SEW l, 132. Matzenauer, LF 9, 18.crkva f opi tokavski crkveni termin (Vuk),danas takoer openito knjievno, sveslavenvenskarije, ali nije praslavenska, jer kaoto kranstvo ne ide u praslavensko doba,tako ni slavenska crkvena terminologija;pridjev crkven poimenien u . r. Crkvena(potok, Banja Luka, tako zvan jer protjeekraj nekadanje crkve sv. Laua). Deminutivcrkvica, u akavskim narjejima mjesto rvarijante ir, ri, re, slov. er: crkva (K, Dolinci,Krai, Pribi, Hrv. Primorje), pridjevna -en cirkven, poimenien na -ica Cirkvenica(Hrv. Primorje) = crikva (K, Gorinja, Bragen. pl. crikov, Lijee /Lika/, 1506. Novljanskiblagdanar, ikavsko tokavska narjeja krakevisoravni), pridjev crikovn (crikovn zemlja,Vis) = crikva (Vodice, Istra) pored pridjevacrkvn (ri > pred naglasom), odatle apstraktumna -bsk -\ina > -itina crkventina crkvenozemljite = crkv f (Hrv. Primorje, Liburnija),upor. u slov. cerkev, gen. -kve fpored cerkva, stcslav. crbky, geri. -vae, bug.crkov, crkva pored arkva, cerkva. Hirtuzimlje da je posuenica iz stvnjem. chirihha= nvniem. Kirche, E. Schwarz iz stbav.chirch, Berneker i Mikkola iz nepotvrenoggot. *kyrik < gr. (puki oblik)za kua gospodnja. Nije prihvaenoGunnarsonovo miljenje da je od rum.biseric < lat. basilica, poimenien gr. pridjevna - od od -, kr.-rom. basalca. Prvobitna je arearijei crkva balkanska jednako kao i basilica.Oblici sa -r- (slov.) = -re- (akavski) nemogu se objasniti iz njemakoga nego iz gr. > e (upor. tal. gesso"), koje se zamjenjujei sa i (upor. foro). Slavenski femininum slaese s germanskim. Oba potjeu iz gr. -() (se. , upor. gore ).Lit.: ARj 1, 803. 824-31. Pleternik 2,224. Ribari, SDZb 9, 36. 106. 127. Hraste,JF 10, 20. Vrana, Rad 285, 112. Tentor, JF5, 203. Mikloi 28. SEW l, 132. Holub--Kopan 86. Boh, LF 35, 437-443. Gunnarson,as slav. Wort fr Kirche 1937. (cf.Skok, RIEB 3, 592-594. JF 17, 301. KZ64, 281. Pirchegger, IF 57,-70). Hirt, PBB23, 337. Horak, ASPh 12, 299. Meillet, RSl2, 691. Mikkola, MSNH 7, 261. sl. (cf IJb11, 466. JF 7, 243. Schwarz, ASPh

287.-ce, priloki sufiks koji slui za rairivanjepriloga nastalih parasintaktikim putem: napreskok > napreskokce, upor. zagonce (K) neprestano, uzastopce, uzasopce (upor. K sakizsebi svaki za se), (kajk.) postrance, neprestance,itd. Suglasnik c je istog postanja kaou samcal (v.). Raireniji je -ic, naroito uvezi s prilokim -om: -ornice, odakle premauima > uimice i -imenice: nie > nice, malko> malac, kradom > kradomice, kriomice,danomice uz danimice, letimice (odatle pridjev