8. 3. 16.

1

5. INDEKSI, FONDOVI, ETF-ovi

BURZOVNI INDEKSI

2

BURZOVNI INDEKSIo indeks je opći pokazatelj razine cijena grupe vrijednosnica;

on je poput sažetka burzovnog poslovanjao prvi i najpoznatiji burzovni indeks nastao 1896.; Charles

Dow i Edward Jones tada su objavili Dow Jones Industrial Average (DJIA) – prosjek cijena 12 dionica najvećih američkih industrijskih društava koje su kotirale na njujorškoj burzio prije uvođenja indeksa bilo je teško uvidjeti opći smjer kretanja

tržišta; neke dionice su rasle, druge su rasle više od ostalih, treće su padale, četvrte su padale više od ostalih, itd.

o Dow i Jones počeli su objavljivati jedan pokazatelj koji je sintetizirao kretanje cijena najvažnijih dionica

3

BURZOVNI INDEKSIo danas se DJIA sadrži od 30 dionica koje većinom nisu

industrijske u klasičnom smisluo npr. neke od komponenti su Disney, McDonalds, Microsoft, Coca-

Cola, Nike,…o sastavnice indeksa nisu stalne već se mijenjaju; u indeks ulaze

samo najveća i najznačajnija društva

o DJIA jest najpoznatiji i najstariji indeks, ali se zbog njegovih nedostataka (mala širina i način izračuna) često koristi i Standard & Poor’s Composite Indeks – S&P 500

o brojka nakon imena indeksa označava broj dionica (komponenti) koje su obuhvaćene indeksomo npr. Russel 2000, Crobex 10, Nikkei 225,…

4

8. 3. 16.

2

BURZOVNI INDEKSINeki od poznatijih globalnih indeksa su:o DAX (30 najznačajnijih njemačkih kompanija na frankfurtskoj burzi),o FTSE 100 (britanske kompanije na londonskoj burzi),o Euro Stoxx 50 (najznačajnije tvrtke iz najrazvijenijih europskih država),o CAC40 (francuske tvrtke, pariška burza),o NASDAQ Composite (preko 3000 sastavnica na američkoj burzi Nasdaq), o MSCI World (preko 1600 sastavnica iz 23 razvijene zemlje svijeta),o Nikkei 225 (japanske tvrtke, burza u Tokiju),o Hang Seng (50 kineskih tvrtki na burzi u Hong Kongu), itd.

Indeksi dionica hrvatskih kompanija na Zagrebačkoj burzi:o Crobex (25 dionica), o Crobex 10, o Crobex plus (široki indeks Zagrebačke burze neograničenog broja

sastavnica)

5

BURZOVNI INDEKSI i „TEORIJE”o važnost burzovnih indeksa izvire prije svega iz praktične primjene

moderne teorije portfelja i teorije efikasnosti tržištao moderna teorija portfelja (MPT: H. Markowitz, 1952., i drugi) temelji

se na ideji diversifikacije rizika, s ciljem odabira većeg broja vrijednosnica koje zajedno nose niži rizik nego pojedinačne komponente (sinergija, tim važniji od individualaca)

o hipoteza efikasnosti tržišta (EMH: E. Fama, 1970., i drugi)pretpostavlja kako pojedinačni investitori u prosjeku ne mogu nadmašiti tržište, odnosno kako prosječni investitor ne može konstantno zarađivati više od tržišnog prinosa

o ovo NISU nekakve nerealne teorije koje su otuđene od prakse; popularnost i primjenjivost ovih teorija očituje se u vrlo velikom broju indeksa koji služe kao temelj za diversifikaciju i pasivno investiranje

6

AKTIVNI„nevjernici” u EMH

aktivno, angažirano sudjeluju na tržištu

smatraju kako na tržištu postoje elementi neefikasnosti na kojima se može ostvariti

nadprosječni prinos

zahtijeva kontinuiranu pažnju i zalaganje investitora

konstruiraju vlastite portfelje

PASIVNI„vjernici” u EMH

pasivno sudjeluju na tržištu

smatraju kako se na tržištu ne može ostvariti nadprosječni prinos

daleko manje zahtjevno za investitora

ulažu u široke burzovne indekse putem investicijskih fondova ili burzovno trgovanih

fondova (ETF-ova)

BURZOVNI INDEKSI i „TEORIJE”o s obzirom na uvjerenja i stav prema EMH i MPT, razlikujemo pasivne i

aktivne investitore

INVESTICIJSKI FONDOVI

8

8. 3. 16.

3

INVESTICIJSKI FONDOVIBroj i imovina investicijskih fondova u svijetu

(Izvor: Investment Company Institute, http://www.icifactbook.org)

9

INVESTICIJSKI FONDOVIo inv. fond = pool sredstava, zajedničko ulaganje Najvažnije odlike investicijskih fondova:o profesionalno upravljanje imovinom,o upravljanje rizikom i diverzifikacija rizika, o pristupačnost i malim investitorima,o likvidnost ulaganja,o fiksni troškovi, io sigurnost i transparentnost uslijed nadzora regulatoraInvesticijski fondovi najčešće se dijele na:o otvorene ili zatvorene fondove, i o fondove s javnom ili s privatnom ponudom.S obzirom na objekt ulaganja investicijski fondovi najčešće se dijele na: o novčane, dioničke, obvezničke, i mješovite fondove (koji ulažu u

raznovrsne vrijednosnice)

10

INVESTICIJSKI FONDOVIo otvoreni investicijski fond s javnom ponudom prema regulativi EU

naziva se UCITS - Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities (najčešći fondovi u RH su UCITS)

o UCITS su, dakle, isključivo otvoreni fondovi s javnom ponudom, a svi ostali fondovi nazivaju se alternativni investicijski fondovi – AIFo AIF mogu biti otvoreni ili zatvoreni fondovi, s javnom ili s privatnom ponudom

11

AIFUCITS

INVESTICIJSKIFONDOVI

OTVORENI

S JAVNOM PONUDOM

S PRIVATNOM PONUDOM

ZATVORENI

S JAVNOM PONUDOM

S PRIVATNOM PONUDOM

Funkcioniranje otvorenog inv. fonda

1. investitor A daje novac investicijskom fondu (kupuje udjel)2. fond kupuje vrijednosne papire na tržištu od drugih investitora i od tih

vrijednosnica kreira portfelj3. investitor dobiva udjel u portfelju, tj. udjel u fondu

8. 3. 16.

4

Funkcioniranje zatvorenog inv. fonda

1. investitor A kupuje dionicu fonda (ili na burzi, ili kod emisije)2. fond kupuje vrijednosne papire na tržištu od drugih investitora i od tih

vrijednosnica kreira portfelj3. investitor dobiva dionicu fonda4. dionice zatvorenog fonda kotiraju na tržištu

OTVORENImože imati neograničen broj ulagatelja

udjelima se ne trguje na burzi

društvo za upravljanje mora otkupiti udjele od ulagatelja ako on to zatraži

u portfelju imaju likvidne vrijednosnice

vrste: dionički, mješoviti, obveznički, novčani

ZATVORENImože imati onoliko ulagatelja koliko ima dionica; broj investitora može se povećati

samo emisijom novih dionica

udjelima se trguje na burzi

društvo za upravljanje ne mora otkupiti udjele od ulagatelja ako on to zatraži

u portfelju imaju i nelikvidne vrijednosnice

vrste: fondovi koji ulažu u uvrštene vrijednosne papire, u neuvrštene vrijednosne papire, i u nekretnine

INVESTICIJSKI FONDOVI

Investicijski fondovi: cijena investiranjao fondovi naplaćuju razne naknade…

(navedeni su samo neki primjeri naknada)

Formiranje cijene udjela

16

o fond upravlja portfeljem vrijednosnica; na kraju svakog radnog dana formira se cijena jednog udjela u portfelju otv. fonda na temeljuvrijednosti komponenti portfelja

8. 3. 16.

5

Indeksni otvoreni inv. fondovi

o indeksni investicijski fondovi (u Hr npr. Crobex 10, OTP indeksni),

ulažu novac svojih investitora u komponente nekog indeksa, i čije vrijednosti udjela nastoje replicirati kretanje vrijednosti indeksa= jednostavnija diverzifikacija rizika (npr. ulaganje u Wilshire 5000)

Indeksni otvoreni inv. fondovi

o indeksni investicijski fondovi temelje se na MPT i EMH

Indeksni otvoreni inv. fondovi

o indeksni investicijski fondovi temelje se na MPT i EMH

Menadžment investicijskih fondova

o indeksni otv. investicijski fondovi imaju pasivni menadžment;ostali imaju aktivni menadžment→ kupuju i prodaju vrijednosnice i mijenjaju sastav portfelja kako bi nadmašili tržište i zaradili više od tržišnog prosjeka empirijska činjenica: većina u tome ne uspijeva

8. 3. 16.

6

Menadžment investicijskih fondova

o aktivni menadžment podrazumijevatajnost i nepotpunu transparentnost

BURZOVNO TRGOVANI FONDOVI

22

BTF-ovi u svijetu; 2003-2013

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Bro

j ETF

-ova

Imo

vin

a u

mil

ijar

dam

a U

S$

SAD

Europa

Azija

Ostatak svijeta

Broj ETF-ova

Imovina, regionalna struktura i broj ETF-ova u svijetu od 2003 do 2013.

BTF-ovi u Europi; 2003-2013Ukupna imovina, struktura ulaganja i broj ETF-ova u Europi od 2003 do 2013

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

0

50

100

150

200

250

300

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Bro

j ETF

-ova

Imo

vin

a u

mil

ijar

dam

a e

ura

Dionice

Fiksni prinos

Robe

Broj ETF-ova

8. 3. 16.

7

Exchange traded funds = burzovno trgovani fondovi

o ETFs = BTF-ovio financijski instrumenti koji se nalaze između dionica i udjela u

otvorenom investicijskom fonduo ideja je nastala krajem 1980-tiho 1990. godine nastaje Toronto Index Participation Shares i stječe

popularnosto 29.01.1993. State Street Global Advisors u suradnji s American Stock

Exchange dizajnirali su, razvili i pustili u promet Standard & Poor's Depositary Receipts (SPY, SPDRs, ili Spiders) → BTF koji prati S&P500; do danas jedan od navjećih i najlikvidnijih BTF-ova

o 1998: Dow Diamonds→ prati DJIA; o 1999: QQQQ (“cubes”) → prati NASDAQ 100o u Europi se pojavili 2000. godineo 2006: leveraged, inverse ETFs

Exchange traded funds = burzovno trgovani fondovi

o BTF-ovi su nastali kao pokušaj pojednostavljivanja procesa diversifikacije i pristupačnijeg pasivnog investiranja, uz zadržavanje tržišnih prinosa; npr. ako investitor želi ostvariti tržišni prinos (npr. prinos S&P500) on može:o ili kupiti udjel u indeksnom investicijskom fondu koji prati S&P500,o ili složiti portfelj od 500 dionica u omjerima koji odgovara indeksu

S&P500

Postoji li (za konačnog investitora) i jednostavniji i povoljniji način?

Da = BTF

BTF-ovi i otvoreni inv. fondovi: razlike

27

Fondovi BTF-ovi

ulazni minimumi postoje ne postoje

imovina imobilizirana u gotovini uvijek nikad

unutardnevne kotacije i trgovanje(mogućnost postavljanja stop-loss naloga)

nemoguće moguće

short selling nemoguć moguć

menadžment (najčešće) aktivni pasivni

omjeri troškova viši niži

prinosiovise o

menadžmentutržišni

transparentnost ulaganja niska(osim kod indeksnih f.)

potpuna

poluga nemoguća moguća

BTF-ovi u Hrvatskoj

o domaćih BTF-ova nema, ali investiranje u inozemne BTF-ove je itekako moguće putem domaćih brokera koji su članovi stranih burzi (npr. Intercapital, …)

o educirani, profesionalni domaći investitori već ulažu u BTF-ove

8. 3. 16.

8

BTF-ovi u Hrvatskoj ŠTO TREBA ZNATI?

o opisati značaj i ulogu indeksao identificirati i razlikovati pasivno i aktivno

investiranjeo funkcije investicijskih fondova

o opisati BTF-ove