Budizam1 SIDDHARTHA GAUTAMA Buda (sanskrt. Buddha probuđeni, prosvjetljeni) duhovno i vjersko ime indijskog plemića i osnivača budizma. Siddhārtha Gautama rođen je oko 560. godine pr. Krista u pokrajini Nepal. Umro je oko 480. pr. Krista. Spoznaja o Budinom životu temelji se uglavnom na svjedočanstvu kanonskih tekstova, od kojih su najopsežniji i najopširniji napisani na paliju, jeziku drevne Indije. Prema budističkoj tradiciji, nakon Gautamine smrti sazvan je sabor od 500 monaha koji su trebali identificirati autentično Učiteljev nauk. Ovaj sabor predmet je mnogih debata među budističkim učenjacima i povjesničarima. Ipak, nauk koji se držao autentičnim nije bio zapisan, već je bio povjereno pamćenju Budinih učenika. Sveti tekstovi tako su zapisani tek nakon dugo vremena. Ovi životopisi su stoga nastali kasno i obiluju mitskom i legendarnom građom, dok su sami kanonski tekstovi plod dugog procesa usmenog prenošenja obogaćenog izmjenama i dodacima. Tako postoje mnoge legende i priče iz Budinog života. U dolini rijeke Rohini živjelo je pleme Šakya. Kraljica se zvala Maha Maya, a kralj Šuddhodana Gautama. 20 godina nisu mogli dobiti dijete, ali jedne noći je kraljica Maja sanjala čudan san. U njemu je vidjela bijelog slona koji ulazi u njenu maternicu sa desne strane njenih prsa i tako je zatrudnila. Po običaju se kraljica vratila svojim roditeljima kod kojih je trebala biti do poroda. Ali na putu se zaustavila u vrtu Lumbini u kojem je ostala da se odmori. U vrtu se nalazio cvijet Aškoe I kada se protegnula da ga ubere rodila je maloga Budu. Ovaj važan dan je bio osmi dan aprila. Nakon nekoliko dana kraljica Maja umire, a njezina sestra je preuzela ulogu majke Siddharthi. Proročica Asita je predvidjela svijetlu budućnost Siddharthe. Rekla je da ako ostane unutar dvorca postat će jedan od najvećih i najboljih kraljeva, no ako izađe upoznat će svijet I postat njegov spasitelj. Kralj je ugovorio vjenčanje svome sinu kada je imao 19 godina, za princezu Yashodara. Siddhartha je uskoro počeo mnogo razmišljati o životu I uskoro je shvatio da se na život može gledati sa dva staništa; pogrešnog I tačnog. Pogrešni način bi bio da misli kako su bolest, starost I smrt neizbježni, a tačan da prepozna pravu prirodu bolesti, starosti I smrti. On se borio sam sa sobom I svojim nagonom sve do dana rođenja njegovog sina Rahula. On je tada imao 29 godina I odlučio je da napusti dvorac I istraži svijet. Na njegovom putu susretali su ga mnogi đavoli koji su ga htjeli odgovoriti od te ideje govoreći mu kako ga čeka čitav svijet da postane njihov kralj, ali je on odlučio da ne želi biti njihov kralj, obrijao je glavu I zaputio se ka jugu, noseći sa sobom samo prosjačku posudu. Kraljević je najprije posjetio pustinjaka Bhagavu i promatrao njegove asketske vježbe. Zatim je otišao k Arada Kalami i Udraka Ramaputri ne bi li naučio njihove načine postizanja nirvane pomoću meditacije; ali nakon što je neko vrijeme vježbao, shvatio je da ga to ne će dovesti do prosvjetljenja. Konačno je stigao u zemlju Magadha i vježbao askezu u šumi Uruvilva na obalama rijeke Nairanđana koja teče kraj dvorca Gaya. Načini njegovih vježbi bili su nevjerojatno rigorozni. Poticao je samoga sebe mišlju da `niti jedan asket u prošlosti nije, kao ni u sadašnjosti, a niti jedan ne će u budućnosti vježbati ozbiljnije od mene.´ A opet, kraljević nije uspijevao ostvariti svoj cilj. Gautama je uporno nastavio svjestan rad na svom duhovnom uzdizanju i savladavanju raznih iskušenja. Nakon što je na istočnom nebu ugledao jutarnju zvijezdu, osmog decembra, u sjeni smokvina stabla nakon ustrajne meditacije postigao je unutarnje prosvjetljenje u 35. godini života. Potom se posvetio širenju svog nauka, sve do svoje smrti. Nakon smrti njegovo tijelo je prema običajima spaljeno.

2 BUDIZAMBudizam je religija i filozofija nastala u Indiji oko 527. godine pne. Osnivač budizma je Siddhartha Gautama, po čijoj duhovnoj tituli, Buda (Budni, Probuđeni, odnosno, onaj koji zna), je ova religija i dobila ime. Cilj budizma je dostizanje prosvetljenja, ili, tačnije rečeno, probuđenja. Probuđenje se može odrediti kao uviđanje istine dharma, napuštanje i prevazilaženje pohlepe, mržnje i neznanja, te dostizanje oslobođenja od svekolike patnje, odnosno dostizanje stanja blaženstva i unutrašnjeg mira, nirvana. Način za dostizanje probuđenja Buda je izložio u osmostrukom plemenitom putu.

3 BOL KAO OSNOVA BUDISTIČKOG UČENJA Četrdeset pet godina Buda je propovijedao svoj nauk okupljajući oko sebe sljedbenike. Umro je u dobi od 80 godina za punog mjeseca. Sav nauk koji ima više obilježja može se sažeti u četiri plemenite istine:

ljudska bol je sveopća (svi ljudi trpe bili bogati ili siromašni)uzrok boli je u požudi (požuda shvaćena kao strast za novcem, užicama, hranom, porocima...)bol se može prevladati (postoji mogućnost promjene) bol se prevladava pomoću osmerostrukog plemenitog puta

Osmerostruki plemeniti put uključuje:

mudrost 1. ispravno razumijevanje2. ispravna namjeramoralno ponašanje 3. ispravan govor4. ispravno djelovanje5. ispravno življenjeusavršavanje uma 6. ispravan napor7. ispravna svjesnost8. ispravna koncentracija

4 NIRVANASanskritska riječ nirvana se sastoji od korijena va(na) što znači »puhati« i prefiksa ni(r) što znači »van, bez, izvan«. Prefiks nir ispred imenice često ukazuje na nedostatak ili odsustvo onoga što riječ označava. Obično se prevodi kao »ugasnuće, utrnuće«.

Nirvana označava potpuno ugasnuće svih želja, strasti, misli, ideja. Nirvana označava također nestanak želje za životom i smrću, potpuno ništavilo. Svi ju mogu postići ako to doista žele, premda se radi o malom broju ljudi. Nakon smrti nirvana se nastavlja na način pari-nirvane (konačnom stanju nirvane). U pari-nirvani osobnost je po smrti nestala i prešla je u stanje apsolutnog blaženstva i najveće sreće. Ipak, i budisti vjeruju u ponovna rađanja ovisno o karmi (zasluzi odnosno krivnji). Buda opisuje nirvanu kao stanje „ni bića, ni nebića, ni bića-i-nebića, ni ni-bića-ni-ne-bića“. Budin učenik Sariputa je govorio:

"Nibbana je sreća!" Kada ga je monah Udaji pitao: "Kako može postojati sreća kada nema osećanja?" Sariputa je odgovorio: "Upravo to je jeste sreća, prijatelju, da nema osećanja."

5 ČAKRERiječ Čakra dolazi iz sanskrtskog jezika i znači krug. Postoji puno objašnjenja i tumačenja čakri, sa znanstvenog, i duhovno religijskog stajališta. Smatra se da je čakra energetski vrtlog, smješten u ljudskoj auri. Opisuje se kao posredni organ koji prima energiju izvana i usmjerava je dalje u organizam. Smještaj sedam glavnih čakri odgovara glavnim živčanim spletovima. Glavne čakre se nalaze na mjestima u auri gdje se nepomične zrake svjetla sijeku dvadeset i jedan put. Odnose se na vrteći konus bioenergije, koja izbija iz glavnog živca ganglia i iz kralješnice. Takvih je sedam čakri poredanih u nizu od temelja kralješnice do vrha glave. Prostiru se ispred i iza tijela. Najdonja i najgornja čakra nalaze se ispod i iznad tijela. Prema nekim istočnim shvaćanjima, čakre su stupnjevi svijesti, i stanje duše. U metafizičkom konceptu to su energetska središta profinjene duhovne snage, koje djeluju na fizičkom, emocionalnom, misaonom i duhovnom planu.

6 JOGAJoga se odnosi na tradicionalnu fizičku i mentalnu disciplinu porijeklom iz Indije. Riječ se odnosi i na meditaciju u okviru hinduizma i budizma. Grane joge su Rāja Joga, Karma Joga, Jnana Joga, Bhakti Joga, i Hatha Joga. Riječ joga ima mnogo značenja, te vuče porijeklo iz sanskritske riječi "yuj" (kontrolirati).

Rađa joga - označava oblik tradicionalne jogeGjana joga - duhovna praksa usmjerena ka mudrosti, znanju, nastojanju pronicanja duhovne stvarnosti putem intelektualnog, analitičkog propitkivanja. Povezuje se često sa filozofskim sistemom advaita vedante, ali je u upotrebi i kod mnogih drugih u različitim oblicima, značenjima i stepenima relevantnosti.Bhakti joga - duhovna praksa utemeljena na predanosti, devociji, uspostavljanja odnosa sa Bogom. Pristup koji nam je poznat iz abrahamskih religija uključujući kršćanstvo.Karma joga - joga djelovanja koje može značiti i nesebičan rad za tuđu dobrobit i djelovanje u svijetu (nasuprot asketskom odricanju) bez očekivanja i vezivanja za rezultate.Hatha joga predstavlja srednjovjekovni sistem duhovne prakse koji uz sramana utjecaje pokazuje i snažne utjecaje tantre. U neku ruku možemo je smatrati djelom tantričkog kruga utjecaja kao što klasičnu jogu možemo promatrati unutar sramanskog. Tu se između ostalog počinju razvijati i fizički aspekti joge te je to sistem koji na zapadu kolokvijalno najčešće sa njome poistovjećujemo.