UEKOVITOBIUE . k...4 OVOJ............. .. ........... ................. .. .. ........ ... Zeleno u pri rodt............... .............................. ............. 6 Kreativna uporaba ljekovttog ....................................10 Vrste................... ............ .................................................... 14 Ljekovito juznog d jela Evrope ................................ ..208 Kaza lo................................................................................. 218 tt kl juczapre p oznavanjeLJekovlto Bijeli cvjetov1 w Zuti cvjetov1 + + + il najvlse 4 latlce 51atlca vlse od5 latlca dvostruko sl met rlcnl cvjetovl najvlse 4 latlce 5 1atlca vlse od 5 fatlca dvostruko sfmetrfcni cvjetovl najvlse 4 latlce vlse od5 latlca najvle 4 latlce 5 1atfca vle od 5 latfca dvostruko slmetrlcnl cvj etovl Zeleni 111slabo vldiJivl cv]etovi ' + cetinjace najvlse 4 latl ce vlse od 5 lati ca sa sporangUima (sporama) str. 14 - 23 str.24- 57 str. 58- 70 str. 71- 78 str. 79 - 86 str.87- 104 st r.105 - 116 str. 117 - 122 str. 123 - 129 str. 130 - 139 str. 140 - 145 str.146 - 159 str.160 str. 161 - 165 str. 166 167 str. 168 - 177 ., str. 178 - 182 str.183 - 190 str. 191 - 193 str. 194 - 202 str. 203 - 207 Nekl vaznljl botanlckllzrazl zi le cvijet caska .Y't,___ _____njuska vrat - -... tucak --1- - latica "--+--- prasnik ---- -- ocvjecje prasni ca 11--- - - filament O i c lrasta Trajnica Patuljasti grm (do 80 cm) Polugrm (do 80 cm) Grm (do m) Penjacica (do 15 m) Jednogodisnja Puzavica (do 15 cm) ., Drvo (do 40 m) D zelen odrvenj eli d 111 Odpupoljka do ploda Njuska Prasni k Lali ca Lap ., LICk sa sj111nlm /fl lncLkom 1 f' 11 1 i 1\) l t tt':Hk::, ]t1))('111111 /rll )) o \1- Spirala za uzgajanje u vrtu. jima (sporama)koje ne razvijaju cvijer. Ustupcu s informacijama mogu se pronaCi najvaznijc osobine vrste, oblik (jednogodisnja ili dvogodisnja blljka, trajnica, grm ili drvo),visina (prosjecna visina izrasle biljke, samo kod puzavica navedena ne visina), vrijeme cvjetanja i prisutnost u srednjoj Europi. Ve-lik broj vrijednih ljekovitih i aro-4 biljke navedena su i podrucja primjene. Neke ljekovite uisto vrijemc::su zaCinske ljke, mogu sespravljati kao po-vrce ili kaosalate.A.ko pri-sutna upura "biljka nije priklad-na za samolijecenje!", blljka se moze samo pod nadzorom lijecnika i pravilno dozirana, nikako bez nadzora lijecnika. koje se s:.:::o homcopatiji prikladne za upor- lijecnika. - i crtez -yornet navedene vr--:.. se mozc smatrati samo ako se sva 1ezja podudaraju s slikom. Ako niste si-- .A.-use ne smjelo _.-ari kod lijecenja ili u navedene _... sasravne iaktivne i glavna podrucja Kod biljaka prildad- navedene :z.::..spravljanje preven- Biljni cajevi ne smiju se predozirati, piriu vecim koliCinama (vise od 3salice dnevno) i konzu-miratidugotrajno (ne vik od 14da-na). Izbor predstavljen knjizi osim nudi i i raznovr-snost,takoda se slucaju potrebe kao zamjena mogu upotrijeblti i druge vrste sa slicnim djelova-njem. Popratni tekst kod nekih vrsta navodi ibotanicke ipovijesne detalje, time se bilj-ka moze jos bolje upoznati.Na-kon dijela ljeko-vitog bllja navedene su i neke ljekovite blljke koje se mogu pronaCi dvije velike europske turisticke regije, sjeveru Europe i Mediteranu. stranice(str. 208 - 217) trebale potaknuti bavljenje raznovrsnim ljekovi-tim blJjem europskog svijeta. Biljke su za ljude hrana, direkt-no indirektno. Put od blljne produkcije tvari do direktne 5 konzumacije kodsvjeze salate, mastovito spravljenog povrca i svakodnevnog kruha relativno kratak.Drvo namjestaja, vlakna tekstila ili uve knjige su takoder ptimjeri ma-tei"ijala koje proizvode biljke ili koji su proizvedeni od biljaka.S se uvijekmoze dozivjeti tzv.zeleno cudo. Biljkeipak nisu samo vrijedna masa koja se moze jesti ili tehnicki upotrijeblti. Listovi, cvjetovi, korijenje i plodovi sa-drze i zanimljive sastavne tvari koje na poseban naCin djeJuju na razne procese u tijelu: biljne tvari mogu utjecati na procese i Opasnost zato stosuneke bllj-ne tvaribloloski toliko aktivne da mogu ostet:it:iili cak paralizi-ratineke fun.k.cijetijela -uoblcajcn naziv ottov. Velika sreca su, jer ispravljaju ili izjed-nacavajumanjkavost organiz-ma, pokrecu ili jacajuobrambe-ni sustav i jer djelotvorno po-dupiruuoblcajene tjelesne funkcije.Biljne tvari pomaiu i Biljke su istovremeno i izvor lijekovau prirodnom okoliSu. "Sve livade ibrezuljci, sva brda l brdske livade su velike ljekar-ne svijeta",vec 1520. godine napisao znacajan lijecnik i pr-irodoslovac Parecelsus . prema Paracelsusu dio naj,ece ljekarne u svijetu. ..- Korisna raznovrsnost Sigurno nije slucajnoto sto ve-lik brojbiljaka istovrijeme oba-vlja vise funkcija. postupke koji biljkama uopce nisu prisutni. Ova podrucja dje-lovanja istovremeno predstav-ljaju i srecu iopasnosr. 6 Uzmimo zacinsko biljekao primjer.One su za zdravljedvosrr ukokorisne - do-bar okus ibolje iskoristavanje :U.:insko bilje prema kod neukusne hrane. F"- r ljekovito bilje i imedu zacinima i .1ekovi ma.Granica ... i zaCinskog _ :- moze se odrediti. ..... prema tome ljudima vHk-...pomazu.Daju nam mirise,njegujuca ulja, li ekovite supstance i velik drugih prirodnih :: snaga.Iako razvija-:zni mno zacudujucc :. =.ovanje, nisu cudotvorna Zdrava prchranu i ra-::-.:::nan naCiozivota nikako se ::.=:nogu zamjeniti s dovoljno i odricanjem od nikoti-::...oi alkohola. Prlkupljanje 1 ublranje velikojmjeri uzima obzir prcma za5tiCenim vrstama . zastiti prirodnog okoliSa.Rosi-.:a,sumarica, vunasti bodalj i ' elecvjetni kukurjek u knjizi ::lisupreporuceni, neke druge samo ako se uzgajajuu suncanom kutu u vrtu. Samoni-klobiljc nikada se nc smijc pri-kupljati u zasticenim podrucji-ma!Molim vas da uprirodnom okoliSu ne prikupljate prevelikc koliCine. Vecinom su dovoljne samo male kolicine, prikuplje ne blljke nakon dugotrajnog eu Kadulja zacinsko i ljekovito bllje. vrtna rutvica nije prikladna za vanja ionako izgube kvalitetu. Za tehniku ublranja postoji ne-koliko jako jednostavnih pra-vila. Biljkevlazne zbog rose ili kise veCinomsu neupotrebljive. Kod ublranja u svakom slucaju moraju suhe. Dijelovi blljke najaromaticniji su nakon duzeg toplog vremena bez vecih oborina.Ljekovitim i 7 zacinskim biljkama na prozor- jeljeni podanci ili lukovice skojdasci ljeto prakricki uvi- omogucavaju laganu7.gojbilja-jek. Cesto se preporucuje ubl- ka.Biljke se osim u vrtu mogu ranje zelcni prije cvjetanja. Raz- uzgajati i u lonCiCima ili posu-likc aktivnih tvariu cvjetajucimdama naprozorskojdasci inecvjetajutim dijelovimabll- balkonu. jke su neznatne. Vrtni borovnjak jedina senc mogu samo odrvenjelizacinska biljka kod koje se IJI>Ublru se samo suhe djeloviljekovitih i aromatskih biljaka kojerastu kao polugrm. JednogodiSnje biljke (ili jedno-godisnji izdanci visegodisnjih biljaka kaoSLtdivlji pelin, estragon, pelin) odsjeku se oko 5 - 10 iznad tla Kod viscgodisnjih bl-ljaka s djjelomprj-kuplja sc najvise treCina gornjih grancica. samo mladice. One seubiruvec n.akon *dan dana. Mladicama nije potrebno previse da uspiju i do ubiranja uspjevajucak i bez zemlje - za uzgajace biljaka sa-vrsen materijal za prve uspjehe. Kod uzgajanja drugih 1jekovitih biljaka rnalo vi.k strpljenja jer se ubiru najranije dva do rri mjesecanakon sad- Ako senekome zuri,vlasti-timogu opremitiiznutra ili izYana s mladim biljkama iz vrt-nog cencra. Konzerviranje blljaka NajsLarijiiuvrijeme najjednosravnijipostupak kon-zerviranja biljaka. Cvjetove, plodove isje-Biljke u vrtu i loncicimamenke rasporede se na novins-Sadnke, izdanci , mladice, pudi- kom papiru gazi. Susenje 8 Smrzavanje podnose i najosjetJjivijeaktivne tvari i arome. Primjena korisne ljeko-vite zeleni ne mora za-poceti tek kod pojave glasa, pokva-r.:.;, se dobro mogu uzgajati u loncicima ili posudama.renogkod bol-kad dijelovibiljke Jag-- Nakon ne--- 90 % koliCine vode, time djelovi postaju :porne i gljivict. _:tke porcije zeleni obj ese seu _kcrima ili snopovima na sje- prozracnom mjestu. zagrijavanje veCinom ,-:1anj uje kolicinu aktivnih tvari. :..tstavi i cvjetovi se poslije toga ?azljivoodt limcnkama ili casama zbog odrzavanja arome.Sve ..:brano senakon 'Jdmah etiketira: na ctikctama 'U navedeni vrsta biljke, podri-JC:rloi :--Jekezeleni ne mogu se kon-zervirati (npr.bosil-jak). Onda pomaze samozamr-zavanje, najbolje odmah podije-liriu porcije pri.kladne kolicine. nih zglobova. Ljekovito bilje kao zacin i zbog svojih lje-kovitih svojstava jako vazno u jednim od najvaznijih primjene ljekovite ze-.,.Veee kolicine blljaka kod su5enja se mora ju objesiti. leni. koji mirkovalnoj samo industrijske prehrambcne namir-nice, nikada ncce upoznati 9 gorvorno djelovanje.Osim spe-cijalnih savjeta oko primjene kod pojedinacnih vrsta, ovdje su navedene i neke posebne ideje. ..,.Biljne mjesavine Zajedno su ponekad jos zaCinskobllje tek mjesavini ( ot-prilike isti udio)dolazi do v tzrazaJa. Kod jela od mesa, povrca, juha, umaka i jela od tjestenine preporuCljivi su: ..,.timijan, ru2:marin, komorac, maiuran, bosiljak ( Herbes de Provence) IJI>Salata od samonikle zeleni moze se spravl-jati od koprive, maslacka, dragusca i medvjedegluka. 1.0 ....luk vlasac, i krabu1ji-ca ..,.brdski vrisak, estragon i ruzmarin (Pines Uz salate idu komblnacije: ..,.ljekovirivoluj ak, luk vJasac, kopar, metvica (malo) ..,.persin, estragoo, ti- ..,. brdski vrisak, luk vlasac, persin ..,.vrtni borovnjak, perSin, ljupcac, Za rostilj, i variva o:ebali isprobatislijedecemjesavine: ..,.. kopar (origano) .... ..,..brdski vrisak, ljekovita kadulja Sve gore predlozene mjesavine mogu se zamrznutiu kocke prik- velicine (pordje). Sitno pomje8a se s malo vode zbog mecl:usobnog ve-zanja, se i zapakira u foliju. ..,..Biljno ulje Aktivne tvari prisutne u biljkama se l1t 1ko nzerviranja rnogu !agano II.Vt ttimaslinovim ili uljem. N. tnaCin doblve-"'' ulja ptlkl:tdna su za lttl',mUporaba :1.7 svjeza zelen; podrucje usta i zdrijela, disnih putova: samoniklo povrce ....Trajnica ....Od svibnja do srpnja ....70.100cm ....Obl lj ezja jaka traj nica s nim korijenjem; listovi veliki, s dugjm peteljka-ma. lagano valovjti. sa stavljeni. goli ....Stanist e vecinom kao samonjkla biljka na neobradenom tiLJ, na puteva. u vrtu ....Uporaba korijen; probavni organi; zacinska biljka 18 Hren Armoracia rusticana Hrenpotjece iz F:u rope i zapacJoeAz ij c.1 vrste"arsnor"u IIIOJ'tl iz ))l'Ctonskog j Zimzeleno drvo ili grm liJJ> Svibanj ....3-15 liJJ> Oblljezja listovi spiralni, koznati, odozgo tam nozeleni i sjaj-ni, odozdo svjetliji, rubo vima trnoviti liJJ>Staniste Europa, kl ime, u prorjedenim mjesoviti m bjelogoritnlm prizemno raslinje, cesto kao ukrasno drvo u razlici-tim liJJ> Uporaba 23 listovi; u homeopal iji kod tegoba s zglobovima; nije prikladna za .".Jednogodisnja .".Od lipnja do ruj .".20-50 cm .".Oblljezja uspravna, raz-gra njena; listovi visestru-ko perasti sa uskim lis-kama; cvjetovi na vrhovima svjetloplavi .".Staniste stara kultivirana rijetko na smetl istima ili neobradenom zernljistu kao iz vrta divlja bi lj ka .".Uporaba zrele sjemenke; s zelucem zucnim mjehu-rom 24 Crnjika, crni kim Nigella sativa ,Crnjika podrijcrlom iz zapadne ,Azije,posebno preportJClji,,a 7.tlbllj ni vrt vcc --)--:scoskimKarla0 (1 ,,;dekoratiYneblljke koris t tJ1111\"t '.k)" \i' : crne papre!lOJ1HOg Listovi plod okLJSa.U podrucjima koriste sekaozacin za spravljanjckruha. Oparak od izmrvljcnih Rjemellki(1 cajnazliCica/salica)djelotvoran kucni ijek koji istjeruje vjetrove, djelujekod proljeva ili kao sredstvo koje optlSt:a kod boJova tl zeltrCtlili zucnih kolika.Prevelike koliCine i1istalna upor-aba RUipak opasni - sastavne tvari otro-vne stJLlveCimkoliCinama. Iznad bljclih latica se 111),11sljez \ltl1.1t'ilofficjnalis lt1 kor uvrtuuspijeva na mjesti ma 1 1 l llf l\1duboknm Y)aznum tlu. 11 11 11111\0blljaka grcdice zeleni i ''""VII ili lj11 se kao oparak (1 !11' kod kataraihl'i-1 ,' .rlr1kod nadrazenih sluznica iltcrjjcva. Slicno djeluje i lt hjjclog sljeza, kuji 11''' vlj.r otlkohanog korijcna ili l1 '""'' sa 11Vt 1't illlko ko\jcinom 111t1111 . slj ez iz ljt1.1 1 prikupljena lrlljk,r lag-"''1 tt i1V,I1plijesao. Listovi i cvjetovi (./) L-rn N < ...Trajnica ...Od srpnj a do kolovoza ...20-50cm ...Oblljelja uspravna, slabo razgranjena; listovi trolapi i lipeterolapi, barsunasto dlakavi; cvijetovi s kratkom peteljkom. 1- cvijeta u pazuscima listova ..,.Stanlst e vlazna tla hranjivim tvarima i slana tla u nom pod rucju: blljka jako rasirena kao kultivirana ...Uporaba 25 osusen podanak. osuseni llstovi 1cvjetovi; oboljenj a prehlade kod djece w >N ::> 0::: IJII>Trajnica IJII>Odsvibnja do lipnja IJII>10-20cm IJII>Oblljezja podana k krata k , drven-ast; izdanci pustaju kori-jen iz nodija, listovi priku-pljeni tJrozetu, dlakavi IJII>Staniste rasi rena na otvorenim tlima bogatim hranj ivim tvarima uz rubove suma, uz sumske puteve na proplanci ma IJII>Uporaba osuseni mladi listovi, svjezi. zreli plodovi; obo-ljenjaproljeva; samoni-klo voce 26 Sumska jagoda Fragaria vesca 1zlistova kojitrjeslovine priprema se oparak (2 caj ncostaviti da odsroji 5 listo;ri rnogu sekorisltti kao za Listovi c.Jomace jagode rnoguseupotrehljavati za jako jagode nisu p ravi plodovi. Cvj-etistese kod jevanja plodova jako izboCii postane mesnato.Pravi plodovi na]azese povrsinj kao sitni orasciCi. Oprez kodkonzumi-ranja svjcze ubranih jagoda na licu mjesta- na plodovima se rnogunalaziti jajasca lisicjeili pre-tincaste traka,rice kao prasina. Uvijek najprije temeljitov .,..r..oprat1. 1,.Listovi, cvjet0\11 plod Jr koncara l llff!l' ll clula ulmaria Bi ljka usvimdijelovima, sadrzi i razliCite spojevekiseline - aktivne tvarikojc su j7.mcdt1 ostalog obrazlozenje uspjeha lijeka aspirina.Koncat"a imedoblla jakoijako dugot rajnommjrisu.Oparak(1-2:f.licice 1 salica.osta-viti da odstaji 5kao kueni lijek koristi se za spl1stanje kod oboljenja vtuCicom, kao sredst.vokoje potice i'l.ltt civa njcrnokracc,kod reume ili gihta. Nrkol iko mirisljavih cvjetova moze se 1,r Liza slatkih jela, i t lc-:r,sokmra N< 11>Traj nica 11>Od lipnja do srpnja ...100-150 11>Oblljezja podanak puzav; stabjli ka odrvenjela, razgranjena samo u gornjem dijelu, listovi rno perasti 11>Staniste prisutna i u skupinama na vlaznim livadama, uzjarke ilj u grmovjtim mjestjrna na adama jJi naplavinama uz tekucice 11>Uporaba 27 osuseni cvjetovj,rijetko gornj listovi; sredstvo za vrucice; reu-matske t.egobe; zacinska biljka w >N Q:: ""'Penjacjca ""'Odljpnja do srpnja ...50-200 ""'Oblljezja polegle, uzdjg-nute jli objesene, jako bodlj jkave, ljstovj zjmze-leni; vel jk broj listova ""'Stanlste CeSt.OlJZ puteve, U kanlenolornjma, neobraoenom zenl lj jstu, uz ru bove zivi- ...Uporaba osusenj ljstovi, svjezi plodovi kao sarnonjklo voce; oboljenjaproljeva upale 28 Kupina Rubus frutkosus Ovo ime predstavlja jcdantako 7.van i za. vrsre kllpina,koje sc medusobno samouStrtrcno poznavanje ovekompliciranc tDvogodisnja 11>Odsvibnja do srpnja 11>60-100cm 11> uspravna, bri-dasta. razgranjena u donjem dijelu; listovi slicni onim od mrkve; dvostruko perasti s na-suprotno prekrizenim uskol isnatim parnim liskama: cvjetovi ili svjetloruzicasti 11>Staniste rasirena u svjeze gnoje-nim livadama 11>Uporaba zreli plodovi; tegobe s probavnim organima 38 Kim ! Carum carvi Listovi i cvjetovi-. Plodovilagano sadrze etricno ttlje koje se sasto)t od karvona koji daje1' miris idrugillsastujaka. tjeravjetrove, grceve tedjelttje sekret Jiticno. ove iskorista-vajLtse piotiY osjecaja sti i tegoba u podrucj tt 7.cltlcaicrijcva, konzumiranjamasnih jela. Prek1 se sazvacepar plodova kim se pije oparak (1 - 2cajne zlicic plodoYa/salica, ostaviti da odstoji5minuta). Pomocu voguljamogu se aromati /.1 proizvodi od mesa, salame, si t. prce "'1111 Jll,. blljka.Svi dijeloviblljke "",1111lj t:Ll senalaze 11,tpl11l.karvcol idruge sasta- "11 potice1 1 1k 1!111111111 0i' edrenika 1major , '"' ' ovcl1 iljkcilinjoj 11111rlr /11)1rrl.r r :r:-1 vruCice iako lo1 1V.trlkojc.:ju 1 1111Cork itrolist t ljil11.1s gorkim 1" ' ' koristi 11'"' ' ipuboljsa-''1 Jl l oi ll,l\'\l lprirodi 1 zhogis-li tt llli lill aicrvc::noj 111it co1l1l>iljaka.lz 1111 se ne smije tu irocl i.Got'ki trolisc t ' 1 111 mocvarna biljka tl 1! '.111 jczcrca u 1111111 1' 111111pro izvodimaza 11 ' 1' 11 .11. I J:orkog1rolista Listovi 1cvjetovi jll111jtlljiiJI1of zc.:I LI CaniJlprobavnih 1 ,.,,, 11 .1Ji," .1 lisrova,s 1"' 11111111111 t1omjc.:rtt1 :1 /Salica,ostaviti da 1 11 11111 11 .1). --1 :::0 r --1 (") ....Trajnica ..,..Od svi bnja do li pnja ....20-30cm ..,. listo\i, tri komada, liske s cjelim rubom, duguljaste, gole vecinom okrenute prema gore ..,.Staniste rijetko prisutan i ne u sku pinama uz ru bove presusu jucih j ezera, u livadama na tlu, u zasticena ....Uporaba 49 svjezi ili osu5eni listovi; slab apetit, probavne smetnje w > w z 111> Trajnica penjacica 11>O2-4m 111>listovi peterolapi razlici ti h duzina, sred nji znat-no veci od cekinjavih rubnih 11>Staniste u grmovitim mjestima; uz ogrDdc ili adama i naplavinama uz veee tekucice 11>Uporaba podanak; samo u homeopatij i kod reu-matski h tegoba; nije za sa molijecenje! 50 Bijeli Bryonia alba za razliku od crvenng precesta vrsta.Od srpnja nosimat l' '" plodove vc:: liCi ne graEkai jako okusa koji sadrzc glikozide kojii:Gazivajujako nad razivanje probavnih organa, pnprace11o s prul r vomi Mcdicinski se u homcnpatiji kuristi samo podanak. Uantici su sepripravci od od podanka valikao jak laksativ.BiljkaistOkaoi njoj srodni crvenj niposto nijcpri kladna za samo-lijccenje. Zeknkasr.o bljelecvjetovevcci-nom oprasujt kukci. Lislovi i cvjeto11. ltilclljkc (Ni abljika,lisrovi) sadrzc:: 1mok koji zarazliku od _,. ,,.,,,1 1111\ IJikt:tljcltljtl na tanko 1 j.cl '' Bi ljka sUporaba i cvjetovi :>lodovi kao samoniklo voce; potice znojenje kod prehlade 56 Crna bazga, zova Sambucus Cvjctovisa(1rzcflavonoide,etericno i trijeslo vinc. Oparak (2 cajne zliCicecvjetoYa 1 salica)z.as pije se i kucl1ilij ck kod s pripravci slican korll kaolaksati\r. vrijedno su divlje voce bogato Koriste se za spravljanjesoka, vina od zove, zelea,ili kompota. Cvjetovi seprepcCi11tijcsru za palacinjke. Grm jako prepott1cljiv za kLLcnivrt. i cvjetovi apta 1111lmcus ebulus '""' ,t ve 1 11l lt lllkaopri-1) 1\ 11.tt 1 Jtl11p:1k okus u !ltttl)11kp1olj N ""Trajnica ....Od ozujka do travnja ""7-10 m "" podana k puzav; 1istovi prizemn , dlanasto pera-sti; sest do sedam latica ""staniste jako cesta rasirena na humusnim tljma boga-tim hranjivjm tvarjma u bjelogorjcnjm sumama grmovitjm mjestjma ""Uporaba svjeza zelen prije cvat-nje, samo u homeopatjjj prjje svega kod zenskih tegoba; njje zasamolj-jecenje! 58 Sumarica, sasa nemorosa Biljka se cesto pojav]jtijC u koliCinama i jedan od vjesnika proljeca. i:t.n utra cisto hijeli,'\ cestopla,rkasto-ljuhicasti cvjetuvi imaju dugackupetcljkui izbljaju iziztrodjelnog pazllska vrs-nih listova. Svjeii dijelovi biljke sadrze otrovni alkaloid or.rovan i zaLjstovi cvp ,,, zivotinje, 110ipak se unistava kod susenja. se nekad koditegoba s zglobovima, no blljka ipak nijc prikladna za jecenje. Homeopatski pripravcidjelo vanje na iskoristavajtl kod maternice. 1kamilica f /,'""'milla recutita 1 ' ' '111cd udomaci mbiljt:ro 11, 1111v11i'l. primjt:na: oparak (2 1ltlt 1 cvjctova/saJica, ostavitida. 1 1 11' '"' ""' :') izrlLitt-aza l,,. kao._"}.-" ""1' ' ' ''''cdsrvokodtcgoba u";\ 1"' fll/1'1111 i crijcva,tczagrg-J "l'' k- 11rlljlllll t: bljavakodlijcccnja 1 lt"lijtt f.,koie iJiopeklina. 1 '' ljtttll olllrt :lt' inLtpocabt:su . .{1 .. ,,,, i clodaci kLtp.elji. t1tlr 1 jll't1> Lil110UCVJCtOVlffia) .", 11 olt lv ttll1\1; 11 i;li1.. 11 .z 1jtl1v< l1roja \11 .' i f . :? '\ Ustovi, cvjetovi, uzdumi presjek cvijcta )> < (")< .".Jednogodisnja .".Od svibnja do kolovoza .".20-50cm .". uspravna, raz-granjena. gola; glavice cvjetova iznutra suplje, izvana s prema van okrenutim srcolikim, izn utra s zutim sjedecim laticama na pi:>Castoj osi .".Stanlste veclnom u broju prisutna na sv. ezim ruse-vinama ipolja, preferira otvorena tla boga-ta hranjivim Mrima .".Uporaba 59 osusene glavice cvjetova; kod grceva ili upala >() > 4: (9 ..,.Trajnica ..,.Od srpnja do kolovoza 11>10-40cm ..,. glavice cvjetova ispunje-ne s im i zutim sjedecim laticama na osi, kao u prikrivenimsamo s bijelim srcolikim laticama ..,.Stanlste porijeklom iz JUgozapad-ne Europe; veci srecemo u uzga)alistima, rijetko kao podivljala u zajedni-cama ..,.Uporaba osusene glavice cvjet-ova; kod ili u la 60 Rimska kamilica Chamaemelum noblle Samoslabo izboccneglavice cvjetuvau pravom kamilicumizgledaju jaku ravne iosim lih aktivnih tvarisadrzeumedici ni jak.ucijenjcn Biljka zarazliku odpravckamHicc Yikgodisnja i zatoi puno za uzga1a rc toga uLradicionalnnm YrtLr r :r sadena. Od cvjctova pripravlj:r" uparak(1- 2 cajnc kojise_l1P011 \!Java :r.aprevenavno 1Spm111 .proriv infekcija uustima -k- 'i drijelu kao porjcaj r -} < ()< IJI>Traj nica IJI>Od lipnja do kolovoza IJI>25-60cm IJI>Oblljeija uspravna, grmovi-to razgranjena; listovi spi-ralni, dvostruko ili trostru-ko urezani lapovi s uskim elipticnim krajem listova; glavice cvjetova sirine do 2,5 cm; miri-sa IJI>Stanlste porijeklom iz Sre-dozemlja; u srednjoj Europi u vrtu povremeno kao divlja IJI>Uporaba 63 cvjetajuca zelen ili glavjce cvjetova; ze nske tegobe, smetnje u podrucj u zeluca i crijeva z ()< ..,..Traj nica ..,..Od lipnja do kolovoza ..,..40-70cm ..,.. uspravna, brjda-sta, vecinom nerazgranje-na; ljstovj ovalnj, nj, s peteljkama; cvjetovj u skupinamau pa-zuscjma ljstova; jako jak miris ljmuna ..,..Stanlite porij eklomjz istocnog Sre-dozemlja; samo kao vrtna jako rij etko kao podi-vlj ala ..,..Uporaba 73 svjezjili osuseni listovi ; smetnje u zelucu crjje-vjma; aromaterapija: zacjnska biljka ' w () (')< m ..,_Trajnica ..,_Odlipnja do rujna ..,_15-40 cm ..,_Oblljezja stabljika uspravna, tanka, crvenkasto-smeda; listovi sjedeci ili s kratkim peteljkama, sivo-zeleni s strane, s ci-jelim rubom; cvjetovi bjel-kasti, \j ublcasti 1\i ruzicasti ..,_Staniste starakultivirana iz arapskog podrucja; u vrtu se uzgaja vecinom kao jednogodisnja ..,_Uporaba 75 svjeza ili osusena cvjeta-j uca zelen; probavni organi; zacinska bilj ka ..,..Jednogodisnja ..,..Od lipnja do rujna ..,.. ..,..Oblljeija uspravna, bri-dasta, grmovito razgran-jena; listovi duguljasto ovalni, s grublm udub-ljenjlma, odozdo gusto sivo pustenasti; cvjetovi zuckasto-bijelido plavka-sti, sa savijenimvrskom vjenbla ..,..Staniste porijeklom izjugoistocne Europe, u srednjem vije-kucesto uzgajana u vrtovima, kao podivljala relativno nestalna u zajednicama ..,..Uporaba svjeza ili osusena zelen; oboljenja prehlade, proljev 76 metvica Nepeta cataria Biljka ugodnog mirjsa,kojipods-jeca na miris limuna (ovisivrsti) nekada se unarodnojmedicini upot- na slican nacin kao maticnjak. Kod kaslja,bronhitisa, tegoba crijeva i nesanice uzroko- zivcanoscu se oparak ( 1- 2cajne zlicice isitn-jcnc zelni/salica,ostaviti da odstoji 10minuta).Lagani miris limuna dje-luje privlacno ina macke, to objasnjava i ime met-vica preporucljiva za biljni vrt zbog dugog vremena cvatnje i jer medonosna biljka za pcele, bumbare ileptire. Mozemo usporediti sa svjetloplavim cvjetovima vrtnihListovii CVit l 11l l lj kcunarodnojmedicini s vjerojatno t1l1l111m ltljzg.ledom cvjetova: jako zuta mrlja na 11fi 11Trajnica IJII> Od svibnja do rujna IJII> 30-80cm IJII>Oblljeija uspravna, vunen asto dlakava; listovi spiral-ni, s izrazenim lapovima do perasti, odozdo plavkasto-zeleni; u svim djelovima prisutan zlatnozuti mlijecni sok IJII>Stanlste cesto na tlima bogatim dusikom na strminama, uz zidine, ograde i grmovitim mjestima IJII>Uporaba 79 cvjetajuca zelen, korijen; samo ugotovih lje-kovitih pripravaka kod grceva; nije za samolijecenje! llJoJednogodisnj a llJoOd travnja do lipnja ...20-80 llJo uspravna, skoro gola; listovi spiralni, s dlakama, u do-njem dijelu lirasti s velik im lapovima na kraju, dalj e prema vrhu skoro razdijeljeni, ocvjecje vise razmaknuto llJoStaniste cesto na otvorenim tlima bogatim hranjivim tvari-ma; polja, neobradena zemlja, vrtovi;dobro uspijeva u ljudi Uporaba listovi, sjemenke; proba-vni organi; zacinska 80 Divlja gorusica Sinapis arvensis Unadzemnim dijetovima biljke prisutni su gliko:tidi gorusicinog ulja ljutog okusa i mirisa. Udanasnje vrijeme druge vrste gorusice imajupuno jacu ljckovitu vrijednost, oddivlje gorusice se povremeno kori-stem1adi listovi pikantnc arome. Koriste se prijesni i sitnoisjcckani kao dodatakza salate,jela od sira, omlete ili sir zacinjenOd izmljevenih ili izmrvljenih svjezih sjemenki zajedno sa malo soli, maslinovog ulja,meda i vinskog octa moze se spraviti jako zaCinski senf. Cvjetove bogate nektarom posjccuje veliki broj insekata, prije svcga mali leptirii kornjasi./ ., Listovi i cvjetovi Bijela gorusica Sinapis alba Ereri cno ulje sadzi jako gJikozid go.rusiCinog uljapotice apetit i dje-1uje protiv upala, te osoblne se u lijekovima pretezno koristc za unutarnju primjenu. Uhomeopatiji sei kod Alavobolje i katara gornjih disnih puteva. Od zuckastihsjemenki gorusicc zajedno s drugim sastojcima moze sepripre-miti senf okusa. Za to secesto koristi most. Ljutc vrsre senfa osim kajenskog papra i hrena sadrze ivecu kolicinu crne gorusice. Llistovi, cvjetovi i plodovi .".Jednogodisnja ...Od lipnja do kolovoza ...30-60 .".ObiiJezJa uspravna, raz-granjena, cekinjasto dlaka-va; listovi spiralni, s izrazenimn lapovima, odozgo tamnozeleni, otr rasla cvrstim dlakama; cvjetovi zlatnozut.i; komus-ka cekinjava, izbocena .".Staniste starakultivirana bl ljka iz istocnog Sredozemlja; vecinom samo u u vrtu ili uzgajanana poljima ..,.Uporaba 81. sjemenke;probavni organij zacinska ..,.Jednogodisnja ...Od l ipnja do rujna ...30-100cm ..,. uspravna, jako razgranjena, izbrazdana duzini; listovi spiralni, zeleni, donji lirasti s veli-kim gornj im lapovima, gornji listovi sastavlj eni; cvjetovi svjetlo.Zuti; ko-muska ..,.Staniste stara kultivirana iz Sredozemlja; ponekad iz uzgajalista postane div-lj a na obalama rijeka ...Uporaba sjemenke; probavni organi, smetnje prokrv-ljenosti; zacinska 82 Crna gorusica Brassica nigra Glavni sastojak gHkozid gorusiCina ulja sinigrin jako okusa. Medi-cinski se koristi izvana i prema uputi lijecnika kao flasterza poticanje prokrvljenosti,kao kasastiili gotavakrema za opekline. \].. meopatija aktivne tvari gorusice.... preporucuje za unutarnjuprimjenu protiv napadaja vr- ;9" toglavice ikolika probavnih-organa.Za spravljanje senfa potrebno 50 grama sjemenkiListovi i cvjetovi gorusicc, izmrvi ih se umalo vinskog octa, pomijesa s cajnc zHCicemeda, ma-lo soli i maslinovog ulja i mijesa se dok ne postane gusta ka.Sa.Okus se dodatkom ili di-vlje gorusice. Biljka vrlo prikladna za uzgajanje u vrtu. Petoprsta, srcenjak Potentilla erecta Podanak blljke sadrzi katehinske trijesJovine koje kod skladistenja po-stepeno prelaze u crvenu Protiv oboljenja sluznice, usta i grla, nadrazene sluznice zeluca i crijevnih tegoba s proljevom koriste se gotavi pripravciili pripravak u prahu natop1jenu suhom crnom vinu (1 cajna zlicica / casa).Pripravak ne t rebao blti predugo skladisten. Podanak se nekada koristio i kao za tkanine. Listovi i cvjetovi Trajnica Od svibnja do kolovoza 10-40cm podanak pri rezanju posta-je crven;polegla ili penjacica; listovi, tri prizemna, pet dlanasto perastihna cvjet-ovi vecinom cetiri komada Stanlste prosirena na kiselom tlu s malom kolicinom hranjivih tvari,u suhoj travi, mocvar-nim livadama i prorijede-nim sumama Uporaba podanak; proljev i obo-ljenja sluznica 83 UJ >N => 0::: .".Trajnica .".Od svibnja do rujna ...10-30 .". podanakjak, drvenast; uspravna ili uzdignuta; listovi s du-gim peteljkama, trolapi do devetolapi, rub okruglast, goli ilidlakavi; cvjetovi zuckasti, samo s caskom, bez ocvjecja; bogati.".Staniste prosirena na vlaznim livadama i zajed-nicama oko izvora, grmo-vitim mjestima i uz rubo-ve suma, prije svega u brdima .".Uporaba cvjetajuca zelen; proba-vni organi, zenske tegobe 84 Gospin plaSt, virak, obiena vrkuta Al chemilla xanthochlora Gospin plast sadrzi ne, malo etericnog ulja,tra-gove salicilne kiselinei druge tvari.Unarod-noj medicini i kod spravljanja lijekova koliCina trijesJovina prije svega se koristi kod i crijev-nih bolesti,kod tegoba s menstruacijom i tegoba tije-Listovi i cvjetovi kom klimakterija. kucni lijek preporucuje se oparak (2 cajne zlicice/salica, ostaviti da odstoji 15 minuta).Mali cvjetovi otvoreni sucijelo vrijemc (i danju i nocu) inadlijeceih veJiki broj insekata. Sje-menke kod gospinog plasta nastaju bez oprasivanja. Vrtna rutvica Ruta graveolens Etericno biljke sadrzi pinen, limonen, cineol i brojne sastojke. Medicinski se koristi . : ., ..,, .,@,l,i gotovim preparatima ina pre- ff;,t ". lijecnika kod oboljenja .t\ ,..:... vena, artcroskleroze, krvarenjanosa imreznice,te kod men- Ci1.{f>tlJ tegoba. Biljka OtrO- ..... , r vna veCim dozama izbog toga-... '11} nije prikladna za samolijecenje. Ne- kad se koristila u mirisnim vreCicama za tjeranje moljaca iz ormara.Lijepa bllj- ka prirodniili vrt za uzgajanje zeleni, jer cvjetove bogate nekt arom veliki broj in-sekata.Listovii cvjetovi ..,.Trajnica ..,.Od lipnja do listopada ..,.30-70cm ..,. uspravna, raz-granjena, pri tlu lagano drvenasta; listovi spiralni, visestruko perasti, plavka-sto-zeleni, goli; cvjetovi; postranicnih pet, gornjih cvjetova sest ..,.Staniste stara sredozemna kultivira-na samo u vrtu, jako rijetko kao divlja ..,.Uporaba 85 zelen ili listovi; krvozilni sistem; nije za samol ijecenjel ..".Trajnica ..".Od travnja do lipnja ..".2040 cm ..". uspravna. slabo razgranjena; listovi spi-ralni, uski,linearni, plav-kasto-zeleni; cvatovi s zlijezdama po-lumjeseca; nakon cvjet-anja karmin crveni ..".StaniSte rasirena do cesta na kameniti m tli ma na branama, rubovima puteva i zaj edni-cama izmedu stijena ..,..Uporaba svjeza cvjetajuca zelen; samo u homeopatiji kod oboljenja koze; nije za samolijecenje! 86 Mljecika Euphorbia cyparissias '.f"1>Bijelimlijecni sok sadrzi forbol - ester koji zelucano cri- i jevnom moze izazvatiQ jake reakcije upaJjenosti sluznice i teske grceve ili paraJiziranost. Zgusnuti sok nekada se kori-stio kao sredstvo za povracanje. Aktivne tvari posebno suopasne za oCi. Mijeko mljecike nije prikladno za navodnomoguceodstranjivane bradavica niti za samolijecenje.U homeopatiji se ipak za Jijecenje raznihostecenja na kozi . Infekcija gljivom "hrda graska"( Ur-omyces pisl) promijeni izgledListovi i cvjetovi Ljuti zednjak Sedum acre .Svidijelovi biljke sadrzavajualkaloide sedinin i sedamin jako ljutog okusa,kao .., ,,drugc tvari.Izvana se sok odlistova za koduboda llstovj 1 vj otovj insekata. Uhomeopatijise pripravci koriste protiv hemeroida. Biljka nij c prikladna za samolijecenje. Iakoima pikantan okus slican papru, biljku 7 (jf,nc trebalo koristitikao zaCinu salatama umacima. Vec malo prevelika doza izaziva povracanje, glavobolju pojavl ji-vanje utrnulosti,tc paralizira-nosti. Zednjak sc ipak moze preporuCiti kao zelenilo na krovovima ili zidovima. r ._, Trajnjca1 OdJjpnja do kolovoza.:: 2-10cm' puzave, polegle jli uzdjgnute; ljstovj spiral ni, trokutasti, bez peteljke. zimzeleni Stanlste prosjrena do cesta u suho toplim zajednicama izmedu stijena, u suhoj pjeskovitoj travi djnama Uporaba svjeza zelen; oboljenja 1 koze; nije za samol jjecenje! 87 Trajnica Od svi bnja do kolovoza 50-100 uspravna, slabo razgranjena; prizemni listovi skupljeni u rozetu, listovi naspiral-ni, neparno perasti s velikim donjim liskama, tucak nakon cvatnje produljen s ostrim bodljama StaniSte cesta do jako rasirenau bi ljnim zajedni cama u grmovitim mjesti ma, padi nama i na radenom zemuistu Uporaba svjeza zelen; oboljenja koze; nij e za samol ijecenj e! 88 Pravi zecja stopa Geumurbanum .,. _Etericno uljeprisutnobiljki sadrzi ip otice izluCivanjemok 1 pospjesuje iskasljav )> < uspravna, veci-nomnerazgranjena; listovi ovalno lancetasti, s cijelim rubom, prikuplj eni u rozetu te jedan do tri para nasu-protno na glavice cvjetova zlatnozute, siroke 5- 8cm IJil- Stanlste pojedinacna na tlima s malom kolicinom hranjivih tvari i kojane sadrze vap-no; negnojene livade i pasnjaci , livade s prisut-nim patuljastim grmovima; zasticena ..,_Uporaba glavice cvjetova; oboljenja koze 107 Trajnica Od srpnja do listopada 60-90cm uspravra, raz-granjena samo u cvatovi-ma, cesto crvenkasto-smeda; listovi spiralni, elipticni, s krilastom peteljkom; glavice cvjeto-va siroke do 1,5 cm,u uspravnom grozcu ili metlici Stanlste prisutna u prorj edenim sumama i negnojenim livadama, padinama, uz rubove puteva i proplancima Uporaba cvjetajuca zelen ili samo glavice cvjetova; mokracni putovi 1.08 Obicna zlatnica Solidago virgaurea Listovi i cvjetovi Biljka sadrzi fl avonoide i trijeslovine.Oparak (1- 2cajne zlicicc:-listova glavica cvjetova/salica)po-ticc izluCivanjemokrace iispire mo-kracne putove.Gotovi pripravci sa standardiziranom koliCinom akrivnih tvari sepl"ema uputa-ma lijecnika kod reumatskih i bubreznih tegoba, upala mokracnih kanala ipreventivno protiv bubrezni h kamenaca. Na slican nacin djeluje i srodna kanadska zlatnica (Soli -dagocanadiensis)ivcJika zlatnica (Solidago gigantea)koje su se udomaCile,potjecu iz Sjeverne Amerike.One se i u homeopatiji primjenjuju na odgovarajuCi naCin. Pravi oman lnula helenium l'odanak biljke sadrzi etericnoulje :;mjesavinom supstanci i gorkih tvari.nadrazenja,razri-jt:duje sluz ipotice iskasljavanje, tadjelovanja koriste se kod kaslja, hripavca iastme ito pripravcima caj-llim mjesavinama, na primjer :;anisom ili jaglacom. pro-vjerenkucni lijek preporucljiv oparak(1- 2 ilicice mjesavine zeleni/salica, ostaviti daodstoji 5-10 minuta). Kodsvih pripravaka mora se pridrzavatipre-po.rucene koliCine, ne predozirati! P1avi oman sastojak bonbona pro-Listovi i skupni plod 1ivkasljaili aromatskih likera i rakija.Ova blljka visoka rasta u izgleda vrlo dekorativno. .,..Trajni ca .,..Od srpnja do rujna .,..40-150cm .,..Oblljezja uspravna, jako razgranjena, hrapava; prizemni listovi s dugim peteljkama; listovi na sta-spiral ni, odozgo prori-jedeno dlakavi, odozdo vunenasto dl akavi; glavice cvjetova siroke do 7 s uskim srcolikim listovima .,..StaniSte stara seoskih vrtova jz prednje Azije; veeinom uzgajan kao ukrasna ka, tek rijetko kao samoni-kla .,..Uporaba podanak; disni putovi 109 ..,.Jednogodisnja ..,.Od lipnja do studenog ..,.30-50cm ..,.Oblljezja uspravna, slabo razgranjena, dlakava: listovi spiralni, s cijelim rubom, s strane lagano dlakavi, lopatasti; cvjetne glavice siroke do 5 cm; plodovi upadljivo uvijeni prema unutra ..,.Stanlste porij eklomiz Sredozem-lja; cesto u vrtovima kao ukrasna mjesti-micno samonikla ..,.Uporaba cvijetne glavice; lijecenje rana 1.10 Ljekoviti neven Calendula officinalis Cvjetovi nevena osim svijerlecih obojanih tvati sa-drze iniz supstanci, medu njima saponine, fla-vonoide i jednu gorku tvar.Biljka senckada koriscila za unutarnju uporabu, danassenjcno koristenje ogranicava na vanj sku uporabu kod ozljeda ko7.e, Cirtva,nagnjecenja,masnica_Mozemo koristiti umjesto brdanke, jer punovrijedni nadomjestak. Listovi , cvjetovi i skupni plod , Ljekoviti neven sastojak gotovih pripravaka i na-nosi sekaokrema.Njih mozemo priprem.itisami na sljedeCi nacin:zagrijati 150 grama osusenih cvjet-ova i 500 grama masti, ostavit i da se ohladi, opet zagrijati nakon tri dana i filtrirati preko krpe. muna hladnom mjestu. Obicni maslacak Taraxacum officinale aslacak sad r7.igorke tvari ( taraksaci n) lla vonoide i trijeslovinu. se k pripravak s gorkimtvarima kod sla- apetita, zelucanihtegoba za poticaj otjtcanja zuci. Osim roga potice izluCi-vanje mokrace iiskasljavanje. kuc-,,ilijck se kodtegoba s Jnehranom, za povecanjeizluCivanja se opa.rak (1- 2 t' ajne zliciceisitnjcnog korjena ili ze-k:n.i/ 1salica,ostaviti da odstoji10 mi-IILita).Ml adicijenjendodatak salatama od divljeg bilja.Go-rakokus moze se donekleki-'c.: ljenjemvodi.Cvjetovisuuproslosti koristeni za bojanje maslaca - od t uda 1111iime maslacak. Listovi, cvj etovi i skupni plod ... ... ... ... ... ... ' .. 1 ' 1 Trajnica Od travnja do svibnja 5-40cm korijen svjetlo-smed; listovi svi u prizem-noj rozeti, duboko urezani ili s izrazenimn lapovima: glavice cvjetova na supljoj, lagano crvenkastojci bez listova;puno Stanlste jako cest na svjezim tli ma bogatim, hranjivirn tvari-ma; skupine nastaju na gnojenim livadama i pas-njacima Uporaba zelen prije cvatnje, osusen korijen; probavni organi; salata od samonikle zeleni ... " Trajnica Odozujka do travnja 10-30cm podanak s pod-zemnim mladicama; listovi prizemni, okrugla-sti, uglasto glavice cvjetova plosna-te, pojedinacno na cr-venkastimsrcasti cvjetovi zenski, cjevasti cvjetovi muski staniste cesto kao pionirska ka otvorenim, svjezim glinovitim tlima bogatim luzinama; na rubovima puteva i naslpima Uporaba listovi,cvjetne glavice; disni organi :11.2 Podbjel Tussilago farfara Podbjtl sadrzi gorke tvari, sluzi, tri-jeslovine i flavonoidc, njih se upot- kod oboljcnja disnih puto-va,prije svcgakasljai bronhirisa.. sadrzt i malu piro-Jizidinskih alkaloidakojisu zbog stetnOR djelovanja na jetru na losem Rlasu.Nuspojavenisu uo-blcajenc ako se podhjel ljavacajnim mjesavinama pro-tivkasljai ako se pije te11im ine godina-ma kao kucni napitak. lijekom smatra se oparak pripremljcn kao mjesavina s istom koliCinom podbjela,timijana, anisa,jag- Cvjetovi i podanak laca i velecvjetn.ed ivizme ( 1- 2 cajnezeleni/lSalica, ostavitida odstoji 5minuta). Obican vratic Tanacetum vulgare , .Biljka sadt-7.igorku tvar tanacetin i eterjcnoulje,ko-;_.' kemijskomripusa-..,'"'stavljeno na razliCitenaCine. Biljka sehomeopatiji kod probavnih i mcnstrualnih tegoba. Neka-da su bili uoblcajeni pripravci za i:>tjerivanje glista.Biljka nije prikladna za samolijece-nje zboh tujona, otrovnog sa-. stojka etericnog ulja koji pri-sutan uvctim kolicinama.Bu-keti od oblcnog vratiCanavod-Ljstovj cvjetovjno drze stetoCine dalje od posuda u spremiStima.U rriroTraj nica 8JI>Od svibnja do rujna 8JI>15-30cm 8JI>Oblljezja

. - polegla ili uzdig-nuta, slabo razgranjena, paperjasto dlakava; listovi prizemni, brzouvenu, listo-vineparno pera- -sti, s velikim rubnim liska-ma; cvjetovi sa svjetlo-zutim vjencicem caskom prekrivenom strsecim dla-kama 8JI> Staniste rasirena na pjeskovit.im tlima u suhoj travi, negno-jenim livadama, dinama i u prorijedenim smrekovim sumama ..,_Uporaba cvjetajucazelen;lijecenj e rana; probavni organi 11.7 lill>Listopadni grm IIJI>Od svibnja do lipnja lill>50-100cm lill>Oblljezja grancice bridaste, ze-lene, sibaste; listovi, tri, opadaju vec rano u ljeto; cvjetovi dugacki do 2,5 cm, zlatnozuti (u vrtu i crvenkasti), vrat zavojit IIJI>Staniite cest u podrucj ima s gim zimama nakiselim neobradenim tllma; proplancjma, padinama, neobradenom zemljistu lill>Uporaba grancjce s listovjma cvjetovjma; samo u goto-vim pripravcjma kod tegoba s srcom; nije za 1.1.8 Zecjak Cytisus scoparjus Ljstovj cvjetovj Djelotvorene sastavne tvari zecjaka razni su alkaloidi koji kod nepravilne llporabc izazivajll i tcgobe ll icrijcva, slucajevima cak iparaliziranost.Kod paJpitacije ioboljenja krvnih zila se samo gotovi ljekovi-ti pripravci. Zecjak sc homeopatiji kod slicnih tegoba. Bilj-ka nije prikladna zaU ruralnim podrucjima rehnicki se ne-kad visestruko koristio kao biljka za vezanje metli, za proizvod-nju vlakana za bojanje.Danas se sadina nasutim smctJistima zbog uevrsCivanja iproCiscavanja tla. Velika zutilovka Genista tinctoria osimflavonoida sadrzi razne djelo-rnicno visoko djelotvorne alkaloide zbog kojih blljka nije prikladna za Vclikase kao sredstvo za poticanjeiskasljavanja upot- L1 preparatima na pre-porukllkodreumatskih tegoba,Llpalnihprocesa mokracnih putova, nckimcajcvima za Ciscenje krvi,takoder i preventivno protiv pjeska u mokrati. Biljka ime svjet-lucavim zutim cvijetovima koji su seteh-nicki kao sredstvo za bojanje sve dok nisuizumljeni sinteticki pigmenti. Biljka zbog jako velikog broja cvjetova jakopreporuelji,ra kao medonosna biljka za prirodni vrt. Listovi i cvjetovi Polugrm Od lipnja do kolovoza 30-80cm grancice sibaste, zelene, bez trnova, izbrazdane; listovi sastavljeni, lanceta-sti, rubovi cjeloviti, goli; cvj etovi zlatnozuti, broj ni u grozdovima pri vrhu Staniste preferirasvjeza luznata tla; pojedinacno naproplanci -ma,mocvarnim livadama, negnojenimtravnjacima Uporaba cvjetajuca zelen; samo na preporuku lijecnika, prije svega u homeopatij i; nije zasamolijecenje! 1.1.9 Grm ili malo drvo Od svibnja do lipnja 3-7m grane i grancice s ze-lenom korom; listovi tri, perasti, odozgo svi lenkasto dlakavi; cvjetovi u visecim grozdovima Staniite suha tlau prorjedenim sumama, zajedni u stjenovitompodruc-j u; cesto sadenakao ukrasna samoni kla u toplij im podrucj ima Uporaba listovi i cvjetovi; samo na preporuku lijecnika u homeopatiji; nije za samolijecenje! 120 Zlatna kisa Laburn Svidijclovi biljke sadrzc jako djelocvorne alkaloide kojiiza-zi' 'ajujako povracanje, grceve,i izazvanu obamiranjem dis-nog sustava.Zlatna kisa :r.bog nije nimalo prikladna za samolijecenje, pripravcise samojosu ho-meopatiji, izmedu ostalog kod oboljenja probavnih organa iastme. U parkovima i najcesce se sadi krizanac zlatnc kiSe i planinskeListovi i cvjetovi zlatnc kiSealpinum) koji ima poscbnoobllne cvjetove. Ne predstavlja nikak-vu opasnost ni u javnim zelenim ako se djecll(iodrasle)uputi na otrovnost blljke. Zuti kokotac Melilotus officinalis Biljka osim saponina,trijeslovina i flavonoi da sadrzi i glikozid mclilotin iz kojeg nastaje kumarin, time kod osusene zeleninastaje aroma miris- lazarkinje.Ljekovita svojsrva scgotovimpripra-vcima kao sto su npr. kreme kod oboljenja vena,za poticanje ciiku-lacije krvi.prosirenih vena i pre-ventivno protiv tromhoze.Na slicannaCinse i srodni visokikokotac(Melilo-tus altissimus). kucni lijek preporucljiv oparak (1- 2 iliCice/ salica, ostavitida odstoji 10minuta) kojeg se zbog kumarina ipakne smije piti duie vremena u vclikim koliCinama. Listovi i cvjetovi Dvogodisnja Od svibnja do rujna 50-100cm uspravna ili pe-njacica, razgranjena; listovi spiralni, trostruko perasti; liske elipticne, nejednako cvjetovi svjetlo zuti, u grozdovima duzine prsta Stanlste jako rasjren cesto pri-sutan na suhim. suncanim padinama, na branama neobradenom zemlj istu Uporaba cvjetajuca zelen; krvozilni sistem 1.21 w () w -, N Trajnica Od lipnja do rujna 20-60cm ..,. uspravna, cvr-sta, vecinom nerazgran-jena: listovi spiralni, uski, lancetasti,bez peteljke, sivo-zeleni;cvjetovi svjet-lozuti, s narancasto-zutomna donjoj usni i dugackom ostru-gom ..,.Staniste rasiren do cest na tl ima siromasnim hranj ivim tvarima; ruboviputeva, padine, kosi ne, biljne zajednice stijena, brane ..,.Uporaba cvj etajuca zel en; obo-ljenja krvnih zila 122 Obicni Ianilist Linaria vulgaris Cvjt tovi sadrze razneflavonske glikozidc koji seu narodnoj medicini kod hemoroida iupala vena.Homcopati-jabiljkuizmeduostalog koristi kod sla-bogmjehura i odredcnihupala crij eva.Unekim podrucjima nekad se kao plava za bojcnjt kose. Djelotvornost ne Cinistdo-voljno ispitana sigurna i zbog toga ipak nije prik.ladna samolijecenje. kuu vrtu trcbaJo saditi zbog lijepib cvjctova bogatihkoje nadlijecu mnogoinsekata. Listovi i cvjetovi Livadna rezuha Cardamine pratensis Nadzemni dijelovi biljke sadrze puno vitamina 1 glikozide gorllsiCina koji odreduju okus. lako sevise spominje u farmakope-jama,biljka se kao kucnilijek moze na isti nacin kao vrtni npr. uoparku (2cajne zlicice is.itnjene zeleni/Salica,ostaviti da odstoji 5minuta) ili kao iscijedeni sok (1zlica, tlva puta dnevno) kodproljetne kure Ciscenja krvi. Listovii cvjetovi 1.23 ..,..Jednogodisnja ..,..Od svibhja do rujna ..,..30-80cm 1!1'11 1 ;' !1: Sredozem-lja;d'obfO U$p]EM:1 ni ljudi od ranog kame-nog doba; cesto uz rubo-ve puteva i na neobrade-nim polj ima . ..,.. osuseni cvjetovi; sredstvo za smirenje kod male djece 1.24 Poljski mak ver rhoeas Odbezmirisnih cvjetova poljskog maka kaotradicionalni kucni lijek protiv preh-lade i za smirivanje male djeceupotreb-ljava se oparak (1- 2cajne i lieice/sali-ca,ostavbl da odstoji 5- 10 minuta). Cvjctovi maka takoderse jull velikom broju ljekovitih caj nih mjcsa-vina zboR doblvanjabuje.Puljski mak ne sadrzi otrovne alkaloide opij Lma (usporedi s vrtnim makom) . Male koliCi-ne drugih alkaloida ne smatrajuseopas-nim. Mak tipican peludni cvijet:nje-govihvi8e od150 prasnika zajedno produciraj uotprilike 2,5milijuna pe-ludnih zrnaca. Oni pcelama ibumbari-ma sluze kaohrana. Listovi i cvijet Vrtni mak, opijumski mak Papaver somniferum Jakipoznati opijttmosusen mli-jecni sok zelenihmakovih glavica. Sadrzi brojnevisoko djclotvorne alkaloide, medunjima morfin ikod-ein. Morfin se ilcgalno prc::tvara u halucinogenu droguheroin, no ipak prijeko potrebno gredstvo protiv bolova kod naj teiih oboljenja. Kodein isastavni dio nekih sirupa protiv kaslja. Biljka nije prikladnaza samolijecenje.Sjc-menke bogate mascu ne sadrze alkaloide. Od njih se m o ~ eproizvcsti vrijedno l bogatoesencijalnimmasnim kiselinama koj e se koriste za spremanje raznih peciva (makovica). Listovi , cvjetovi i tobolac 125 ...Traj njca ...Od svibnja do kolovoza ...50-80cm .... ' poJedi riacno"r\'11polusu-him unjm zajednlcatna stije:-na, na branama1 kosina-ma i uz rubove puteva ...Uporaba svjezllli osuseni fjstovi; oboljenja proljeva; 126 Malakrvara Sanguisorba minor Biljka se unekim podrucjima naziva be-drenika (pripaziti na mogucnost zamje-ne s velikom bedrenikom), zbog ko-liCineprisutnih trijeslovina narodnoj medicini se upotrebljava kodsmetnji ctijevima,le uhomeopatijikod zgrusavanja krvi venama.Mladi li-stovi pri trljanju oslobadaju aromatic-no-zaCinski miris imalo podsjccaju na krastavce.Koriste se za salate, jela od gJjiva,mahunarke i biljni ocat.Bi-ljka se ljekovitim svojstvima mozc usporcditi s velikom krvarom (Sangui-sorba officinalis) koja naraste do visine od 1m, uspijeva na vlaznim livadama i ima tamnosmede cvjetave. Listovi cvjetovi Vrbolika kiprovina Epilobium angustifolium sadrze trijeslovine iunarodnoj medicini smatraju se sredstvom djelor-vornim kod tegoba prostate. Upotreb-ljava sekao oparak (1-2 cajne zliCice isitnjene zeleni/salica,osraviti da od-stoji 10-15 kojisetradicional-n.opijekao nadomjestak za crni Mladi izdanci mogu sepripremiti na isti 11acin kao sparoga.Listovi ili izdanci nadopunjavaju okus isalate od divljih biljaka.Cvjctovi sadrze otro-vne fenolei zbog toga sene trebali Vrbolika kiprovina vazna medonosna blljka za pcele. Listovi i cvjetovi 128 Vristina Callunavulgarjs Sebastian Kneipp nanovo otkrio vec dugo pozna-to djelovanje Ciscenja krvii vristinu kaosredstvo za poticanjei7.\ucivanja mokrace, Upot-rebljava se oparak (1-2cajne zliCi-ce osusenezeleni/salica, ostaviti da odstoji 10-15 minuta). od cvjetova zasladen me-dom djetuj esmirujucc i zbog toga se rado koristi kao napitak za spavanje. Smije se piti samo u dozvoljenim ko-licinama i ne previse dugo vremena!Upadljivost cvjet-ova u krajoliku objasnjava se svjetlogrimiznim cvjeto-Listovl ivima.Caske su krace itam-cvjetovi nogrimizne Vristina za pcele vazna medonosna blljka. Obicni likovac Daphne mezereum Svidijelovibl ljkeiznimno su otrovni.Nakon od-rn.ahizazivaju jaku nadraienost sluznica,jake zagusujuce bolove u grlu, uz to jos ipovracanje te koli-keprobavnih organa. Jaka nadraze11jakozemoguca sui pri dodiru odsjecenih grana. Oblcni Ji-kovac zbog toga nik.akonijeprikla-dan za samolijecenje. Jarkocrveni plodovi biljke s druge stranemogu se jesti bcz ik.akvih posljedica. Uraznim l1omeopatskim pripravcima, kremama protiv oboljenja koie, npr herpes zoster, se sastavnc tvari iz kore grana. Oblcni likovac uNjemackoj jedini primjer za sjedece plodove. Listovi i plodovi ... ... ... 1.29 Trajnica ...Od svlbnja do kolovoza ..,.60180cm .130 Ljekoviti odoljen, valerijana Valeriana officinalis Biljka sadrzi etericno ulje s umirujuCim valepotriatima ivalerensktJkiselinu koja opusta grceve. Tipican miris osusenih dijelova blljke potjece od imvaJ.erenske kiscline - djeluje specijalno jer odgovara miristt koje se tjeraju. Odoljen se kod zivcanosti,uzncmircno-sti,nesanice i zivcanih tegoba srca, zelu-ca i crijeva kao naljev(2caj-nc zlicicc isitnjenog podanka ostaviti da odstaji u hladnoj vodi)ilikaotin.ktura (Hoffmannove kapi - izumio Friedrich Hoffmann).Odoljen se ipak ne trebao koristiti vise od propisane koliCine i ne pre-dugo vremena. Biljka priklad-na za vrt.Listovi i cvjetovi Cmi sljez, sumski sljez, divlji sljez Mal vasylvestris Listovi sljcza, prikupljeni samo u toplim dani-ma iosu5e.nisco moguce brze, sadrze sluzi itrijcs-lovi.ne.Iznutra se kao oparak (2 cajne zliCice listova cvjetova/salica, ostaviti da odstoji10 minuta) kod katara iupala ll usnoj supljini i zdrijelu, kodopeklina ilinadrazcnih sluznica probavnog trakta, izva.na kodCire-va ickcema.Cvjetovi se mogu koristiti ikaodekoratvi.ni sa-stojak ucajnim mjesavinama. Mladi listovi cr.nog sljeza mo-gu se jestiu salatama od div ljeg bilja.Prasnici zarasraju u centralni suplji stup kojitije-sno obuhvaca vrat. Listovi i cvijet .,.Oblljeija ootf!2ta: nuta, 1.31 132 Pticja trava, troskot, oputina Polygonum aviculare Biljka sadrzi sluzi, i kiselinu. U .narodnuj medicini se kod laksihkatara gurnjih dis-nih putova isluznice kao uparak ( 1-2 cajne zlicice isitnjene zeleni/salica, ostaviti da odstoji 10 u za lijeccnje rana.Pticja trava potice mo-kraceizbog toga sastojak cajeva za Ciscenjc krvi. Smatra se da steze krvne zile kapilare. trava jako Qtporna biljka i cesti pionir podrucju nase-ljavanja idanasnje vrijeme rasprostranjena ci-jelom

_er..-.-;:r. ,.,,.;# """ . Listovi i cvjetovi Livadni dvornik Polygon bistorta U srednjovjekovnim farmakopcjama..,_ Listovi i cvjetovi navedeno da cudno spkten poda-nak navodno pomaze kod ugriza zmije.Zbog velikih koliCina trijeslo-vina ipak preporuCijiviji za upotre-bu kod proljeva. Kodupala uusnoj supljini i zdrijelu za grgljanje pre-poruCljiv naljev (2 cajne zlicice isit-njenog podankalsalica,pristaviti mlakoj vodi iostaviti da odstoji vise sati). Valjkasti, jako gusti cvatovi izg-ledaju kao cerkice za zubc iizvrsni su za medonosne pcele.Mladi listovi jako su ukusno samoniklo povrce. '"'' . .'! 133 listopadni patuljasti grm IJII- Od lipnja do kolovoza IJII- 2040cm dama s prisutnim patu-ljastlm grmovima ..,.Uporaba rij etko i llstovi ; proljeva; samo-niklovoce 1.34 Borovnica, crna borovnica Vaccinium myrtillus Veca koliCina svjezihplodova djeluje laksativno,osu5ene sadrze trijeslovine i na suprot an naCin. Oparak (2-3cajnezlicicc osuiknih plodova ili 1-2 cajne zlicice listova/Salica .. ostaviti da odstoji 10 minu-ta) se koristi kod smetnji crijevima za grg1janjekod upa]a uusnoj supljinii zdrijelu. Osuseni plodovi pristavljeniu crnom vinu pomazu kod obo-ljenja proljeva. Borovnica ili crna borovnica iznimno suomiljeno di-Listovi i plodovi vlje voce - i za ljude iza velik brojmalihzivotinja. Divlja ruza, pasja ruza Rosa canina Ouguljasti, brasnasto-mekani sipci su nepravi,socan, jagodast plod.povecavanjc::m cvjetista,dla-kave sjemenke zapravo prestavljaju prave orascice. Sipkov (2-3cajne zlicice/ salica, ostaviti da odstoji 10 minuta) potice izluCivanjernokrace i dje::lujc gu laksativno, tekod prehlada zbog bogatstvavita-mina (poscbno vitamin Pri spravljanjuukusne vocne kase ili marmelade potrcbno pa:ltjivo odstraniti sjemc::nkcjer njihove bjeJkastekukaste dlacice koje ih okruzuju i7.a7. .ivajtl nadrazc::nja crijevima. se mogu koristiti idrugi zrel.i sipci ostalihprisutnih domacihdi\rljih ruza. Listovi, cvjetovi i sipaK :135 Trajnica Od lipnja do kolovoza 80-150cm aktivnih tvari; nije za :136 Velebilje tropa bella-donna Listovi uglavnom sadrze"' U.poraba osusena zelen: probavni organi, reuma; nije za samolijeoenje! .137 1.38 Crni gavez, veliki gavez Symphytum officinale Listovi i cvjetovi Brojne sastavne rvari ukorijenju iskot:istavale su se od starog vijeka kod lomova kostiju.upala pokosnice (periost), nagnjecenja. masnica i istegnuca. Kod navedenih tegoba sc 11aljevi kao paste ili stavljeni kao ipak nijeprikladna za samolijcccnje jer suutakoder prunadcni pi-rolizidinski alkaloidi opasni zajet-ru.Gotovi pripravci(krema)upot- se samo izvanakodncostece-ne koze.ne viSeiznutra.Bumbaris kratkim sisaljkama cvjetove zagrizu sa strane itako kradu nektar bez obavlje-nog opra$ivanja. Mala kicica, groznicava trava Centaurium erythraea U svim djelovima biljke prisurne su gorke tvari kojc podupiru probavu poticanjcm vanja sluzi, probavnih sokova ipoticanjcm utjecanja zuCi. Biljka danasnjc vrijcme jaku rijetka zasticena vrsta l zbug toga sene smije prikuplja-ti u prirodi. Od hiljke nabavljene u ljekaroi moze sepripremiti aperitiv djelotvoran kod slabog apetita:otprilike25 g kicice,10 grama paprene metvicc ikooguljenih kriski jabuke prista-vlti Htri suhog bijelog vina, procjediti nakun tjedan dana i ponovno napuniti bocu. Listovi i cvjetovi 139 140 Obicna kiselica Rumex acetosa Biljka doblla ime ugodnom kiselkastom okusu koji dolazi od oksalne kiseline prisutne listovima ( uspore-di sa zecjom kiselicom). Oparak (1-2 zlicice isitnjenih listova/salica,osta-viti da odstoji 10 minuta)se izvana kod oboJjenja kozeiiznutra kodListovi i cvjetovi upalnih procesa sluznice usta.Homeopatija biljku na slican nacin.Svjezi listovi mogu sc spravljati kao samo.niklo povrce ili dodatak juhama iumacima.Prevelike ko- ili trajna probkmaticni su zbog velikc koliCineoksalne kiseline.Oblcnu kiselicubolje ne kod gihta ili tegoba jetre. Crni lopuh, lepuh Petasites hy bridus U srednjem vijcku vjerovalo se da jak miris ..,.. koji se dosazrijevanja ploda 1zduze vi5enego dvo-moze sprijeciri kugu. Medicinski se zbog re-List i cvat iumirujuceg djelovanja upot- kod smetnjiprobavnih organa. Ovu staru ljckovitu biljku, ipak zbog prisutnosti Za jetru stetnih pirolizidins-kih alkaloida podanku, trebaloupot-rehljavati suzdrzano kao opat"ak samo-niklo povrce. Takodcr nije preporucljivo ni lijecenje rana svjezim listovima.Ho-meopatska uporaba biljke izuzetak. ListovinajveCi unjemackoj flori. 1.41 142 Konopljusa Eupatorium cannabinum Biljka izmedu ostalog sadrzi gor-ke tvari, crijeslovine isaponine. U narodnoj medicinizbog toga koristila kao sredstvo za funkcije zuCii izluCivanja mokrace. Spada porodicu glavocika ukojoj suprisutni pirolizidinski alkaloidi stetni za jetru i zbog toga tre-balo izbjegavatikodsamolijecenja. Homeopatija konopljusuupotreb-ljava jaeznje ohrambenOR meha-nizma tijela.Cvjetovi u gustim nakllpninama cvatu relativno kasno, oblijecu ih razne vrste pcela, bara ikptira. Biljka zbog togaListovi i cvjetovi za prirudni vrt bogat raz-nim vrstama. Obicni cicak Arctium lappa DjeJotvorne sastavne rvari biljci, te srodnom (Arctiumtomentosa) i malom (Arctium minor)etericno ulje,mas-no ulje, trijeslovina i poliini. Uljni naljev pri-premljcn apoteci o Uporaba osusene mladice i komadi prije svegau. ' lijecenje!:'' '. .... 1.61 . .liJi>....Od do rujna .." cm .." uspravna, kao grana. obrasla cekinja-vim grubim dlakama; listovi sjed'eci ili obuh- obrasli , kruti.m..dlakama, s ci-, jef.im cvjetovi . : nebesko plavi',rijetko potpuno bljeli .."Staniste porijeklom sa Sredozem-lja; cesto kao vrtna . ..i na nekimmiestima kao . .. samoriikfa.' .. , . sv)eza zelen; .: : 'tegobe s.zglobovima, ,.upale'.grla; zacinska blljka 162 Borago, borac Borago officinalis Listovi i cvjetovi Sastavne tvari prisutne u biljki(sluzi, trijeslovi-ne, sapononi i flavonoidi) mokracc i znojenje te sprecavaju upale. Oparak (2 zlicice . zelcni/ salica, ostaviri da odstoji 10 mi-nuta)se kod reumatskih tegoba, za Ciscenje krvi i kod oboljenja grla. Borac se u homeopatiji kod navedenih tegoba i kod depresije.Fi-na aroma sliCnaaromi krastavaca jako cijenjena u kulinarstvu, svjeza ili zamrz-nuta odlicno ide uz salate, omlete, jela od kupusa, graska i lece.valitetna aroma nestaje pri SLJ Senjo Ljekoviti volujak Anch usaofficinalis Biljka sadrzi alkaloidc, trijeslovi ne i sluzi.U narod-nojmedicini se koducri-jevima i kao sredstvo za potican-je iskasljavanja opa-rak (1-2 cajnc z]icice isitnjenc ze-lcni ili cvjctova/salica, ostaviti da odstoji 5 minuta).Ljekoviti volujak u starom vijeku smatran pouzdanim univerzalnim sredst-vomprotiv depresije.Biljka imc doblla dlakavim srcolikim listovima. Njcn znanstveni naziv porodice i vrste ukazuje na pri-sut.nost obojenih tvari korijen-ju koje suse do jzuma sintetickih pigmenata upotreb-ljavale kaocrvcna za slikanje. Listovi i cvjetovi ..,.Dvogodisnja 111 ..,.Od svibnja do rujna ..,.3090cm ...Oblljei Ja uspravna, razc granjena; listovi sdlakama. uski, lancetasti; cvjetovi prije otvaranja grimizni, nakonotvaranja lj ubicasto-plavi,. rijetkOd ozujka do travnja ...,.15-30cm ...,. stabUika uspravna, veci-nom nerazgranjena; prizemni listovi s dugim . peteljkama, listovi stal:r Uike sjedeci, obrasli kru-.:timvecinom svjetle mrlje; cvjetovi najprije crvenka-sti,plav-ljublcasti ...,.Staniste pojedinacno ili rasiren na propusnom humus-.nom tlu sumamq bogatim rasl i-njem ..... . sv)eza ili osusena zelen; diSni organi; samoniklo povrce 164 Ljekoviti plucnjak Pulmonaria officinalis Svinadzemni dijelovi biljkesadrze sluzi,trijeslovine isaponine kojinadrazenja ipoticu iskas-ljavanje kod oboljenja disnih organa. Kod oboljenja prehlade se oparak (2- 3cajne zlicice isitnjene zeleni ili listova/sa.lica, osta-viti da odstoji 10 minuta,zasladiti s medom).Listovi s mrljama prema srednjovjekovnim farmako-mejama pomazu kod tu-berkuloze pluca. M1ade listove moze sespravljati kao samoniklo povrcc. Listovi i cvjetovi Pravi lan Linum usitatissimum Uzgaja sevise vrsta lana i to prema svrsi upora-be: lan koje se najvise uzgaja zbog proiz-vodnje v1akana i za izraduplatna i lan koji se za proizvodnju ulja uzgaja zbog velike koliCinenezasicenih kiselina sjmenkama. CijeLe i neisitnjenc ili svjeze izrmvljene Listovi i cvjetovi sjemcnke lana zbog enormnog povecanja volumena su, nestetno i djelotvorno laksativ-no sredtsvo.Upotrebljavaju se osim toga i za ublazavanje nadrazenja kod upala u podrucju zeluca i crijeva. kucni lijek ujutro seuzima 2 cajne zlici-ce lagan.oisitnjenih sjemenkis malo vode. IJJII- Trajnica IJJII- Od do srpnja IJiJII- 30-300Crh. . IJJII- uspravna, cvrsta, razgranjena samo u gor-njem dijelu; listovi spiralni, s cijelim. rubom, uski, lan-cetasti. sjedeci IJJII- stanlste stara kultivirana porijeklom sa Sredozemlja;: . vecinom uzgajanna polji-ma, rijetko samonikla IJJII- Uporaba sjemenke; laksativ 165 listovi prizemni, s dugim t)eteljkama; trolapi, .vUuJu se nakon cvjetovai prezimljuju-..".Stanlste . na hurnusnom tlu u ..: sumama .raslinjem, veci-166 Jetrenka Hepatica nobilis oblika jetre prema srednjovje-kovnim farmakopejama pomazu kod bolesti jctre.Buduti da rijetka u mnogim podrucjima, ne setre-ba1a prikupljati uprirodi. Jetren-ka :tbog kolicine prisutnih al-kaloida otrovna i ionako nikako nije prikladna za samolijecenje. Homeopatija pripravke preporucuje kodtegoba probavnih organa iprehlada.Nebesko plavi cvjetovi s dugomraz-vijaju sest do sedam latica iznadList i cvjetovi tri pricjvetna lista. Radic, obicna vodopija, cikorija Cichorium intybus Cikorija poznata blljka koja sadrzava gorke tvari i smatra se sredstvom koje potice izlucivanje zuCi i podupire probavu. Za povecavanje apetita ili kod osjecaja sitostl se oparak (2- 3cajne zlicice zeleni ili korijena/salica, ostaviti da odstoji 10 Ljstovj cvjetovj mintJta).Od mladih listova priku-pljenim do srpnja mogu se sprav-ljati salate od divlje zeleni. Lije-pa divlji vaznih kultiviranih biljaka radica, endi-vije imalogradica od cijeg se przenog korijena proizvodi na-domjestak za kavu. Cvjetovi ne-besko plave sastoje se samo od jezicastih cvjetova, otvaraju se prijepodne i uvenu vec u Iano poslijepodne.Slijedeceg dana otvarajuse novi cvjetovi. Od srpnja do rujna 80-100cm ..,.. kao grane, vitke, krute, brjdaste; listovi goli ili cekinjavi, spiralni, lance.-.. tastl, grubo . mlijecni sok u svim. djelovima ..,..Stanlite jako rasiren do cest U SU : : : him stanistima, na radenom zemljistu, na kosinama uz rubove puteva ..,..Uporaba."S osusena cvjetajuca zelen, korijen; probavni organi;salata od samonikle zeleni :1.67 IJJJ.Trajnica IJJJ.Odozujka do travnja IJJJ.5-10cm IJJJ. podanak s dugackim izdancima; listovi pri-zemni, s dugimpeteljka-.ma, okruglasto- srcasti, cvjetovi tamnoplavi s.uspravlje-. nom ostrugom, ugodnog sa Sredozem-lja, vecinom kao iz vrta podivljala blljka na liva-dama s vocemi grmovi-tim mjestima Uporaba podanak; cvjetovi; obo-ljenja disnih puteva 1.68 Mirisna ljubica Viola odorata Podanak mirisne ljublce sadrzi saponine i glikozide. Narodna medicina njihovo svojstvo pocicanja izluCi-vanja sluzi i olaksavanjaupotrehljavala kod prehlada i bronhijalnog katara. Oparak (1caj-na zlicica isitnjenog podanka/salica, ostaviti da od-stoji10minuta)se za grgljanje kod pro-Listovi i cvjetovi muklosti i kod kaslja.Miris-ljavi cvjetOviljublce nckad su sekoristili za aromatizira-njedekoriranje slastica. Po-danak njemacke perunike (Iris germanka) danas sene kao lijek, zbog mirisa ulja slicnog ljublci, njen podanak se takoaer naziva i podanak ljublce. Divlja macuhica Viola tricolor Listovi i cvjetovi Saponini, flavonoidii glikozidi blljke se uraznim gotovim pripravcima iznut ra i izvana kod kronicnih oboijenja kozc (scboroicni dcrmatitis kod dojencadi), takoderi t 1homeo-patiji kod oboljenja koze i reu-matskih tegoba. Oparak (1- 2 zlicice/sacica, ostaviti da odstoji10 minuta), pripremljen od iste koliCine zeleni divlje macuhice, korijena maslacka,cvjet-ova lipe i plodova komoraca,pre-porucljiv kucni lijek kod prehlada i za ciscenje krvi. Biljka se zbog rijet-kosti ne prikuplja u prirodi. Upotreb-ljava seuzgojena. Jednogodisnja ili trajnica Od svibnja do listopada IJII.10-35cm IJII. punouspravna, razgranjena; listovi s peteljkama, ovalno - lancetasti, izbrazdani;. pallsitci sjedeci, veliki, s. izrazenimn lapovima; cvjet- ,. ovl plavo-Uublcasti ill plavi u vlse tonova, kremasto zuti IJII.StaniSte cesto na suhim, otvorenim stanistima kao sto su neg-nojene livade, pjeskovita polja, bijele ili sive dine IJII. Uporaba osusena cvjetajuca zelen; oboljenja koze 1.69 Trajnlca Od.l.ipnja do kolovoza 80-150cm uspravna, veci-nom nerazgranjena; listovi spiralni, duboko dlanoliko razdljeljeni, s uskim viselisnim dijelovi-. ma; .rivjetovi u grozdovi-ma privrhU Stanlst.e veclnom samo u brdima vapnenastim podrucji-ma uzduz obala potoka; takoder kao ukrasna vrtna zasticena . . saqio u homeo-. neuralgjja, pod Plavijedic Aconitum napellus Plavi jediC najotrovnija biljka Njemackoj. Alkaloid akonitin, prisutan u svim djelovima biljkenajprijenadrazuje, poslije toga izaziva osjecaj hladnoce iutr-nulosti,naposlj etku smrt izazvanu paralizom za disanje ili zasto-jem srca. tvar unosi se vec kroz neozlijedenu kozu. Biljka injoj lijecnika; nijeListovi srodne zbog toga nikako nisu prikladne za samolijecenje. Homeopatija hiljku protiv bolova, kod bolesti popracenih vruCicom i palpitacija. Cvjetovi su se specijalizirali za jake jer gornjll llSllll Uobliku slje-ma samo oni mogtt pritisnuti prema gore. za samolijecenje!cvjetovi 170 Dobricica Glechoma hederacea Biljka pri trljanju lagano neugodnog mirisa zbog prisutnih trijcslovina i gorkih tvari tradicionalno seupot-kod proljeva, slabog apeti-ta ipokvarenog zeluca.Oparak (2- 3cajne zHCiceisitnjene ze-leni/salica, ostavitida odstoji5 minuta) semoze upotrijeblti za grgljanje kod upala zdrijela ili izva-na kodozljeda koze.Listovi sakupljenl u proljece jako su aroma-ticnog okusa injima semogu zaciniti salateod divlje zeleni, jela od k.rum- Listovi 1 cvjetovi pira, povrce jela odsira. su dostupni samoinscktima s dugim sisaljkama. Trajnica Od travnja do lipnja 10-30cm puzava; s izdancj, ma dugim vlse metara, pusta korijen iz nodija; listovi s peteljkom, okrugla- ; sti. naborani; cvjetqv), ?6...: u pazuscima cvjetova Stanlite jako cesto na tllma boga- , :' tim hranjivim tvarima usumama, grmovima, Jiva- . dama i vrtovima Uporaba svjeza ili osusena cvjeta-juca zelen; tegobe s crije-vima; salata od samonikle zeleni 171 Trajnica Od svibnja do kolovoza 10-30cm Oblljezja mladice uspravne, nerazgranje-n.e, iz prizemne rozete; . liadzemni izdanci kratki; cvjetovi brojni u cvatovi-ma sl icnim klasu : iJJi.Stanlite . :jako cesto ns tlimaboga-tim hranjivim tvarimau zajednicama na . livadama Uporaba svjeza ili osusena cvjeta-j uca zelen; probavne smetnje, lijecenje rana 172 Puzajuca ivica, puzava ivica Ajuga reptans Puzava ivica bogata trijcslovinama i zbog svog djelovanja stezanja krvnih 7.ila ikapilara se kod probavnih tegoba te kod kod izvana za zacijeljivanje rana. Biljka se osim kao lijek (1- 2 cajne zlicice isitnjene ze1eni/salica, ostaviti da odstoji 5 minut a)za navedene tegobe i homeopatiji kao ljckovito sredstVokod podrucja. Nebesko plavi vjenCici imaju jako skracenu gornjuusnu, Listovi i cvjetovi na donjoj usni imaju fine crte koje sluzekao orijentacija za nadolazece oprasivace.Puzajuca ivica jako preporucljiva za prirodni vrt. Obicna celinscica Prunella vulgaris KoliCina trijeslovina u celinscici iskoristava se istokao kod velikocvjetnc cclinsCice Cijic:vjecovi budu dugacki do 3cm i koja na liva-dama, i to kod tcgobaismetnji crijevima. Izvana sc za zacijeljivanje rana uparak (1- 2cajne zlicice isitnj ene zeleni/Salica, ostaviti ds odstoji 5minuta), iznutra za grgJjanjeili ispiranje kod procesa oCima. C::askasekod sazrijevanjaotva-ra samo kod vlaznog vremena. Apokarpni plodovi (cjepavac) tadaljepljivi, prikace se zivotinjama na ispasi itako se Vrsta ud bl-jelih doscljcnika prenesena na sve kontinente. Ljstovj cvjetovj ..,.Trajnica ..,.Od lipnja do rujna ..,.5-25cm ..,. uspravna jli peri-jacica, nerazgranjena, s jzdancima; ljstovj ovalni slabo cvjetovi dugacki 1-1,5 cm ..,.Stanlste cesto na glinovitjm tli ma. , . bogatim hranjivim tvarjma . naljvadama, tratini u par-:. kujli na sumskim proplan- ' cima ....Uporaba osusena zelen; organi probave 1.73 Zimzeleni grm Od lipnja do kolovoza 20-60cm Oblljeija uspravna, bri-dasta, cvrsta, odrvenjela . samo pri tlu; listovi s cUelim rubom, sivo-ze-leni, obrasli gustim dla-kama; pri trljanj u oslo-bada jal Pol ugrm. liJJ> Od svjbnja do kolovoza liJJ> 3(}80cm liJJ> stabUjke brjdaste, uzdjzu se, odrvenjele samo prj tlu; listovj naboranj, sjvo pu-tenastj, sitno duguljasto-ovalnj; caske smeoe-crvene, vjencicj svjetlolj u liJJ> Staniste kultjvjrana sa Sredo-zemlja; u srednjoj Europi kao vrtna tjjekom hladnjjjh zjmapomalo se smrzne povuce liJJ> Uporaba osusenj ljstovi; upale; zacjnska 175 Zimzeleni grm Od lipnja do rujna .,.30-150cm ... ..grane bridaste, cvrste, uspravne; listovi koznati, linearni, s gornje strane tamnozeleni, odozdo cvjetovi svjetlo . 'plavi,ponekad ruzicasti .. .. ili p'Orijeklom sa Sredozem-_lja;. srednjojEuropikao vi'tna osjetljiva na mraz ..,Uporaba svjezi ili osuseni listovi; krvotok, zivci; zacinska blljka 1.76 Ruzmarin Rosmarinus officinalis Sastavni dijelovi etericnog ulja( cineol, borneol, Listovi i cvjetovi kamfor) i njihova ljekovita svojstva koriste sc kod smetnjiu prokrvlje-nosti, migrcnc, reume,manje kod slabog apetita, u homeo-patiji ih se koristi kod slicnih tegoba. Oparak ( 1 cajna zlicica listova/salica, ostaviti da odstoji 10- 15minuta)sekao kucni lijek kod iscrpljenosti i slabe cirkulacije.Ruzmari n sastavni dio poznate mjesavine zaCinskog"Ilerbes de Pro-vence". Mjesavina ide odlicno uz janjetinu, jela od peradi, odres-ke, gljive, omletc i jela od Bilj-ka semoze uzgajati iu lonCicima na prozorskojdasci. Miloduh Hyssopus officinalis Biljka sadr.:t.i etericno ulje s pinenom i 1/!- pinokapfenom te manje kolicine flavonoida,trijeslovina i gorkih vtari.Lje-kovita svojstva biljke slicna su kaokod ka-dulje i se na slican naCin. Oparak (1-2 cajne zliciceisitnjcnc zeleni/sacica, ostaviti da odstoji 5minuta) prikladan kucni za grgljanje kod regoba u grlu ili kod bnronhitisa. Ugodna zacinska aroma se za po-boljsanje okusa jcla od mesa i krumpira, i ne tako cesto uz salate, variva i jela od sira. Listovi i cvjetovi i za kete ili mirisne mjesavine s miriSijavim Hstovima i cvijecem.Dekorativ-na biljka mora na relativno i mora sc redovno obrezivati. .."Zi mzeleni grm .."Od lipnja do rujna .."30-150cm .."Oblljezja bridasta, cvrsta, uspravna, odrvenj ela samo pri tlu; listovi sastavljeni, obrasli kratkim dlakama, vecinom s kratkim mladi-cama u pazuscima .."Stanlste porijeklom sa Sredozemlja i podrucja Crnog mora; samo kao vrtna rijetko samonikla .."Uporaba svjeza ili osusena cvjeta-juca zelen; upale; zacinska 177 (/) LJ..I ""'Zimzeleni grm ""'Od travnja do svibnja ""' 2-4m ""' stubolik zbogstrmo uspravljenih grana, rijet-ko sa sirokom krosnjom; tri igljce u prsljenu, bodlj ikavo zasjljene, gornja strana jzbrazdana i sa sitnom bj elkastom .Zi lom)enski cvatovj su ceseri s izgledom dozrjjevaju nakon 2 godine IJJ>Stanlste rasjrena na rubovjma suma, na negnojenjm livadama pasnjacjma; pokazatelj istrosenjh pasnjaka IJJ>Uporaba (ceseri); mokracnj organi; zacinska 1.78 Obicna borovica Juniperus communis Mesnati cekri s trokutastim ure:tima nazivajusc::sm-rekinje (plodovi, boblce), sadrze trijeslovine, fla-vonoide, i etericno ulje s terpineolom, pinenon, ka-dinenom i kamferom. Plodovi se pre-ma preporuci lijecnika iznutra rebljavaju uraznim pripravcima kod lglice ceserj upalnih procesaputeva, izvana za utrljavanje kod reume i bolova u zglobovima. Plodovi se zbog jakog nadrazenja bubrega ne smiju konzumirati duze vremcna i u vecim kolicinama. Koristc:: se iza aromatiziranje raznih rakija (dzin, genever) ili kao zaCin za kiselikupus tejela od divljaCi. Zapadna tuja Thuja occidentalis Uljuskastim listOvima prisutno etericno ulje s glav-nim sastojkom tujonom jako nadrazuje kozu i nakon kunzumiranja dolazi do teskih trovanja sluznice usta, bubrega ijetre.Biljka zbog toga nikako nije prikladna za samolijecenje.Ljekovita svojstva biljke koriste se samou gotovim preparatima ipod nad-zorom lijecnika, izvana za utrljavanje kod rcumats-kill oboljenja, iznutra skoro samo u homeopatiji kod Lj uskasti listovi i cvj etovi slicnih tcgoba s organima za kretanje.vrsta drvecaiz Sjeverne Amerike i Azije da-nas se sade kao ukrasno drvece, takoder su otrovne na slican naCinkao zapadna t uja. ....Zimzeleno drvo ....Od travnja do svibnja ....do 15m ..,. krosnja vitka, gusta; listovi lj uskasti u cetiri reda, odozgo mat zeleni, odozdo svjetliji, pri trljanju aromatican miris vocne kase od jabu-ka s ulj em od klincica ..,.Stanlste autohtona atlantske Sjeverne Amerike; cesto kao ukrasno drvo u parko-vima i na ....Uporaba grane; samo na preporuku lijecnika kod reume; nije za samolijecenje! 179 > CQ ..,.Zitnzeleno drvo ..,.Od travnjado lipnja ..,.viseod 50m ..,.Oblljezja krosnja vitka, grane vodoravno otklonjene; iglice cetverobridne, siljaste, neznatno rasceslj ane ili u prsljenu; su svjetlosmedi, otpadaju u komadu ..,.Staniste u prirodi u brdovi-tom podrucju od 800 m; jako rasirena zbog za-sa!:'fivanja ..,.Uporaba svjezi vrhovi grancica; koza, reumatske tegobe 1Rn Obicna smreka, smreka Picea abies Ig}ice osim smole izmeduostalog sadrze i etericno ulje s pinenom, limonenom, karvonom i borneolom. Ljekovita svojstva koriste seizvanaupripravcima za utrljavanje koji poticu prokrvljenost kodbolova umisiCima,gihta i reume.Francuskikonjak od igli-ca smrekedjeluje na slican nacin.Aroma takod:erpri-suma i u mirisnim osvjezivaCi-ma prostara i bonbonima pro-tiv kaslja.Ulje od iglica arisa i jeleprimjenjuje sena slican nacin. Za skupljanje vece kolicine svjezih mladih izbojaka potrebno pravovremenoishoditi dopustenje kod nadlezne sumarije. lglice, cvjetovi i ceseri Planinski bor, klekovina Pinus mugo U iglicama se osim srnole nalazi i etericno uljeugodnog mirisa koje sadrzi pinen, ka-dinen, silvestren i felandren.Uljc odklc-kovine izvana sc kao pripra-vak za utrljavanjc kod reumatskih tego-ba i iscrpljenosti, za kod oboljenja disnih putova ili uka-pima za ublaiavanjehunjavice. Sastojak imnogihkozme-tjckihpreparata na trzistu. Aromaticni i pomaloneohican sirupodmladih izbojaka bora moze se koristiti kaonamaz: 150 g izbojaka kuhati1511 vode inaposljetku pariti s 1kg secera dok ne posrane gusto kao sirup. lglice i ceseri .,.Zimzeleni ili drvo .,.Odlipnja do srpnja ...1-5 .,.Oblljezja CD ::::0 < s poleglim ili uz-dignutimpone-kadkao malo drvo; dvije igl jce u kratkoj mladj-ci, malo uvrnute,dugacke do7 cm,tamnozelene .,.Staniste u skupjnamau vjsokom gorju; cesto kao ukrasno drvo; puno .,.Uporaba iglice mlade mladice: oboljenja disnih puteva. reuma 181. UJ (/) 1-Zimzeleni grm ili drvo Od ozujka do travnja do 15m dvodomna; iglice plosna-te, koznate, savitljive, odozgo crno-zelene, odozdo svjetlozelene, dvoredne; zrele sjemen-ke plavo crne s karmin crvenim sjemenim ovo-jem Stanlste kao podraslinje u suma-ma; cesce kao ukrasno drvo; zasticena Uporaba svjezi listovi; samo u homeopatiji preporuku lijecnika: nije za samolijecenje! 1.82 Tisa Taxus baccata Iglice isjemenke sadrze glikozide inekoliko alkaloi-da. Jako su otrovni za ljude, za zivotinje, ostccuju bubrege i izazivaju paraliziranost misica. Homeopatija pripraYke odiglica kod osipa na kozi i reume.Germ.anisu od rise spravljali jako djelotvoranotrov za strijele. Akti-vna tvar taksolizkore tise obecavajuce djeluje kod terapije raka.Karmin crveni sjemeni ovoj(arilus) ne sadrzi otrove islatkastog okusa s jakirn trpkirn okusom ustima i zbog toga tisa inije bas lglice i cvjetovi preporuCljiva kao divlje voce. Obicna krkavina, pasji dren, pasjakovina Rhamnus cathartica Plodovisadrze flavonske glikozide iantrakinone kojiutjecu debe-lo crijevo i djeluju laksativno isro kao ikora trusljikc. Plodovi kr- ipak suznatno i se za lijecen-jcdjcce.Primjena: 8-12 osu5cnihboblca pojcstiza-jtdno s jednom jabukom zbog Llblaiavanja neugodnog okusa. Postoje igotovi pripravci za djecu,npr sirup. NezreJiplo- Listovi i cvjetovi dovi ili vece kolicine su opas-neimogu izazvati trovanja s povracanjem ili kolika-ma.Kod kronicnih tcgoba nuzno posjeriti lijccnika. ..,.Zimzeleni grm ..,.Od svibnja do lipnja ..,.do5m grancice cestonasuprotne, otklonjene kriza!} i trnovite; kora pepeljasto siva, lagano sjajeca; listovi nasuprotni, siroko ovalni; cvjetovi bjel-kasto-zuti, neprimjetni ..,.Stanlste rasirena u zivicama grmo-vimana suhim sljunkovi-tim ili glinovitim tlima ..,.Uporaba osuseni plodovi; laksativ :183 IJJ>Listopadni grm IJJ>Od svibnja do lipnja IJJ>IJJ> Oblljezja lagano razgranjena; grancice otklonjene, bridaste, zelene, veci-nom s plutom; listovi nasuprotni, duguljasti; odozgo mat zel eni; cvjet-ovineprimjetni; karmin crveni plodovi s naranca-sto-zutim sj emenkama IJJ>Stanlste cesto uz rubove puteva ili u zajednicama sumaraka; sadi se i uz ulice IJJ>Uporaba listovi ili plodovi; samo u homeopatiji na preporuku lijecnika; nije za samolijecenje! 1.84 Obicna kurika Euonymus europaea Svidijelovi blljke sadrie srcane glikozide i alka-loide. Nakon konzu_mi-ranja plodova jarko cr-vene pojavljuju seteske kolikepodruc-juzeluca i crijcva, te smet-njeu krvotoku koje mogu izazvati smrt. Mtdicinski seu dana5njt vrijeme gorovi pri-pravci jos samo Cvjetovi,rijetko kao laksativ iza lijecenje ran a. listovi iNekad blla prosi rena uporaba protiv plodovigamadi imoljaca. Od tvrdog dr veta izradivane su igle za strikanje ili vreteno.Izvrsna i za ugljen za crt anje visoke kvalitete. Visoka kopriva, obicna kopriva Urtica dioica Zelenkoprive sadrzi velikbroj tvarikoje iz-lucivanje mokracei ispiranje upalnih procesa, uporrebljava sekao oparak (1-2cajne zliCice isitnje-ne zeleni/salica, ostaviti da odstoji 10 minuta) kod reumatskih tegoba prema preporuci kod tegoba prostate. Kopriva u velikom broju gotovih preparata za olaksavanjetcgoba prostatc. Homeopatija vi5cprimjcnjujc srodnumalo loprivtl ( Urtica urens).Svjezi listovi se spra-vljati kao samoniklo povrce.Od stabljike su se nekadproizvodila vlakna.Listovi suprehrana za Rusjenice velikog broja danjih lcptira, npr. za danje paunce i malog koprivara. Ljstovj cvjetovj IJill'Trajnjca IJill'Od ljpnja do srpnja _.90-150cm _.Oblljezja :;::s::: "'U ::0 < uspravna, neraz-granjena, brjdasta, cesto smedkasto- Od lipnja do listopada 8JIJ> 8JIJ> Oblljezja -i -1 (") listovi svi u prizemnoj roze-tim s peteljkom, goli, duzini otpri like jednom i pol duzi nego sto su siroki, s paralelnim glavnim zi la-ma; cvjetovi neprimjetni u uskim klasovima 8JIJ> Stanlste cest UZputeve, na padina-mai naneobrat1enom zemljistu 8JIJ> Uporaba osusena cvjetajuca zelen; disni putevi .1.87 11> Trajnjca 11> Od svjbnja do rujna IJ>20-40cm 11> Oblljezja ljstovj nisu rasjrenj prema van vec uspravljenj, golj jli slabo dlakavj, uski, lancetastj, s cjj elim rubom; cvjetovi u kratkjm valjkastim klasovjma Staniste cest na tljma bogatjm hranjivjm tvarjmau gno-ljvadama i gnoje-nim pasnjacima,uz ru-bove putevana kosina-ma 11> Uporaba zelen osusena prije cvjetanja; oboljenja djS-nih puteva, jnfekcjje 1.88 SuliCasti trputac, uskolisni trputac Plantago lanceolata Sulicasti trputac sadrzi skoro iste sastav-ne tvari kao veliki trputac i upotrehljava sc kod slicnih tegoba,uglavnom kod oboljenja bronhija popracenih vrucicom. Dakazan kucni lijek opa-rak (2cajne zlicice zeleni/salica, osta-viti 15 da odstoji, te potom zasladiti s medom). Sulicasti trputac sastojak gotovih preparata djeloto- kod tcgoba , ali isto takoi u sokovima za iskaslja-vanje ivodici za ispiranje usta koja se grglja kod upala zdrije-la izubnog mesa. Svjezi sok od listova sprecava svrbez kod uboda insekata, mladilistovi mogu se spravljati kao samoni-klo povrce. Listovi cvjetovi lmela Viscum album Imela sadrzi kompleksnu mjesavinu tvari s velikim brojem sastavnih dijelova,izmedu ostalih ilektine. Iako jako popularna farmaceutska isimbolicna biljka (Asterix), dokazanu ljekovitost ne mozc sciskoristiti jednostavno u cajnim pripravcima ikuc-nim lijekovima,vecu specificnim pripravcima i primjenama.Homepatska medicina takoder upotrebaljava kod raznih tegoha, na primjer kod epilepsije. U svakom sJucajublljka nije prikladna za samolijecenje. Jako sluzave boblce imele su strukture iotrovne. Listovi i cvjetovi ..,.Zimzeleni grm ..,.Od ozuj ka do..,.do1 m ..,.Oblljezja s: m < m uvijek dekusirano razgra-njena;listovi dekusirani, zuckasto-zeleni, koznati, lancetasto lopatasti; cvjet-ovi neprimjetni; plodovi krem ..,.Staniste poluparazit u ravnicamai nizem gorju, prije svegana kostunjavog voca. na javoru i bagre-mu; negdje jako rijetka ....Uporaba zelenimele; terapija raka; nije zasamolijecenje! 1.89 ..,..listopadni grm ..".Od ozujka do svibnja ..,..2-6m ..,..OblljeZja razmaknuto razgranjene trnovite; listovi spiralni, bez peteljke, usko llnea.rni, zasiljeni, odozgo sivo-zeleni, odozdo s veliklm s.rebr-nim dlakama; cvjetovi nepr1mjetni ..,..Stanlste rasiren na sljunkastim adamaili naplavinama uz brdske tekucice i u obalnom podrucju na dinama; cesto zasaden ..,..Uporaba plodovi; manjak vita-mina; samoniklo voee 1.90 Pasji trn, vucji trn rhamnoides Mesnati dio ploda nalik naboblce i ugodnog kiseJ- okusa kod pasjeg trnarazvija se iznimno iz caske, ne iz tucka. Boblcepasjeg trna sebl sadrze vccu koliCinuvitamina ibrojnihvitamina, nego bilo koje samoniklo ili kultivi-rano voce. se kao sok t1vocnim kompoti-ma kod nedostatka vitam-nia,slabog apetita i kao preventiva oboljenjima prehlade. Pasji ttn cesto sastojakmultivitaminskih napitaka. Plodovi se kod ubiranja pojedinacnoodsije-ku skarama,jer se inace jako la-kozgnjece. Listovii plodovi Crni ribiz Ribes nigrum Na donjoj strani nalaze se zlijezdes etericnim uljem karakteristicnog mlrisai trijeslovinama.Oparak (1-2 zlicice isitnjenih ostaviti da odstoji 3-5 minuta) djcluje tako sto povecavaizluCivanje mokrace ipoticc znojenje. Ko-risti se kod reumatskih tegoba i kod laksih proljeva.Listavi su cajeva. edan svjezilist preporucljiv uz crni Listovii cvjetovi koji time doblja zanimljivu poseb-nu aromu.Plodovi vrlobogati vitaminima upotreb-ljavaju se na pocetku prehlade ka6 sok drugim pripravcima. ..,.Listopadni grm ..,.Od travnja do svibnja ..,.80-150cm ..,.Oblljezja )> m z m grane i grancice bez trno-va,uspravljene; listovi spiralni, trolapi dopetero-lapi, rub okruglast,odozdo sa zu6kastim uljnim zli-jezdama; cvjetovi u vise6im grozdovima ..,.Staniste rijetko kao samoniklakau sumarcima na adama ili naplavinama uz teku6i-ce; cesto zasaden kao grm vo6a ..,.Uporaba osuseni listovi , plodovi; reumatske tegobe :1.9:1. UJ z > Trajnica '"tJ ::tJ m (/) (") m IJJ>Od svibnja do lipnj a (spore) IJJ>20-50 cm IJJ> sa sporangij ima svjetlosmeda, ne-razgranjena, samo u pro-ljece; sterilna listopadna. bogato raz-granjena; pojedinacni dije-loviizbrazdani, pri tlu sa 6 16 tamnosmedih zuba IJJ>Staniite jako cesta na izmjenicno vlaznomtlu; rubovi puteva, neobradena polja, vrtovi IJJ>Uporal)a osusena zelen; putevi 205 IIJII> Trajnics IIJII> Od kolovoza do listopada (spore) IIJII> 20-50cm ...,. podanak puzav, u presje-kuuorla (ime listovi uspravni, visestruko perasti, rub trokutast; liske na rubo-vima svinute IIJII>Stanlste cesto na svjezim tlimauz rubove sumei, na cistina-ma i pasnjacima IIJII>Uporaba listovi; sam6 u gotovim pripravcima; nije za samolijecenje! 206 Orlovska bujad Pteridium aquilinum Listovi orlovs-ke bujadi sa-drze flavonoi-de, saponine, gli-kozide ivelik broj drugih tvari jake djelotovorno-sti.Djelotvornost poti-canja izluCivanja mokraceGrana prije se iskoristavala unar-odnoj medicini. Pripravci se danas samo u gotovim ljekovima kod reume i probavnih smetnji. Biljka zbog otrovnosti nije prikladna za sa-molijecenje. Mladi listovi ne smiju se spravljati kao samoniklo povrcekaosto unekim po-drucjima. Orlovska bujadotrovna i za zivotinje i divljac ga vecinomizbjegava. Samonikla paprat, muska paprat, narola Dryopteris filix-mas Biljka osim trijes-lovine i gorkih tvari sadrzi i spojeve floro-glucina koji suprisutni samo kod ove vrste. Oni su za toplokrvnejako, za beskraljesnjakeGrana iznimno otrovni i vec od starog vi-jeka se koriste kao sredstvo protiv crijevnih parazita ( trakavica, askaridi). Tocno doziranje jakotesko. Kura protiv crijevnih parazita smije seprovoditi sa-mo prema uputama lijecnika s gotovim preparatima. doziranje dovodj od ostecenja vida do sljepila ido teskog nadrazenja probavnih organa s kolikama. Biljka se nekad smatrala muskim dijelom (filix-mas)srodne zenskepaparati (filix femina). IJJJo Trajnica IJJJo Od lipnja do listopada (spore) IJJJo 30-120cm IJJJo Oblljelja podanak izvana smed, iznutrazelenkast; listovi uspravni, cvrsti, rubovi siroko lancetasti, dvostru-koperasti; liske IJJJo Stanlite vrlo cesto i jako rasirena u bjelogoricnim i crnogoric-nimsumama IJJJo Uporaba podanak; crijevni paraziti:. nije za samolijecenje! 207 1Srcopuc Antennaria dlolca Negnojeni travnjaci, zasticena i l j k a ! Trij eslovine, rijetko kod oboljenja disnih puteva i protjv proljev? 2Mirisljavl strbac athamantlcum Brdske livade brdskj pasnjaci. Eterjcno ulje potice apetit i probavu Rubus chamaemorus Tresetne mocvare, grmovite vristine: zasticena i l j k a ! Plodovi bogati vitaminima i kiselinama, kod prehlada. 4Ledum palustre Mocvarne sume. Eterjcno ulje u homeopa tiji kodreume osipa na kozi; zasticena l j k a ! 5Okruglollsna krusclca Pyrola rotundlfolia Crnogoricne sume; zasticena i l j k a ! Samo j os vrlo rijetko u homeopatiji kodupala mokracnih organa. 6Gorka ognjlca lberis amara Grmovi. ... Glikozidj gorusjcina ulja zapoticanje probave, u homeopatij i kod tegoba srca. 7Zelencic Chlmaphlla umbellata Crnogoricne sume; zasticena bl ljka! Rijetko u homeopatij i kod tegoba s bubrezima, mokracnim mjehurom i prostatom. 8Mertensla marltlma Ruboviobala tekucica . . Glikozidi gorusicinaulja zapoticanje probave;_ samoniklo povrce, salata. .. 209 210 1Morski luk Urginea maritima Obalne dine i stijene. Otrovni glikozidi, kod sla bosti srcanog misica; takoder i kao otrov za stakore. 2Otrovna kositrenica Ephedra distachya Brda uz obalu. Sa mo jos u homeopatiji kodastme, alergijai smetnji krvotoka. Orlovac Ga/ega offfclnalis Vrtovi,neobradena polja. Alkaloidi snizuju kolicinu secera u krvi, vecinom samo u homeopatiji. 4Proljetnl gorocvljet Adonls vemalis Suhi travnjaci; zasticena Otrovni srcani glikozidi,u homeopatiji kod ma sa stitnjacom. 5zuti seboJ Chelranthus cheiri Gljkozidi sjemenkj u homeopatjji kod tegoba srcabolesti jetre. 6Bodljlkava veprina Ruscus aculeatus Sume i grmovj. Saponjni kod smetnjj u prokrvlj enostioboljenja krvnih zjla. 7Vucja stopa Arlstolochla clematltis Obale rijeka, vrtovi. U proslosti kod upaljene koze i infekcija, moguce da izaziva rak. 8Safran Crocus satlvus Biljne zajednice na stij en ama i travnjacima. Vecinom u homeopatiji kao sredstvo zapotjcanje menstruacije. 21.1. 212 1.Pitomi kesten Castanea satlva Mjesovite bjelogorjcne sume. Ljstovj u narodnoj medjcj nj kod katata djsnjh putova i kaslja hrjpavca. 2Crni jasen Fraxinus ornus Mjesovite bjelogoricne sume. U djecjojmedicjnj kao laksatjv zapotporu jetrj. Kisela {gorka) naranca Cltrus aurantlum Kultivjrana Eterjcno ulje za jacanje apetita, jacanje zeluca. 4Oblcnl orah Juglans regla Kultjvjrana Trjjeslovjne Jjstova kod tegoba zeluca crjjeva, te oboljenja koze. 5Puzajuca borovica Junlperus sablna 8jJjne zajednjce na st jjenama. Eterjcno ulje s otrovnjm komponentama, samo u homeopatjjj kodzens kjhtegoba. 6Oleandar Nerium oleander Bjljne zajednjce naobala ma, ukrasna Otrovni glikozidi, samo u gotovjm prjpravcjma sa standardiziranom koljcj-nom aktjvnjh tvari kod slabog srca. 7Lovor Laurus nobllis Sume grmovj. Eterjcno ulje plodova kod oboljenja kozeu veterjnj. 8 smokva Ficus carica Kultivjrana Zrele smokve (nezrele su otrovne!). S drugjmma kao laksatjv. 21.3 -, . . . ~ UJ N UJ : : (f) 1.Ricinus, skocac Riclnus commun/s Ukrasna Sjemenke jako otrovne; hladno presano neotrov no ulje kao laksativ i u kozmetici. 2Mirta, mrca Myrtus communls Grmovjsume. Etericno ulje, prije svega u homeopatiji kod Jj enj a disnih puteva. Jesenski procvat, sotonina jabuka Mandragora autumnalls Rubovi puteva, neobrade na polja. Otrovni alkaloidi , u goto vimlijekovima protiv reume; stara "carobna" 4Bojarska brocika Rubla tinctotum Neobradena polja. Glikozidi sprecavaju nastanak mokracnih kamenaca sprecavaju upale. 5Hiblskus rosa - sinensls Ukrasna Cvjetovi (takoder i drugjh vrsta) za bojanj e aroma-tizjranje cajeva. 6Bljust Tamus communls sume, grmovi, sj kare. Tvarj j ako nadrazuju kozu, samo u homeopatiji kod oboljenjakoze. 7Vellki zimzelen Vinca ma)ot Grmovi,ukrasna AlkaJojdj u homeopatij j protiv krvarenja obolje-nja koze. 8Kostris Senecio Stjjene na obali. U homeopatjjj kod ljenja ocjju (katarakt, upala ocne spojnjce). 215 2:1.6 1Artlcoka Cynara scolymus Kultjvjrana Gorke tvarj za poticanje nastanka zuciprevetjvno protjv arteroskleroze. 2Zutl naprstak Dlgltalls lutea Rubovi suma; zasticena Srcani gljkozjdj, istovre-meno potjcu izlucjvanje mokrace; samo u gotovim pripravcjma. 3Puteni dubacac Teucrlum marum Grmovj. Eterjcno ulje trijeslovjna u homeopatjjj kod ljenja djsnjhputeva. 4Crvena pupavica ' Echinacea purpurea Ukrasna jz Sjeverne Amerjke. Jacanje vlastjtog obram-benog sustavapoveca-vanje otporana jnfekcjje. 5Cehulja .. Myrrhis odorata Brdske livade. Eterjcno ulje za vanje apetjta probave, takoder u veterjni . 6Centranthus rubea Zjdjne, stjjene na obal j, vrtovj. U gotovim prjpravcjma kao sredstvo za smjrenje, sljcan kao baldrjjan. 7Sikavica Sllybum marianum Padjne, ljvade, sjkare. Kompleksna mjesavjna aktjvnih tvarj protjv kro-njcnjh ostecenj a jetre. 8Vunasta pustikara Digitalis lanata Prorjjedene sume, takoder uzgajana. Srcanj gljkozjdi u gotovjm ljjekovjma protjv slabostj srca. 21.7 57Bijela gorusica 81- 31 Achillea millcfolium 62Bij elamrtva kopriva74Crna baLga 56 Aconitum napellus 170Bijeli glog 31Crna borovnica13'-1 Acorus calamus 202Bijeli luk 67Crnabunika 10'-1 Adonis vernalis 211Bijeli slj ez 25Crna gorusica 82 Aegopodium podagraria 37Bljust 215Crna pomocnica 54 Aesculus hippocastanum 78Bodlj ikava veprina 211Crni 50 Aethusa cynapium 44 broeika 215Crni gavez 138 eupatoria 90Borac 162Crni j asen 213 AjiJga reptans 172Borago 162Crni kim 24 Alchemilla vulgaris 84Borago officinalis 162Crni lopuh 141 Alliaria petiolata 17Borovnica 134Crni riblz 191 Allium 68 72Crni slje7 131 - sativum 67Bozikovi na 23Crni trn 33 - schoenoprasum 144Brassica nigra 82Crnjika 24 - ursinum 64Brdski vrisak 159Crocus sativus 211 Althaea officinalis 25Brdanka 107Crvena bazga100 Anchusa officinalis 163Brusnica20Crvena pupavica 217 Anemone nemorosa 58Bryonia alba 50Crvenl 193 Anethum graveolens 91- cretica 193Crveni glog 32 Ange/ica archanget/ca96Crveni luk 68 Ani$ 36Calendula officinalis 110Crveni naprstak 150 Anthriscus cerefolium 40Calluna vulgaris 128Cynara scolymus 217 Anthy/Jis vulneraria 117Calystegia sepium 51Cynoglossum Apium39Capsella bursa-pastoris 16Cytisus scoparius 11 Apta 57Cardamine pratensis 123 Arctium 143Carum carvi 38Cakalj106 - minor 143Castanea sativa 213Cehulja 217 - tomentosa 143Ccler39Cestoslavica 160 Arctostaphylos uva-ursi 52Centaurium erythraea 139 17 Aristolochia clematitis 211Centranthus ruber 217Cesnjak 67 Armoracia rusticana 18 islandica 204Cetverolisni petrov k111 Arnica montana 107Chamaemelum 60 Arnika 107Chamomilla recutita 59Daphne mezercum 1