara i peludi biljku u svj

1 11 r 11 ,, , , rct;va, pro-' '"11111 rai . Biljka zbog tllr jltJk l.l tl na za samoli-

1 ' " ~

UJ >()

..,_ Jednogodisnja

..,_ Od srpnja do rujna

..,_ 20-30 cm

..,_ OIJezja stajika uspravna, raz-granjena, suplja, gola; listovi nasuprotni, sasta-vljeni, svijetlozeleni; cvjetovi usnati, zuto-bijeli ili svjetloruzicasti; jako aromaticnog mirisa

..,_ Staniste stara kultivirana ljka iz jugozapadne Azije; jako osjetljiva na hladnocu, zbog toga ne postaje divlja; uzgaja se i kao vrsta s crvenim listovima

..,_ Uporaba svjeza zelen, listovi ili mladice; probavni organi; zacinska iljka

72

Bosiljak Ocimum basilicum Etericno uljc bosiljka osim ostalih komponenata sadrzi i najvazniji sastojak metilkavikol koji karakteristicnog mirisa, potice vjetrove i izlCivanje sekreta, te t ime potice probavu. lijek blljku koristimo kod smetnji u zelucu i crijevima. u omeopatij i su sl.icna podrucja uporabe. U kulinarst- 1 , . vu svjezu ze1en koristimo uz rajCicu, testenin u, riu i juhu. Aroma pri susenju nestaje skoro u potpunosti, no mozc :. dobro konzervirati u zacinskoj blljnoj soli ilt 111 1 likerima. Bosiljak mozemo lako uzgajati u lott' na prozorskoj dasci, n o ipak treba pripaz i1 i 11.1 osjetljivosr biljke na bladnocu.

11

l~njak, pCelinja ljubica, melisa

1 111 "'' ttiJt: jakog mirisa u listovima maticnjaka l\ 1 komponenata sadrzi i citronelai i citrol,

11 l11 ""' 11 Ltj ucc, potice vjetrove i opusta grceve. 111 lllrk pto ltv ocsanice, glavobolje

,., , p1ol):evoil1 organa koristi t ! . tl ( 2 cajne zlicice isitnje-

\1 11 III V. I I~>. I I ica ostaviti da odstoji litllllll .l) l l kulinarstvu se s ne-ltL 11 ~ 11 v: z poboljsati okus

~ 1 " 1l .tt.1. :;ira, jogua, razliCitih 1 ~ 111 ! \.1, ~t: lt:a i vocnih deserta.

tt 1 11\,ll t l jak a jt sastojak veli-I IIIIJ ~ lt1Jt1il1 likcra pripravljenih

- ''''""t,llll tt)a. Pccle i leptiri blljku 1 11\ll p.ttl ljivo cesto.

Listovj cvjetovj

(/) z )> ()<

1

..,.. Trajnica ..,.. Od lipnja do kolovoza ..,.. 40-70cm

..,.. OIJezja staijjka uspravna, brjda-sta, vecinom nerazgranje-na; ljstovj ovalnj, nazujenj, s peteljkama; cvjetovj

ijeli, u skupinama u pa-zuscjma ljstova; jako jak miris ljmuna

..,.. Stanlite porijeklom jz istocnog Sre-dozemlja; samo kao vrtna

iljka, jako rijetko kao podi-vljala

..,.. Uporaba

73

svjezj ili osuseni listovi; smetnje u zelucu crjje-vjma; aromaterapija: zacjnska biljka

'

w ()

~ .. o l1 ,,~ c l t:.: t i c o ulje s origanolom, ttH I, ll bl l1 t:.: 110m i d rugim tvarima.

111 1 11 1 icajno djelovan je na IV t J!ICII)IIV11i sokova

1111 1 v 1 r.,. i'.a poticaje apetita i IH ~ ll t 1r 1:ol)a t l podrucju zeluca i

t ' ' \ H 1J: kaLI i za razrijedi-nlll 1 kc l pi suog kaslja i

1 11111 111 ;1 t~tv lt1 "' 111 c l1ala blti prcvelika

L.,l lt 1 1 :; :rl1inea u biljci. 111,. l.fl tf1 a kojescsastoje od

'1 11 1, t \III [Jitna., timarina, 1 l tlt v l jt'i4 p

..,.. Jednogodisnja

..,.. Od lipnja do rujna

..,.. -90m

..,.. Oblljeija stajika uspravna, bri-dasta, grmovito razgran-jena; listovi duguljasto ovalni, s grublm udub-ljenjlma, odozdo gusto sivo pustenasti; cvjetovi zuckasto-bijeli do plavka-sti, sa savijenim vrskom vjenbla

..,.. Staniste porijeklom izjugoistocne Europe, u srednjem vije-ku cesto uzgajana u vrtovima, kao podivljala

iljka; relativno nestalna u iljnim zajednicama

..,.. Uporaba svjeza ili osusena zelen; oboljenja prehlade, proljev

76

metvica Nepeta cataria Biljka ugodnog mirjsa, koji pods-jeca na miris limuna (ovisi vrsti) nekada se u narodnoj medicini upot-

reljavala na slican nacin kao maticnjak. Kod kaslja, bronhitisa, tegoba crijeva i nesanice uzroko-

vae zivcanoscu upotreljava se oparak ( 1- 2 cajne zlicice isitn-jcnc zelni/salica, ostaviti da odstoji 10 minuta). Lagani miris limuna dje-luje privlacno i na macke, to objasn java i ime iljke. met-vica preporucljiva za biljni vrt zbog dugog vremena cvatnje i jer medonosna biljka za pcele, bumbare i leptire. Mozemo usporediti sa svjetloplavim cvjetovima vrtnih hrida.

Listovi i CVit l

11 11 l l ljkc u narodnoj medicini s vjerojatno t1l1l111m ltl jzg.ledom cvjetova: jako zuta mrlja na

1 H~ i ll 1 fi 11

z UJ 1--() UJ

~

~ Listopadno drvo ~ Od svibnja do lipnja ~ doOm

~ OIJezja krosnja visoka i u oiiku luka; kora crno-smeda, s gustim ljuskama; listovi nasuprotni, dlanasto podjeljeni; cvjetovi brojni u uspravnim grozdovima sa zutom ili crvenom pjegom ~ Stanlste

porijeklom iz balkanskih brdskih suma; udomacio se sjeverno od Alpa i cesto se uzgaja ~ Uporaba

zrno sjemena (divlji kesten); oboljenja krvnih zila

78

Divlji kesten Aesculus hippocastanum Svjeze sjemenke (plodovi) sadrzavaju sapoir 1 11 1 vonske glikozide. Ekstrakti se upotreljavajtr \.. raznih oboljenja krvnih zila kao sto su prosirc 11 vene, upale vena i hemeroidi, te preventivr 1 tromboze i smetnji prokrvljenosti. Za to posrop veliki broj gotovih preparata na trzistLJ. Slic c.: primjcnc mogu se naci i u homeopatiji. Za \' 1 ,

menu uporabu kod kuce prepu11 11 sc casa suhog ijelog vina pomijt:s.l

vrskom noza sjemenki u prahll 1'

Plod sa sjemenkom

paratc od divljeg kestea s1 11 jemo koristiti duzi vremek 1 period bcz nadzora i konztJ 1 r .1 lijecnikom. Lijepo sjajeci di vlp

kesten najvece zrno sjemc11 .1 Njemackoj.

CJHOpaS t llr 11lllonium majus

Zuti sok sadrzi razliCite alka-loide djelotvorne za

ulazavanje grceva i pro-tiv bolova, koriste se u raznim gotovim pripravcima i u

homeopatiji kod grceva u podrucju proba-vnih organa. U narodnoj

medicini poznata Vll vJPiovi ( navodno) djelotvornost

kod uklanjanja bradavica. 1" ' ' 1111.1 r izaziva nadrazivanje sluznicc,

1 tll\t ~~-.oh t: ragiraju i na vanjski kontakt. Biljka 1 '1 '" ' '' ' Trajnica IJII> Od svibnja do rujna IJII> 30-80cm

IJII> Oblljeija staijika uspravna, vunen asto dlakava; listovi spiral-ni, s izrazenim lapovima do perasti, odozdo plavkasto-zeleni; u svim djelovima prisutan zlatnozuti mlijecni sok

IJII> Stanlste cesto na tlima bogatim dusikom na strminama, uz zidine, ograde i grmovitim mjestima

IJII> Uporaba

79

cvjetajuca zelen, korijen; samo u oiiku gotovih lje-kovitih pripravaka kod grceva; nije za samolijecenje!

llJo Jednogodisnja llJo Od travnja do lipnja ... 20-80

llJo OIIjezja stajika uspravna, skoro gola; listovi spiralni, s

gruim dlakama, u do-njem dijelu lirasti s velik im lapovima na kraju, dalje prema vrhu skoro razdijeljeni, ocvjecje vise razmaknuto

llJo Staniste cesto na otvorenim tlima bogatim hranjivim tvari-ma; polja, neobradena zemlja, vrtovi; iljka dobro uspijeva u izini ljudi ~ Uporaba

listovi, sjemenke; proba-vni organi; zacinska

iljka

80

Divlja gorusica Sinapis arvensis U nadzemnim dijetovima biljke prisutni su gliko:tid i gorusicinog ulja ljutog okusa i karakteristinog mirisa. U danasnje vrijeme druge vrste gorusice imaju puno jacu ljckovitu vrijednost, od divlje gorusice se povremeno kori-ste m1adi listovi pikantnc arome. Koriste se prijesni i sitno isjcckani kao dodatak za salate, jela od sira, omlete ili sir zacinjen iljkama. Od izmljevenih ili izmrvljenih svjezih sjemenki zajedno sa malo soli, maslinovog ulja, meda i vinskog octa moze se spraviti jako lagi zaCinski senf. Cvjetove bogate nektarom posjccuje veliki broj insekata, prije svcga mali leptiri i kornjasi. /

.,

Listovi i cvjetovi

Bijela gorusica Sinapis alba Ereri cno ulje iljke sadzi jako lagi gJikozid go.rusiCinog ulja sinalin. Sinalin potice apetit i dje-1 uje protiv upala, te osoblne se u lijekovima pretezno koristc za unutarnju primjenu. U homeopatiji se upotrejavaju i kod Alavobolje i katara gornjih disnih puteva. Od zuckastih sjemenki gorusicc zajedno s drugim sastojcima moze se pripre-miti senf agog okusa. Za to se cesto koristi most. Ljutc vrsre senfa osim kajenskog papra i hrena sadrze i vecu kolicinu crne gorusice.

Llistovi, cvjetovi i plodovi

.". Jednogodisnja

... Od lipnja do kolovoza

... 30-60

.". ObiiJezJa stajika uspravna, raz-granjena, cekinjasto dlaka-va; listovi spiralni, s izrazenimn lapovima, odozgo tamnozeleni, otr rasla cvrstim dlakama; cvjetovi zlatnozut.i; komus-ka cekinjava, izbocena

.". Staniste stara kultivirana blljka iz istocnog Sredozemlja; vecinom samo u u vrtu ili uzgajana na poljima

..,. Uporaba

81.

sjemenke; probavni organij zacinska iljka

..,. Jednogodisnja

... Od l ipnja do rujna

... 30-100 cm

..,. OIIJezJa stajika uspravna, jako razgranjena, izbrazdana

duzini; listovi spiralni, zeleni, donji lirasti s veli-kim gornjim lapovima, gornji listovi sastavljeni; cvjetovi svjetlo.Zuti; ko-muska priljujena

..,. Staniste stara kultivirana ljka iz Sredozemlja; ponekad iz uzgajalista postane div-lja na obalama rijeka

... Uporaba sjemenke; probavni organi, smetnje prokrv-ljenosti; zacinska ljka

82

Crna gorusica Brassica nigra Glavni sastojak gHkozid gorusiCina ulja sinigrin jako ljog okusa. Medi-cinski se koristi izvana i prema uputi lijecn ika kao flaster za poticanje prokrvljenosti, kao kasasti olog ili gotava krema za opekline. - \] . . meopatija aktivne tvari gorusice .... ~~ preporucuje za unutarnju ~ r~ primjenu protiv napadaja vr- ; 9" toglavice i kolika p robavnih ~ -organa. Za spravljanje senfa potrebno 50 grama sjemenki Listovi i cvjetovi gorusicc, izmrvi ih se u malo vinskog octa, pomijesa s 1 cajnc zHCice meda, ma-lo soli i maslinovog ulja i mijesa se dok ne postane gusta ka.Sa. Okus se uazava dodatkom l ili di-vlje gorusice. Biljka vrlo prikladna za uzgajanje u vrtu.

Petoprsta, srcenjak Potentilla erecta

Podanak blljke sadrzi katehinske trijesJovine koje kod skladistenja po-stepeno prelaze u crvenu

. Protiv oboljenja sluznice, usta i grla, nadrazene sluznice zeluca i crijevnih tegoba s proljevom koriste se gotavi pripravci ili pripravak u prahu natop1jen u suhom crnom vinu (1 cajna zlicica / casa). Pripravak ne t rebao blti predugo skladisten. Podanak se nekada koristio i kao za tkanine.

Listovi i cvjetovi

~ Trajnica ~ Od svibnja do kolovoza ~ 10-40 cm

~ OI)ez)a podanak pri rezanju posta-je crven; stajika polegla ili penjacica; listovi, tri prizemna, pet dlanasto perastih na stajici; cvjet-ovi vecinom cetiri komada ~ Stanlste

prosirena na kiselom tlu s malom kolicinom hranjivih tvari, u suhoj travi, mocvar-nim livadama i prorijede-nim sumama ~ Uporaba

podanak; proljev i obo-ljenja sluznica

83

UJ >N => 0:::

.". Trajnica

.". Od svibnja do rujna

... 10-30

.". OIJezja podanakjak, drvenast; stajika uspravna ili uzdignuta; listovi s du-gim peteljkama, trolapi do devetolapi, rub okruglast, goli ili dlakavi; cvjetovi zuckasti, samo s caskom, bez ocvjecja; bogati oicima

.". Staniste prosirena na vlaznim livadama i ljnim zajed-nicama oko izvora, grmo-vitim mjestima i uz rubo-ve suma, prije svega u brdima

.". Uporaba cvjetajuca zelen; proba-vni organi, zenske tegobe

84

Gospin plaSt, virak, obiena vrkuta Alchemilla xanthochlora Gospin plast sadrzi ijeslovine, malo etericnog ulja, tra-gove salicilne kiseline i druge tvari. U narod-noj medicini i kod spravljanja lijekova koliCina trijesJovina prije svega se koristi kod zeluanih i crijev-nih bolesti, kod tegoba s menstruacijom i tegoba tije- Listovi i cvjetovi kom klimakterija. kucni lijek preporucuje se oparak (2 cajne zlicice/salica, ostaviti da odstoji 15 minuta). Mali cvjetovi otvoreni su cijelo vrijemc (i danju i nocu) i nadlijece ih veJiki broj insekata. Sje-menke kod gospinog plasta nastaju bez oprasivanja.

Vrtna rutvica Ruta graveolens Etericno l biljke sadrzi pinen, limonen, cineol i brojne drge sastojke. Medicinski se koristi . : ~~ ., .. ,, .,@, g~ ~ ~- l,i gotovim preparatima i na pre- ff ;,t ".

rk lijecnika kod oboljenja ~\-)! . .t\ , . .:... vena, artcroskleroze, krvarenja ~.t.:~\~. ~))i~ nosa i mreznice, te kod men- Ci1. {f>tlJ ~W; ~tj;.":g stralnih tegoba. Biljka OtrO- ~ ..... , ~ ~)~.1 r vna veCim dozama i zbog toga -... '11} ~ nije prikladna za samolijecenje. Ne- ~ kad se koristila u mirisnim vreCicama za tjeranje moljaca iz ormara. Lijepa bllj- ka g prirodni v ili vrt za uzgajanje zeleni, jer cvjetove bogate nektarom s veliki broj in-sekata. Listovi i cvjetovi

..,. Trajnica

..,. Od lipnja do listopada

..,. 30-70 cm

..,. Oijezja stajika uspravna, raz-granjena, pri tlu lagano drvenasta; listovi spiralni, visestruko perasti, plavka-sto-zeleni, goli; cvjetovi; postranicnih pet, gornjih cvjetova sest

..,. Staniste stara sredozemna kultivira-na iljka; samo u iljnom vrtu, jako rijetko kao divlja iljka

..,. Uporaba

85

zelen ili listovi; krvozilni sistem; nije za samolijecenjel

..". Trajnica

..". Od travnja do lipnja

..". 2040 cm

..". OijezJa stajika uspravna. slabo razgranjena; listovi spi-ralni, uski, linearni, plav-kasto-zeleni; cvatovi s zlijezdama oika po-lumjeseca; nakon cvjet-anja karmin crveni

..". StaniSte rasirena do cesta na kamenitim tlima na branama, rubovima puteva i iljn im zajedni-cama izmedu stijena

..,.. Uporaba svjeza cvjetajuca zelen; samo u homeopatiji kod oboljenja koze; nije za samolijecenje!

86

Mljecika Euphorbia cyparissias

' .f "1> Bijeli mlijecni sok iljke sadrzi .~" ~t" forbol - ester koji zelucano cri- ~ i jevnom trak moze izazvati Q # jake reakcije upaJjenosti sluznice i teske grceve ili paraJiziranost. Zgusnuti ijeli sok nekada se kori-stio kao sredstvo za povracanje. Aktivne tvari posebno su opasne za oCi. Mijeko mljecike nije prikladno za navodno moguce odstranjivane bradavica niti za samolijecenje. U homeopatiji se ipak upotreljava za Jijecenje raznih ostecenja na kozi . Infekcija gljivom "hrda graska" ( Ur-omyces pisl) promijeni izgled Listovi i cvjetovi iljke.

Ljuti zednjak Sedum acre

. Svi dijelovi biljke sadrzavaju alkaloide ~~~~.~ sedinin i sedamin jako ljutog okusa, kao (~(f .. , ,, drugc tvari. Izvana se sok od listova

upotreljavao za d kod uboda

llstovj 1 vjotovj

insekata. U homeopatiji se pripravci koriste protiv hemeroida. Biljka nijc ~ prikladna za samolijecenje. Iako ima

pikantan okus slican papru, biljku 7 (jf, nc i trebalo koristiti kao zaCin u

salatama umacima. Vec malo prevelika doza izaziva povracanje, glavobolju pojavlji-vanje utrnulosti, tc paralizira-nosti. Zednjak sc ipak moze preporuCiti kao zelenilo na krovovima ili zidovima.

r ._,

~ Trajnjca 1 ~ Od Jjpnja do kolovoza .:: ~ 2-10 cm ' ~ OIJezja

staijjke puzave, polegle jli uzd jgnute; ljstovj spiralni, zadeijani, trokutasti, bez peteljke. zimzeleni ~ Stanlste

prosjrena do cesta u suho toplim i ljnim zajednicama izmedu stijena, u suhoj pjeskovitoj travi djnama ~ Uporaba

svjeza zelen; oboljenja

1

koze; nije za samol jjecenje!

87

~ Trajnica ~ Od svibnja do kolovoza ~ 50-100

~ OiljezJa stajika uspravna, slabo razgranjena; prizemni listovi skupljeni u rozetu, listovi na staj ic i spiral-ni, neparno perasti s velikim donjim liskama, tucak nakon cvatnje produljen s ostrim bodljama ~ StaniSte

cesta do jako rasirena u biljnim zajednicama u grmovitim mjestima, padinama i na neoradenom zemuistu ~ Uporaba

svjeza zelen; oboljenja koze; nije za samolijecenje!

88

Pravi azenak, zecja stopa Geum urbanum

., . _ Etericno ulje prisutno biljki sadrzi i< trijeslovine, gorke tvari i eu-

genol, sastavnu tvar klinCica (ulje od klinCica). Oparak (1 cajna zlicica/salica

ostaviti da odstoji 15 minuta naljev vise

sati) se upotrejava za ispiranje usta kod upala

zubnog mesa ili ogrebotina, te kod proljeva. Homeopatija pri-

pravke propisuje kod slicnih pro-Listovi i cvjetovi cma. Mladi listovi prikupljeni proljece mogu sc koristiti kao dodatak soli kod kuh-anja s divljim biljem. Plodovi sa zlijebovima na gor-njem rubu imaju vijenac od ostrih bodlja i raznose se u krznu zivotinja.

Steza Potentilla anserina Stcza se koristi gorovim preparatima koji st greve kod menstrualnih ~~~ tcgoba. Sadrzi trijeslovinc, flavonoide ~~"-...

1#"'-1 velik broj drgh aktivnih tvari, kao preparat s trijcslovinama djeluje ~( [

slian nain kao i pravi azenak ~~ i pcroprsta. Oparak (2 n zliCi- \ ~ 1 c/salica, ostaviti da odsroji 10 min- ~ 1.1) se upotreljava kao kcni lijek 'f" kod terapije protiv proljeva. Tamne

oaranaste mrlje na v apsorblra-1 kratkovaln svjetlosr i zbog toga Ljstovi i cvjetovj 1 )t' i insekata izgledaj nagla5eno

~ontrastno. Mladi listovi mogu se upotreljavati kao Nll tnoniklo povrce. lzdanci bdu dugaki do jednog 111

Trajnica Od svibnja do lipnja 40-100 cm

OIJezja stajika uspravna, veci-nom nerazgranjena, s grublm dlakama; listovi spiralni, nejednako neparno1perasti; liske grubo nazujene; cvjeto-vi u dugac;kim grozdovi-ma ~ Staniste

rasirena do jako cesta na propusnim suhim tlima, uz rubove puteva i strminama

IJ> Uporaba osusena zelen; upale

90

Obicna turica Agrimonia eupatoria Oblcna turica u svim dijelovia sadrzi tri-jeslovinc, flavonoide, triterpene i druge minerlanc tvari. Njeno djelovanje steze krvnc zik i kapilare, iskoriStava se go-tovim pripravcima i kao kucni lijek kod oboljenja proljeva i zucnih tegoba. Oparak ( 1- 2 zliCice zeleni/ salica, ostaviti da odstoji 15 minuta) prikladan kod pro-muklosti ili premorenih glasnica. Svijet-lece zute cvijetove nekad se koristilo kao sredstvo za bojanje. ZclenkastO-

ijeli plodovi sa zljebovima na go.rnjem rubu imaju vijcnac od ostrih bodlji i raznose se u krznu zivotinja.

1 $

Listovi i cvjetovi

Kopar Anethum graveolens romaticna i veCinom jedno- \ \ 1 odiSnja biljka sadrzi etericn o ~'~ . \ s karvonom, felandre- ~r" ~-/ rm, limonen om i ostalim ~ { _ ~~~ :: li :tstajcima. Djelujc kod sla- . : ~

lg apetita, v jetrova, proba- "' ..? 1 :-:--=

UJ :::s:::

::

Pastrnak Pastinaca sativa

Pastrnak s jako debelim korijenom se do rJl 18. stoljeca uzgajao u svakom vrtu. E te-ricno ulje plodovima djeluje na ~~~.; 1)1ican naCin kao kim. Kod lijeen- ~

~ se.~ori~ti njego~o ~oticanje ~ IZlucivanJa mokrace 1 '11 pospjesivanje probave. Mladi 1 istavi i mladice prikupljeni ll proljece dobar su sasjak mijesanih salata. Juhe i vari-va mogu se takoder zaCiniti s

ekoliko plodova. Kiseli ku- Listovi i pus i drugo kupusno povrce s cvjetovi pastrnakom postaju lakse probavlji-vi. Sok biljke kod osjetljivih osoba -posebno ako odmah potom borave na sunevoj :-;vjetlosti - izaziva crvenilo i osip.

~ Dvogodisnja ~ Od srpnja do rujna ~ 30-100 cm

~ OIIJezja korijen ijel, zadeijao kao repa; stajika uspravna. razgranjena; lis~ovi perasti; liske ovalne, nazujene ili jedva razdjeljene; pri trlja-nju oslobada se miris slican mirisu mrkve ~ Staniste

nekad cesto uzgajan; u iljnim zajednicama na tlima bogatim hranjivim tvarima uz rubove puteva i na livadama ~ Uporaba

93

korijen, mladi izdanci, plo-dovi; robavni i mokracni organi;

..1

it

..,_ Dvogodisnja ili trajnica

..,_ Od srpnja do rujna

..,_ 1-2 m

..,_ OijezJa staijika uspravna, raz-granjena, blago izbrazdana, samo pri tlu suplja, gola; listovi t roku-tasti, visestruko perasti s liskama tankim kao nit; CV8t01Jj Sirine dO 15 Cm

..,_ Stanlste stara kultivirana iljka iz Sredozemija; cest u vrto-vima, na nekim mjesti-ma i kao samonikla biljka Uporaba mlade stabljike, listovi, plodovi; probavni organi; zacinska biljka

94

Komorac, koromac Foeniculum vulgare

11;g ~ ~... Etericno ulje s anetolom i '\~f(~ /~ :, : . fenhonom rastjeruje vjetrovc. \~\" 1': potice izluCivanje mokrace i

. ' \ '1 . .."., ::;-::;; pospjcsujc iskasljavanje. Ko-

morac se zbog toga koristi kcl tcgoba probavnih organa, ali i

kod kaslja i bronhitisa, posebno kod male djcce. Oparak ( 1- 2

cajne zlicice .isitnjenih plodova/sa-lica, ostaviti da odstoji 10 minuta) pouzdan kucni lijek. Plodovi ko-

moraca koriste se i kao zaCin za kise li kupus, krastavce, kruh i druga peci-va. Aroma svjezih listova. odlicno ide

uz salate, juhe i umake, te malo Listovi i cvjetovi slablje uz jela od mesa i r.

Ljupcac Levisticum officinale ZaCinska biljka aromaticnog mirisa naziva se i maggi zelcn (zbog slicnosti s maggi zaci-nom), sadrzi etericno ulje s butilftalidom i velikim bro-j(;m drugih sastavnih tvari. Ljupcac se za n koristi u ~otovim prcparatima zbog svog poticajnog djelovanja na izluCi-vanje mokrace. Kod uporabe kao zaCinsko bilje istice se djelovanje po-boljsanja probave i jacanje apetita. Biljka kulinarstvu zbog toga pravi tradicionalni zacin. Listovi idu Listovi i cvjetovi ttZ juhe, umake, rague i jela od rie. Nekoliko liski zelenoj salati daju poseban specifican okus. Biljka pri susenju skoro nimalo ne slabl kao t.acin.

(/)< .......

.......

)> :::0 ;

111> Trajnica 111> Od srpnja do kolovoza 111> 1-2m

111> Oblljezja staijika uspravna, brida-sta, cjevasta, gola; listovi duzine do 70 cm, dvostru-ko ili trostruko perasti, liske romb, grubo nazubUe-ne

111> Stanlste stara kultivirana iljko iz prednje Azije; vecinom samo u vrtovima (seoskim vrtovima), rijetko kao sa-monikla iljka

111> Uporaba

95

podanak, zelen; probavni i mokracni organi; zacinska

iljka

Dvogodisnja ili trajnica Od srpnja do rujna 1-2 m

..,. OIIJezJa staijika uspravna, raz-granjena, g izbrazdana, samo pri tlu suplja, gola; listovi troku-tasti, visestruko perasti s liskama tankim kao nit; cvatovi sirine do 15 cm

..,. Stanlste stara kultivirana iljka iz Sredozemlja; cest u vrto-vima, na nekim mjesti-ma i kao samonikla

iljka ..,. Uporaba

mlade staijike, listovi, plodovi; probavni organl; zacinska blljka

== - 1 . 94 :~;. ~~. jt. ;:: :

Koiorac,koroiDac Foeniculum vulgare

Etcricno ulje s a:to l o1 1 fenhonom rastjerujt VJI

'-

> p o tice izluCivanje mok 1 pospjesuje iskasljav

~ ptac

I:Hicur officinale

t11 \1 llj\111 :-t: J:LV 11 tvarj . 111 '' 11 r i'.a l i j

Listopadno drvo Od lipnja do srpnja 25-30 m

..,. OIIJezja listovi spiralni, iskrivljeno srcasti, na donjoj strani s sme

,. l trava, kantarion, lc pljuskavica 1'' '1/ t perforatum

1 1111/1 !n uJ jc, ,,,. ,, . ti i JC~ I ov inc i oboje-lt ltlpr 11

_., Listopadni grm , _., Od travnja do svibnja _ell ..... _ ,... 1-3 m 1'

~~.1, _., Oiljezja stajike s brojnim bra-davicama pluta i smeCiom srcikom; listovi nasuprotni, neparno perasti; liske zasiljene, odozdo plavkaste i dla-kave: cvjetovi u jajolikim cvatovima; plod kar-min crvena jednosjeme-na kostunica Staniste cesta na tlima bogatim hranjivim tvarima; pro-planci, rubovi suma, grmovita mjesta, prije svega u brdima Uporaba plodovi; probavni organi; samoniklo voce

1.00

Crvena bazga Sambucus racemosa Sjemenke plodova privlacnog izgleda osim masnog ulja sadrze smolu koja jako na-d razuje sluznicu. U nar-odnoj medici11i nekad su se koristili kao dra-sticno sredstvo za povracanje i laksativ. Iz sjemenki se n akon od-stranjivanja ovog spoja moze iscijediti svijetlo ulje. Boblce bogate viraminima i ugodnOA ki scll stog okusa ne smiju se jesti sirove, nego s k" ne, isto kao plodovi crne bazge. Mogu se l u sok, marinade, pekmez ili zajedno s drugim ,1 , ljim vocem kompot mameladu. Crvena 1).1,. 1 preporucljiva i za vrt.

f ~~ t lrtp, litt i ja ko sHcni pro1jetni jaglac mlif l' t ' t is) 'l. tl amo jaccg mirisa sa-

1 11 ' ' " os t alo saponine koji lf\t '1"1" l1 1 'l. i tt!ttejavaju se 111 l t~ ! vP kojc.: olaksava

~~II ' Y' ") ~' kl k i drugih ~11-' t l l ~ i l l 1 11 v. VeCinom se

tllltlj v.l pa t a k (1 cajna zlicica ~~~~~~1 pl ii llk.a 2 cajne

1 , '' ~"k 1 i1 cvjerova/Sali-' tl\ltlt l :, l s ji 5 minu-

I!Itl, l , l s 11 ol1je vrste \-! , , 11 ( ' sm ijLt se prikuplja-1 1'111111 1 1\ tl jk a se moze lag-

11 JJ II ,IIi 11 V I' I LI ako SC ne t !. tl ~ tl l t cltt t}-!.C bl ljke sa sa-ti i .. i 111 1 l icc.: s

w u --1

~ > w --,

N

Dvogodisja Od lipja do ruja 50-200 cm

Obltjezja stajika usprava, gusto obrasla dlakama, raz-grajea tek kod cvat

Zuta siristara Gentiana lutea 'l.

z 'U

~ Q....

~ Jednogodisnja ~ Od lipnja do rujna ~ 50-80 cm

~ Oiljezja stajika uspravna, slabo razgranjena; listovi spi-ralni, vijugavo nazujeni, cupavo dlakavi; cvjet-ovi svijetlo zuti s upadlji-vim ljublcastim zilama na laticama ~ Stanlste

porijeklom iz Sredozem-lja, pojedinacno na suneanim padinama bogatim hranjivim tvari-ma ~ Uporaba

listovi; smo u oiku gotovih ljekovitih pripra-vaka kod g'ceva; nije za samolijecenje!

1.04

Crna bunika Hyoscyamus niger

Svi dijelovi biljke sadrze tro-panske alkaloide, melu nji-

ma hiosciamin i skopola-min koji su odgovorni za

otrovno djclovanjc crnc bunikc:. Kod nckon-

trolirane llporabe na-kon pocetnog- uzbuden-

Cvjetovi i listovi izazivaju jake nesvjesti-ce s parali7.om i smrt 7.bog

obamrlosti dusnog sustava. Crna bunika jedno vrije-me se upotreljavala kao halucinogena droga, u srednjem vijeku i kod vracanja iljkama. Govi pri-pravci upotreljavaju se kod astme i kolika, ali samo prema uputama ecnika kojih se mora strogo pri-drzavati. Homeopatija pripravke upotreljava kao sredstvo za ulazavanjc grceva. Biljka nije prikladna za samolijecenje.

Obicna zutika Berberis vulgaris

Jednogodisnja Od lipnja do kolovoza 20-50 cm

.,_ Otjezja staijika uspravna, veinom nerazgranjena, kruta; listovi spiralni, grubo trnovito nazujeni do s izrazenimn lapovi-ma, ljepUivi, dlakavi; glavice cvjetova samo s cjevastim cvjetovima

.,_ Stanlite rasiren u prorijedenim sumama grmlju, prije svega u podrucjima s vapnenastim tlima; do-

main crne hrde psenice i zbog toga iskorijenjen u nekim mjestima Uporaba listovi i glavice cvjetova: probavni organi

106

Cakalj Cnicus benedictus

; Nadzemni dijelovi ilke osim drugih sasta-

Listovi 1 plod

jaka sadrze i jaku gorku tvar knicin. Djeluje kod slabog

apetita, probavnih pore-_"....., ___ mecaja i zucnih tegoba.

Sastojci caklja kod nave-denih tegoba se upotrelja

vaju prije svega u podrucju zeluca u spccijalnim gotovim

pripravcima propisanim od lijec-nika kao oparak (2 cajnc i licice

isitnjcnih listova ili cvjetova/salica, ostaviti da odstoji 5 minuta). Vece doze od caklje mogu i~azvati po-vracanje. Nekada u seoskim vrtovima cesta zastupljcna vrsta danas samo slabo poznata.

Brdanka, moravka, arnika Arnica montana Glavice cvjetova izmedu ostalog

:> )> <

()

stajika uspravna, veci-nom nerazgranjena; listovi ovalno lancetasti, s cijelim rubom, prikupljeni u rozetu te jedan do tri para nasu-protno na stajlci; glavice cvjetova zlatnozute, siroke 5 -8cm

IJil- Stanlste pojedinacna na tlima s malom kolicinom hranjivih tvari i koja ne sadrze vap-no; negnojene livade i pasnjaci , livade s prisut-nim patuljastim grmovima; zasticena iljka

..,_ Uporaba glavice cvjetova; oboljenja koze

107

Trajnica Od srpnja do listopada 60-90 cm

OijezJa stajika uspravra, raz-granjena samo u cvatovi-ma, cesto crvenkasto-smeda; listovi spiralni, elipticni, s krilastom peteljkom; glavice cvjeto-va siroke do 1,5 cm, u uspravnom grozcu ili metlici ~ Stanlste

prisutna u prorjedenim sumama i negnojenim livadama, padinama, uz rubove puteva i proplancima ~ Uporaba

cvjetajuca zelen ili samo glavice cvjetova; mokracni putovi

1.08

Obicna zlatnica Solidago virgaurea

Listovi i cvjetovi

Biljka sadrzi saponie, fl avonoide i trijeslovine. Oparak (1- 2 cajne zlicicc:-listova glavica cvjetova/salica) po-ticc izluCivanje mokrace i ispire mo-kracne putove. Gotovi pripravci sa standardiziranom koliCinom akrivnih tvari llpotreljavaju se pl"ema uputa-ma lijecnika kod reumatskih i bubreznih tegoba, upala mokracnih kanala i preventivno protiv bubreznih kamenaca. Na slican nacin djeluje i

lisko srodna kanadska zlatnica (Soli -dago canadiensis) i vcJika zlatnica (Solidago gigantea) koje su se udomaCile, potjecu iz Sjeverne Amerike. One se i u homeopatiji primjenjuju na odgovarajuCi naCin.

Pravi oman lnula helenium l'odanak biljke sadrzi etericno ulje :; mjesavinom supstanci i gorkih tvari. Ulazava nadrazenja, razri-jt:duje sluz i potice iskasljavanje, ta djelovanja koriste se kod kaslja, hripavca i astme i to ~otuvim pripravcima caj-llim mjesavinama, na primjer :; anisom ili jaglacom. pro-vjeren kucni lijek preporucljiv

..,. Jednogodisnja

..,. Od lipnja do studenog

..,. 30-50 cm

..,. Oblljezja stajika uspravna, slabo razgranjena, dlakava: listovi spiralni, s cijelim rubom, s strane lagano dlakavi, lopatasti; cvjetne glavice siroke do 5 cm; plodovi upadljivo uvijeni prema unutra

..,. Stanlste porijeklom iz Sredozem-lja; cesto u vrtovima kao ukrasna iljka; mjesti-micno samonikla iljka

..,. Uporaba cvijetne glavice; lijecenje rana

1.10

Ljekoviti neven Calendula officinalis Cvjetovi nevena osim svijerlecih obojanih tvati sa-drze i itav niz supstanci, medu njima saponine, fla-vonoide i jednu gorku tvar. Biljka se nckada koriscila za unutarnju uporabu, danas se njcno koristenje ogranicava na vanjsku uporabu kod ozljeda ko7.e, Cirtva, nagnjecenja, masnica_ Mozemo koristiti umjesto brdanke, jer punovrijedni nadomjestak.

Listovi, cvjetovi i skupni plod

,

Ljekoviti neven sastojak gotovih pripravaka i na-nosi se kao krema. Njih mozemo priprem.iti sami na sljedeCi nacin: zagrijati 150 grama osusenih cvjet-ova i 500 grama masti, ostavit i da se ohladi, opet zagrijati nakon tri dana i filtrirati preko krpe. remu ~uvati na hladnom mjestu.

Obicni maslacak Taraxacum officinale

aslacak sad r7.i gorke tvari ( taraksaci n) lla vonoide i trijeslovinu. Uporreljava se k pripravak s gorkim tvarima kod sla-

l g apetita, zelucan ih tegoba za poticaj otjtcanja zuci. Osim roga potice izluCi-vanje mokrace i iskasljavanje. kuc-,,i lijck upotreljava se kod tegoba s Jnehranom, za povecanje izluCivanja

r 1krace potrcjava se opa.rak (1- 2 t' ajne zlicice isitnjcnog korjena ili ze-k:n.i/1 salica, ostaviti da odstoji 10 mi-IILita). Mladi lisvi cijenjen s dodatak

ri jesanim salatama od divljeg bilja. Go-rak okus moze se donekle ulaziti ki-'c.:ljenjem vodi. Cvjetovi su u proslosti koristeni za bojanje maslaca - od tuda 1111 i ime maslacak.

Listovi, cvjetovi i skupni plod

...

...

...

...

...

...

' .. 1 ~ ' 1

Trajnica Od travnja do svibnja 5-40 cm

OIIJezja korijen zadejan, svjetlo-smed; listovi svi u prizem-noj rozeti, duboko urezani ili s izrazenimn lapovima: glavice cvjetova na supljoj, lagano crvenkastoj staij i-ci bez listova; puno oi ika Stanlste jako cest na svjezim tlima bogatim, hranjivirn tvari-ma; skupine nastaju na gnojenim livadama i pas-njacima Uporaba zelen prije cvatnje, osusen korijen; probavni organi; salata od samonikle zeleni

...

"

~

Trajnica Od ozujka do travnja 10-30 cm

Oiljezja podanak s ijelim, pod-zemnim mladicama; listovi prizemni, okrugla-sti, uglasto nazuijeni; glavice cvjetova plosna-te, pojedinacno na cr-venkastim stajikama; srcasti cvjetovi zenski, cjevasti cvjetovi muski staniste cesto kao pionirska iljka otvorenim, svjezim glinovitim tlima bogatim luzinama; na rubovima puteva i naslpima Uporaba listovi, cvjetne glavice; disni organi

:11.2

Podbjel Tussilago farfara Podbjtl sadrzi gorke tvari, sluzi, tri-jeslovine i flavonoidc, njih se upot-

reljava kod oboljcnja disnih puto-va, prije svcga kaslja i bronhirisa..

Lisvi sadrzt i malu koliinu piro-Jizidinskih alkaloida koji su zbog stetnOR djelovanja na jetru na losem Rlasu. Nuspojave nisu uo-blcajenc ako se podhjel potrebljava cajnim mjesavinama pro-tiv kaslja i ako se pije dopste11im koliinama i ne godina-ma kao kucni napitak.

Kcnim lijekom smatra se oparak pripremljcn kao mjesavina s istom koliCinom podbjela, timijana, anisa, jag- Cvjetovi i podanak laca i velecvjetn.e d ivizme ( 1- 2 cajne zliice zeleni/lSalica, ostaviti da odstoji 5 minuta).

Obican vratic Tanacetum vulgare

~-- , . Biljka sadt-7.i gorku tvar ~/ tanacetin i eterjcno ulje, ko-

;_.' ~ kemijskom ripu sa-.. , '"' stavljeno na razliCite naCine. ~- Biljka se homeopatiji

upotreljava kod probavnih i mcnstrualnih tegoba. Neka-da su bili uoblcajeni pripravci za i:>tjerivanje glista. Biljka nije prikladna za samolijece-nje zboh tujona, otrovnog sa-

. stojka etericnog ulja koji pri-sutan u vctim kolicinama. Bu-keti od oblcnog vratiCa navod-

Ljstovj cvjetovj no drze stetoCine dalje od posuda u spremiS